PROCJENJIVANJE LIČNOSTI

- Teorijski pristupi objašnjenja ličnosti  psihoanalitički, bihevioristički i socijalno kognitivni,

humanistički i osobinski

ZAŠTO PROCJENJIVATI LIČNOST?

- Opis ličnosti (istraživačka svrha)
- Dijagnoza psihičkog poremećaja (klinička psihilogija)
- Predviđanje buduće ponašanje (psihologija rada i istraživanje)

METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI

- Upitnici ličnosti i skale procjena
- Projektivni testovi
- Situacijski testovi

SKALE PROCJENA
- Procjena osobine na skali od npr. 1-10
- Mogu služiti za procjenu ili samoprocjenu

- Šutljiv 1 2 3 4 5 6 7 Razgovorljiv

UPITNICI LIČNOSTI
- Ponašanje i doživljavanje u određenim situacijama
Pažljivo planiram poslove 12345
 zaključivanje o osobinama ličnosti
- Točan sam u svom radu 12345
- Primjer pitanja iz upitnika ličnosti:
Rijetko zaboravljam pospremiti stvari 1 2 3 4 5
* 1=mnogo manje od drugih, 5= mnogo više od drugih
Držim se plana 12345

POZNATI UPITNICI I SKALE PROCJENA

- MMPI
- NEO – PI - Beckov upitnik depresije
- Cattell 16 PF - Zuckermanova skala traženja uzbuđenja ....
- Myers Briggs

PROJEKTIVNE TEHNIKE
- Ispitanik iskazuje svoje nesvjesne potrebe, želje ili strahove kroz doživljaj podražajnog
materijala
- Dvosmislen/nedovršen materijal trebamo dovršiti/opisati - Rorschachov test mrlja
- Projekcija - Test tematske apercepcije (TAT)
- Test nedovršenih rečenica
 SITUACIJSKI TESTOVI
- Procjena ličnosti na temelju ponašanja osobe u određenoj situaciji
- Objektivni testovi
- Stanford Marshmallow  eksperiment (vojska, špijuni, tvrtke)

+ -

Laka primjena Mogućnost laganja i davanja

Skale i upitnici ličnosti Brzina i ekonomičnost soc. poželjnih odg.
Prihvatljivi ispitanicima Poznavanje sebe?

Nemogućnost iskrivljavanja odg. Ovisi o interpretaciji ispitivača

Projektivni testovi
Zahvaćanje nesvjesnog Što zapravo mjeri

Manja mogućnost iskrivljavanja Teško ih je osmisliti

Situacijski testovi odgovora Komplicirana i zahtjevna
Mjerljivost, objektivnost provedba

INTERVJU
- Razgovor + opažanje
- Što možemo a što ne možemo vidjeti tijekom intervjua?
- Pogreška prvog dojma
+ -
Opažanje neverbalnih Mogućnost krive procjene,
Intervju
znakova, mogućnost teško zaključiti o trajnijim
interakcije osobinama

PSIHIČKI POREMEĆAJI

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE PP
- Uobičajenost ponašanja
 PP  ponašanje koje odskače od uobičajenog ili prosječnog
- Prilagođenost okolini
 PP  česti sukobi s okolinom
- Osobna patnja
 PP  smetnja i poteškoća za pojedinca
- Opravdanost ponašanja
 PP  neodgovarajuće i neočekivane reakcije
 - Medicinski model
 PP  dijagnoza na temelju simptoma

Medicinski model
- Dijagnosticiranje poremećaja na temelju simptoma
 znak neke bolesti ili promjene u tijelu
- Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB)
- Dijagnostičko-statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM)

ANKSIOZNI POREMEĆAJI

- Neugodno emocionalno stanje - Tjeskoba

- Strah - Bezopasne situacije
- Strepnja - Onemogućava normalno funkcioniranje

a) Fobije
- Iracionalni strah od određenih objekata ili situacija
- Intenzivni, stalni strah Najčešće fobije:

- Bezopasne situacije - Zatvoreni prostor

- Visina
- Male životinje
- Let avionom
- Zmija
- Krv

b) Opsesivno-kompulzivni poremećaj
- Opsesivne misli
 neželjene, nametajuće misli ili slike koje se stalno javljaju
- Kompulzivne radnje
 prisilna ponašanja zbog opsesivnih misli (npr. brojanje, pranje ruku, provjeravanje)

- Onemogućava normalno funkcioniranje

- Osjećaj bespomoćnosti

c) Posttraumatski stresni poremećaj

- Reakcija na traumatski događaj
 npr. rat, teroristički napadi, zlostavljanja, automobilska nesreća
 - Osjećaj bespomoćnosti, tjeskoba, zabrinutost, strah, tuga, „crne misli”
- Ponovno proživljavanje Simptomi moraju
 Iznenadna sjećanja, noćne more, nesanica, „flashback” trajati dulje od
- Izbjegavanje
mjesec dana!
 Otupljenost osjećaja, izbjegavanje razgovora i aktivnosti

- Pojačana pobuđenost
 Poteškoće sa spavanjem, agresivnost, poteškoće s pamćenjem i pažnjom

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

a) Veliki depresivni poremećaj

- Neugodne emocije
 tuga, beznađe, krivnja
- Pesimistične misli Barem pet simptoma u
- Bezvoljnost trajanju od dva tjedna!
- Poteškoće sa spavanjem
- Poteškoće sa koncentracijom
- Umor, gubitak energije
- Gubitak interesa za aktivnosti
- Razmišljanje o smrti

b) Bipolarni poremećaj
- Epizode depresije i manije

SOMATOFORMNI POREMEĆAJI

- Tjelesni simptomi bez odgovarajućih tjelesnih uzroka

 npr. bol, mučnine, vrtoglavice, zamućenje vida, teškoće s gutanjem

a) Hipohondrija
- Tumače svakodnevne simptome kao simptome teške bolesti ili smrti
- Kroničan strah od „opasne bolesti”
 POREMEĆAJI HRANJENJA

- Teške smetnje u prehrambenim navikama i ponašanjima

- Preplavljujuća želja za mršavošću i savršenim izgledom

ANOREKSIJA BULIMIJA

Epizode prejedanja +
Iskrivljena slika tijela
povraćanje/laksativ/vježbanje

Zabrinutost zbog debljanja Poremećaj elektrolita u krvi

IZGLADNJIVANJE  MOGUĆA SMRT

POREMEĆAJI LIČNOSTI

- Trajne crte ličnosti

 trajni načini percipiranja, mišljenja i emocionalnog reagiranja
 koje onemogućavaju svakodnevno funkcioniranje
- Izrazito odstupanje od očekivanja u kulturi te osobe
- Svoje ponašanje smatraju normalnim

Dramatični Anksiozni Ekscentrični

granični ovisni shizoidni

histrionski izbjegavajući shizotipni

antisocijalni opsesivno-kompulzivni
paranoidni
narcistički
 DRAMATIČNI POREMEĆAJI LIČNOSTI

SOCIOPATI PSIHOPATI

a) Antisocijalni poremećaj ličnosti Skloni nervozi, lako se Smireni, hladnokrvni,

uznemire organizirani
- nemaju moralne norme ni
Ne mare za društvo ni za Plitka emocionalna
odgovornosti
pravila povezanost s drugima
- nemaju empatiju Nestabilni, česti izljevi Šarmantni, manipuliraju
- nemaju grižnju savjesti emocija (bijesa) zbog koristi
- ne osjećaju emocije, emocionalno Neobrazovani, rub društva,
hladni Prividan normalan život
česte promjene posla i
(posao i obitelj)
- sebični adrese
- razdražljivi Percipirani kao čudni i
Planiraju unaprijed →teško
- zanemaruju svoju/tuđu sigurnost poremećeni →lako
prepoznatljivi
- prijevare i laži prepoznatljivi
Teško djetinjstvo,
Genetika
zlostavljanje
NE MARE ZA ZAKONE I DRUŠTVENE NORME
NE MARE ZA PRAVA DRUGIH
NE OSJEĆAJU ŽALJENJE NI KRIVNJU
SKLONI AGRESIJI

b) Narcističkiporemećaj ličnosti
- pretjerani doživljaj vlastite važnosti
- neprekidno traženje pažnje i divljenje ostalih
- preuveličavanje svojih postignuća
- podcjenjivanje i iskorištavanje drugih
- zaokupljenost maštanjem o uspjehu, moći i ljepoti
- posebna prava
- teško nošenje sa stresom i promjenama
- problemi s kontroliranjem emocija

c) Granični (borderline) poremećaj ličnosti

- nestabilan osjećaj identiteta
- nepovjerenje (crno-bijelo razmišljanje)
- impulzivno i dramatično ponašanje
- poteškoće u kontroli emocija (ljutnje)
- naprasno prekidanje odnosa
- značajne promjene emocija i stavova u kratkom vremenu
- česte promjene karijere
- skloni raspravljanju
- razdražljivi, zajedljivi
 d) Histrionskiporemećaj ličnosti
- žele biti u središtu pažnje
- neprikladno izazovno ponašanje
- brze promjene i površno izražavanje emocija
- dramatizacija u govoru i fizičkom izražavanju
- neodređen govor (nedostaju ključne pojedinosti)

ANKSIOZNI POREMEĆAJI LIČNOSTI

IZBJEGAVAJUĆI OVISNI OPSESIVNO -KOMPULZIVNI

savjetuju se za odluke s zaokupljeni detaljima, redom i

socijalna izoliranost
drugima organizacijom

osjećaj manje vrijednosti ne iskazuju neslaganje perfekcionisti

prevelika osjetljivost na kritiku,

nisko samopouzdanje pretjerano posvećeni poslu
odbacivanje ili neodobravanje

ne vole biti sami, boje se

pretjerano moralni, tvrdoglavi
ostavljanja

SHIZOFRENIJA

- mišljenje
 neorganizirano, nelogično, bizarno, ideje „bježe”, „salata od riječi”, besmisleno i
kaotično; deluzije
- emocije
 neodgovarajuće emocionalne reakcije
- percepcija
 halucinacije, gubitak kontakta sa stvarnošću
 Halucinacije  osjetni doživljaji bez podražaja iz okoline (npr. osoba čuje glasove
kojih nema)
 Deluzije  pogrešno uvjerenje koje ne odgovara realnosti, no osobu je nemoguće
razuvjeriti  ideje proganjanja, ideje veličine, ideje odnosa
- ponašanje
  odudara od uobičajenog (npr. dugo ponavljanje besmislene radnje)

- različiti oblici poremećaja JEDAN OD NAJTEŽIH

- između 15. i 40. godine
PSIHIČKIH
- oba spola
POREMEĆAJA!
- u svim kulturama
- genetika (dispozicija) + okolina

DISOCIJATIVNI POREMEĆAJI

DISOCIJATIVNI
DISOCIJATIVNA AMNEZIJA FUGA DEPERSONALIZACIJA
POREMEĆAJ IDENTITETA
neočekivano putovanje u promjene na licu, tijelu;
nemogućnost dosjećanja višestruke ličnosti, dva
druga mjesta + doživljaj sebe kao druge
osobnih podataka identiteta
zaboravljanje identiteta osobe

POREMEĆAJI UZROKOVANI UZIMANJEM PSIHOAKTIVNIH TVARI

- žudnja za sredstvom ovisnosti (alkohol, droga) unatoč negativnim posljedicama

- fizička i psihološka
- zanemarivanje svakodnevnih obaveza, neodgovorno ponašanje, promjene u ponašanju i
reagiranju
- Poremećaj kontrole impulsa
 (napetost i veliko uzbuđenje  olakšanje  žaljenje i krivnja)
 npr. patološko kockanje

LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA

- Psihičke bolesti i poremećaji

OČUVANJE MENTALNOG ZDRAVLJA
- Određene životne poteškoće
- stres na poslu
- bolest partnera
- svađe s prijateljima
- manjak motivacije
 - razgovor sa stručnom i educiranom osobom

 bolje razumijemo sebe, svoje doživljavanje i ponašanje  bolje odluke

- individualno i grupno savjetovanje

- psihoterapija
- radionice
- pomoć u učenju
- sve dostupnija psihološka potpora i pomoć
- destigmatizacija
- popularizacija psiholoških usluga

TRETMANPSIHIČKIH POREMEĆAJA

a) Psihoterapija

- Proces ukojem se s pomoću odnosa povjerenja između psihoterapeuta i klijenta te

primjenom različitih tehnika pomaže klijentu pri osvještavanju i suočavanju s različitim
poteškoćama te pronalaženju načina njihova rješavanja
 ne nudi gotove savjete i rješenja
 podržava klijenta na putu do bolje kvalitete života
 stručnjaci (psihijatri, psiholozi, socijalni pedagozi, ...)
 različiti psihoterapijski smjerovi

TERAPIJE UVIDOM KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE TERAPIJE

KORISTE SE RAZGOVOROM I KREATIVNIM
TEHNIKAMA SA SVRHOM DA POVEĆAJU Manje se bave uvidima i razumijevanjem
SVJESNOST KLIJENTA I BOLJE UPOZNAVANJE vlastitih ponašanja i doživljavanja
SEBE
Primjenjuju načela učenja kako bi nepoželjne
PSIHOANALITIČKE I HUMANISTIČKE oblike razmišljanja i ponašanja zamijenili
konstruktivnijima

Psihoanalitičke terapije
- nastale na temelju psihoanalitičkog pristupa
- neurotični problemi (fobije, panični napadaji i sl.)
 korijen u nesvjesnim sukobima-iskustva iz ranog djetinjstva
- obrambeni mehanizmi = izbjegavanje tih sukoba
- osvještavanje nesvjesnih sukoba: metoda slobodnih asocijacija,analiza snova
- danas – unaprjeđenje i prilagodba Freudovih ideja
Humanističke psihoterapije
- usmjeravaju se na klijentovotrenutno iskustvo i potiču preuzimanje odgovornosti za vlastito
ponašanje i doživljavanje
- psihološki problemi
 kad osoba zanemari svoju autentičnost i prihvati standarde društvene okoline

- CILJEVI
 osvijestiti svoje autentične potrebe-prepoznati svoje snage-preuzeti odgovornost za
vlastito samoostvarenje

- terapije uvidom
 razgovor + terapijske tehnike za povećanje svjesnosti klijenata
 crtanje
 dramske ekspresije
 igranje uloga (...)

Kognitivno –bihevioralne terapije

- zamjena nepoželjnih načina razmišljanja i ponašanja konstruktivnijim pomoću načela učenja
- svako ponašanje stječe se učenjem
 što je naučeno može se odučiti
 klasično uvjetovanje
 operantnouvjetovanje
 socijalno učenje
 npr. ovisnost o alkoholu

- poteškoće u međuljudskim odnosima

- trening socijalnih vještina:promatranje modela, igranje uloga, postupno suočavanje sa sve
zahtjevnijim socijalnim situacijama
 način razmišljanja o nekoj situaciji
 naše doživljavanje i izbor ponašanja
- depresija često povezana s tzv. negativnom trijadom
 pesimistično mišljenje o sebi
 svijetu
 budućnosti

b) Medicinska terapija

- terapija lijekovima i rjeđe elektrokonvulzivnaterapija

- razvoj psihofarmakologije
- psihički poremećaji i bolesti povezani s biokemijskom neravnotežom nekih
neurotransmitera
 - 3 skupine lijekova
 Anksiolitici
 Antidepresivi
 Antipsihotici

Elektrokonvulzivnaterapija
- („elektrošok”)
 kratkotrajno propuštanje struje kroz mozak
- kroz povijest
 etička dilema (liječenje ovisnosti, homoseksualnosti, OKP, depresija, ...)
- danas
 liječenje shizofrenije i velikog depresivnog poremećaja (kada terapija lijekovima
nema neki učinak)

BRIGA O MENTALNOM ZDRAVLJU

1. PSIHIČKO ZDRAVLJE KAO KONTINUUM

- Dvodimenzionalni kontinuum
 psihičko zdravlje i psihički poremećaji
nisu dva suprotna pola, nego zasebne
dimenzije
- Položaj na kontinuumu ovisi o vremenu i
okolnostima
 nije stabilan

2. KARAKTERISTIKE PSIHIČKI ZDRAVE OSOBE

 Visoka razina funkcioniranja  Duhovna dobrobit

 Intelektualna dobrobit  Socijalna dobrobit
 Tjelesna dobrobit  Profesionalna dobrobit
 Emocionalna dobrobit

3. DOŽIVLJAJ KONTROLE I NAUČENA BESPOMOĆNOST

KLASIČNO UVJETOVANJE?

- Neutralni podražaj + neuvjetovani podražaj  neuvjetovana reakcija

- Uvjetovani podražaj  uvjetovana reakcija

TRANSFER U UČENJU?
- Seligmanov pokus  naučena bespomoćnost (objašnjen u drugom wordu)

4. PSIHOLOŠKA OTPORNOST

- Sposobnost pozitivne prilagodbe na značajne nepovoljne okolnosti ili rizik

- Neke osobe odrastaju u izrazito nepovoljnim uvjetima, velikom siromaštvu ili su zlostavljane i
izložene stresnim životnim iskustvima
 Unatoč tome, mogu se razviti u zdrave i prilagođene osobe

5. ZAŠTITNI ČIMBENICI KOJI SLUŽE OČUVANJU PSIHIČKOG ZDRAVLJA

a) BIOLOŠKI
 Fiziološki utjecaji koji potječu iz samog pojedinca
 Pravilna prehrana, dovoljno sna, fizička aktivnost, boravak u prirodi...
b) PSIHOLOŠKI
 Svi oni utjecaji koji su povezani s psihičkim procesima
 Logično i jasno razmišljanje, pozitivno gledanje na sebe i život, racionalno
preispitivanje negativnog razmišljanja, jasno komuniciranje svojih potreba drugima,
dobra prethodna iskustva nošenja s teškim životnim situacijama...
c) SOCIJALNI
 Utjecaji koji se nalaze izvan pojedinca
 Socijalna podrška (odnos s obitelji, prijateljima, kolegama na poslu...), ljubav, briga,
empatija bliskih ljudi, dostupna zdravstvena zaštita, materijalna sigurnost, smanjen
rizik od nasilja...