Psihijatrijska Njega

27. 11. 2022.
18:52 Psihijatrijska njega
ter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/lecture_notes/nursing_students/ln_psych_nsg_final.pdf . Google automatski generira html verzije dokumenata tijekom

pretraživanja interneta.
Savjet: da biste pojam za pretraživanje brzo pronašli na ovoj stranici, pritisnite Ctrl+F ili ⌘-F (Mac) i upotrijebite traku za pronalaženje.
Stranica 1
BILJEŠKE S PREDAVANJA _
Za studente sestrinstva
Psihijatrijska njega
Alemayehu tajnik
Sveučilište Alemaya
U suradnji s Inicijativom za obuku u javnom zdravstvu Etiopije, The Carter Center,

Ministarstvo zdravstva Etiopije i Ministarstvo obrazovanja Etiopije
2004. godine
stranica 2
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:z_NTeghhuokJ:https://www.cartercenter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/lectu… 1/191
27. 11. 2022. 18:52 Psihijatrijska njega
Financirano prema USAID-ovom Ugovoru o suradnji br. 663-A-00-00-0358-00.
Proizvedeno u suradnji s Etiopskom inicijativom za obuku u javnom zdravstvu, The Carter

Centar, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja.
Važne smjernice za ispis i fotokopiranje

Daje se ograničeno dopuštenje za besplatan ispis ili fotokopiranje svih stranica ovoga
publikacija za obrazovnu, neprofitnu uporabu od strane zdravstvenih radnika, studenata ili
fakultet. Sve kopije moraju zadržati sve podatke o autoru i obavijesti o autorskim pravima uključene u
izvorni dokument. Ni pod kojim uvjetima nije dopušteno prodavati ili distribuirati na a
komercijalnoj osnovi, ili tvrditi autorstvo kopija materijala reproduciranih iz ovoga
objavljivanje.
©2004 Alemayehu Records
Sva prava pridržana. Osim kako je gore izričito navedeno, nijedan dio ove publikacije ne smije
reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, elektronički ili mehanički,
uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kojim sustavom za pohranu i pronalaženje informacija,
bez pisanog dopuštenja autora ili autora.
Ovaj materijal namijenjen je samo za obrazovnu upotrebu od strane zdravstvenih radnika ili zdravstvenih radnika
studenti i nastavno osoblje u području zdravstvene zaštite.
stranica 3
PREDGOVOR
U zemljama s niskim dohotkom u kojima morbiditet i mortalitet zbog
pothranjenost i zarazne bolesti koje se mogu spriječiti vrlo su česte,
psihički poremećaji koji se ne smatraju opasnima po život

problema, smatraju se beznačajnim i nedostojnim
pažnja. Budući da je Etiopija jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu,

pružanje usluga mentalnog zdravlja visokog standarda ljudima u potrebi
nije lak zadatak i situacija odražava nedostatak pažnje
gore navedeno.
Obuka psihijatrijskih medicinskih sestara koje su dobro opremljene u
struka je prioritetno pitanje za visokoškolske ustanove i
organizacije koje pružaju usluge, kako bi odgovorile na mentalni problem zemlje
zdravstvena potreba.
Kako bi se ispunila ova potreba, potreban je program obuke koji je cilj
orijentiran i temeljen na zadacima, kao i trening temeljen na zajednici
osnovan za rješavanje velikih problema mentalnog zdravlja
narod.
Međutim, većina etiopskih institucija visokog obrazovanja koje jesu
osposobljavanje medicinskih sestara za javno zdravstvo u diplomskim programima doživljava kritično

nedostatak nastavnog osoblja osposobljenog za psihijatrijsku njegu i opremljenog
podučavati timove zdravstvenih centara i podučavanje materijala za učenje
primjereno potrebama studenata i opsegu studija. Najviše

nastava u učionici temelji se na zapadnim udžbenicima, koji nedostaju
relevantnost za kontekst svijeta u razvoju u mnogim aspektima
ja
stranica 4
opisana praksa i opći fokus knjiga nisu
primjeren zemljama u razvoju i ostaviti studentima i
instruktori u teškoj situaciji u odnosu na praksu u Etiopiji.
Poznato je da ova vrsta ovisnosti ima mnogo

nedostatke.
Etiopska inicijativa za obuku u javnom zdravstvu, koja je podržana
i pod pokroviteljstvom Carter Centera, prepoznaje ovaj problem. The
o problemu se raspravljalo među timom zdravstvenog centra koji trenira više

institucije: Sveučilište Jimma, Gondar College of Medical Sciences,
Sveučilište Addis Ababa, Sveučilište Debub (Dilla College of Teacher
Education and Health Science) i Sveučilište Alemaya. Sporazum

postignut je među fakultetima da razviju bilješke s predavanja o različitim
predmeta.
ii
stranica 5
ZAHVALA
Prije svega, želio bih izraziti svoju zahvalnost Carteru
Centar za inicijativu i njegovu pomoć u razvoju ovih predavanja
bilješke.
Želio bih prenijeti svoju zahvalnost Sveučilištu Alemaya,
osobito uredu akademskog potpredsjednika i Ato
Melake Damene, dekanica Fakulteta zdravstvenih znanosti za
kontinuirana podrška i olakšavanje razvoja ovog
rukopis. Želio bih izraziti svoju zahvalnost osoblju fakulteta

za njihovu vrijednu podršku u razvoju nacrta. Ja bih također
želim zahvaliti profesorici Kate Ashcroft za izdanje na engleskom jeziku,
Sestra Tiruwork Tafessie i Ato Telake Azale za njihovu pedantnost
pregled konačnog nacrta.
Želio bih izraziti veliku zahvalnost svojoj supruzi W/ro Selamawit
Tekaligne na podršci i toleranciji tijekom moje odsutnosti
kući tijekom vikenda i putovanja daleko od kuće na posao dok
razvoj ovog materijala.
Veoma sam zahvalan svojim studentima čiji su radoznali umovi i
pozitivne izazove koji su me motivirali da pripremim ovu nastavu
materijal.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, želio bih zahvaliti W/t Tigist Nega za nju
suradnju u pisanju prvog nacrta ovog priručnika.
stranica 6
SADRŽAJ
Predgovor ................................................. ................................................. .....ja
Zahvale ................................................. ....................................iii
Sadržaj ............................................... .........................................iv
Popis tablica ................................................. ................................................vi
Uvod................................................. .................................................viii
Popis skraćenica..................................................... ......................................x
PRVO POGLAVLJE: Uvod u psihijatrijsku njegu .................................1
DRUGO POGLAVLJE: Povijest i trendovi u psihijatrijskom medicinskom sestrinstvu .....................12
TREĆE POGLAVLJE: Opće tehnike u psihijatrijskom medicinskom sestrinstvu......18
ČETVRTO POGLAVLJE: Tehnike savjetovanja u psihijatrijskoj njezi ..................29
DRUGA CJELINA: Klasifikacije duševnih bolesti i specifičnih mentalnih
bolesti.................................................. .................................35
TREĆA CJELINA: Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) .................................60
ČETVRTA JEDINICA: Shizofrenija..................................................... ............................73
PETA CJELINA: Epilepsija (napadaji) ............................................ .........84
ŠESTA CJELINA: Organski mentalni sindromi i poremećaji
(Kognitivni poremećaji) ................................................. ...................92
SEDMA CJELINA: Dječja i adolescentna psihijatrija ……………………………111
OSMA CJELINA: Zlouporaba alkohola i drugih supstanci …………………………124
CJELINA DEVETA: Obrambeni mehanizmi ……………………………………………...141
stranica 7
DESETA CJELINA: Poremećaj osobnosti ……………………………………………...149
JEDANAESTA CJELINA: Ljudska seksualnost i seksualna disfunkcija…………………163
CJELINA DVANAESTA: Psihoterapija ……………………………………………….175
TRINAESTA CJELINA: Psihofarmakologija ……………………………………191
Dodatak I: Model procjene pacijenta (uzimanje anamneze) u psihijatriji ………215
Dodatak II: Ključ odgovora na pitanja za proučavanje za svaku jedinicu …………………..222
Rječnik …………………………………………………………………………..231
Literatura …………………………………………………………………236
Stranica 8
POPIS TABLICA
Tablica 1: Usporedna obilježja psihički zdrave i a
psihički bolesna osoba..................................................... ...............7
Tablica 2: Jo-Harijev prozor sebe..................................... ......... 19
Tablica 3: Razlike između neuroze i psihoze ......................52
Tablica 4: Sestrinska dijagnoza i sestrinske intervencije za bolesnike s
poremećaji anksioznosti ................................................ ...............56
Tablica 5: Sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije za depresivne osobe
i manični bolesnici ................................................. ............70
Tablica 6: Sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije za bolesnike s
shizofreni poremećaji..................................................... .....81
Tablica 7: Uobičajene sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije za
organski duševni poremećaji ………………………………….108
Tablica 8: Sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije za odvikavanje
simptomi zbog višestruke zlouporabe droga ……………………138
Tablica 9: Primjeri sestrinske dijagnoze i sestrinskih intervencija za
poremećaj osobnosti ………………………………………..159
Tablica 10: Sestrinska dijagnoza i intervencije za pacijente koji pokazuju
simptomi seksualnih poremećaja ……………………………172
Tablica 11: Uobičajeni fenotiazini antipsihotici ………….193
Stranica 9
Tablica 12: Često korišteni antipsihotični lijekovi …………………..198
Tablica 13: Često korišteni antidepresivi ………………...201
Tablica 14: Sestrinske radnje: antidepresivi …………………………203
Tablica 15: Često korišteni lijekovi protiv anksioznosti (anksiolitici) ………211
Tablica 16: Sestrinske radnje u lijekovima protiv anksioznosti ……………………212
stranica 10
UVOD
Ovo predavanje o psihijatrijskoj njezi za medicinske sestre osmišljeno je da bude
koriste kao studijski i referentni materijal medicinske sestre, druge kategorije
studenti i nastavnici zdravlja.
Svako poglavlje u ovom priručniku sadrži sljedeće komponente:
(a) Ciljevi na početku svakog poglavlja za usmjeravanje učenika
u svojim studijama:
(b) Proučite pitanja koja se odnose na svako poglavlje
(c) Pojmovnik za učenike koji će učenike upoznati s nekim novim
Pojmovi
(d) Referenca prikladna za studente početnike navedena je na
kraj priručnika.
Ove bilješke s predavanja imaju za cilj popuniti prazninu koju je stvorio
nedostatak i nekompatibilnost materijala za podučavanje i učenje donose
fakulteti su bliski u smislu nastave i učenja
strategije za minimiziranje varijacija. Nadamo se da će ovaj priručnik ublažiti
nedostatak materijala i pomoći u prevenciji i poboljšanju morbiditeta,
invalidnost i smrtnost uzrokovana nesrećama i katastrofama
u svim ljudskim sredinama u Etiopiji.
Autor je bio motiviran da razvije ovaj nastavni materijal na temelju

njegovo desetogodišnje podučavanje i kliničko iskustvo u području
psihijatrijska njega na Sveučilištu Alemaya, Škola Nekemte
Njega, bolnica Nekemte i studentska klinika Sveučilišta Alemaya. On
Stranica 11
drago mi je pridonijeti ovoj profesiji stvarajući ovo
nastavni materijal koji pokriva sveučilišni kurikulum primjenjiv u
sve visokoškolske ustanove i drugi centri za obuku pod
Ministarstvo zdravstva kao i različite regionalne države u Etiopiji.
Ništa nije izostavljeno iz standarda, ali osim toga, nešto važno
dodaje se sadržaj koji će koristiti učenicima, na primjer,
savjetovanje kod duševnih bolesti.
Ovaj nastavni materijal organiziran je u trinaest cjelina i prvu cjelinu
podijeljen je u pet poglavlja koja su osmišljena kao pomoć
čitatelja svojom sustavnom i pojednostavljenom organizacijom.
U tu svrhu mole se studenti čitatelji da prisustvuju nastavi i uzmu
prednost podrške svojih instruktora kao i njihovo znanje
i vještina predmetnog područja i njihove profesije općenito.
Također im se savjetuje da čitaju o nedavnim problemima i napretku iz
druge reference kako bi išli u korak s novim znanstvenim spoznajama
predmet.
Ovaj je priručnik osmišljen tako da bude pokriven s dva predavanja kreditnih sati
tijekom jednog semestra na drugoj godini studija za medicinske sestre.
Stranica 12
POPIS KRATICA
ABO = Krvne grupe A,B i O
AWS = sindrom odvikavanja od alkohola
CNS = središnji živčani sustav
CPZ = klorpromazin
CT = Kompjuterizirana tomografija
CVS = kardio vaskularni sustav
DSM-III R = Dijagnostički statistički priručnik američkih psihijatara
Asocijacije III Revidirano
EKG = Elektrokardiograf
ECT = elektrokonvulzivna terapija
ISPRED = Gama amino maslačna kiselina
GIT = Gastrointestinalni trakt
I&O = ulaz i izlaz
U = Intramuskularna injekcija
kvocijent =inteligencije
Kvocijent inteligencije
IV = intravenska injekcija
JOMAC = Utjecaj na pamćenje orijentacije na prosudbu i orijentacija
MOAI = inhibitor mono aminooksidaze
PGA = Psihogalvanski odgovor
Kg = kilogram
MOH = Ministarstvo zdravlja

10
Stranica 13
Mg = miligram
MOAI = Inhibitor mono amin oksidaze
NPO = Ništa per os (usta)
OPD = Odjel vanjskih pacijenata
PAS = Para amino salsalična kiselina
PGA = Psihogalvanski odgovor
RH = Rhesus faktor
11
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:z_NTeghhuokJ:https://www.cartercenter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/lect… 10/191
stranica 14
JEDINA PRVA
PRVO POGLAVLJE
UVOD U PSIHIJATRIJSKO SESTRINSTVO
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja ovog poglavlja, student bi trebao moći:
1. Definirajte psihijatrijsku njegu
2. Definirajte uobičajene psihijatrijske simptome i ključne pojmove u
psihijatrija
3. Opišite normalnost
4. Opišite duševnu bolest
5. Navedite glavne kriterije za dijagnozu psihoze
6. Prepoznati povijest i trendove u psihijatrijskom sestrinstvu
7. Opišite opće anksiozne poremećaje i njihove podklasifikacije
(kliničke manifestacije, diferencijalna dijagnoza, dijagnoza,
prognoza liječenja i komplikacije)
8. Navedite potklasifikacije duševnih bolesti
Definicija
Psihijatrijsko sestrinstvo je grana sestrinstva koja se bavi
prevencija i liječenje psihičkih poremećaja i njihovih posljedica. Zapošljava
Stranica 15
teorije ljudskog ponašanja kao svoje znanstvene okvire i zahtijeva
korištenje sebe kao svoje umjetnosti ili izraza u sestrinskoj praksi. (Urdang:
1983, str. 1901).
Uobičajeni psihijatrijski simptomi i ključni pojmovi u

psihijatrijska njega
1. Anksioznost: Stanje osjećaja nesigurnosti koje se doživljava kao odgovor na
predmet ili situacija.
2. Stres: Stanje ekstremnih poteškoća, pritiska ili naprezanja
negativne učinke na tjelesno i emocionalno zdravlje i dobrobit.
3. Povlačenje: Stanje uobičajene tišine i doimanja bezbrižnosti
s drugim ljudima usmjerenost na vlastite misli.
4. Depresija: Stanje raspoloženja karakterizirano osjećajem tuge,
potištenost (odbojnost prema sebi), očaj, obeshrabrenje ili beznađe.
5. Samoubojstvo: Čin samoubojstva (ponašanje koje sam sebi odvlači pažnju)
6. Neuroza: Stanje u kojem loše adaptivno ponašanje služi kao
zaštita od izvora nesvjesne tjeskobe.
7. Poremećaj osobnosti: nepsihotička bolest koju karakterizira
neprilagodljivo ponašanje koje osoba koristi kako bi ispunila svoje
potrebama i donijeti zadovoljstvo njemu ili njoj. Kao rezultat
nemogućnost povezivanja s okolinom, sukobi djelovanja osobe
društveno
8. Histerija (konverzivni poremećaj): Gubitak ili oštećenje nekih
motoričke ili osjetne funkcije za koje ne postoji organski uzrok.
Ranije poznata kao histerija ili histerična neuroza .
Stranica 16
9. Mentalna retardacija: poremećaj karakteriziran ispod prosjeka
intelektualno funkcioniranje povezano s nesposobnošću ili rezultira nesposobnošću
ili oštećenje sposobnosti apstraktnog mišljenja, prilagodbe novom
situacije, naučiti nove informacije, riješiti problem ili profitirati
iskustvo.
10. Demencija: Ublažena moždana disfunkcija karakterizirana postupnim,
progresivno i kronično pogoršanje intelektualne funkcije.
Rasuđivanje, orijentacija, pamćenje, afekt ili emocionalna stabilnost,
kognicija i pažnja su svi pogođeni.

11. Trauma: Teška tjelesna ozljeda vanjskog djelovanja
izvor; ili teški psihički šok.
12. Ovisna o alkoholu: Osoba koja se ne može odreći navike
prekomjerno pijenje alkoholnih pića, posebno osoba čije je zdravlje
oštećena zbog prekomjernog unosa alkohola.
13. Shizofrenija: Ozbiljan mentalni poremećaj karakteriziran
poremećena komunikacija s gubitkom kontakta sa stvarnošću i
pogoršanje u odnosu na prethodnu razinu funkcioniranja na poslu, socijal
odnosa ili brige o sebi.
14. Paranoidni poremećaj: psihotično stanje obilježeno umjerenim,
ili ozbiljno, poremećeno testiranje stvarnosti, afekt i društvenost,
popraćeno progoniteljskim, grandioznim, erotskim ili ljubomornim sadržajem
zablude.
15. Manična depresija: poremećaj raspoloženja koji uključuje i maniju i

depresivna epizoda.
16. Iluzija: Lažna interpretacija ili percepcija stvarnog
podražaj iz okoline koji može uključiti bilo koje osjetilo.
Stranica 17
17. Halucinacije: Senzorne percepcije koje se javljaju u nedostatku
stvarni vanjski podražaj. Mogu biti slušni, vizualni,
olfaktorni, okusni ili taktilni.
18. Zabluda: Lažno uvjerenje koje nije istinito s činjenicama koje drugi obično prihvaćaju
pripadnici kulture osobe
Stranica 18
Normalnost
Što je normalnost?
Često se kaže da smo svi 'malo nenormalni' je li to istina ili besmislica?
Ovo bi pitanje moglo biti lakše ako se riječ 'normalno' zamijeni s 'zdravo'
ali ostaje pitanje je li normalno biti malo nezdrav.
Poteškoća koja se javlja pri odgovoru na ova pitanja leži u
činjenica da se 'normalno' koristi u više od jednog značenja. Ponekad je
zaposleni za uvijek ili 'najčešće' na primjer kada se razmatra
normalna visina, normalna težina i tako dalje. U tom smislu, s obzirom na
mentalno zdravlje, normalnost može biti:

- Osjećaj ugode
- Korištenje sublimacije kao glavnog obrambenog mehanizma
- Sposobnost odgađanja sadašnjih užitaka za buduća
- Prisutnost netaknutog osjećaja za stvarnost
- Dobar međuljudski odnos
- Optimalna prilagodba.
Aktivnosti normalnog života odraslih osoba
Općenito govoreći, normalan život, između ostalog, uključuje
sljedeće aktivnosti:
- Prilagodba radnoj situaciji
- Aktivnost u slobodno vrijeme
- Upravljanje društvenim kontaktima
- Prilagodba suprotnom spolu.
Stranica 19
Mentalno zdravlje
Teško je definirati pojam mentalnog zdravlja bez upućivanja na
društvo. Moglo bi se reći da je čovjek zdrav ako to uspije
nositi se sa zahtjevima koje pred njega/nju postavlja društvo na način da
kompatibilan s njegovom/njenom idejom i društva i sebe.
On/ona je bolestan do te mjere da se nije uspio prilagoditi
zahtjevima ili društva ili njegove definicije sebe.
Ova definicija nije u potpunosti zadovoljavajuća. Ima onih koji odstupaju
iz normi društva koji nisu psihički bolesni i definicija
također daje povoda dojmu da psihijatri i psihijatrijska
medicinske sestre predano održavaju status quo i sprječavaju
socijalna promjena.
Mentalna bolest
Definicija mentalne bolesti ostaje nedostižna i obično se temelji
o tome što čini društveno prihvaćene norme ponašanja. Za
može se uzeti u obzir primjer ponašanja koji je normalan u jednoj kulturi
nenormalan u drugoj kulturi.
Glavni kriteriji za dijagnozu duševne bolesti (psihoza)
Kriteriji za psihozu uključuju:
1. Bizarno ponašanje
2. Nenormalno iskustvo
Stranica 20
3. Gubitak kontakta sa stvarnošću
4. Nedostatak uvida
Tablica 1: Usporedna obilježja psihički zdrave i a
psihički bolesna osoba
MENTALNO ZDRAVLJE MENTALNA BOLEST
1. Prihvaća sebe i druge 1. - Osjećaj nedostatnosti
- Loše samopoimanje
2. Sposobnost suočavanja ili toleriranja 2. - Nesposobnost suočavanja
stres. Može se vratiti u normalu - Maladaptivno ponašanje

funkcioniranje ako privremeno
uznemiren
3. Sposobnost formiranja bliskog i trajnog 3. Nemogućnost uspostavljanja a
odnosima smislen odnos
4. Koristi zdravu prosudbu da bi napravio 4. Pokazuje lošu prosudbu
odluke
5. Prihvaća odgovornost za 5. Neodgovornost ili nesposobnost da
akcije prihvatiti odgovornost za
akcije
6. Optimističan 6. Pesimističan
7. Prepoznaje ograničenja (sposobnosti 7. Ne prepoznaje
i nedostatke) ograničenja (sposobnosti i
nedostaci)
8. Može učinkovito funkcionirati i 8. Pokazuje potrebe ovisnosti
samostalno zbog osjećaja
nedostatnost
Stranica 21
9. Sposobnost percipiranja zamišljenog 9. Nemogućnost percipiranja stvarnosti
okolnosti iz stvarnosti
10. Sposoban razviti potencijal i 10. Ne prepoznaje
talente u najvećoj mjeri potencijal i talente zbog
loše samopoimanje
11. Sposobnost rješavanja problema 11. Radije izbjegava probleme
nego rukovanje njima ili
pokušavajući ih riješiti
12. Može odmah odgoditi 12. Želje ili zahtjevi
zadovoljenje trenutačno zadovoljstvo
13. Mentalno zdravlje odražava a 13. Mentalna bolest odražava a
čovjekov pristup životu prema nesposobnost osobe da se nosi
prenošenje emocija, sa stresom, što rezultira
davanje i primanje. radim poremećaj, neorganiziranost,
sami kao i sa drugima, neprimjerene reakcije,
prihvaćanje autoriteta, pokazivanje neprihvatljivo ponašanje i
smisao za humor i snalaženje nemogućnost odgovora
uspješno s emocionalnim prema njegovim
sukob. očekivanja i
zahtjevima društva.
(Shives: 1990)
Ljudi koji su mentalno zdravi ne posjeduju nužno sve
navedene karakteristike mentalnog zdravlja. Pod stresom mogu izlagati
neke od osobina mentalne bolesti, ali su u stanju odgovoriti na
Stranica 22
stres s automatskim, nesvjesnim ponašanjem koje služi za zadovoljenje
svoje osnovne potrebe na društveno prihvatljiv način.
Stranica 23
REVIZIJSKO PITANJE
1. U kontekstu mentalnog zdravlja navedite najmanje šest točaka koje nam omogućuju
reći da je netko normalan.
2. Nabrojite neke od karakteristika aktivnosti normalnog života odraslih osoba
ljudska bića
3. Što od navedenog nije svojstveno psihički zdravom
osoba?
a. Prihvaćanje sebe i drugih
b. Optimistično razmišljanje
c. Nemogućnost uspostavljanja smislenog odnosa
d. Sposobnost odgađanja trenutnih zadovoljstava.
4. Identificirajte točne izjave o kriterijima za dijagnozu
velika duševna bolest.
a. Bizarno ponašanje jedan je od kriterija za dijagnozu
psihoza
b. Gubitak kontakta sa stvarnošću nije kriterij za ozbiljno mentalno oboljenje

c. Gubitak kontakta sa stvarnošću je pokazatelj psihoze
d. Nenormalno iskustvo može se smatrati kriterijem
psihoza.
5. Je li točno ili netočno da mentalno zdravi ljudi mogu pokazivati nešto od toga
osobine duševne bolesti pod stresom ali su u stanju
obustaviti stres automatskim, nesvjesnim ponašanjem koje
služi za zadovoljenje njihovih osnovnih potreba na društveno prihvatljiv zašto?
10
Stranica 24
a. Pravi
b. lažno
11
Stranica 25
DRUGO POGLAVLJE
POVIJEST I TRENDOVI U PSIHIJATRIJI

NJEGA
Ciljevi učenja
1. Prepoznati opću povijest i trendove u psihijatrijskom sestrinstvu
2. Opišite povijest i trendove psihijatrijske njege u Etiopiji
Mentalne bolesti su se pojavile u primitivnom dobu kada je počelo ljudsko postojanje:
postoje dokazi da je postojao u to vrijeme i da je bilo pokušaja
liječiti ga. Smatralo se da je uzrokovano zlim duhovima koji ulaze i uzimaju
preko tijela. Ljudi su pokušali otjerati te zle duhove iz

tijelo korištenjem bajanja i magije. Neka primitivna plemena
odbacio svoje psihičke bolesnike i otjerao ih iz zajednice.
U staroj civilizaciji, Grci, Rimljani i Arapi promatrali su mentalno
devijacije kao prirodne pojave i liječio duševne bolesnike
humano. Njega se sastojala od uspavljivanja opijumom, glazbe, dobrog
tjelesna higijena, prehrana i aktivnost. Grčki filozof Platon
(429.-348. pr. Kr.) i grčki liječnik Hipokrit (460.-377. pr. Kr.,
poznat kao otac medicine), bili su zabrinuti zbog
liječenje duševnih bolesnika. Licemjeri su opisali razne
osobnosti i pokušali klasificirati ljude prema njihovim
ponašanje
12
Stranica 26
U srednjem vijeku (500. - 1450. godine) palo je Rimsko Carstvo (476. godine)
zaboravljene su humanitarne ideje o mentalno bolesnima.
Ljudi su se vratili misticizmu, vještičarenju i magiji. Ponekad,
o bolesnicima su se humano brinuli pripadnici vjerskih redova.
Međutim, psihički bolesnici obično su bili zaključani na mjestima gdje su
bičevanje, izgladnjivanje, mučenje i puštanje krvi bili su uobičajeni.
Tijekom renesanse (14. - 17. st .), vjerovanje da mentalni
bolest je uzrokovana zlim duhom koji je opsjednuo tijelo i dalje
prijetnja pravilnoj skrbi mentalno bolesne osobe često su stavljane u zatvor
ili se društvo zaštitilo zatvaranjem duševnih bolesnika u azile gdje
ljudi koji nisu bili profesionalci bili su plaćeni da se brinu o njima.
Mentalna bolest se smatrala nepovratnom. Psihički bolesnici bili su
pretučeni zbog neposluha i zatvoreni u kaveze ili ormare. općenito,
duševne bolesnike smatrali su nesposobnima, defektnima i
potencijalno opasno. Nisu imali nikakva prava i ostali su u socijalnom
izolaciju prvenstveno komunicirati s drugim psihički bolesnicima.
Njihovi njegovatelji nisu bili obučeni i često kažnjavani. Kao rezultat toga,
psihički bolesnici postajali su sve bolesniji i manje sposobni funkcionirati.
Betlehem Royal Hospital, prva mentalna bolnica u Engleskoj, bila je
otvoren tijekom 17. stoljeća . U ovoj bolnici javnost je bila
dopušteno lutati bolnicom i vidjeti pacijente, i

medicinske sestre nisu imale interesa za poboljšanje skrbi za mentalno bolesne.
Zainteresirao se Franz Mesmer (1733-1815), austrijski liječnik
terapijski pristup ponašanju. Vjerovao je da svemir
bio je ispunjen magnetskim silama. Mesmer je ispovijedao da duševni bolesnici

13
Stranica 27
mogu se izliječiti tako da se u njima drže šipke napunjene željeznim strugotinama
voda. Iako su Mesmerove tehnike kasnije otkrivene kao lažne,
njegova ideja sugestivne moći prenijela se na neke moderne
psihijatrijske tehnike.
Izraz hipnotiziran je od Mesmera; biti hipnotiziran znači biti
stavljen u hipnotički trans.
Pokret je započeo francuski liječnik Philip Pineal (1745. - 1826.).
prema ljudskijem tretmanu duševnih bolesnika kada je uklonio
lanci s dvanaest muških pacijenata u bolnici Bicker blizu Pariza u
1792. Epifiza je odbacila kazneni tretman duševnih bolesnika. On
prepoznao potrebu za medicinskom njegom i zagovarao slobodu, koristan
rad, te ljubaznost prema pacijentima.
Prva bolnica u Americi koja je primala duševne bolesnike bila je
Bolnica Pennsylvania smještena u Philadelphiji.
Tijekom ovog razdoblja napisan je prvi američki udžbenik iz psihijatrije
razdoblja Benjamina Rusha (1745.-1813.), liječnika koji je koristio a
humanistički pristup u liječenju psihičkih bolesti. On je
kojeg mnogi smatraju ocem američke psihijatrije.
U 19. stoljeću jedan od najpoznatijih reformatora bila je Dorothea Lynde
Dixa, koji je mnogo pridonio osnivanju američkih bolnica
za njegu duševnih bolesnika. Proputovala je cijelu zemlju u
nastojanje da se donese zakon za bolju skrb za duševne
pacijenata. Kao rezultat njezinih napora, mnoge su bolnice izgrađene u Unitedu
državama, Kanadi i drugim zemljama.
14
Stranica 28
Osnovana je prva psihijatrijska škola za obuku u Sjedinjenim Državama
1882. u bolnici McLean u Belmontu, Massachusetts. Sudjelovanje
u psihijatrijskoj njezi tečaj postaje uvjet za njegu

licencu u SAD-u 1955.
U 20. stoljeću austrijski neurolog Sigmund Freud napravio je a

značajan doprinos razumijevanju i liječenju psihičkih
bolest. Njegovo vjerovanje u moć nesvjesnih sjećanja i

potisnute emocije dovele su ga do razvoja teorije i prakse o
psihoanaliza. Zbog svog rada nazivaju ga utemeljiteljem

psihoanaliza. Proučavao je snove, sjećanja i fantazije
njegovi pacijenti u potrazi za nesvjesnim impulsima i sukobima. On
identificirao tri glavne podjele jastva ili uma: Id, superego,
i ega. Također je predstavio teoriju psihoseksualne osobnosti
razvoj.
U Etiopiji je bila prva duševna bolnica (Emanuel Hospital).
uspostavljen nakon završetka etijsko-talijanskog rata radi zaštite kraljevske
obitelj od psihički bolesnih pacijenata. Bolesnici su prikupljeni i
odvedeni u zatvore u kut grada koji je sada poznat kao Emanuel

Bolnica.
Polako i postupno dolazila je više humanitarna vrsta skrbi
predstavio jedan psihijatar. dr. Fikire Workineh. Prvi

godine osnovana je psihijatrijska škola za medicinske sestre u bolnici Emanuel
1991. i prvi put diplomiralo dvanaest medicinskih sestara. Sve do ovog vremena
u Etiopiji nije postojala formalna obuka za psihijatrijske medicinske sestre. The
usluga se počela decentralizirati u druge dijelove zemlje,
15
Stranica 29
kao što su Jimma, Nekemte, Harar, Dire Dawa, Yirgalem, Bahirdar,
Mekele i Asmara.
Do sada neke od bolnica u Etiopiji imaju čak i psihijatrijske jedinice
iako kvaliteta još nije na odgovarajućoj razini.
16
Stranica 30
PITANJA ZA PREGLED
1. Je li istina ili laž da su tijekom srednjeg vijeka duševne bolesti bile
smatrati izlječivim i reverzibilnim tijekom?
2. Prva duševna bolnica u Engleskoj bila je ______.
3. Francuski liječnik koji je započeo humanitarni tip liječenja
a tko je skidao lanac s psihičkih bolesnika bio je ______.
4. Napisan je prvi američki udžbenik psihijatrije
od __________ koji je živio od _______do _______.
5. U 19.st Century, poznata američka psihijatrijska medicinska sestra
reformator koji je pridonio osnivanju duševnih bolnica

te se potrudio donijeti zakone za bolju skrb
za psihički bolesne pacijente bio je _______.
6. Austrijski neurolog u 20. stoljeću koji je napravio značajan
doprinos za liječenje duševnih bolesti iznosio je _____________.
7. Prva i jedina mentalna bolnica u Etiopiji je

_____________.
8. Istaknuti etiopski psihijatar reformator je ______________.
9. Obuka psihijatrijske medicinske sestre započela je u Etiopiji _________.
10. Koliko je medicinskih sestara prvi put školovano od Emanuela

psihijatrijska škola za medicinske sestre?
17
Stranica 31
TREĆE POGLAVLJE
KORIŠTENE OPĆE TEHNIKE ZDRAVSTVENE NJEGE
U PSIHIJATRIJSKOJ SESTRINSTVU
Ciljevi učenja
1. Prepoznati opće tehnike njege

2. Definirajte 'sebe'
3. Definirajte komunikaciju
4. Identificirajte različite svrhe komunikacije
5. Razlikovati različite modele komunikacije
6. Opišite razloge neučinkovite komunikacije
7. Identificirajte neke prepreke učinkovitoj komunikaciji
8. Identificirajte psihološke prepreke učinkovitom slušanju
9. Opišite tehnike psihijatrijske procjene
Razumijevanje 'sebe'
Sebstvo je zbroj stavova koji čine osobnost.

Prema psihologu Eriku Erikssonu, određene razvojne
zadaci se moraju izvršiti tijekom svake od faza životnog ciklusa

(djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, odrasla dob, starost). Svaki korak je
neophodan za samorazvoj.
Individualna osobnost nastavlja se razvijati tijekom života
ciklus. U okruženju razvoja osobnosti, nasljeđe i

18
Stranica 32
njegovanje igra važnu ulogu. Joey Luft i Harry Ingham
razvio Jo-Hari prozor.
Tablica 2: Jo-Harijev prozor sebe
Poznato samome sebi Nije poznato samome sebi
Poznato drugima javno ja slijepo ja

(1) (2)
Nije poznato drugima privatnog sebe nepoznato područje

(3) (4)
Izvor: Stoner (1996.)
1. Javno ja: Prvo okno označava znanje o sebi

da osoba zna i drugi znaju za nju ili nju.
2. Slijepo ja: Drugo okno ukazuje na znanje o jednom

sebe koje osoba ne zna o sebi i drugima
ljudi znaju.
3. Privatno ja: U trećem oknu ima svakakvih stvari koje
osoba zna za sebe, ali to ne bira

podijeliti s drugima.
4. Nepoznato područje: Posljednje okno predstavlja informacije o
sebe koje ne poznaje ni ta osoba ni bilo tko drugi.
19
Stranica 33
Prihvaćanje sebe
Samoprihvaćanje je poštovanje prema sebi s realnim konceptom
nečije snage i slabosti. Ponašanje samoprihvaćajućih

osoba uključujući sljedeće:
- ustrajan
- minimiziranje slabosti
- povećanje snage
- viđenje stvarnosti
- povjerenje i prihvaćanje drugih
- kontinuirani rast prema samoaktualizaciji
- prepoznavanje i prihvaćanje vlastitog ponašanja
- dopiranje do drugih
- učenje na greškama
Osoba koja sebe prihvaća lakše prihvaća druge.
Stoga je važno da medicinska sestra radi na samoprihvaćanju.

Osoba koja odbacuje sebe kritična je prema drugima, tjeskobnija je, nesigurnija
i depresivan.
Komunikacija
Komunikacija je međusobna interakcija ili recipročno djelovanje koje može

javljaju između ili između ljudi. Shives1990.
Komunikacija je davanje i primanje informacija. Pošiljatelj
priprema ili kreira poruku kada se pojavi potreba i šalje

poruka primatelju ili slušatelju, putem odgovarajućeg kanala: licem prema
licem ili putem elektroničkih ili drugih medija. Primatelj tada može
20
Stranica 34
vratiti poruku ili povratnu informaciju inicijatoru (pošiljatelju).
poruka.
Komunikacija je naučeni proces na koji utječu stavovi, socio
kulturno ili etničko porijeklo, prošlo iskustvo, poznavanje
predmet i sposobnost povezivanja s drugima.
Interpersonalne percepcije također utječu na nečiju sposobnost komunikacije
jer utječu na iniciranje i odgovor na
komunikacija. Na percepciju utječu osjetila vida, zvuka,
dodira, mirisa i okolišnih čimbenika kao što su vrijeme, mjesto i
prisutnost jedne ili više osoba utječe na komunikaciju.
Terapijska komunikacija
Terapijska komunikacija definirana je kao poseban oblik

komunikacija koja ima zdravstvenu svrhu i razvija se kao a
kontinuirani tijek interakcije između medicinske sestre i pacijenta, s unosom

od oboje tome doprinose priroda i napredak. Neverbalno
komunikacija se ponekad smatra točnijim opisom
pravih osjećaja jer čovjek ima manje kontrole nad neverbalnim
reakcije.
Neverbalna komunikacija uključuje:
- Položaj ili držanje
- Gesta
- Dodir
- Fizički izgled
- Izrazi lica
21
Stranica 35
- Glasovni znakovi i
- Udaljenost ili prostorni teritorij.
Modeli komunikacije (elementi komunikacije) Ima

četiri su modela komunikacije prema Davidu, a to su:
1. Izvor (osoba koja je odgovorna za kreiranje poruke)

2. Poruka (ideja koja se prenosi od izvora do
prijamnik)
3. Kanal (to je sredstvo kojim se može prenijeti poruka
od izvora do prijemnika)
4. Primatelj (osoba koja prima poruku od

izvor)
Glavni cilj terapijske komunikacije je razvijanje ili održavanje

zdrava osobnost. To se postiže ponovnim proživljavanjem stresa i pomaganjem
pacijenta u razvijanju boljih mehanizama suočavanja.
Razlozi neučinkovite komunikacije
Komunikacija se obično smatra razmjenom riječi ali ona

također uključuje sve metode koje se koriste za prijenos poruke drugoj osobi,
na primjer, gestama, pokretima tijela i tonom glasa.

Komunikacija koja ne uključuje izgovorenu riječ je neverbalna
komunikacija.
Do učinkovite komunikacije dolazi kada primatelj razumije
poruku onako kako je pošiljatelj namjeravao. Nažalost neučinkovito
komunikacija se često javlja zbog nekih barijera.

22
Stranica 36
Neke prepreke učinkovitoj komunikaciji
1. Prepreke uzrokovane recepcijom, potrebom, stavom, podražajima okoline
itd.
2. Prepreke uzrokovane nedostatkom razumijevanja jezika, znanja

itd.
3. Prepreke koje uzrokuju prihvaćanje, predrasude, emocionalni sukob itd.
4. Psihološke prepreke slušanju kao što su dnevno sanjarenje,
obilazak, debata, privatno planiranje.
Komunikacijske vještine
Daju se sljedeći prijedlozi kako bi se studentu psihijatrije omogućilo
medicinska sestra za razvoj dobrih komunikacijskih vještina za učinkovitu terapiju
interakcije.
1. Upoznajte sebe
2. Budite iskreni sa svojim osjećajima
3. Budite sigurni u svoju sposobnost povezivanja s ljudima

4. Budite osjetljivi na potrebe drugih
5. Budite dosljedni
6. Prepoznajte simptome anksioznosti
7. Pazite na svoje neverbalne reakcije

8. Pažljivo koristite riječi
9. Prepoznajte razlike
10. Prepoznajte i procijenite vlastite postupke i odgovore.
23
Stranica 37
Tehnike psihijatrijske procjene
Učenik može imati poteškoća u prvom kontaktu s
psihijatrijski bolesnici. Neke od ovih poteškoća proizlaze iz prirode

psihijatrijski simptomi i znakovi poremećaji emocija mišljenja ili od
inteligencije, koje je teže izlučiti i opisati nego fizičke
znaci i simptomi. Ispitivač mora prevladati svoju tjeskobu
i predrasude o mentalno bolesnima.
Raspon informacija koje se traže o pacijentu i njegovim
bolesti mnogo je širi nego za druge kliničke discipline i zahtijeva
taktičnost, vrijeme i strpljenje da se dobije shema preuzimanja predmeta. Ovaj

informacije mogu uključivati:
1. Povijest sadašnje bolesti

Socijalna i osobna povijest pacijenta (dopuna
povijest treba dobiti od rođaka ako je moguće)

2. Fizički pregled
3. Psihijatrijski pregled
4. Daljnja ispitivanja
5. Formulacija slučaja
1. Povijest sadašnje bolesti
Ukratko zabilježite način upućivanja/razlog prijema za upućivanje i
pritužbe pacijenata (po vlastitim riječima) i njihovo trajanje.
2. Socijalna povijest
Zapisnik ukratko prihvaća pacijentovu obiteljsku povijest kao što su:

- Oče
24
Stranica 38
- Majka
- Braća i sestre
- Društveni položaj
- Domaća atmosfera i utjecaj.
Zabilježite i pacijentovu osobnu povijest, uključujući pojedinosti o njima

iskustva vezana uz:
- Datum i mjesto rođenja

- Rani razvoj
- Neurotični simptomi u djetinjstvu

- Škola
- Adolescencija
- Zanimanja
- Seksualna povijest
- Brak
- Djeca
- Navike
- Povijest bolesti
- Prethodna mentalna bolest
- Antisocijalno ponašanje
- Trenutna životna situacija.
Zabilježite sve dostupne podatke o osobnosti prije bolesti (pre
morbidna osobnost):
- Društveni odnosi
- Aktivnosti i interesi
- Raspoloženje
25
Stranica 39
- Karakter
- Standardi, moralni, vjerski, društveni, ekonomski itd.
- Energija i inicijativa
- Reakcija na stres
3. Fizikalni pregled
Fizikalni pregled treba biti sveobuhvatan i trebao bi biti
provodi unutar jednog dana od prijema. Treba obratiti posebnu pažnju
dano središnjem živčanom sustavu. Pozitivni i negativni nalazi
treba zabilježiti i dati kratak sažetak pronađenih abnormalnosti
treba dati.
4. Psihijatrijski pregled (vještačenje psihičkog stanja ) Zapisnik
sljedeće aspekte stanja psihijatrijskog pacijenta Općenito

ponašanje, izgled, riječ ponašanje od prijema stav
prema bolničkom osoblju itd.

- Razgovor (oblik razgovora), puno ili malo, spontano, odgovori na
pitanja itd.
- Raspoloženje
- Oblik mišljenja; Osjeća li pacijent blokirajući pritisak

ili siromaštvo u razmišljanju?
- Sadržaj misli
- Zablude i pogrešna tumačenja

- Halucinacije
- Opsesivni fenomeni
- Orijentacija na vrijeme mjesto i osobe.
- Sjećanje
26
Stranica 40
- Pažnja i koncentracija
- Opće informacije
- Prividna inteligencija
- Uvid i prosudba
- Stav osoblja.
5. Daljnja ispitivanja
Mogu se indicirati daljnja ispitivanja, uključujući:

- Fizičke pretrage prema indikacijama
- Psihološko testiranje
- Izvještaj psihijatrijskog socijalnog radnika
6. Formulacija slučaja
Razgovarajte o nizu mogućih dijagnoza, dajući dokaze za i
protiv raznih mogućnosti. Izraditi i evidentirati provizor
dijagnoza, procjena prognoze, popis problema i planovi za
daljnje ispitivanje i liječenje.
27
Stranica 41
PITANJA ZA PREGLED
1. Sebstvo je zbroj stavova koji čine osobnost
a. Pravi b. lažno
2. Verbalna komunikacija se smatra točnijim opisom
pravih osjećaja jer imamo veću kontrolu nad neverbalnim

reakcije.
a. Pravi b. lažno
3. Poseban oblik komunikacije koji ima vezan uz zdravlje
svrhu i razvija se u kontinuiranom tijeku interakcije između
medicinska sestra i pacijent, pri čemu oboje doprinose tome
priroda se naziva terapijska komunikacija.
a. Pravi b. lažno
4. Navedite kompletnu shemu procjene pacijenta/uzimanja anamneze/u
psihijatrijska njega.
5. Što od navedenog nije kategorizirano kao psihijatrijsko
pregled/komunikacija o mentalnom statusu?
a. Zabluda i krivo tumačenje
b. Pažnja i koncentracija
c. Test krvi za biokemijsku analizu

d. Sadržaj misli.
28
Stranica 42
ČETVRTO POGLAVLJE
TEHNIKE SAVJETOVANJA U
PSIHIJATRIJSKA ZDRAVSTVENA NJEGA
Ciljevi učenja
1. Definirajte savjetovanje u mentalnom zdravlju
2. Opišite svrhu savjetovanja
3. Opišite važnost slušanja u savjetovanju

5. Navedite glavne tehnike u savjetovanju
Svrha savjetovanja
Svrha savjetovanja uključuje razvoj pacijentove zrelosti
i samokontrola. Zahtijeva fokus na cijelu osobu, a ne samo na nju
problem. To je zato što zrela osoba može riješiti probleme i
predstavljeni problem obično nije pravi problem.
Četverodijelni proces može naučiti ljude da sami rješavaju svoje probleme.
Ovaj proces uključuje:
1. Slušanje 2. Istraživanje
3. Razumijevanje 4. Rješavanje problema
29
Stranica 43
Slušanje
Cilj slušanja je pomoći osobi da govori. Ovo može biti
olakšano sljedećim ponašanjem psihijatra

medicinska sestra:
O. Pokazivanje poštovanja i brige, to će osobi olakšati da
razgovor.
B. Pokazivanje govora tijela slušanja:
1. Suočite se s njima
2. Pogledaj ih
3. Zadržite otvoreni položaj

4. Nagnite se naprijed
5. Budite opušteni, ali ne previše.
C. Osluškivanje neverbalnih poruka. Obavijest:
1. Pokreti tijela
2. Geste
3. Izraz lica
4. Ton glasa.
D. Slušaj sve, čak i ono što ne želiš čuti.
E. Slušajte sebe
1. Reći da ili mmm ili kimati glavom u pravo vrijeme
govori nekome koga slušate.
2. Ponavljanjem nekoliko riječi koje je osoba rekla dajete joj do znanja da vas poznaje
čuo ih i ohrabrio da nastave.
30
Stranica 44
3. Vrlo kratka pitanja mogu pomoći razjasniti stvari koje nisu jasne
ili pomoći osobi da nastavi govoriti.
Istraživanje osobe i njenih problema
Kako biste saznali sve što možete o osobi i problemu koji imate
treba obratiti pozornost na sljedeće:
A. Savjetnik mora pokušati razumjeti.
1. Što se dogodilo
2. Kako se osoba osjeća.
Psihijatrijska medicinska sestra ne mora se složiti s osobom da
razumjeti njega ili nju. U ovom trenutku ne bi trebali donositi presude.
B. Pokušajte dati izjave umjesto postavljanja pitanja
1. Započnite izjave s "ja", a ne s "ti"
2. Dajte izjave koje počinju s: “Čini mi se” ili “Pitam se

ako", ili "Mislim da mi govoriš..."
C. Ako morate postaviti pitanje neka to bude otvoreno pitanje, a ne zatvoreno
Na primjer, nemojte pitati "Zašto", već pitajte "Što".
D. Budite konkretni
E. Ako ne razumijete, recite: "Ne razumijem"
F. Ne davati savjete.
31
Stranica 45
Razumijevanje gledišta osobe
Cilj razumijevanja osobe je pomoći joj da uoči problem
jasno. Da biste to postigli:
A. Savjetnik se ponaša kao ogledalo
1. Pokazujemo kako to izgleda iz naše perspektive
2. Pokazujemo dobro i loše

a. Snage
b. Resursi
c. Neučinkoviti obrasci odgovora
d. Nedosljednosti
e. Drugi načini označavanja problema

f. Skrivene ili duple poruke
g. Stvari koje on ili ona možda izbjegavaju

h. Izazovi magijskom razmišljanju.
To pomaže osobi da počne mijenjati stavove, uvjerenja, ponašanja

i osjećaje.
B. Ne davati savjete.
Rješavanje problema
Cilj rješavanja problema je potaknuti djelovanje koje dovodi do
promijeniti. Kako bi to postigla psihijatrijska medicinska sestra bi trebala:
A. Pomozite osobi pronaći bolji način da riješi svoj problem, ali
zapamtiti:
32
Stranica 46
1. Ljudi obično rade najbolje što znaju
2. Možda najbolji način za vas nije najbolji način za njih.
B. Navedite alternative:
1. Ne osuđujte ih, samo ih navedite
2. Budite kreativni
C. Ocijenite alternative, navedite prednosti i nedostatke.
D. Odaberite jedno rješenje

1. Osoba s problemom trebala bi donijeti odluku ako uopće
moguće.
2. Recite svoje mišljenje ako želite, ali ne zaboravite dopustiti toj osobi
imati kontrolu i preuzeti odgovornost.
3. Budite realni
E. Potaknite pacijenta da proba:
1. Budite konkretni
2. Postavite vremenska ograničenja
F. Ocijenite rezultate.
G. Ako nije uspješno, istražite razloge, navedite nove alternative i
pokušaj ponovno.
H. ne odustaj
33
Stranica 47
PITANJA ZA PREGLED
1. U savjetovanju, problem koji klijent predstavlja je
uvijek pravi problem.
Istina B.Netočno
2. U savjetovanju četiri procesa podučavanja ljudi i rješavanja njihovih problema

vlastiti problemi su: - slušanje, objašnjavanje, razumijevanje i
rješavanje problema.
Istina B.Netočno
3. Tijekom savjetovanja kao savjetnik treba slušati stvari koje treba biti
slušali i željeli da budu slušani.
Istina B Netočno
4. Savjetnik, slušajući klijenta, mora i slušati

njegovo/njezino ja.
Istina B.Netočno
5. Tijekom savjetovanja, kao savjetnik poželjno je odlučivati
u ime klijenta.
Istina B.Netočno
34
Stranica 48
CJELINA-DVA
OPĆA KLASIFIKACIJA MENTALNIH

BOLEST I SPECIFIČNE PSIHIČKE
BOLESTI
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja ove jedinice, student bi trebao moći:

1. Opišite opću klasifikaciju duševnih bolesti
2. Definirajte generalizirane anksiozne poremećaje

3. Diskusne klasifikacije generaliziranih anksioznih poremećaja
4. Identificirajte različite kriterije upravljanja generaliziranom anksioznošću
poremećaji
5. Identificirajte upravljanje medicinskom njegom za shizofreniju.
Klasifikacija duševnih bolesti
Postoje različite vrste klasifikacije duševnih bolesti prema

njihovoj težini i različitim vrstama temeljnih uzroka. Ovi imaju
opisala Lalitha, (1995.) Stablo odlučivanja koje pokazuje

klasifikacija je navedena u nastavku.
35
stranica 49
Stablo odluke
I. Nepsihoza Normalna varijacija
Emocionalni poremećaj (neuroza)
Anksiozna neuroza
Neurotična depresija
Histerija-disocijativna histerija
-histerija obraćenja
Opsesivno kompulzivna neuroza
Fobična neuroza
Traumatska neuroza
II. Organska psihoza Akutna Delirijum

Kronična demencija
Anorganski Afektivna manija
Depresija
Ne afektivno
Shizofrenija Paranoidna schi.ph
Shizoafektivni Cata.ski. skijanje. tel
Paranoidija Hebefrenična schi.ph
Reaktivna psihoza Jednostavno skijanje. tel.

Ostatak. Schi.ph.
III. Ovisnost Alkohol

Droge
36
Stranica 50
Zlouporaba tvari kao što je
♦ marijuana
♦ kanabis
♦ lonac
♦ dva
♦ LSD (dietilamid lizerginske kiseline)
IV. Mentalna subnormalnost (mentalna retardacija)
V. Poremećaj osobnosti
VI. Seksualni poremećaji
37
Stranica 51
Razne mentalne bolesti rudara
Poremećaji anksioznosti
Anksiozni poremećaj karakterizira trajanje od najmanje šest mjeseci
anksioznost u odsutnosti napadaja panike, poremećaji, depresija ili

drugi psihijatrijski poremećaji.
Prema DSM III-R klasifikaciji postoje tri glavne kategorije

simptoma.
1. Motorička napetost, kao što su bolovi u mišićima, nemogućnost opuštanja, vrpoljenje,
nemir i lako se preplašiti.
2. Autonomna hiperaktivnost, uključujući hladne i vlažne ruke, suhe
usta, vrtoglavica, učestalo mokrenje, crvenilo, ubrzani puls
brzina dok se odmarate i uznemiren želudac.
3. Budnost i skeniranje, stanje u kojem se osoba nalazi
hiperaktivan, lako se omesti, teško se koncentrira,
doživljava nesanicu i razdražljiv je ili nestrpljiv.
Pojedinac pokazuje nerealnu ili pretjeranu tjeskobu i brigu
o dvije ili više životnih okolnosti tijekom razdoblja od šest mjeseci i
može biti blago depresivan. Simptomi rijetko ometaju društvene ili
profesionalno funkcioniranje.
Dolje su navedene potklasifikacije općih anksioznih poremećaja:
Podvrste anksioznih poremećaja

1. Anksioznost
2. Fobija
38
Stranica 52
3. Konverzivni poremećaj
a. Histerija reakcije pretvorbe
b. Desocijativna histerija
4. Opsesivno kompulzivno
5. Hipohondrija
6. Neurotična depresija.
1. Anksiozni poremećaj
Anksioznost je čest neurotski poremećaj s različitim kombinacijama

fizičke i psihičke manifestacije koje se ne mogu pripisati nijednom stvarnom
šteta 'slobodno lebdeća tjeskoba' Postoje dvije vrste tjeskobe:
a. Normalna anksioznost
b. Patološka anksioznost može se podijeliti u dvije podkategorije:
- panična anksioznost
- difuzna anksioznost.
Panična (akutna) anksioznost je epizodna anksioznost koja kratko traje

razdoblje.
Difuznu (kroničnu ili generaliziranu) anksioznost karakterizira izrazita

strah, ustrajan ili dugotrajan.
Epidemiologija
Anksiozni poremećaj problem je kod oko 5% odrasle populacije

omjer žena i muškaraca je 2:1 i to je dio obitelji.
39
Stranica 53
Etiologija
Faktori rizika uključuju:
1. Ustavni:
- genetski (može se genetski naslijediti)
- razvojni: ako je razvojni proces pun tjeskobe.

- provocirajući uvjeti npr. rat, glad, nered u kući itd.
2. Fiziološki:
- endokrini npr. tireotoksikoza
- ozljeda glave (traumatska neuroza)

3. Psihološki:
- stres
- međuljudski sukob
- vanjski:
▪ društveni
▪ profesionalni itd.
Klinička obilježja anksioznosti
- Palpitacija
- Iscrpljenost
- Gubitak daha
- Vrtoglavica
- Bol u prsima
- Tjeskoba
- Bljesak lica
- Tahikardija
- Strah
40
Stranica 54
- Glavobolja
- Svjestica
- Nesanica
- Znojenje
- Tahipneja
- Nemir itd.
Diferencijalna dijagnoza
1. Veliki mentalni poremećaji
- shizofrenija
- agitirana depresija.
2. Organske bolesti kao što su:
- feokromocitom (karcinom suprarenalne žlijezde)
- tireotoksikoza
- angina pektoris
Metoda dijagnostike
1. Povijest
2. Klinički nalazi
Liječenje
1. Psihoterapija
2. Sedativi (anksiolitici) diazepam ili klorodiazepoksid 5-10 mg
po/dan prije spavanja.
Prognoza:
Prognoza ovisi o:
- Premorbidna osobnost bolesnika
- Učestalost pojavljivanja podražaja koji izaziva anksioznost.
41
Stranica 55
Komplikacije
- Alkoholizam (ovisnost o alkoholu)
- Zlouporaba droga (ovisnost o drogama)

2. Fobija
Fobija se opisuje kao iracionalan strah od predmeta, aktivnosti ili

situacija koja nije proporcionalna poticaju i rezultatu
izbjegavanje identificiranog objekta, aktivnosti ili situacije.

Epidemiologija
Fobija se javlja kod 3-5% populacije.

Etiologija
Etiologija fobije nije jasno poznata
Postoje dvije vrste fobija

1. Jednostavna (specifična fobija) monosimptomatska fobija Jednostavna fobija
odnosi se na strah izazvan prisutnošću (iščekivanjem) određenog
objekt ili situacija, poput letenja, visine, hvatanja životinje
injekciju ili vidjeti krv.
Primjeri jednostavnih fobija uključuju:

- Zoofobija - strah od životinja
- Klaustrofobija - strah od zatvorenih prostora

- Akrofobija - strah od visine
- Niktofobija - strah od noći.
2. Kompleksna fobija (socijalna fobija)
Složena fobija definirana je kao izražen i uporan strah od jednog

ili više društvenih ili izvedbenih situacija.
42
Stranica 56
Primjeri složenih fobija uključuju:
- Agorafobija - strah od otvorenog mjesta
- Socijalna fobija - strah od javnog prostora

- Giminofobija - strah od braka
- Gumnofobija - strah da će biti viđen gol

- Minsnofobičan - strah od prolaska kroz porod
- Sypridophobia - strah od seksualnog odnosa itd.
Epidemiologija
Epidemiologija kompleksne fobije nije jasna, poznata, ali jest

češće kod žena nego kod muškaraca i povećava se u kasnim tinejdžerskim godinama ili
punoljetnost.
Etiologija
Prema psihoanalitičkoj teoriji, fobije nastaju kao posljedica

sukobi koji proizlaze iz neriješene kastracijske anksioznosti (pomaknuta fobija)
koji traje i imaju tendenciju da ostanu premješteni na druge objekte tijekom

punoljetnost.
Kliničke značajke
Znakovi i simptomi anksioznosti očituju se u prisutnosti
predmet ili situaciju od koje se bojite.
Diferencijalne dijagnoze uključuju teške duševne bolesti (shizofreniju) ili

prodrom shizofrenije.
43
Stranica 57
Liječenje
1. Bihevioralna terapija
- Desenzibilizacija - osposobljavanje pacijenta za prilagodbu situaciji

dio po dio ili dio po dio.
- Sustavnost – sporo i postupno prilagođavanje i razumijevanje

stvarnosti.
- Poplava - izlaganje pojedinca predmetu straha.
2. Antidepresiv - fenotizin
- MAOI (inhibitori monoaminooksidaze)
Prognoza
- Kod nekih pacijenata dolazi do spontanog izlječenja.
- Većina je otporna na liječenje i postaje kronična.
Komplikacije
- Alkoholizam
- Zlouporaba droga
- Socijalne i profesionalne smetnje.
3. Konverzivni poremećaj
Konverzivni poremećaj je psihičko stanje u kojem an
impuls koji izaziva tjeskobu nesvjesno se pretvara u funkcionalni
simptome, na primjer, anesteziju, paralizu ili diskineziju.
Iako smetnja nije pod dobrovoljnom kontrolom, ona ispunjava
44
Stranica 58
neposredne potrebe bolesnika i povezana je sa sekundarnom
dobiti (Shives: 1990).
Histerija je poremećaj pretvorbe koji predstavlja usmjerenost ka cilju

bolest: cilj je traženje pažnje kako bi se izbjegla tjeskoba ili privlačenje
pažnje (suosjećanje) prenošenjem mentalnog sukoba u fizički

simptom i na taj način otpušta napetost ili tjeskobu.
Epidemiologija
- Zahvaćeno je oko 2% ženske populacije

- Ima široku dobnu distribuciju
- To je povezano s obitelji
- Jednako su pogođeni oženjeni i samci
- Veći je u populacijama s nižim stupnjem obrazovanja.
Etiologija
Prema psihodinamičkoj teoriji, histerija može biti usmjerena na:
- Faza fiksacije - tijekom edipalne faze
- Anksioznost - ublažavanje nepodnošljivih somatskih simptoma.
- Primarna dobit od bolesti: dobivanje olakšanja od tjeskobe korištenjem obrane
mehanizam za držanje unutarnje potrebe ili sukoba izvan svijesti.
- Dobitak od sekundarne bolesti: dobivanje naknade ili potpore kao rezultat
biti bolestan, a ne olakšanje od tjeskobe.
45
Stranica 59
Klinički postoje dva oblika histerije
1. Reakcija pretvorbe
Znakovi i simptomi reakcije konverzije uključuju:

a. Motorički poremećaj
- Paraliza
- Paraplegija, monoplegija
- Poremećaj hoda
- Tremor
b. Senzorski:
- Afonija
- Anestezija
- Konvulzije (histerični napadaj)
- Sljepoća
- 'Lijepa ravnodušnost'
2. Disocijativna histerija
Disocijacija je čin razdvajanja i odvajanja snažnog
emocionalno nabijen sukob iz nečije svijesti.
Znakovi i simptomi disocijativne histerije uključuju:

- Poremećaj svijesti
- Amnezija (psihogena amnezija)

- Nedostatak identiteta
- Stanje fuge (potpuna amnezija)
- Somnambulizam (hodanje u snu)

- Višestruka osobnost
46
Stranica 60
- Depersonalizacija
- Akutna psihoza
- Gaunserov sindrom (zamućena svijest s približnim

odgovori).
- Organske bolesti kao što je epilepsija

- Shizofrenija
- Depresija
- Depersonalizacija
Liječenje
- Psihoanaliza
- Hipnoza
- Razbijanje sekundarne bolesti dobiti
- Sedativni i anksiolitički lijekovi (valium i klorodiazepoksid su

preporučeno)
Prognoza
U bolesnika s ovisnom i neadekvatnom osobnošću,

stopa relapsa je vrlo visoka.
47
Stranica 61
4. Opsesivno kompulzivni poremećaj
Opsesija
Opsjednutost je definirana mislima i osjećajima koje osoba

ne mogu se dobrovoljno riješiti i umjesto toga se ponovno javljaju protiv njihove volje.
Prisilnost je definirana izvođenjem određenih radnji kao a

rezultat neodoljive misli i kako bi se smanjila tjeskoba.
Epidemiologija
- 0,05% stanovništva susreće se s opsesivno kompulzivnom neurozom

- Visoko kod samaca (neoženjenih) ljudi
- Visoko u višoj društvenoj klasi

- Visok broj obrazovanih ljudi
Etiologija
- Konstitucijska funkcija postoji sklonost nasljeđu
- Fizička - ozljeda mozga i infekcija središnjeg živčanog sustava (SŽS).

- Psihološki - sukobi između Ida i superega u analnom sukobu
faza.
znaci i simptomi
- Uobičajena obilježja tjeskobe
- Depresija
- Opsesivne ideje
48
Stranica 62
- Opsesivni impulsi
- Opsesivne fobije
Liječenje
- Psihoterapija (uvjeravanje)
- Modifikacija ponašanja
- Antidepresiv (amiltriptlin) 25 - 50 mg/d
Prognoza
- 50% će biti kronično
- Nekoliko njih razvije shizofreniju
5. Hipohondrija
Hipohondrija je neurotski poremećaj u kojem prevladava

poremećaj je nerealno tumačenje fizičkih znakova kao abnormalnih
što dovodi do zaokupljenosti bolešću i uvjerenja da pacijent

ima bolest. Hipohondar je izraz koji se koristi za opisivanje osoba
koji pokazuje nerealne ili pretjerane fizičke pritužbe.
Epidemiologija
- Stopa incidencije nije jasno poznata
- Najčešće se javlja u dobi od 40 do 50 godina

49
Stranica 63
- Češće u žena
- Češće kod samaca ili ljudi u nesretnim brakovima
- Češće kod osoba slabog zanimanja.
Etiologija
Kada osoba izgubi svoju pažnju prema drugim objektima tada
on ili ona usmjerava njihovu pažnju na sebe.
znaci i simptomi
- Kreće se od jednostavne preokupacije bolešću do zabluda
- Primarno monosimptomatski (javlja se kod jedne bolesti
simptom)
- Može se razviti u više simptoma (mnogi simptomi bolesti)
- Najčešći zahvaćeni dijelovi tijela su trbuh, prsa i

glavobolja.
Dijagnoza
- Povijest
- Sistematski pregled
50
Stranica 64
Liječenje
- Liječite bilo koje osnovne bolesti
- Antidepresiv (amiltriptlin)
- Psihoterapija i ideje podrške
Prognoza
Hipohondrija je u nekim slučajevima refraktivna
Razlikovanje neuroze i psihoze
Neuroza se razlikuje od psihoze u sljedećoj tablici

(Shives: 1990):
51
Stranica 65
Tablica 3: Razlike između neuroze i psihoze
NEUROTIČNO PONAŠANJE PSIHOTIČNO PONAŠANJE
Orijentiran na stvarnost Izvan kontakta sa stvarnošću negira
stvarnost
Pokazuje prihvatljivo Pokazuje bizarnost

društveno ponašanje neprikladno, ponašanje (kao
opisano u poglavljima o
shizofrenih poremećaja i
manično-depresivna psihoza)
Interakcija sa stvarnim Stvara novi svijet ili

okoliš okolina se povlači iz
stvarnost u nastojanju da traži

sigurnost u novostvorenom
svijet
Ne pokazuje neprilagođenost Pokazuje neprilagođena ponašanja
ponašanja (npr. halucinacije ili (npr. deluzije, halucinacije,
zablude) i autizam)
Koristi mehanizam za suočavanje kao Mehanizmi suočavanja su

pokušati smanjiti tjeskobu neučinkovito, što rezultira
(primarni dobitak) dezintegracija ličnosti
52
Stranica 66
Sestrinska intervencija
Osobe koje pokazuju znakove akutne tjeskobe ili stanja panike mogu naštetiti
sebe ili druge i potrebno ih je pažljivo nadzirati sve dok
anksioznost je smanjena. Osobu će možda trebati smjestiti u a
zaštitno okruženje kao što je opća bolnica, mentalno zdravlje
centra ili psihijatrijske bolnice.
Osoba može biti u teškoj nevolji ili nepokretna, ili može biti
uključeni u besmislene, neorganizirane ili agresivne aktivnosti.
Mogu se javiti osjećaji intenzivnog strahopoštovanja, straha ili terora. Pacijent može
izjavi da se boji da 'gubi kontrolu.
Nakon što se pacijent pregleda, započinje se plan njegovanja
odgovaraju planu liječenja liječnika ili psihijatra za

akutni napad tjeskobe ili stanje panike.
Tijekom stanja panike, sestrinske intervencije mogu uključivati:
1. Ostati uz pacijenta cijelo vrijeme
2. Ostati miran: pacijent će osjetiti svaku tjeskobu koju pokazuje

medicinska sestra.
3. Govorenje kratkim, jednostavnim rečenicama

4. Pokazivanje čvrstoće za pružanje vanjskih kontrola pacijenta
5. Održavanje pacijenta u tihom okruženju kako bi se vanjski utjecaji sveli na minimum

podražaji. Pacijent nije u stanju prikazati takve podražaje i može
postati preopterećen.
6. Pružanje zaštitne njege jer mu pacijent može naštetiti ili

sebe ili druge. Ponašanje pacijenta također može izazvati
53
Stranica 67
reakcije drugih pacijenata koji ne mogu tolerirati njegove ili
njezino anksiozno stanje.
7. Pokušaj kanaliziranja pacijentovog ponašanja angažiranjem odn
nju u fizičkim aktivacijama koje pružaju odušak napetosti ili
frustracija.
8. Davanje lijekova protiv anksioznosti za smanjenje anksioznosti.
Osobe koje pokazuju simptome blage ili umjerene razine

anksioznost se može liječiti ambulantno. Ako tjeskoba ne
ozbiljno ometaju sposobnost pacijenta da funkcionira, on ili ona

općenito se smatra izvanbolničkim.
9. Sestrinske intervencije za blage do umjerene razine anksioznosti uključuju
procjena razine anksioznosti bolesnika, smanjenje anksioznosti,

pružanje zaštitne skrbi, poticanje verbalizacije tjeskobe,
zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i postavljanje realnih ciljeva pacijentu

briga.
Medicinska sestra pruža suportivnu njegu tako što :
1. Prepoznavanje anksioznosti pacijenta i pomoć u identificiranju
tjeskobu i opišite svoje osjećaje.
Uvjeravanje pacijenta
2. Bezuvjetno prihvaćanje pacijenta i neosuđivanje odn

emocionalno reagiranje na pacijentovo ponašanje.
3. Osluškivanje zabrinutosti pacijenta. Biti dostupan, ali poštovati
pacijentova potreba za osobnim prostorom.

54
Stranica 68
4. Zaštita obrambenih sposobnosti pacijenta (npr. ritualno ponašanje). Bilo koje
pokušaj zaustavljanja takvog ponašanja povećava tjeskobu jer
pacijent nema druge obrane.
5. Poticanje verbalizacije osjećaja i odgovaranje na pitanja
direktno.
6. Dopuštanje pacijentu vremena da odgovori na sestrinske intervencije.
Postavljanje realnih ciljeva za poboljšanje. Dopuštajući pacijentu da se namjesti

brzina.
7. Istraživanje alternativnih mehanizama suočavanja kako bi se smanjila prisutnost

anksioznost na podnošljivu razinu. Pomoć pacijentu u učenju
nositi se s tjeskobom.
8. Identificirati razvojni stadij pacijenta i pomoći mu
raditi na neispunjenim razvojnim zadacima
10. Istraživanje vlastitih osjećaja.
11. Primjena tretmana ili lijekova za smanjenje tjeskobe ili
druga nelagoda
Hospitalizacija bolesnika s anksioznim poremećajem može biti kratkotrajna.
termin i intenziv. Obično se preporučuje ambulantno praćenje
nastaviti s suportivnom terapijom. Planiranje pražnjenja će
uključiti procjenu trenutnog statusa pacijenta,

preporuke za ambulantno upućivanje i upute u vezi
terapija lijekovima ako je potrebna doza održavanja. Bolesnik treba

dobiti upute o tome kome se obratiti ako tjeskoba poraste i panika ili
nastupi kriza.
55
Stranica 69
Slijede primjeri sestrinskih dijagnoza i njege
intervencije za pacijente s anksioznim poremećajima:
Tablica 4: Sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije za
bolesnika s anksioznim poremećajima.
Sestrinske dijagnoze Sestrinske intervencije
Anksioznost Procijenite pacijentovu razinu anksioznosti. (Njega
intervencije za stanje panike i blage do

umjerena tjeskoba bili su detaljno obrađeni
ranije u ovom poglavlju.) Procijeniti za suicidalno
ideja.
Neučinkovit pojedinac Uklonite pacijenta iz svake situacije koja
snalaženje. Opsesivno potiče ili povećava ponašanje. Promatrajte za

kompulzivan, znakove rastuće tjeskobe i intervenirati
ritualno ponašanje. prije nego što pacijent pribjegne ritualnom ponašanju
ako je moguće. Uspostavite povjerenje i jedan na jedan

odnos Predvidjeti potrebe. Potražite i
provoditi vrijeme s pacijentom. Razgovarajte o mislima

i ponašanje s pacijentom. Istražite sukobe
u odnosu na ritualno ponašanje. Ostavite vremena za

rituali ako su već uspostavljeni. Postavite prioritete i
vrijeme za obavljanje drugih zadataka (npr. jelo,

poslovi i osobna higijena). Zaštitite
strpljiv od ismijavanja. Potaknite pacijenta da

istraživati i razvijati nove interese izvan
56
Stranica 70
njega ili sebe. Tražite prilike za
izrazite svoja očekivanja u odnosu na pacijentova
oporavak. Potaknite pacijenta na sudjelovanje
u planiranju aktivnosti nakon ostavljanja vremena za
ritualno ponašanje smanjiti. Podrška bilo kojoj
pozitivne odluke koje donosi pacijent. Plan
divizijske aktivnosti.
Promjena u ipak Potaknite pacijenta da podijeli osjećaje. Govoriti

proces: Nemogućnost da se sažeto i jasno. Umirite pacijenta.
koncentrat Budite stvarno dostupni. Zadržite donošenje odluka i
natjecateljske situacije svesti na minimum.
Neučinkovit pojedinac Protumačite ponašanje kao potrebu za pažnjom ili

suočavanje: Zahtjevno, molbe za pomoć. Budite oprezni s onim što je pacijent
manipulativnog pokušava reći i pomoći pacijentu
ponašanje kao što je jasnije komunicirati. Predvidite potrebe

plačući i pričajući Nemojte davati lažna, generalizirana uvjeravanja
pretjerano jer kao što je “sve će biti u redu” ili “postoji

od tjeskobe nema razloga za brigu.”
Obrazac spavanja Prepoznajte znakove rastuće uznemirenosti.
smetnja: Smanjite podražaje iz okoline koji bi mogli biti
nesanica zbog uznemirujući pacijenta. Ponudite opuštajuću njegu
anksioznost mjere kao što su trljanje leđa i tople kupke.
Podučavajte vježbe opuštanja. Ograničite razdoblja odmora
tijekom dana.
57
Stranica 71
Neučinkovit pojedinac Izbjegavajte pojačavanje fizičkih tegoba (npr
snalaženje: brojni uzimanje vitalnih znakova često se povećava
somatske tegobe zaokupljenost simptomima). Sadašnja stvarnost
zbog tjeskobe što se tiče fizičkog stanja. Ohrabrite

sudjelovanje u aktivnostima koje pružaju
distrakcija odušak za napetost ili tjeskobu i

koji povećavaju samopoštovanje. Identificirajte aktivnosti
da bolesnik uživa i poticati

sudjelovanje kako bi se smanjilo samopouzdanje pacijenta
upijajući misli.
58
Stranica 72
PITANJA ZA PREGLED
1. Nabrojite najmanje pet podtipova generaliziranih poremećaja.
2. Identificirajte najmanje tri pristupa bihevioralne terapije kod fobičnih bolesnika
upravljanje poremećajima.
3. identificirati dva oblika histerije
4. Opišite dobitak od primarne bolesti i dobitak od sekundarne bolesti
5. Identificirati terapijske mjere za hipohondre.
59
Stranica 73
JEDINICA TRI
AFEKTIVNI POREMEĆAJI (RASPOLOŽENJE

POREMEĆAJI)
Ciljevi učenja
Po završetku ove jedinice, student bi trebao biti sposoban:
1. Definirajte afektivni poremećaj

2. Opišite maničnu psihozu
3. Objasnite kliničke značajke manije

4. Opišite depresiju
5. Upravljanje NSG-om.
Afektivni poremećaj
Afektivni poremećaj definiran je kao izražen mentalni poremećaj
i stalne promjene raspoloženja uz ushićenje ili depresiju
simptomima kao što su umor i nesanica. Abnormalnost afekta,
aktivnost ili misaoni proces je prisutan. Čini se da promjene raspoloženja
biti nesrazmjeran bilo kojem uzroku. Afektivni poremećaji se klasificiraju kao
manija, depresija i bipolarni poremećaji.
60
Stranica 74
Manična psihoza
Riječ manija izvedena je iz grčke riječi, sinonim je za
'ludilo' koristi se za opisivanje poremećaja ponašanja u kojem tri

prevladavaju glavni simptomi, euforija, pojačana psihomotorika
aktivnost i let ideja.
Klinička obilježja manije

1. Nemir
2. Pretjerano pričanje
3. Razdražljivost
4. Prenapuhano samopouzdanje (obmana veličine)

5. Smanjena potreba za snom
6. Ekspanzivnost
7. Govor je vrlo glasan, brz i teško razumljiv, često to
pun je šala, dosjetki, igara riječi, zabavne nebitnosti i

teatralan s pjevačkim i retoričkim manirama
8. Ako je raspoloženje više razdražljivo, tada ekspanzivna osoba može
postati neprijateljski raspoložen i može proći kroz tri faze: prezir,

kontrola i trijumf.
9. Let ideje koja je nekoherentna

10. Zbog grandiozne ideje i prenapuhanog samopouzdanja, pacijent može
djelovati kao savjetnik i konzultant u područjima koja nemaju

posebno znanje, kao što je kako popraviti i automobil i kako
voditi vladu, pisati romane, skladati glazbu ili slikati

Slike.
11. Pretjerana energija
61
Stranica 75
12. Intenzivan osjećaj ugode
13. Povećajte osjećaj za stvarnost
14. Probijanje barijera individualnosti

15. Inhibicija u smislu stvarnosti.
16. Otpuštanje seksualne i moralne napetosti

17. Osjećaj neizrecivog otkrivenja.
Diferencijalna dijagnoza (DDX)

- Organska stanja (cerebralni tumor i arterioskleroza)
- Hipomanija
- Trovanje alkoholom
- Katatonično uzbuđenje
- Lezije frontalnog režnja.
Metode dijagnostike (DX)
Anamneza i fizikalni pregled
Liječenje (RX)
1 Litij 600 mg po/dan
2 Halloperidol (serinace) 5 mg - 100 mg/dan

3 Klorpromazin (CPZ) 100 - 600 mg po/dan u podijeljenoj dozi
4 Tiaridazin (melleril) 100 - 600 mg po/dan u podijeljenim dozama.
Prognoza
Prognoza je dobra uz dobro liječenje, životne uvjete i obitelj
podrška.
62
Stranica 76
Depresija
Depresija je osjećaj beznađa u kojem se svijet čini
potpuno ne reagira na nečije napore da zadovolji svoje potrebe (Shives:1990)
Prema Mendlsu, "glavni simptomi depresije su
tuga, pesimizam, samoodbojnost uz gubitak energije, motivacije
i koncentracija".
Klasifikacija depresije
1. Reaktivna depresija:
Reaktivna depresija najčešći je tip depresije. Može biti

uzrokovano reakcijom na vanjske događaje kao što je gubitak voljene osobe ili
katastrofa. Obično ne reagira na fizikalne terapije, tj. lijekove

i ECT. Nije genetski uvjetovana ili se ne javlja u ciklusima
ili se ponovno javlja, a obično je blaži od endogene depresije.
2. Endogena depresija (autonomna depresija )
Endogena depresija je zbog nekog nepoznatog podrijetla ili interne

proces, a nije povezan s vanjskim događajima. Obično je
javlja se u ciklusima (uključeno i isključeno), reagira na lijekove i ECT (šok

liječenje) te se sugerira da hormonski i genetski
predispozicija su čimbenici koji doprinose. Simptomi su općenito

ozbiljnije od onih reaktivne depresije.
3. Bipolarna depresija
- Pacijent doživljava depresiju i manične epizode.
63
Stranica 77
- Manija izgleda kao krajnji ushićenje i uzbuđenje, zrcalna slika
od depresije
4. Unipolarna depresija : nema manične epizode.
Klinička obilježja depresije
Bez obzira na dob, klasifikacija depresija je sličnija
nego drugačiji. Njihova klinička obilježja uključuju promjene raspoloženja,
misaono ponašanje i izgled. Osim toga, često su depresivni

karakteriziraju somatski simptomi kao i tjeskoba. Sljedeće
su klinička obilježja depresije.
Raspoloženje: Tužan, nesretan, plav i uplakan
Misao: Pesimizam, ideje krivnje, odbojnost prema sebi, gubitak interesa i
motivacija, pad učinkovitosti i koncentracije.
Ponašanje i izgled:
- Zanemarivanje osobnog izgleda

- Psihomotorna retardacija ili agitacija
Somatski:
- Gubitak apetita ili proždrljiv apetit
- Gubitak težine ili prekomjerna težina

- Zatvor
- Loš san (nesanica ili hipersomnija)

- Bolovi i bolovi
- Menstrualne promjene u bolesnica
- Gubitak libida
64
Stranica 78
Značajke anksioznosti: kao što su
- Palpitacija
- Znojenje
- Tremor
- Suicidalne misli, prijetnje i pokušaji ili samouništenje

ponašanje itd
- Psihomotorna retardacija
- Uznemirenost
Nije vjerojatno da će se svi ovi simptomi primijetiti kod jedne osobe. Tako
jedna osoba može pokazati psihomotornu retardaciju (opće usporavanje
poremećaj kretanja, govora i mišljenja) i drugi
osoba može pokazati uznemirenost.
Uobičajeni znakovi su
- Tužno lice
- Pogrbljeno držanje
- Plakanje u intervalima
- Spori govor
- Potišteno raspoloženje
- Dnevne varijacije raspoloženja
- Suicidalne želje
- Neodlučnost
- Beznađe
- Neadekvatnost
- Svjesna tišina
- Gubitak interesa
65
Stranica 79
- Gubitak motivacije
- Umornost
- Poremećen san (ranojutarnje buđenje)

- Gubitak apetita
- Zatvor
Liječenje Amitriptilin (elavil) 75 - 200 mg/dan u podijeljenoj dozi
1. Imipramin (tofranil)75 - 300 mg/dan u podijeljenoj dozi
2. ECT (elektrokonvulzivna terapija)
Sestrinske intervencije za depresiju i maniju
S osobama koje su depresivne može biti teško komunicirati ili

pristup. Izolacija, povlačenje, ambivalentnost, neprijateljstvo, krivnja ili
poremećeni misaoni procesi samo su neki simptomi koji mogu

ometati razvoj terapijskog odnosa. The
hiperaktivnost maničnog pacijenta, govor pod pritiskom i manipulacija

također ometaju pokušaje komunikacije.
Medicinska sestra mora biti svjesna osobne ranjivosti na depresiju

ponašanje: rad s takvim osobama može izazvati reakciju na
depresivnoj atmosferi i zauzvrat doživljava simptome

depresija.
Slijedi popis stavova prema kojima bi medicinska sestra trebala imati

depresivne i manične osobe:
1. Prihvaćanje
2. Iskrenost
66
Stranica 80
3. Empatija
4. Strpljenje
Procjena se fokusira na raspoloženje, afekt, ponašanje i izgled.
Govor tijela može zamijeniti komunikacijsku vještinu jer osoba
nije u stanju prenijeti osjećaje ljutnje, neprijateljstva i ambivalencije.
Pitanja koja medicinska sestra može postaviti pacijentu kako bi procijenila razinu
depresije, promatrajući izraz lica, držanje tijela, ton

glas i cjelokupni izgled uključuju sljedeće:
1. Teško zaspite navečer?
2. Budiš li se usred noći?

3. Ako je tako, možete li se vratiti u san?
4. Budite li se ujutro ranije nego inače?
5. Jeste li budni ili depresivni kad ujutro ustanete?
6. Spavate li pretjerano?
7. Jeste li doživljavali osjećaj bezvrijednosti, sebe
prijekor ili krivnja?
8. Imate li problema s koncentracijom ili donošenjem odluka?
9. Možete li pogledati cijeli film ili televizijsku emisiju?
10. Mijenja li se vaše raspoloženje ili oscilira tijekom dana?
11. Je li vam se smanjio seksualni nagon?
12. Imate li često zatvor?

13. Je li vam se smanjila razina energije?
14. Jeste li izgubili interes za život?

15. Je li došlo do promjene u vašem apetitu?
16. Osjećate li se otuđeno od onih oko vas?
67
Stranica 81
17. Jeste li ikada razmišljali ili pokušali samoubojstvo? (Ako je tako, pitajte
pacijent kada i ima li trenutno plan.)
Jednostavne aktivnosti najučinkovitije su za osobu s kratkom pažnjom

raspon ili nemogućnost koncentracije. Završetak takvih zadataka
poboljšava samopoimanje osobe jer osjeća više

isplatiti nakon obavljenog posla. Medicinska sestra također mora uzeti u obzir
razina energije osobe; što više energije zadatak zahtijeva, to manje

energije on/ona će se morati uključiti u neprijateljsko, agresivno ponašanje.
Zaštitna njega može biti potrebna za manične kao i za
depresivna osoba. Osobe koje pokazuju manično ponašanje mogu se ozlijediti

sebe zbog pretjerane motoričke aktivnosti, nemogućnosti koncentracije,
rastresenost i loša prosudba. Njihove destruktivne sklonosti mogu

uključuju samonanesene i slučajne ozljede. Također mogu provocirati
nenamjerne samoobrambene akcije drugih koji se boje ozljeda.
Pomoć pri elektrokonvulzivnoj terapiji ili terapiji električnim šokom je još jedan
sestrinske intervencije pri njezi pacijenata s depresijom. Takav
osobe se prije tretmana podvrgavaju kompletnom fizičkom pregledu.
Uloga medicinske sestre prije tretmana je uskratiti doručak i

davati anti kolinergičke lijekove za smanjenje ili isušivanje tijela
sekrete za smanjenje mogućnosti aspiracije, za pružanje suportivne njege,

te pomoći u liječenju i pratiti reakcije osobe
tijekom perioda oporavka koji obično traje od pola sata do jedan
sat.
Edukacija pacijenata je još jedna sestrinska intervencija za depresivne i
manične osobe. Takve osobe treba obavijestiti o

68
Stranica 82
važnost ambulantnog liječenja kao i nastavak
propisane lijekove. Mogu se vratiti ako prestanu uzimati lijekove.
Također ih treba naučiti prepoznati pojavu nuspojava

kao ponavljanje simptoma, kako bi se izbjegla ponovna hospitalizacija. Osoba
dijagnosticirana kao bipolarna depresija, mješoviti tip, trebala bi biti

pomogao opisati promjene u afektu i ponašanju u početnom
faze njegove bolesti.
Još jedan aspekt medicinske njege je podrška tijekom
psihoterapijske sesije. Osoba može imati poteškoća u izražavanju

osjećaj neprijateljstva, ambivalencije i krivnje. Osjećaj tjeskobe može
javljaju ili povećavaju kako osoba započinje terapijske sesije. Takav
sesije mogu biti usmjerene na istraživanje osjećaja o sebi i sebi

odnos bolesnika s okolinom u pokušaju poboljšanja
njegovo ili ovdje samopoštovanje i smanjenje osjećaja bespomoćnosti,

beznađe i nemoć. Medicinska sestra može biti podrška
jednostavno stavljajući se na raspolaganje pacijentu i tako što

prepoznavanje simptoma kao što su anksioznost.
69
Stranica 83
depresivni i manični pacijenti
SESTRINSKE DIJAGNOZE SESTRINSKE INTERVENCIJE
Mogućnost ozljede: Mjere opreza kod samoubojstva

Suicidalne ideje Preporučljivo je slijediti ljestvicu ocjenjivanja samoubojstava
zaštitnu skrb za suicidalnog pacijenta.
Socijalna izolacija Uspostavite povjerenje.

Dodijelite istim članovima osoblja da rade s
osoba kad god je to moguće. Prihvatite pacijenta onakvim kakav je
ili ona jest. Kada se približavate osobi, izbjegavajte
biti pretjerano veseo, simpatičan ili površan.
Pokažite empatiju. Koristite terapijsku komunikaciju
vještine kao što su šutnja i aktivno slušanje.
Potaknite ventilaciju osjećaja.
Aritmija spavanja- Promatrajte znakove umora. Pružite prilike

aktivnost odmora za odmor. Postavite ograničenja u pogledu vremena za ustajanje ujutro
i količinu vremena provedenog u krevetu tijekom dana.
Smanjite vanjske podražaje prije sata odlaska u mirovinu.

Ponudite toplo mlijeko i utrljajte leđa prije spavanja. Administrirati
propisane lijekove za nesanicu
Promjene u prehrani: Ulaz i izlaz monitora.

Manje od tijela Po potrebi osigurajte visokoproteinsku i visokokaloričnu prehranu.
zahtjevi Pokušajte uključiti pacijentovu omiljenu hranu.
Omogućite česte, hranjive međuobroke u obliku
prstohvati. Potaknite dovoljan unos tekućine. Ponuda
visokokalorična pića. Vagati pacijenta tjedno ili kao
naredio.
70
Stranica 84
Izmjene u crijevima Ulaz i izlaz monitora. Potaknite unos
eliminacija: zatvor tekućine. Potaknite vježbanje. Osigurajte masu i vlakna
dijeta. Po potrebi dajte laksative.
Promjena u samo- Uključite se u aktivnosti usmjerene na podizanje samo
koncept poštovanje. Pokažite iskreno zanimanje i ponudite pohvale
ili priznanje za postignuća.
Netolerancija na aktivnost Smanjite ili ograničite podražaje iz okoline. Pružiti
zbog hiperaktivnosti dovoljno prostora za hiperaktivnost. Osigurajte privatno

i distraktibilnost sobu ako je potrebno, kako bi se smanjili vanjski podražaji. Ograničiti
društvene interakcije u početku kako bi se spriječilo nametljivo
ponašanje. Odaberite aktivnosti koje pružaju odušak za

pretjerana energija, ali ne izazivaju gubitak kontrole.
Dajte lijekove prema naredbi za smanjenje
hiperaktivnost.
Manipulacija Dajte jednostavna objašnjenja u vezi s bolničkom rutinom
i njegu bolesnika. Kontaktirajte bolesnika često ali

nakratko da ga uvjerite. Postavite granice i budite
dosljedan. Izbjegavajte svađu s pacijentom.
71
Stranica 85
PITANJA ZA PREGLED
1. Što od sljedećeg nije klinička značajka manije?
a. ushićenje
b. Uznemirenost
c. Potišteno raspoloženje
d. Intenzivan osjećaj dobrobiti
2. Prognoza maničnog poremećaja ovisi o liječenju, dobra
životni uvjeti i podrška obitelji.
a. Pravi b. lažno
3. U slučaju bipolarnog poremećaja, manija se smatra ogledalom
slika depresije
a. lažno b. Pravi
4. Što je od sljedećeg prava slika depresije?
a. Menstrualne promjene kod pacijentica

b. Zanemarivanje osobne higijene
c. Psihomotorna retardacija ili agitacija

d. Sve od navedenog
5. Endogena depresija je uzrokovana jasnim uzročnim faktorom
a ipak ne reagira na terapiju lijekovima.
a. Pravi b. lažno
72
Stranica 86
ČETVRTA JEDINICA
SHIZOFRENIJA
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja gradiva u ovoj jedinici, student bi trebao moći:

1. Definirajte shizofreniju
2. Opišite različite vrste shizofrenije

3. Prepoznati DSM-IV-R dijagnostičke kriterije shizofrenije
4. Opišite diferencijalnu dijagnozu shizofrenije

5. Objasnite moguće liječenje shizofrenije
6. Navedite sestrinsko vođenje shizofrenije
Definicija: Riječ shizofrenija potječe od grčke riječi
značenje
Schizo - split } = što znači podijeljeni um
Phrenia - um}
Općenito, shizofrenija je ozbiljan psihijatrijski poremećaj
karakterizira oštećena komunikacija s gubitkom kontakta s

stvarnost i pogoršanje u odnosu na prethodnu razinu funkcioniranja na poslu,
društvenih odnosa ili brige o sebi. Klinički tipovi shizofrenije uključuju

neorganiziran, katatoničan, paranoičan, rezidualan i nediferenciran
shizofrenija (Shives: 1990.)
73
Stranica 87
Vrste shizofrenije
A. Dezorganiziran (hebefrenični tip)
Značajke uključuju nekoherentnost, nedostatak sistematiziranih zabluda i

otupljen, neprikladan ili glup afekt. Klinička slika obično
uključuje povijest lošeg funkcioniranja i čak slabe prilagodbe
prije bolesti.
B. Katatonični tip
Vrsta shizofrenije kojom dominira jedno od sljedećeg:

1. Katatonični stupor: Morbidni nedostatak reakcije na okolinu
smanjenje spontanih pokreta i aktivnosti i/ili mutizam.

2. Katatonični negativizam: Očigledno nemotivan otpor svima
upute ili pokušaja pomicanja.

3. Katatonična rigidnost: Održavanje krutog položaja protiv napora
biti pomaknut.
4. Katatonično uzbuđenje: Naizgled uzbuđena motorna aktivnost
nesvrhovito i na njega ne utječu vanjski podražaji.
5. Katatonično pozicioniranje: Pretpostavka neprikladnog ili bizarnog

držanje.
C. Paranoidni tip
Značajke paranoidnog tipa shizofrenije uključuju progon
i iluzije veličine, osjećaji i halucinacije.
74
Stranica 88
Povezane značajke uključuju ljutnju, svađu, nasilje,
strah, zabluda o referencama i ponekad gubitak spola
identitet.
- Početak je relativno kasno
- Funkcija ostaje više-manje na konstantnoj razini, i nije

obilježeno propadanjem.
D. Nediferencirani tip
Značajke uključuju krajnje neorganizirano ponašanje, halucinacije
nepovezanost ili istaknuta zabluda.
E. Rezidualni tip
Značajke uključuju trenutne shizofrene simptome i definitivne
iskustvo barem jedne shizofrene epizode u prošlosti. Tamo

može biti neka zabluda i halucinacija ali osoba je izgorjela.
Ne postoji liječenje zaostalih simptoma. Bolesnik često

loše funkcionira i doživljava dugotrajnu nezaposlenost.
F. Jednostavan tip
Iskustva pacijenata:
- Paranoidni poremećaji
- Postupni podmukli gubitak nagona, interesa, ambicije i inicijative.
- Povlačenje
- Izolacija
- Postupno smanjenje performansi
75
Stranica 89
Kasnije pacijent može pokazati ravnodušnost prema okolini, sporo
pogoršanje osobnosti i besciljno lutanje kroz život. Obično
halucinacija i iluzija su odsutne.
DSM III dijagnostički kriteriji za shizofrene poremećaje
DSM III dijagnostički kriteriji uključuju sljedeće:
A Najmanje jedno od sljedećeg u nekom trenutku bolesti
1. Bizarne zablude, kao što je zabluda da ste kontrolirani,
emitiranje misli, umetanje misli i povlačenje misli,

somatske, grandiozne, religiozne i nihilističke ili druge zablude
bez progoniteljskog ili ljubomornog sadržaja.
2. Deluzije s progoniteljskim ili ljubomornim sadržajem, ako su popraćene

halucinacije bilo koje vrste.
3. Slušne halucinacije u kojima ili glas nastavlja trčati

komentator ponašanja ili razmišljanja pojedinca, ili dva ili
više glasova međusobno razgovara.
4. Slušne halucinacije u više navrata sa sadržajem više
od jedne ili više riječi koje nemaju vidljivu vezu s depresijom

ili ushićenje.
5. Nekoherentnost i izrazito gubljenje asocijacija označeno kao nelogično

razmišljanje ili izrazito siromaštvo sadržaja govora, ako je povezano s
barem s jednim od sljedećeg:

- Otupljeno, ravno ili u odgovarajućem afektu
76
Stranica 90
- Zabluda ili halucinacija
- Katatonično ili drugo krajnje neorganizirano ponašanje.
B. Pogoršanje
Pogoršanje u odnosu na prethodnu razinu funkcioniranja u području kao što je
posao, društvene odnose i brigu o sebi.
C. Trajanje:
Trajni znakovi bolesti najmanje šest mjeseci neprekidno

tijekom života osobe, s nekim trenutnim znakovima bolesti. The
razdoblje od šest mjeseci mora uključivati jednu aktivnu fazu tijekom koje
pokazuju se simptomi iz kriterija A (navedenog gore), s ili
bez prodromalne ili rezidualne faze.
D. simptomi depresije ili maničnog sindroma
Potpuna depresija ili manični sindrom (velika depresija ili manična
epizoda) ako se razvije nakon bilo kojeg psihijatrijskog simptoma u kriteriju A

(ocrtano) pojaviti se.
E. Početak prodromalne ili aktivne faze bolesti prije 45. godine života
godina .
F. Ne zbog bilo kakvog organskog mentalnog poremećaja ili mentalne retardacije.
Bawleresovi simptomi '4 A' shizofrenije

- Ambivalentnost
- Labavljenje asocijacija (nekoherentnost)

- Utjecati na smetnje
- Autizam (okretanje sebi).
77
Stranica 91
- Organski duševni poremećaj
- Veliki afektivni poremećaj
- Shizofreniformni poremećaj
- Paranoidni poremećaj
- Mentalna retardacija
- Razvojni zastoj adolescenata.
Prognoza:
Prognoza ovisi o početku, stresu, predmorbidnoj osobnosti i
društveni i ekonomski status.
Liječenje (Rx)
1. Koma - Inzulinska koma je drevni oblik liječenja. Ovih dana

to nije modalitet liječenja shizofrenije.
2. ECT se danas također rijetko koristi
3. Suvremeno liječenje:
a, Potporna psihoterapija
b, Terapija lijekovima: Izbor lijeka ovisi o dostupnosti,
trošak i nuspojave
- Klorpromazin (CPZ) 100 - 600 mg/dan u podijeljenim dozama
- Tioridazin (mellaril) 100 - 1000 mg/dan
Sestrinske intervencije
Sestrinske intervencije usmjerene su na pomoć pacijentu da ispuni
sljedeći ciljevi:
78
Stranica 92
1. Uspostavite odnos povjerenja;
2. Ublažite tjeskobu;
3. Održavati biološku cjelovitost; i

4. Uspostavite jasnu, dosljednu i otvorenu komunikaciju.
Medicinska sestra mora uspostaviti terapijski odnos tako da bude učinkovit
može se odvijati komunikacija s pacijentom. Medicinska sestra mora

zapamtite da je svako ponašanje značajno za pacijenta, ako ne
itko drugi.
Treba prezentirati stvarnost kada se brine o bolesniku koji je

dezorijentiran. Medicinska sestra to može učiniti tako što će pokazati što bi bilo
primjereno ponašanje, na primjer, 'Želio bih da obuješ cipele

sada' Prepoznavanje prisutnosti halucinacija i zabluda, ali ne
jačanje takvog ponašanja ili misli je prikladan odgovor

prilikom interakcije s pacijentima. Medicinska sestra treba tražiti faktore
izazivanje halucinacija i pokušati intervenirati prije nego što se pojave.
Možda će biti potrebno uključiti sigurnosne mjere kako bi se zaštitio pacijent
koji pokazuje lošu prosudbu, dezorijentiranost, destruktivno ponašanje,
suicidalne ideje ili agitacija. Postavljanje granica, priznavanje prostornog
teritorij dajući pacijentu prostor za disanje' i pružajući zaštitu
sigurnosne mjere su primjeri takvih sestrinskih intervencija. The

pacijent mora biti zaštićen od sebe jer ona ili on mogu
slučajno ozlijediti nju ili sebe, ili može pokušati uništiti nju ili sebe
ili napadati druge pacijente kao rezultat slušnih halucinacija ili
paranoične ideje.
79
Stranica 93
Treba uložiti napore u planiranje aktivnosti za povećanje pacijentovog jastva
koncept. Iskrene komplimente treba davati što je češće moguće,
fokusiranje na pozitivne aspekte osobnosti osobe ili

mogućnostima. Potaknite sudjelovanje u aktivnostima.
Medicinska sestra mora promatrati ekstrapiramidalne nuspojave
psihotropne lijekove i pratiti spremnost pacijenta da ih uzima
droge. Pacijenti mogu odbiti uzimanje lijekova, pretvarati se da uzimaju

lijeka tako što ćete ga dlanom ili se pretvarati da gutate lijek dok
zadržavanje pilule u ustima (samo da je se riješite čim je to moguće

trenutak).
80
Stranica 94
Tablica 6: Sestrinske dijagnoze i intervencije kod bolesnika s

shizofreni poremećaji .
Senzorno-perceptivne promjene: Nazvati pacijenta po imenu. Sadašnja stvarnost

Dezorijentiran prema mjestu i osobi, kada razgovarate ili radite s
dezorijentiran u vremenu. pacijent. Držite kalendar u jasnom prikazu
dnevno orijentirati bolesnika. Osigurati a
zaštitno, sigurno okruženje.
Društvena izolacija: Povlačenje Dodijelite jednog člana zdravstvene zaštite

tim za uspostavljanje jedan-na-jedan
odnos.
Navedite strukturirani popis aktivnosti
kao što su vrijeme za buđenje, tuširanje i

jesti.
Provedite određenu količinu vremena dnevno

s pacijentom. Postavite ograničenja u vezi
koliko vremena sam proveo u sobi.
Promjena u procesu razmišljanja: Predstavite stvarnost kada razgovarate s ili
Zabluda rad s pacijentom. Ignorirajte
zabluda, ali ne pokušavajte opovrgnuti
ili raspravljati s pacijentom.
Postavite granice upućujući pacijenta da ne
raspravljati o zabludi s drugima.
Promjena u postupku: Smanjite podražaje iz okoline kao što su

Halucinacije kao glasna glazba ili televizijske emisije,
izrazito svijetle boje ili bljeskanje
svjetla. Sadašnja stvarnost, na primjer: “The
81
Stranica 95
tebi su glasovi možda stvarni, ali ja nisam
čuti bilo što." Pokušaj identifikacije
precipitirajući čimbenici tražeći

pacijenta što se dogodilo prije početka
od halucinacije.
Neučinkovito individualno suočavanje: procijeniti the pacijentov predstaviti
Regresija razvojna razina. Stanje očekivano
ponašanje prema pacijentu. Postavite ograničenja na

obeshrabriti regresivno ponašanje.
Disritmija aktivnosti spavanja i odmora: Prepoznajte znakove rastuće uznemirenosti.
Uznemirenost i nepredvidivo ponašanje Smanjite podražaje iz okoline koji
moglo biti uznemirujuće za pacijenta.
Senzorno-perceptivne promjene: Budite iskreni i pošteni u razgovoru

Podozrivost s pacijentom. Izbjegavajte obećanja
koje se ne mogu ispuniti.
Okrenite se licem prema pacijentu dok govorite.
Izbjegavajte šaputanje ili bilo koje drugo ponašanje

koje mogu uzrokovati da pacijent osjeća da
ti govoriš o njemu. Daj detaljno
objašnjenja testova, postupaka i
pa pacijentu. Dopustite pacijentu
pomoći pripremiti hranu ili imati hranu

donijeti od kuće ako on ili ona odbije
jesti (jer on/ona misli da hrana jest

otrovana).
82
Stranica 96
PITANJA ZA PREGLED
1. Shizofrenija je blagi psihijatrijski poremećaj koji karakterizira
narušavanje prethodne razine funkcioniranja u radu, društvenim odnosima

ili brigu o sebi
a. lažno b. Pravi
2. Dezorganizirana (hebefrena shizofrenija) karakterizira

neprikladan ili glup afekt i nedostatak sistematizirane zablude.
a. lažno b. Pravi
3. Zabluda o veličini i ideja o progonu uglavnom su
karakteristike paranoidne shizofrenije među ostalim tipovima

od shizofrenije.
a. Pravi b. lažno
4. Kod rezidualnog tipa shizofrenije pacijent ima definitivnu
iskustvo barem jedne shizofrene epizode u sadašnjosti

među ostalim simptomima koji se javljaju u.
a. lažno b. Pravi
5. Navedite Bawlersove dijagnostičke kriterije za shizofreniju
83
Stranica 97
CJELINA PETA
EPILEPSIJA
Ciljevi učenja
Nakon ove jedinice, učenik bi trebao biti sposoban:
1. Definirajte epilepsiju
2. Opišite različite klasifikacije epilepsije
3. Identificirati različite kliničke značajke epilepsije

3. Dijagnosticirati epilepsiju
4. Prepoznati diferencijalnu dijagnozu epilepsije

5. Objasnite odgovarajuće medicinsko i sestrinsko liječenje epilepsije
6. Dajte zdravstvene pouke klijentima i članovima obitelji (njegovateljima)
bolesnika s epilepsijom.
Definicija : Epilepsija je izvedena iz grčke riječi 'epilepsia' koja

znači uhvatiti ili zgrabiti. To je paroksizmalni neurološki
poremećaj koji uzrokuje ponavljajuće epizode:

1. Gubitak svijesti
2. Konvulzivni pokreti ili motorička aktivnost

3. Osjetni fenomeni odn
4. Abnormalnosti u ponašanju
(Brunner i Sundarth: 1998.)
84
Stranica 98
Sljedeće su važne karakteristike epilepsije:
Napadaj Paroksizmalno, nekontrolirano, abnormalno električno pražnjenje
aktivnost u sivoj tvari s u mozgu uzrokuje događaje koji

ometaju normalnu funkciju, simptom, a ne bolest.
Prodromalna faza: Ova faza prethodi nekim napadajima i može trajati
minuta ili sati: pojavljuje se nejasna promjena u emocionalnoj reaktivnosti ili
afektivne reakcije (npr. depresija ili anksioznost)
Aura: javlja se kratko osjetilno iskustvo, npr. osjećaj slabosti,
vrtoglavica čudni osjećaji u ruci ili nozi utrnulost, miris koji

javlja se na početku nekih napadaja
Epileptični krik: krik, koji se javlja u nekim napadajima, uzrokovan torakalnom
te trbušni spazam koji izbacuje zrak kroz sužene spastične
glotis.
Iktus, post iktalni: Iktus je sinonim za napadaje, post iktalni se odnosi na

vrijeme neposredno nakon napadaja tijekom kojeg klijent obično
doživi neku promjenu u svijesti, ponašanju ili aktivnosti.
Etiologija
Etiologija napadaja izrazito varira u odraslih i uključuje:
- Tumor mozga je najčešći uzrok organskih napadaja
(intrakranijalna masa)
- Ozljeda glave
85
Stranica 99
Kliničke manifestacije
Postoje različite vrste i klasifikacije napadaja. Oni mogu biti
svrstani u dvije velike skupine:
1. Generalizirani napadaji:
- Toničko-klonički napadaji (grand mal)

- Odsutnost (mali trgovački centar)
- Manji motorički napadaji (akinetički, mioklonični, atonički)
2. Parcijalni napadaji (fokalna epilepsija)
- Parcijalni napadaji s motoričkim komponentama

- Parcijalni napadaji sa senzornim komponentama
- Parcijalni napadaji sa složenim simptomima
- Parcijalni napadaji koji se sekundarno generaliziraju
Dijagnostička procjena
Procjena klijenta koji doživljava napadaje uključuje:

- Povijest uključujući prenatalnu povijest, povijest rođenja i razvoj,
obiteljska povijest, dob početka napadaja, trauma, bolest i potpuna

opis napadaja uključujući precipitirajuće čimbenike:
- Psihosocijalna procjena, uključujući ispitivanje mentalnog statusa

- Kompletan fizički pregled, uključujući detaljan neurološki
ispitivanje
- Radiografija lubanje
- EEG
- CT skeniranje za otkrivanje tumora
86
Stranica 100
Medicinski menadžment
Medicinski menadžment uključuje:
- Uklanjanje čimbenika koji mogu uzrokovati ili ubrzati napadaje.

- Poboljšanje tjelesnog i mentalnog zdravlja klijenta
- Specifični medicinski tretman, i

- Moguće kirurško liječenje.
Glavni fokus u intervenciji za epilepsiju je sprječavanje napadaja

koji se javljaju
Liječenje lijekovima
Liječenje lijekovima uključuje:

1. Fenobarbital 30 - 100 mg po/dnevno (za grand mal epilepsiju)
2. Fenitoin (dilantin) 100 mg po/dan

3. Karbamazepin (tegretol)
Nuspojave antiepileptika uključuju mentalnu tupost, ataksiju,

diplopija, hipertrofija desni, emocionalne i mentalne promjene
uključujući depresiju, razdražljivost, impotenciju, apstinencijske napadaje, ako

lijek se ne prekida polako.
Sestrinski menadžment
Medicinske sestre imaju ulogu u podršci i edukaciji klijenata i njihovih
značajne osobe s epilepsijom za pružanje informacija o

slijedeći važne točke.
1. Kako antikonvulzivi sprječavaju napadaje

2. Važnost redovitog uzimanja propisanih lijekova
3. Njega tijekom napadaja
87
Stranica 101
Sestrinska njega pomaže klijentu identificirati čimbenike koji ubrzavaju napadaje
i načine izbjegavanja ovih čimbenika. Takvi čimbenici uključuju:
- Pojačani stres
- Nedostatak sna
- Emocionalna uznemirenost i
- Upotreba alkohola
Određene opasne aktivnosti treba izbjegavati ili obavljati s njima

posebne zaštite uključujući:
- Plivanje
- Jahanje konja
- Penjanje po drveću
- Aktivnosti koje uključuju opasnost od požara

- Upravljanje motornim vozilima
Medicinske sestre trebaju savjetovati odgovarajuću prehranu, unos tekućine, spavanje i umjereno
rekreaciju i tjelovježbu.
Emocionalni učinci epilepsije
Pacijenti s epilepsijom često imaju lošu sliku o sebi. Oni mogu
iskustvo:
- Osjećaj manje vrijednosti
- Samosvijest
- Krivnja
- Ljutnja
- Depresija i
- Drugi emocionalni problemi
88
Stranica 102
Promatranje (procjena tijekom napadaja)
Medicinske sestre tijekom napadaja trebaju obratiti pozornost na sljedeće:
Trajanje napadaja (toničko-klonički 30 - 60 sekundi)

- Jesu li napadi počeli?
- Jesu li oči skrenule?

- Je li disanje bilo otežano ili zapjenjeno?
- Je li klijent bio inkontinentan?

- Epileptički status (stalni i nekontrolirani napadaj).
Obiteljsko obrazovanje
Klijentova obitelj mora znati što učiniti za klijenta u tom slučaju
od napadaja. Medicinske sestre mogu savjetovati obitelj o:
- Zaštita pacijenta od samoozljeđivanja
- Skidanje odjeće
- Zaštita glave bolesnika od udaraca i oštrih predmeta
- Ne sputavati pacijenta na silu tijekom napadaja.
- Ne stavljati tvrdi predmet ili prst u usta
- Postavite pacijenta na bok kada napadaj prođe.
89
Stranica 103
PITANJA ZA PREGLED
1. Navedite najmanje četiri glavne karakteristike tipične za epilepsiju
2. Napadaj je paroksizmalno, nekontrolirano pražnjenje električne energije
aktivnost u sivoj tvari mozga koja ometa normalnu
funkciju mozga i također je simptom, a ne a
bolest
a. lažno b. Pravi
3. Koja je od sljedećih aktivnosti zabranjena ili uz koju se izvodi

maksimalne zaštite kod pacijenata s epilepsijom.
a. Jahanje konja b. Plivanje
c. Penjanje po drveću d. Sve od navedenog
4. Što od sljedećeg ne pokreće ili ubrzava
pojava napadaja u bolesnika s epilepsijom
a. Pojačani stres
b. Povećano spavanje
c. Emocionalna uzrujanost
d. Upotreba alkohola
5. Što bi od sljedećeg trebalo uključiti u obiteljski odgoj

o zaštiti epileptičara tijekom napadaja napadaja?
a. Labavljenje odjeće pacijenta
b. Zaštita glave od udaraca i oštrih predmeta
90
Stranica 104
c. Postavljanje pacijenta na bok
d. Sve od navedenog
91
Stranica 105
CJELINA ŠESTA
ORGANSKI MENTALNI SINDROMI I
POREMEĆAJI (KOGNITIVNE FUNKCIJE

POREMEĆAJI)
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja ove jedinice student bi trebao moći:

1. Raspravlja o organskom mentalnom sindromu
2. Raspravlja o organskom duševnom poremećaju

3. Definirajte demenciju
4. Opišite dijagnostičke kriterije za organski psihički poremećaj
5. Opišite različite oblike liječenja i njege različitih organskih

mentalni poremećaji
6. Opišite sestrinske intervencije kod organskih mentalnih sindroma i

poremećaji.
Definicija
Organski psihički sindromi i poremećaji nastaju zbog prolaznih ili

trajna disfunkcija mozga uzrokovana poremećajem fizioloških
funkcija moždanog tkiva. Organski duševni poremećaj odnosi se na određeni

organski mentalni sindrom kod kojeg je etiologija poznata ili se pretpostavlja.
Organski mentalni sindromi odnose se na konstelaciju psiholoških
92
Stranica 106
ili znakovi i simptomi ponašanja bez upućivanja na etiologiju (osip:
1990).
Slijede popisi poremećaja i sindroma.
Organski psihički poremećaji
Primarna degenerativna demencija Alzhimerovog tipa
Multiinfarktna demencija
Alkoholna opijenost
Odvikavanje od alkohola
Delirij odvikavanja od alkohola
Alkoholna halucinoza
Alkoholni aminestički poremećaj
Organski mentalni sindromi
Delirij i demencija
Aministički sindrom i organska halucinoza
Organski deluzijski sindrom
Sindrom organskog raspoloženja

Sindrom organske anksioznosti
Sindrom organske osobnosti

Intoksikacija i povlačenje
Organski mentalni sindrom koji nije drugačije specificiran
Neki sindromi i poremećaji detaljnije su opisani u nastavku.
A. Delirij
93
Stranica 107
Ovaj poremećaj karakterizira pomućenje svijesti,
u pratnji
- Dezorijentiranost
- Poremećaj pamćenja i
- Smanjena sposobnost pomicanja fokusa ili zadržavanja pažnje na podražaje.
Nevažni podražaji iz okoline mogu lako omesti osobu s
dijagnoza delirija.
Osoba može pogrešno protumačiti okolinu ili pokazivati percepciju
smetnje kao što su iluzije ili halucinacije.
Pacijent može pokazivati nesanicu ili se često javlja pospanost tijekom dana
zajedno s poremećajem ciklusa spavanja i budnosti, što rezultira stuporom,
polukoma, hipersomnolencija, živi snovi ili noćne more.
Dijagnoza delirija temelji se na dokazu specifičnog organskog čimbenika
identificiran poviješću, fizičkim pregledom ili laboratorijskim testom. DSM -
III -R dijagnostički kriteriji uključuju:
1. Zamagljenost svijesti
2. Najmanje dva od sljedećeg
a. Perceptivni poremećaj
b. Povremeno nepovezan govor
c. Poremećaj ciklusa spavanja i budnosti s nesanicom ili danjem
pospanost ili
3. Dezorijentacija i oštećenje pamćenja
4. Klinička obilježja razvijaju se satima ili danima i fluktuiraju tijekom

tijek dana
94
Stranica 108
B. Demencija
Demencija je oblik globalne ili smanjene moždane disfunkcije koja je
karakterizira postupno, progresivno i kronično pogoršanje

intelektualna funkcija. Ovo pogoršanje utječe na orijentaciju prosuđivanja,
pamćenje i emocionalna stabilnost. Kognicija i pažnja su pogođeni

ili putem jednostavnog, postupnog propadanja ili brzim
komplicirano pogoršanje.
Dijagnostički kriteriji za demenciju
1. Gubitak intelektualnih sposobnosti, što rezultira ometanjem društvenih ili

profesionalno funkcioniranje
2. Poremećaj pamćenja
3. Najmanje jedno od sljedećeg

a. Poremećeno apstraktno mišljenje
b. Poremećeno rasuđivanje
c. Poremećena viša kortikalna funkcija, kao što je afazija
(gubitak razumijevanja ili produkcije jezika) apraksija (gubitak

sposobnost izvođenja vješte motoričke radnje), agnozija (gubitak sposobnosti da se
prepoznati predmete) konstrukcijske poteškoće (nemogućnost kopiranja tri-

dimenzionalne figure, sastavljanje blokova ili slaganje štapića), ili;
d. Depresija
4. Nezamagljeno stanje svijesti
5. Jedan od sljedećih specifičnih organskih čimbenika koji se odnose na
poremećaj ili, u nedostatku dokaza iz povijesti,
95
Stranica 109
fizičkim pregledom ili laboratorijskim pretragama, organski čimbenik može biti
pretpostavljena.
C. Alzheimerova bolest (primarna degenerativna demencija)
Alzheimerova bolest je predsenilna bolest mozga; to nije prirodno
tijek starenja, otvrdnuće arterija, posljedice moždanog udara,

izazvan alkoholizmom, traumom ili prekomjernim lijekovima, depresijom
stanje, prenosivo ili izlječivo.
Smatra se tihom epidemijom koja počinje blagim i
lako odbačena spljoštenost osobnosti, koju karakterizira zbunjenost,

nemir, poremećaji govora, povlačenje u sebe, smanjen interes za
hobiji, nemogućnost izvođenja svrhovitih pokreta i
(ponekad)
Smrt može biti posljedica zanemarivanja, pothranjenosti, dehidracije, netočne
dijagnoza, neodgovarajuće liječenje ili samoubojstvo.
Sestrinske intervencije usmjerene su na identifikaciju i simptomatiku
upravljanje evidentnim pogoršanjem kao i drugim čimbenicima
zabilježeno tijekom procesa ocjenjivanja.
Smiren suportivan pristup je neophodan pri rukovanju pacijentovim

emocionalne reakcije ili obrane protiv priznanja
intelektualni deficiti.
D. Mentalni hendikep
Mentalni hendikep (amentija, oligofrenija) je defekt inteligencije
postoje od rođenja ili od rane dobi. Englesko mentalno zdravlje
96
Stranica 110
Zakon iz 1995. daje prednost 'mentalnoj subnormalnosti' i priznaje sub
normalnost i teška subnormalnost. Škotski zakon iz 1960. zadržava
stariji 'mentalni nedostatak' i nema podjele. Dok je nizak

inteligencija je ključna značajka za dijagnozu, nizak IQ nije
jedini kriterij. Osobnost i povezani fizički nedostaci imaju

značajne učinke na obrazovnost, a socijalna kompetencija uvijek ima
bio glavni dijagnostički kriterij.
Prevalencija
Dva do tri posto stanovništva ima određeni stupanj mentalnog poremećaja
hendikep; općenito se identificira između rođenja i 14 godina, nakon

pri čemu lik ostaje stabilan. Oko 70% živi u zajednici
a preostalih 30% može biti institucionalizirano ili izolirano od strane
članovi obitelji kod kuće.
Za svaki slučaj teške subnormalnosti (IQ manji od 50), i tamo
je 15 blagih slučajeva blage subnormalnosti (IQ manji od 75). Teška

slučajevi imaju prevalenciju od 3,7/1000. Subnormalnost je devet puta
češći u visokoj društvenoj klasi nego u nižoj društvenoj klasi. Viša je

u ruralnim područjima, a kod muškaraca (1,3 prema 1). Postoji visoka povezanost
između obiteljske povijesti i mentalne subnormalnosti.
Etiologija
Postoje dvije glavne vrste subnormalnosti: organska i subkulturna.
Posljednju skupinu čine oni pojedinci niske inteligencije koji

97
Stranica 111
može se očekivati da će se pojaviti na jednom kraju krivulje normalne distribucije.
Inteligencija je normalno raspoređena u populaciji, i to najviše
testovi inteligencije standardizirani su sa srednjim IQ-om od 100 i a

standardna devijacija 15. Obično se definira subnormalna populacija
kao da ima IQ više od dvije standardne devijacije ispod

srednja vrijednost: tj. IQ ispod 70. Stopa navedena gore za ilustrira
učinci distribucije vjerojatnosti na subnormalnost. U slučaju

ozbiljan defekt IQ ispod 50 postoje veći brojevi nego što bi bili
očekivano od normalne distribucije ('izbočina u repu') i

Velika većina ove skupine ima organsku bolest mozga, u usporedbi s
samo 25 posto kod onih s IQ-om od 50 do 70.
Višestruki nedostaci: znatna manjina mentalno ograničenih

ljudi imaju udruženu psihozu ili neurozu, a do 40% pokazuje
teško ponašanje u djetinjstvu. Popratni hendikepi uključuju loše

fizički razvoj, senzorne mane kao što su gluhoća i slaba
vid, poteškoće pri zapošljavanju, ali kod osoba s IQ-om iznad 50

obrazovanje, odgoj, društveni sloj i temperament, zajedno sa
povezani nedostaci igraju ulogu u konačnom postignuću ili

neuspjeh.
Dijagnoza i procjena
Antenatalna
Amniocenteza je područje rane dijagnoze u razvoju, zajedno s

ultrazvuk, fetoskopija i vađenje fetalne krvi. Kultura tkiva
98
Stranica 112
koristi se za otkrivanje kromosomskih abnormalnosti, defekata enzima i
spol dojenčeta. Takvi se testovi mogu pokazati korisnima kod starijih majki s
visok rizik od Downovog sindroma, ako postojeće dijete ima genetski defekt
i rizik je visok, ili ako je poremećaj za koji se sumnja da je povezan sa spolom. Alfa
procjena fetoproteina u amnionskoj tekućini i krvi sada se koristi

otkriti defekte neuralne cijevi (spina bifida) i također može ukazivati na fetalni
smrt. Rizik pogreške u takvim testovima je 1 prema 1000.
djetinjstvo
Medicinska sestra bi trebala biti svjesna rizika od subnormalnosti kada je tamo

bila je anoksija i kada postoji mala porođajna težina, displazija,
cerebralna paraliza, konvulzije ili mali opseg lubanje. Vjerojatno
1% živorođene djece pokazuje ozbiljnu retardaciju, ali sa 7 godina samo 0,4%

djeca imaju IQ ispod 50. To je učinak selektivne smrtnosti.
Istrage u sumnjivim slučajevima uključuju studije kromosoma,
kromatografija aminokiselina, specifične pretrage krvi i urina za urođene
greška metabolizma i otkrivanje specifičnih protutijela u majke i

dijete. Dostupne su razvojne ljestvice za dijagnozu u dojenčadi i
djetinjstvo.
Djetinjstvo
Sva djeca s mentalnim hendikepom mogu se prepoznati po tome što nisu

stajati, hodati ili razgovarati u normalno vrijeme.
Škola
Blaži stupnjevi subnormalnosti obično se dijagnosticiraju rano
školske godine mislio obrazovne poteškoće.
99
Stranica 113
Klasifikacija uzroka mentalnog hendikepa
Organski uzroci
1. Prije začeća
a. Kromosomski, npr. Downov sindrom

b. Genetski: pojedinačni, npr. urođene pogreške, ili višestruki faktor
2. Prenatalni i perinatalni
a. infekcije majke (rubeola, toksoplazmoza, sifilis,
bolest citomegalijskih inkluzijskih tjelešaca)

b. Fetalne infekcije (encefalopatija, toksemija majke)
c. Stopa pothranjenosti majke

d. Perinatalna oštećenja (hipoksija, porođajne ozljede)
e. Kernicterus
f. Droga ili alkohol
g. Izloženost zračenju.
E. Downov sindrom (mongolizam)
Downov sindrom opisao je John Langdon Down 1866. godine.
Ovaj sindrom je posljedica kromosomske abnormalnosti. Potrebno je razno

oblika, ali 95% slučajeva je zbog trisomije 21, extra small
akrocentrični kromosom u skupini G, što daje 47 umjesto 46

kromosoma, uzrokovano nedisjunkcijom tijekom mejoze
oocita. Dakle, radi se o jajnoj stanici, a ne o spermiju. To je više

čest u starijih majki: u usporedbi s 25-godišnjom majkom, a
majka od 40 godina ima 20 puta veći rizik, a majka od 45 godina ima 50 puta
puta rizik. Mongoli koje su rodile mlade majke obično pokazuju a
100
Stranica 114
različite abnormalne translokacije, u kojima postoji 46
kromosoma, od kojih je jedan velik i netipičan. Klinički,
mongolizam je uobičajen, 1 od 700 živorođenih, ali do 50 posto

dojenčad umire tijekom svoje prve godine. Mongoli su prije imali kratak život
zbog infekcije, ali oni koji prežive djetinjstvo sada žive dulje. svi
pokazuju različite stupnjeve subnormalnosti. U dojenačkoj dobi hipo-tonija i
pronađena je hiperfleksibilnost. Downov sindrom karakterizira

više abnormalnosti: mikrocefalija; ravno lice iskošene oči sa
epikantički nabor, veliki jezik; kratak vrat; široke, plosnate ruke s majmunom
nabor i kratki prsti; kongenitalne lezije srca; neplodnost
Temperamentno takva djeca. Temperamentno su takva djeca
često vesele, a često i muzikalne. U ranoj trudnoći Downova

sindrom se sada može identificirati kulturom amnionskih stanica.
F. Metaboličke abnormalnosti
Takve se abnormalnosti mogu steći, na primjer:
a. Hipoglikemija
b. Hiperbilirubinemija (kernikterus)
c. Hipotireoza (kretenizam)
d. Hipoproteinemija
e. Hiperkalcijemija
f. Otrovanje olovom
Oni također mogu biti urođeni, uključujući:

a. Metabolizam lipida
b. Metabolizam ugljikohidrata
c. Metabolizam aminokiselina
101
Stranica 115
Urođene greške u metabolizmu su zanimljive, ali vrlo rijetke, stečene
abnormalnosti su četiri puta češće.
Neke od ovih abnormalnosti detaljnije su opisane u nastavku.
Stečena metabolička abnormalnost
Kernicterus: To je posljedica Rh ili ABO nekompatibilnosti ili in

nedonoščad. Kada razina nekonjugiranog serumskog bilirubina prelazi 20
mg/100 ml, oštećenje se odvija u bazalnim ganglijima i malom mozgu.

Rezultat je često hipertonus, cijanoza i konvulzije kasnije
koreoatetoza, gluhoća i subnormalnost. Antenatalna detekcija
može omogućiti davanje zamjenske transfuzije.
sm (kretenizam): Ovo ima različite uzroke: nedostatke enzima, odsustvo
ili slabo razvijena štitnjača, uzimanje lijekova kao što je fenilbutazon,

PAS. Simptomi mogu uključivati trajnu žuticu, letargiju, stršenje
jezika i pupčane kile. Rano liječenje štitnjače je ključno za

spriječiti štetu.
Urođena metabolička abnormalnost
Urođena metabolička abnormalnost uključuje sve autosomno recesivne bolesti.
Zahvaćeno je između 1 od 10 000 i 1 od 50 000 ljudi. Može biti

uzrokovan nedostatkom enzima koji blokira metaboličku reakciju. Simptomi
nastaju nakupljanjem lipida, ugljikohidrata ili aminokiselina

prije bloka, ili nedostatak iza bloka.
Poremećaj lipida uključuje Tay-Sachovu bolest (gangliozid), Gaucherovu
bolest (cerebroused) i Niemann-Pick bolest (sfingomijelin).
102
Stranica 116
Takvi su poremećaji češći u Židova, počinju rano, imaju
brz, fatalan tijek.
Poremećaji vezivnog tkiva (mukopoli-saharoidoze) uključuju

Hurlerov sindrom (gargojizam).
Poremećaji metabolizma ugljikohidrata uključuju galaktozemiju, kod koje

postoji žutica, katarakta, proteinurija i galaktosureja. to je
izlječiv.
Najpoznatiji poremećaj metabolizma aminokiselina je fenilketonurija.
Dojenčad se pregledava Guthrie testom inhibicije krvi na povišeni

razine fenilalanina. Kvar je uzrokovan transformacijom
fenilalanina u tirozin zbog nedostatka enzima
fenilalanin hidroksilaza. Javlja se kod 1 od 12000 rođenih. Tamo su

nema fizičkih abnormalnosti, ali često ima plave oči, svijetlu kosu i
dermatitis mogu postojati napadaji.
Može se liječiti dijetom bez fenilalanina. Iako je ovo
umjetan i neukusan, mora ga se što prije pridržavati u djetinjstvu

kako će dijete to tolerirati. Dijeta se može prekinuti u odrasloj dobi, ali mora
nastaviti tijekom trudnoće.
G. Neurološki defekti
Sturge-Weberov sindrom uzrokovan je neevoidnim defektom. to je

karakteriziraju napadaji, hemiplegaia, naevi (mrlje od porto vina) posebno

na licu i vratu, venski angiom pie i klacifikacija lubanje
može biti vidljivo na rendgenskom snimku. Hemisferektomija može pomoći.
103
Stranica 117
Tuberozna skleroza eoukiua karakterizirana je sklerotičnim čvorovima u
mozak, epilepsija, tumori drugdje, posebno bubrega i srca,
lezije kože, adenom sebaceum, fibromatoza i fakomamta.
Laurence-Moon-Biedlov sindrom karakterizira mentalna mana,
pigmentna degeneracija retine, pretilost, hipogenitalizam i

polidaktil.
H. Koštani defekti
Genetska mikroencefalija vjerojatno je uzrokovana jednim recesivnim
gen.
Hipertelorizam: karakterizira ga velika širina između očiju, zbog
abnormalnosti baze lubanje.
Oksicefaliju karakterizira telorska lubanja ili zvonasta glava. Rijetko je

povezana s defektom: hipertelorizam i oksicefalija ne moraju biti
povezana s subnormalnošću.
Liječenje i njega
Pacijente treba njegovati kod kuće ako je to moguće, osim

dobrobiti ovoga moraju se odvagnuti u odnosu na stresove na druge
članova obitelji. Dosada i prenapučenost mogu proizvesti

poremećeno ponašanje i lijekovi (npr. antikonvulzivi) mogu dalje
narušiti izvedbu.
Obrazovanje je bitno i treba naglasiti praktične socijalne vještine:

naučiti prati, oblačiti, jesti, putovati i raditi. Subnormalni ljudi sa
IQ od 50 ili više može imati koristi od nekog oblika školovanja. Najviše
104
Stranica 118
mentalno hendikepirane osobe u zajednici su sposobne za neke
oblik rada i to može biti u zanimanju usmjerenom ili zaštićenom
radionicu ako se ne može naći otvoreno zaposlenje. Vrlo ozbiljno

hendikepirani slučajevi, s višestrukim hendikepom ili komplicirani teškim
poremećaj ponašanja (npr. agresivnost, nesputano seksualno ponašanje)

ili psihotične bolesti mogu zahtijevati njegu u bolnici, možda tijekom cijelog
život. U prevenciji sudjeluju pedijatar i opstetričar. Genetski

savjetovanje postaje sve važnije.
Liječenje i sestrinske intervencije
Važna je procjena osoba s organskim psihičkim smetnjama,

osobito u ranoj dijagnostičkoj fazi. Intervju i
procjena prosudbe, orijentacije, pamćenja, afekta i kognicije

(JOMAC) bitni su. Lancaster (1980) navodi sljedeće aspekte
to također treba uzeti u obzir tijekom procesa ocjenjivanja:
1. Intelektualna sposobnost, prošlost i sadašnjost
2. Promjene u osobnosti (tj. depresija, razdražljivost, gubitak
interes te smanjenje ili gubitak interesa za osobni izgled)
3. Prošlo i sadašnje zdravstveno stanje
4. Svaki dokaz konfabulacije, negativističkog ponašanja, očuvanja,
glumiti gluhoću, projekciju ili racionalizaciju zbog nedostatka
odgovarajući odgovor.
5. Sposobnost pružanja samonjege
Sestrinske intervencije usmjerene su na identifikaciju i simptomatiku

upravljanje bilo kojim evidentnim pogoršanjem, kao i drugim čimbenicima
zabilježeno tijekom procesa ocjenjivanja. Miran pristup koji pruža podršku je

105
Stranica 119
nužna pri rukovanju emocionalnim odgovorima pacijenta ili
obrane od priznavanja intelektualnih nedostataka. Smith
(Lego, 1984.) navodi sljedeće vidljive bihevioralne obrane

često se viđaju kod osoba s organskim psihičkim poremećajima:
1. Sklonost afektu ili brzim fluktuacijama emocionalnih reakcija
2. Ravnodušnost ili apatija
3. Nedostatak energije ili anergija

4. Negativističko ponašanje
5. Impulzivno ponašanje ili napad

6. Emocionalna inkontinencija ili nesposobnost kontrole agresivnosti ili seksualnosti
impulsi
7. Depresija
8. Odbijanje komunikacije
Kratkoročni ciljevi zdravstvene njege uključuju održavanje kontakta s pacijentom

sa stvarnošću, sprječavanje ozljeda, promicanje odgovarajuće prehrane i tekućine
unos, promicanje odgovarajućeg sna i odmora, poticanje izražavanja

osjećaja, te poticanje pamćenja kroz razne aktivnosti.
Dugoročni ciljevi usmjereni su na promicanje optimalne razine neovisnosti,

smanjenje društveno neprimjerenog ponašanja, formiranje zadovoljavajućeg socijalnog
odnosi s ograničenjima i pomaganje pacijentu da živi u kao

nerestriktivno okruženje (Schultz, 1982). The
okruženje treba biti jednostavno i dobro strukturirano, pružajući
osoba koja ima priliku prilagoditi se svojim oštećenjima

radeći stvari na manje složene načine nego u prošlosti. Osnovni sastanak
potrebe postaju sve zahtjevnije kako dolazi do fizičkog propadanja.
106
Stranica 120
Preostali potencijal za učenje treba maksimizirati dok osoba radi
stvoren da se osjeća ugodno i fizički i emocionalno. Novi
materijale ili uređaje za pružanje samonjege treba uvesti jednostavno

i postupno.
Zabludni misaoni procesi mogu se povećati kako intelektualac

funkcioniranje se pogoršava. Naglo pogoršanje može ukazivati na a
superponirana izlječiva bolest.
107
Stranica 121
Tablica 7: Uobičajene sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije
za organske duševne poremećaje
SESTRINSKE DIJAGNOZE SESTRINSKE INTERVENCIJE
Promjena u procesu Procijenite razinu dezorijentacije. Koristiti
vezano za dezorijentaciju sljedeća realitetna terapija:

1. Orijentirati se prema osobi, mjestu i vremenu pomoću
satove, kalendare ili druga vizualna pomagala.
2. Pogledajte datum, doba dana i nedavno
aktivnosti tijekom interakcije s pacijentom.

3. Obraćajte se osobi imenom
4. Ispravite pogreške na stvaran način,

Uspostavite utvrđenu dnevnu rutinu.
Potaknite osobu na upoznavanje

osobnih stvari ili posjeda u njegovom
soba.
Dodijelite isto medicinsko osoblje za brigu o
strpljiv kad god je to moguće.
Deficit samozbrinjavanja zbog Poticati samostalne funkcije davanjem
gubitak od nezavisna verbalne upute korak po korak.

funkcije kao što je kupanje Ostanite uz pacijenta.
i oblačenje Ostavite dovoljno vremena za obavljanje danog zadatka
izbjeći frustraciju.
Pomozite pacijentu u slučaju oštećenja motorike senzora
sprječava njegovo ili njezino funkcioniranje bez
Pomozite.
108
Stranica 122
Promjena u procesu Pružite pacijentu jasne, jednostavne, korak po
zbog gubitka pamćenja za upute koraka tijekom izvođenja ADL rutina.
novije informacije Koristite izjave koje podržavaju ako su izmišljene priče

ili se daju neistine u obranu sjećanja
gubitak (tj. „Teško je pronaći svoje naočale kada

ne zaboravite na njihov položaj.”).
Mogućnost ozljede zbog Uspostavite sigurno okruženje tako što ćete
senzorno motorički deficiti kao što su 1. Osigurati odgovarajuću rasvjetu u

kao oštećenje vida i bolesničku sobu
nestabilan hod 2. Pružanje noćnog svjetla
3. Postavljanje prekidača za svjetlo blizu kreveta

za laku dostupnost
4. Procjena sposobnosti bolesnika da
ambulirati samostalno, pružajući

pomoć po potrebi (tj. hodalica, štap,
ili pomoći pri kretanju)

5. Pružanje odgovarajućih ograničenja kao što su a
pjesmu ili prsluk ako je pacijent dezorijentiran kao
kao i fizički nestabilan
109
Stranica 123
PITANJA ZA PREGLED
1. Organski duševni poremećaj odnosi se na određeni organski psihički
sindrom nepoznate etiologije.
a. Pravi b. lažno
2. Navedite dijagnostičke kriterije delirija prema DSM III R.
3. Koji od sljedećih nije uzrok smrti kod Alzheimerove bolesti

bolest?
a. Zanemariti
b. Pothranjenost
c. Samoubojstvo
d. Ništa od navedenog
4. Dva do tri posto stanovništva ima određeni stupanj mentalnog poremećaja

hendikep
a. Pravi b. lažno
5. Navedite najmanje pet stečenih metaboličkih abnormalnosti koje mogu uzrokovati
mentalni hendikep.
110
Stranica 124
CJELINA SEDMA
DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja gradiva u ovoj jedinici, student bi trebao moći:

1. Definirati dječju i adolescentnu psihijatriju
2. Opišite opća obilježja psihičkih bolesti u djece

i adolescenti
3. Navedite uzroke psihičkih bolesti u dječjoj i adolescentnoj dobi

skupina.
4. Identificirati klasifikacije dječje psihijatrije

5. Identificirati specifične sindrome dječjih psihijatrijskih poremećaja
7. Identificirati različite tipove dječje i adolescentne psihijatrije
poremećaji.
Definicija
Psihijatrijski poremećaji djetinjstva i adolescencije vrste su mentalnih poremećaja

bolesti koje se javljaju u dobnoj skupini djetinjstva i adolescencije.
Etiologija
1. Genetski čimbenici
Genetski faktori su važni . Široke individualne varijacije u raspoloženju,
razina aktivnosti, raspon pažnje nalaze se u dojenčadi i spol

razlike u agresivnom ponašanju mogu biti vidljive nakon dvije godine.
Ove razlike u temperamentu mogu promijeniti roditeljsku reakciju

111
Stranica 125
dječja agresivnost. Ponašanje emocionalno poremećenih
djeca često točno predviđa osobnost odrasle osobe. Dijete je
otac čovjeka.
2. Odvajanje od roditelja
Za normalan razvoj, dojenčad mora stvoriti privrženosti i veze

(selektivne privrženosti koje traju tijekom dugog razdoblja). Može se
biti poremećen, na primjer, prijemom u bolnicu. Ovo je većina

stresno za djecu od šest mjeseci do četiri godine starosti,
no djecu je moguće uvježbati da postupno prihvaćaju odvajanje. Kratak

odvajanje može dovesti do akutne, ali kratke nevolje. Jedan dugačak
odvajanje rijetko uzrokuje trajnu emocionalnu štetu, ali se ponavlja
hospitalizacija kod djeteta iz nesretnog doma često uzrokuje

psihijatrijski problemi.
3. Ostali stresovi
Ostali štetni stresovi za djecu uključuju selidbu,
žalost i razbijen dom. Ovo posljednje je posebno

povezan s poremećajima ponašanja. U slučaju razvoda,
povezana bračna nesloga važnija je od roditeljske

odvajanje. Djeca jednoroditeljskih obitelji imaju više psihijatrijskih oboljenja
problemi iznad prosjeka; djeca zaposlenih majki nemaju.
4. Delinkvencija
Delinkvencija je povezana s određenim geografskim područjima koja
imaju loš ili zapušten smještaj, prenapučenost, niske prihode obitelji

i visoka stopa kriminala kod odraslih. Dvostruko je veća vjerojatnost za djecu u gradskim središtima
112
Stranica 126
imati psihijatrijski poremećaj kao i oni drugdje. ove
djeca također imaju veću vjerojatnost da dolaze iz pretrpanih, nesretnih
domove s poremećenim roditeljima. Škole s visokim stopama nastavnika

i promjena učenika imaju više poremećene djece. U westernu
zemlje, djeca useljenika, posebno iz Zapadne Indije, imaju visoku

stope za poremećaje ponašanja.
Klasifikacija
Odbor Svjetske zdravstvene organizacije preporučio je da djeca

procijeniti u četiri dimenzije:
1. Klinički psihijatrijski sindrom

2. Inteligencija
3. Organski čimbenici i
4. Psihosocijalni čimbenici
Klinički, djeca pokazuju isti raspon anksioznih poremećaja,

psihosomatski poremećaji i psihoze poput onih kod odraslih. The
veliku većinu možemo podijeliti u dvije skupine:
1. Djeca s pretežno neurotičnim simptomima. Ova djeca

mogu patiti od tjeskobe, fobija, sramežljivosti, spavanja i apetita
smetnje i tikovi. Većina odraste u stabilne odrasle osobe.
2. Djeca s pretežno poremećajima ponašanja; krađa,
agresija, laganje, pretjerana aktivnost, izostajanje. Ova djeca imaju siromašne

prognoze u odrasloj dobi s višim stopama kriminala, alkoholizma
psihijatrijski prijem i loš radni dosje.
113
Stranica 127
Djeca s poremećajima u ponašanju obično su uznemiravana kod kuće ili kod kuće
škola; samo u teškim slučajevima kod oba. Oko 7% djece od 10 do 11 godina
imati neku vrstu psihijatrijskog poremećaja. Dječaci imaju dvostruko više od

djevojke i također češće pokazuju poremećaje ponašanja.
Neki su poremećaji specifični za djetinjstvo i adolescenciju. ove

uključuju autizam u ranom djetinjstvu, hiperkinetički sindrom i
anoreksija nervoza. Specifični razvojni poremećaji uključuju disleksiju,

mucanje, enureza, enkupreza i 'nespretna djeca'. Neke od
oni su detaljnije opisani u nastavku.
Specifični sindromi dječjih psihijatrijskih poremećaja
Noćno mokrenje (mokrenje u krevet): Ovo je češće u ranoj fazi

godine. U dobi od 14 i više godina problem se smanjuje na 1 od 35.
Problem je češći kod muškaraca ispodprosječne inteligencije

živeći u lošim socijalnim uvjetima. Povezan je s jakom obitelji
povijesti. 5% slučajeva uzrokovano je urinarnim infekcijama. Ostali slučajevi

može biti neurotično, na primjer, regresija nakon rođenja mlađeg
brat ili sestra. Ipak, drugi slučajevi mogu biti razvojni. Liječenje uključuje
kondicioniranje jastučićem za inkontinenciju spojenim na zvono. Imipramin
Starijoj djeci se može dati 25 ili 50 mg noću; produženo

liječenje je neophodno.
Encopresis: To uključuje prljanje; brže od enureze. Obično je
karakterizira zadržavanje s preljevom. Djeca s ovim problemom
često su normalne inteligencije. Problem može biti neurotski ili
114
Stranica 128
razvojni. Međutim, liječenje obično nije isplativo, u 50% slučajeva
djeca dožive spontani oporavak za dvije godine, i to gotovo
svi se oporave prije odraslog života.
Mucanje: Postoje dvije skupine djece koja mogu patiti od
mucanje. Prvi su dosadni, često iz siromašnih društvenih sredina i

pretrpjevši porođajnu ozljedu. Druga skupina teži biti od
prosječna ili natprosječna inteligencija, i dolaze iz, ambiciozan

obitelji s tjeskobnim, opsjednutim majkama. U obje skupine
tjeskoba izazvana mucanjem može dovesti do sekundarne neurotike
poremećaji. Govorna terapija je korisna.
Autizam u ranom djetinjstvu: Ovo je oblik dječje psihoze
počevši od rođenja ili u prve tri godine. Ne bi trebalo biti

brkati sa shizofrenijom, koja je rijetka i javlja se kasnije u
djetinjstvo. Danas se općenito slaže da je autizam organsko stanje,

iako se prije pripisivalo odgoju ili roditeljskom
osobnosti. Središnji nedostatak je poteškoća u razumijevanju i

korištenje jezika. Rijetko je, javlja se u otprilike 1 od 2000 škola
djece. Tri dječaka su pogođena za svaku djevojčicu. Roditelji autističnih

djeca imaju tendenciju da budu inteligentna. Simptomi uključuju nedostatak
govor: problem s razumijevanjem, mutizam ili nenormalan govor, sa

eholalija i izbjegavanje osobne zamjenice, i a
monotoni mehanički glas. Autistična djeca imaju poteškoća u
pokreti kopiranja: pokreti udaranja rukama, vrtenje i

pokreti skakanja. Često pokazuju paradoksalan odgovor na
zvukovi. Oni su otpor promjenama rutine. Općenito su
115
Stranica 129
društveno povučeni, žive u vlastitom svijetu. Često imaju napade bijesa.
Kada se može testirati, samo 30% autistične djece ima IQ iznad 55. A
trećina autistične djece razvije napade u adolescenciji ili odrasloj dobi.
Diferencijalno se dijagnosticira: gluhoća, djelomična sljepoća, elektivna
mutizam, mentalna subnormalnost.
Prognoza je loša. 60% autistične djece ostaje nepromijenjeno,
samo 15 posto nađe otvoreno zaposlenje. Prognoza je blaga

poboljšao kod djece s višim kvocijentom inteligencije.
Odbijanje škole ('školska fobija'): školska fobija je relativno rijetka. Vrh

dob za njegovu pojavu je 11 do 12 godina. Često ga taloži
promjena škole ili bolest roditelja ili baka i djedova. Nalazi se
najčešće kod dječaka i djece prosječne inteligencije. To je više

uobičajeno kod djece dobrog ponašanja koja dobro rade u školi, a koja su često
tjeskoban i sramežljiv. Problem je povezan s povećanjem tjeskobe,

često s bolovima u trbuhu i povraćanjem, što je kulminiralo odbijanjem odlaska na
škola. To se prilično razlikuje od izostajanja. Majke djece

koji pate od odbijanja škole često su previše zaštitnički nastrojeni i podložni
depresija. Problem općenito nastaje zbog tjeskobe zbog odvajanja

nego strah od škole. Liječenje može zahtijevati prijem u a
internacionalna škola ili privremeno odvajanje od roditelja.
Tikovi (navika grčeva): tikovi su iznenadni, kratki, često se ponavljaju
pokreti koji uključuju skupinu mišića. Nemaju svrhu nego
obično se temelje na namjernim pokretima kao što su: treptanje, glava
tresući se i kašljucajući. Najčešći tik je treptanje očima; tikovi
pad frekvencije od glave do stopala. Nalaze se u 10% od
116
Stranica 130
djeca od 6 do 7 godina. Dvaput su češći kod dječaka. Tamo
je često obiteljska povijest tikova. Djeca s tikovima obično su od
prosječne ili veće inteligencije i dobrog ponašanja. Često su

povezan s emocionalnim poremećajem; ponekad i govorom
poremećaja, opsesija i hipohondrije
Prognoza je dobra. Većina tikova je kratkotrajna, ostali
spontano se općenito poboljšavaju u adolescenciji. Vrlo rijedak Gilles

de la Touretteov sindrom obuhvaća više teških tikova sa
kompulzivno psovanje, te ima lošu prognozu.
Hiperkinetički sindrom: Ovaj sindrom karakterizira pretjerana aktivnost

od malih nogu malo spava, nosi odjeću i obuću i
nemogućnost mirnog sjedenja. Djeca s ovim problemom su opasna

impulzivan, distraktivan, s kratkim rasponom pažnje. Oni izlažu dan
sanjarenje i nedostatak ustrajnosti. Uzbudljivi su i imaju

česti napadi bijesa. Sindrom je ponekad pridružen
s organskom bolešću mozga, epilepsijom ili niskim IQ-om. Ali često nije. To
je pet puta češća kod dječaka i nije rijetko stanje,
djeca sa sindromom pokazuju višak manjih neuroloških

abnormalnosti, na primjer, u koordinaciji i nespretnosti. Roditelji
općenito imaju iznadprosječne stope poremećaja osobnosti i

alkoholizam. Djeca imaju sličan rizik u odraslom životu. Prognoza je
loše, iako neki reagiraju na velike doze ritalina (metil
fenidat) ili na imipramin.
Izborni mutizam: Ovo je neurotski poremećaj u kojem dijete, obično
muškarac, uporno je nijem u odabranim okolnostima, na primjer, na
117
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:z_NTeghhuokJ:https://www.cartercenter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/le… 100/191
Stranica 131
škola. Većina je usamljena i previše ovisna o roditeljima.
Liječenje uključuje promjenu okoline pri prijemu.
Adolescentna psihijatrija
Adolescentske godine su vrijeme velikih promjena za pojedinca. A

ubrzan rast u ranoj adolescenciji (13-14 godina za dječake i
10-12 godina za djevojčice) ubrzo nakon toga slijedi spolni

sazrijevanje. Adolescent postaje fizički drugačiji u vrlo
kratko vrijeme i suočava se s napornom psihološkom prilagodbom

te promjene tijekom adolescencije, intelektualnog sazrijevanja
napreduje. Iako IQ tamo ne nastavlja rasti, on je

povećanje logičkog i apstraktnog zaključivanja. Emocionalno,
adolescent općenito teži zrelosti i neovisnosti,
osobito od svojih roditelja, ali teško se odriče

sigurnost i ovisnost o domu i roditeljima. Njihov ambivalentan
osjećaji dovode do čestih nedosljednosti u ponašanju. Ovo između

stanje je popraćeno blagim osjećajem depresije i praznine u
50% adolescenata. Eriksson opisuje adolescenciju kao vrijeme

kriza identiteta kada pojedinac mora odlučiti tko je što
ona ili on može učiniti i što će ona ili on učiniti od svog života Društveni
pritisci su veliki. On ili ona pri tome moraju naučiti mnoge nove uloge
vrijeme - promjena od škole do posla, od djeteta do roditelja. Tamo je

velik pritisak da se prilagodi grupi vršnjaka, čiji standardi mogu
oštro razlikuju od roditelja. Treba naglasiti da
iako su manji sukobi uobičajeni, ozbiljni i uporni

teškoće između adolescenata i njihovih roditelja su rijetke.
118
Stranica 132
U studiji 14-godišnjaka na otoku Wight, 20% je pokazalo
dokaz psihijatrijskog poremećaja, ali polovica njih nije
hendikepirani svojim simptomima bilo u školi ili kod kuće. Istraživanje

urbanih tinejdžera pokazalo je da je 6% dječaka i 3% djevojčica imalo
teške poremećaje. Općenito, stope psihijatrijskih poremećaja su više
od onih za odrasle. Oni koji su poremećeni često komuniciraju
loše sa svojim roditeljima.
Vrste adolescentnih poremećaja
Kao i kod djece, poremećaji adolescenata mogu se klasificirati kao
bihevioralni (ponašanje) ili emocionalni (neurotični) poremećaj. Puno

adolescenti pokazuju oboje.
Neurotski poremećaj: Kako adolescencija napreduje, simptomi su
slični onima koji se vide kod odraslih. Depresija i anksioznost su česte,

sadržaj misli je normalan problem dobne skupine
ali ovo je uvećano; izgled, seksualni problemi, status sa

prijatelji su česta preokupacija Odbijanje škole u adolescenciji
može biti znak ozbiljnih neurotičnih poteškoća.
Poremećaj ponašanja: Ovaj poremećaj je češći kod dječaka
poremećene obitelji. Karakterizira ga asocijalno ponašanje u širokom opsegu

niz postavki i loši odnosi s drugima; ne bi trebalo biti
brkati s delinkvencijom. Broj delinkvenata koji se prikazuje

psihijatrijski poremećaj nije mnogo veći od prosjeka. Ponašanje
poremećaj je često povezan s poteškoćama u čitanju.
119
Stranica 133
Anoreksija nervoza: Ovaj problem je čest i rastući poremećaj
adolescentnih djevojaka. Javlja se u 1 od 150 djevojčica u ovoj dobnoj skupini. Samo 1
u 20 pacijenata su muškarci. Poremećaj općenito počinje s

želja za dijetom i osjećaj debljine. Karakterizira ga progresivna težina
gubitak povezan s ranom amenorejom. Bolesnik brzo postaje

mršav, ali tvrdi da se osjeća normalno i izgleda normalno i
tvrdi da se pravilno hrani. Poremećaj često uključuje samo-

izazvano povraćanje i pretjerano čišćenje koje se provodi u tajnosti. Tamo
može biti povremeno prejedanje (bulimija), osobito nakon liječenja.

Bolesnici su vrlo otporni na prihvaćanje liječenja. poremećaj je
potencijalno ozbiljno. Kod onih kod kojih stanje traje deset godina
kasnija smrtnost može biti 10%. Loša prognoza povezana je s

poremećena slika tijela.
Težina bolesnika s ovom bolešću obično pada na 30 do 35 kg.

To se najbolje može smatrati fobičnim izbjegavanjem adolescenata
debljanje te fizičke i psihičke promjene puberteta.
Cilj liječenja je omogućiti pacijentu da uz pomoć dobije na težini
dobrom njegom, visokim dozama fenotiazina i psihoterapijom.
Liječenje zahtijeva produljeno i pažljivo praćenje.
Drugi problemi povezani s adolescencijom. Samoubojstvo je rijetko ali

stope rastu u adolescenciji. Oni koji počine samoubojstvo često su viši
od prosječne i natprosječne inteligencije. Pokušaj samoubojstva je
vrlo često može biti povezano sa smrću roditelja.
120
Stranica 134
Afektivni poremećaji su rijetki, ali je vjerojatnija shizofrenija.
Shizofrenija često ima podmukli početak i takvi slučajevi mogu biti
teško razlikovati od normalnih poteškoća sramežljivog adolescenta

s problemima identiteta.
Oštećenja mozga kao posljedica prometnih nesreća rastu
problem.
Zlouporaba droga česta je pojava u adolescenciji, a alkoholizam je u porastu.
Metode liječenja
U emocionalnim poremećajima djetinjstva često su obiteljski odnosi
relevantne i većina dječjih psihijatrijskih klinika zapošljava tim za liječenje

uključujući liječnika, socijalnog radnika, psihologa, medicinsku sestru i predstavu
terapeut. Individualna ili grupna terapija koja uključuje članove obitelji
i dijete se može naznačiti, posebno ako postoji obitelj
povijest samoubojstva. Stambeno liječenje u bolnici ili specijalno
internat može biti potreban kada dom nije zadovoljavajući ili
gdje se poremećaj ponašanja ne može obuzdati izvanbolničkom skrbi
sama. Liječenje lijekovima rjeđe se koristi nego kod odraslih, ali
lijekovi za smirenje i antidepresivi mogu biti od koristi. ECT i
psihokirurgija je rijetko potrebna, ako je ikada potrebna.
121
Stranica 135
Usluge liječenja
Mnogi adolescenti ne traže liječničku pomoć sa svojim simptomima.

Neki psihijatri specijalizirali su se za ovu dobnu skupinu, ali mnogi pacijenti
sa stanjima kao što su samootrovanje ili anoreksija vide odrasle osobe

psihijatri. Dječji psihijatri često rade s mlađom djecom
adolescenti, posebno oni sa školskim poteškoćama. Intervjuiranje i

liječenje adolescenata predstavlja probleme liječniku koji je obično
pacijent ga vidi kao agenta roditeljskog autoriteta. Mladi

liječnik ima prednost u radu s tinejdžerima. Ozbiljno
s poremećenim tinejdžerima najbolje se upravlja u posebnoj jedinici za adolescente

s odgovarajućim sadržajima - društvenim i obrazovnim - umjesto da
bolnica za odrasle.
122
Stranica 136
PITANJA ZA PREGLED
1. Djeca iz jednoroditeljskih obitelji imaju više psihijatrijskih problema
nego ostala djeca.
a. Pravi b. lažno
2. Maloljetnička delinkvencija nije povezana s određenim

geografska područja, loše zapušteno stanovanje, prenapučenost, nizak
obiteljski prihod i visoka stopa kriminala kod odraslih
a. Pravi b. lažno
3. Navedite četiri dimenzije klasifikacije mentalnog zdravlja djece
prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
4. Dječaci imaju dvostruko više poremećaja ponašanja od djevojčica.
a. lažno b. Pravi
5. Anoreksija nervoza je sve češći i sve češći poremećaj
mladost.
a. Pravi b. lažno
6. Samoubojstvo, oštećenje mozga uslijed nesreće, zlouporaba droga i alkohola

česti su psihijatrijski problemi u dobnoj skupini adolescenata.
a. Pravi b. lažno
123
Stranica 137
CJELINA OSMA
ALKOHOL I DRUGE TVARI

ZLOSTAVLJANJE
Ciljevi učenja
1. Definirajte alkohol i pojmove vezane uz alkohol

2. Opišite karakteristike sindroma apstinencije od alkohola
(AWS)
3. Opišite različite modalitete liječenja zlouporabe sredstava ovisnosti
4. Opišite delirij odvikavanja od alkohola
5. Opišite alkoholni amenezijski sindrom (Wernicke Korsaff
sindrom)
6. Opišite sestrinske intervencije kod organskih mentalnih sindroma i
poremećaji.
Definicije
Trezvenjak: Osoba koja uopće ne pije alkohol
Društveni alkoholičar: Osoba koja pije umjereno, ali koja se može napiti
s vremena na vrijeme
Pretjerani alkoholičar: Osoba koja može prekomjerno piti i može pokazati
bilo po učestalosti kojom se opijaju ili po

stupanj njihovih društvenih, ekonomskih ili medicinskih posljedica
kontinuirano uzimanje alkohola. Nisu svi oni koji prekomjerno piju alkoholičari.
124
Stranica 138
Tolerancija: Potreba za izrazito povećanom količinom alkohola za
postići željeni učinak.
Apstinencija: razvoj simptoma poput jutarnjih drhtavica nakon

prestanak ili smanjenje pijenja kada se alkohol povuče.
Zlouporaba tvari (neterapeutska uporaba tvari): podrazumijeva a

patološki obrazac korištenja tvari kao što su lijekovi, nesposobnost
za kontrolu ove upotrebe i oštećenja u društvenim ili profesionalnim

funkcioniranje, uz trajanje zlostavljanja od najmanje mjesec dana.
Alkohol
Alkohol (etilni alkohol ili etanol) je možda najvažnija tvar

intenzivno koristi u nemedicinske svrhe. Može se proizvesti od strane
rast kvasca u mediju koji sadrži šećer (fermentacija).
Alkohol djeluje na svaku stanicu tijela; međutim CNS je njegov glavni
cilj. Njegovi se učinci javljaju brže u CNS-u nego u bilo kojem drugom
tkivo tijela. Utječe na svaku razinu organizacije s u
CNS: od njegove kemije do njegove molekularne strukture i integriranog

funkcije koje upravljaju misaonim procesom, motoričkim funkcijama emocija i
ponašanje.
Jedna doza alkohola rezultira nespecifičnom općom depresijom
CNS i naknadne promjene u ponašanju. Ove promjene su

ovisno o dozi. Oni su povezani s koncentracijom alkohola u krvi
(BAC). Međutim, neke od promjena CNS-a mogu biti dugotrajnije;
akutni unos alkohola povećava fluidnost sinaptičke membrane. Međutim,

kronično uzimanje alkohola izaziva dugotrajnu otpornost na njega
125
Stranica 139
učinak fluidiziranja membrane. Eliminacija alkohola iz sustava, odn
značajno smanjenje BAC-a nakon dugotrajne upotrebe može uzrokovati alkohol
sindrom ustezanja (AWS)
Karakteristike AWS
Karakteristike AWS uključuju hiper-ekscitabilnost (suprotno od
depresija) koja se očituje tremorima i agitacijom, konvulzijama, ataksijom,

vrtoglavica, dijaforeza, širenje zjenica i halucinacije.
Depresija CNS-a alkoholom ovisi o količini

potrošeno. Učinci na raspoloženje i ponašanje razlikuju se
pojedinaca i ovise ne samo o konzumiranoj količini nego i o

u velikoj mjeri na osobnost i mentalno stanje osobe
pojedinca i njegove okoline.
Male količine alkohola će proizvesti sedaciju i olakšati tjeskobu.

Kako se razina krvi povećava, ovi simptomi postaju sve jači
izražena. Kada se konzumira velika količina depresija,
neadekvatna mišićna koordinacija (ataksija), oslabljena psihomotorika
izvedba, loša prosudba i inhibirano ili neodgovorno ponašanje
može se očitovati. Pretjerana potrošnja će proizvesti
nesvijesti i može biti smrtonosan u prisutnosti drugih
depresivni lijekovi.
Alkohol se uglavnom apsorbira izravno u tankom crijevu, ali iu

trbuh. U prisutnosti hrane brzina apsorpcije se smanjuje.
Većina apsorbiranog etanola potpuno se oksidira u CO 2 .Alkohol
djeluje na organe tijela na sljedeći način:
126
Stranica 140
CNS: Alkohol deprimira funkciju mozga uključujući ponašanje, spoznaju
prosuđivanje, disanje, seksualnost i ometa motoričke funkcije.
GIT (gastrointestinalni trakt) : Alkohol opterećuje želudac i uzrokuje

gastritis sluznice, akutni pankrititis, ciroza jetre i alkoholna
hepatitis.
CVS: Alkohol može uzrokovati hipertenziju i alkoholnu kardiomiopatiju
(erozija stijenke srca).
Bubrezi: Alkohol uzrokuje diurezu.
Oko: Alkohol uzrokuje širenje zjenica, hiperrefleksiju.
Alkoholizam
Prema američkom Nacionalnom vijeću za alkoholizam, alkoholičar je

nemoćan zaustaviti piće koje ozbiljno mijenja njegov normalan život
uzorak. Anonimni alkoholičari opisuju alkoholizam kao fizički

stanje povezano s mentalnom opsesijom. Smatra se da je
dijelom fizički, dijelom psihološki, dijelom sociološki i dijelom

uzrokovane djelovanjem alkohola.
Kronični alkoholizam je onesposobljujući poremećaj koji nameće

osoba koja pati od fizičkih, društvenih i psihičkih nedostataka često velikih
ozbiljnost.
Opetovano je uočeno da liječnički ambulantni pacijenti i

odjeli za uzročnost bilježe porast problema u ponedjeljak
ujutro (ponedjeljak groznica) jer mnogi pacijenti imaju
127
Stranica 141
simptomi mamurluka (bolovi u tijelu, vrtoglavica i tako dalje) i zahtjev
uzeti bolovanje.
Etiologija
Točni uzroci alkoholizma nisu jasni; psihološki i
faktori suočavanja igraju važnu ulogu uzročnosti. Upada alkoholizam

obitelji, razne studije alkoholičarskih skupina otkrivaju da do:
- 50% alkoholičara ima očeve alkoholičare

- 30% alkoholičara ima braću alkoholičare
- 6% alkoholičara ima majke alkoholičarke
- 3% alkoholičara ima sestre alkoholičarke
Konzumenti alkohola obično dolaze iz obitelji koje često piju i
djeca alkoholičara imaju veći rizik od alkoholizma

djeca roditelja koji nisu alkoholičari.
Veća je vjerojatnost da će ženke postati alkoholičarke ako je majka alkoholičarka

ili imaju jednojajčanog blizanca koji pati od poremećaja.
Određene rase pokazuju jasne kulturne i rasne veze s alkoholizmom. The

Čini se da su Irci vrlo ranjivi, Židovi i Muslimani gotovo
neranjiv. Alkoholizam je češći kod muškaraca nego kod žena (5:2) i

je uglavnom poremećaj srednje dobi.
Prema DSM III R, bitna obilježja zlouporabe alkohola su:

1. Kontinuirana ili povremena konzumacija alkohola najmanje mjesec dana
2. Povlačenje iz društvenih, profesionalnih ili rekreacijskih aktivnosti.
Društveni problemi poput svađa ili poteškoća s obitelji ili

prijatelji, nasilje, u pijanom stanju, izostao s posla, umoran, legalan
128
Stranica 142
problemi koji proizlaze iz uzimanja alkohola kao što je uhićenje zbog
ponašanje u alkoholiziranom stanju i prometne nesreće u alkoholiziranom stanju
3. Ili psihološka ovisnost ili uvjerljiva želja za korištenjem
alkohol
4. Nemogućnost smanjenja ili prestanka pijenja.
5. Česta opijenost
6. Izražena netolerancija
7. Simptomi ustezanja
Ovisnost o alkoholu (alkoholizam) opisana je u DSM III kao posjedovanje

značajke tolerancije ili povlačenja.
Socijalne komplikacije uzrokovane alkoholizmom uključuju visoku stopu
razvod braka i razvod, problemi s poslom uključujući izostanak s posla,

visoka učestalost nezgoda i gospodarskog kriminala. Obično pacijent
ima neki poremećaj povezan s alkoholom u barem jednom od sljedećeg

područja: Posao ili škola; vrijesak; obiteljski odnosi; društveno funkcioniranje
kao što je viđanje samo prijatelja koji piju ili pravni problemi kao što je uhićenje
za vožnju u pijanom stanju ili nasilje povezano s alkoholom. Supstance
često se uzimaju za ublažavanje ili izbjegavanje simptoma ustezanja unatoč

saznanje o oštećenju.
Poremećaji povezani s alkoholom
Medicinske komplikacije mogu biti posljedica akutnih učinaka teških
pijenje, kronični učinci obilnog pijenja ili apstinencije; gotovo svaki
organski sustav može biti zahvaćen izravno ili neizravno. Gastritis, želudac
ulkus, akutni hemoragični pankrititis, ciroza jetre, periferna
neuropatija i aminestički sindromi samo su neki od glavnih

129
Stranica 143
medicinske komplikacije alkoholizma. Alkoholna paranoidna psihoza
i korsakoffov sindrom (demencija) općenito nisu reverzibilni.
Medicinske komplikacije poput ciroze, peptičkog ulkusa, tiamina

nedostatak i neurološke bolesti poput cerebralne degeneracije mogu
pojaviti se.
Liječenje
Alkoholizam, kada se prepozna, zahtijeva program liječenja

koji kao glavni cilj ima potpunu apstinenciju. Sedativi su biti
izbjegavati, a sredstva za smirenje koristiti samo tijekom faze ustezanja.

Antidepresive treba koristiti ako je prisutna depresija. Suicidalni
uvijek treba uzeti u obzir rizik. Samoubojstvo je 60 puta češće
kod alkoholičara nego kod nealkoholičara.
Detoksikacija
Detoksikacija izvan pacijenta zahtijeva kooperativnog pacijenta i suradnika

operativna značajna druga osoba. Bolesniku se daje
klorodiazepoksid hidroklorid 20 - 25 mg četiri puta dnevno, s

dozu ovisno o težini simptoma ustezanja.
Alkoholičari koji pokazuju znakove nadolazećeg delirija, tremor, hiper
razdražljivost, ubrzan puls i visoki krvni tlak zahtijevaju

hospitalizacija radi detoksikacije. Alkoholičari koji su ozbiljno
depresivni, suicidalni, psihotični ili nekooperativni također zahtijevaju
bolničko okruženje za detoksikaciju. Konačno ih treba hospitalizirati

alkoholičari čije se pijenje ne može prekinuti.
130
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:z_NTeghhuokJ:https://www.cartercenter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/lec… 110/191
Stranica 144
Disulfiram (protiv zlouporabe) je koristan u liječenju 250 mg/dan počevši od 24
sati nakon posljednjeg pijenja. Ovaj lijek uzrokuje mučninu; povraćanje i
stres koji je često ozbiljan ako pacijent nastavi piti alkohol.

Oni pacijenti koji ostaju klinički depresivni nakon
razdoblju detoksikacije često imaju koristi od antidepresiva.
U početku će alkoholičaru vjerojatno biti potrebno sušenje u bolnici otprilike
10 dana. Budući da alkoholičari imaju ogromnu želju za pićem

dva ili tri tjedna nakon isušivanja (prestati piti), hospitalizacija za
stoga se preporučuje period od šest do osam tjedana.
Osobe koje konzumiraju alkohol mogu razviti ovisnost o alkoholu

i zlouporaba, učinci ustezanja ili intoksikacije.
Simptomi odvikavanja od alkohola javljaju se nekoliko sati nakon prestanka

ili smanjenje dugotrajne teške konzumacije alkohola. Najmanje dva od
mora biti prisutno sljedeće: autonomna hiperaktivnost, tremor ruku,

nesanica, mučnina ili povraćanje, prolazne iluzije ili halucinacije,
tjeskoba, napadaji i uznemirenost.
Delirij odvikavanja od alkohola
Delirium tremens je najteži oblik odvikavanja od alkohola

sindrom. Među hospitaliziranim pacijentima oko 5% razvije delirij
tremor. Može doći do prolazne organske psihoze. Nastupit će delirij

unutar jednog tjedna od prestanka ili smanjenja teške količine alkohola
gutanje.
131
Stranica 145
Dodatne značajke povlačenja su:
1. Smanjena budnost ili nesanica
2. Poremećaj percepcije (iluzija, halucinacija) uglavnom vizualni ali

može biti auditivna ili taktilna.
3. Povećana ili smanjena psihomotorna aktivnost tremor je gotovo

uvijek prisutan.
Liječenje
Disalfiram-125-500 mg/dan izaziva neugodnu reakciju kada
pacijent uzima malu količinu alkohola. Reakcija može biti

glavobolja, tjeskoba, slabost, dispneja, hiperventilacija i
zbunjenost.
Odgovarajući medicinski tretman uključuje zasićenje vitaminima, tekućinom
zamjena i antibiotici ako se infekcija razvije.
Lijekovi za smirenje s farmakološkom križnom tolerancijom na alkohol kao npr

kao klorodizepoksid treba davati u dozi od 25-50 mg svaka 2-4
sati. Može se koristiti i diazepam. Fenotiazini bi trebali biti

izbjegavati jer mogu predstavljati mogućnost hepatitisa
nadovezuje se na već postojeće oštećenje funkcije jetre. Oni

također imaju tendenciju smanjenja praga napadaja.
Alkoholni amnestički sindrom (Wernicke Korsakoffov sindrom)
Bitna značajka alkoholnog amnestičkog sindroma je kratkotrajnost
ali ne i trenutni poremećaj pamćenja zbog dugotrajnog teškog

korištenje alkohola.
132
Stranica 146
Ostale komplikacije alkoholizma kao što su cerebralni znakovi, periferni
mogu biti prisutne neuropatija i ciroza (pacijent može ili ne mora
konfabulirati ali dezorijentiran u posebnim za to vrijeme). Rijetko se javlja

prije navršenih 35 godina.
Etiologija
Ireverzibilni deficit pamćenja često poznat kao Korsakoffova psihoza
prati akutnu epizodu Warnikeove encefalopatije koja se manifestira
ataksija, oftalmoplegija, nistagmus i smetenost.
Nedostatak tiamina pothranjenost je predisponirajući faktor.
Njegova prevalencija je nepoznata
Liječenje
Simptomi su obično nepovratni; iako različiti stupnjevi

oporavak je zabilježen uz dnevni režim od 50-100 mg
tiamin hidroklorid. Tiamin -100 mg dnevno tijekom 3 dana može biti

daje se za prevenciju Wernickeove encefalopatije.
Poremećaji povezani s tvarima
Različite tvari mogu uzrokovati poremećaje povezane s tvarima
uključujući alkohol, amfetamine i tvari slične amfetaminu
kao što su khat, kanabis kokain, nikotin, halucinogeni, opoidi itd.
Najčešće se koriste hat, alkohol i kanabis (hašiš).

tvari u Etiopiji.
133
Stranica 147
Epidemiologija
Prevalencija konzumacije kata u Etiopiji je 50% i alkohola
potrošnja je 23,4%.
puna
Žvakanje stimulativnog lista khat je navika koja je široko rasprostranjena u
neke zemlje istočne Afrike i Arapskog poluotoka Bilo je

davno je primijetio da biljka khat raste u nekim regijama
Istočna Afrika, uključujući Etiopiju, ima određeni psihički utjecaj

i fizičko stanje osoba koje ga koriste.. 'Chat edulis' ili khat je
niska zimzelena biljka ili grm iz obitelji celestraceae koji raste
na višim nadmorskim visinama, sa zelenim sjajnim lišćem, malom krošnjom i

sitni bijeli cvjetovi u malim granama.
Khat se u Etiopiji uzgaja za izvoz i za lokalnu upotrebu

potrošnja. Zbog ekonomske važnosti kata u Etiopiji
njegova kontrola trenutno može biti teška, budući da je izvozni potencijal ovoga
agent se povećava. Između 1975. i 1982. u prosjeku 2085
metričke tone kata izvozile su se godišnje, a Narodna banka

Etiopija je procijenila da je vrijednost izvoza kata samo u 1982. godini iznosila USD
16 milijuna. To je jedan od vrhunskih gospodarskih pogona posebno u

Zona Hararghe u blizini Sveučilišta Alemaya, odnosno 'Awaday'.
Iz različitih studija vidljivo je da medicinski i psihosocijalni
učinci žvakanja kata štetni su i za pojedinca i za njega

zajednica. Navika žvakanja kata ozbiljno utječe na psiho
134
Stranica 148
ekonomska struktura subjekta. Važno je biti svjestan
sve veća prevalencija žvakanja kata kako bi se procijenilo zdravlje
i socioekonomske probleme navikavanja na khat i dalje,

odgovarajuće medicinske i socijalne mjere.
Kako navode neki istraživači, stopa prevalencije khat

potrošnja je 22,3% na Gondar College of Medical Sciences i jest
veći među mladima između 21 godine
– 24 godine, što je ekonomski produktivna dobna skupina. The
stopa prevalencije među zajednicom u gradu Jimma je 54% iu

Agaro iznosi 62,9%.
Khat se koristi zbog učinka koji ima na psihičko i psihičko stanje osobe
fizičko stanje. Khat ima ekstreman društveni učinak (individualni

društvenost i opuštenost unutar društvenih okupljanja). Pruža glavni
motivacija ljudi za sudjelovanje u društvenim okupljanjima, a koristi se u svim

velike ceremonijalne prigode kao što su vjenčanja, pogrebi i vjerski
Praznici
U današnje vrijeme medicinski i socioekonomski problemi povezani s khatom
privukli su pozornost mnogih međunarodnih agencija uključujući

Ujedinjeni narodi. Godine 1975. laboratorij Ujedinjenih naroda za narkotike u
Ženeva je otkrila glavni aktivni princip svježeg lišća, naime

ktionon. Khat je bio predmet fitokemijskih istraživanja
više od 100 godina i stoga je iznenađujuće da glavni aktivni princip
otkrivena je tek sredinom 1970-ih. Ovo kašnjenje je bilo zato što

ranija istraživanja biljke su poduzeta na osušenim listovima.
Dovoljno zanimljivi ljudi koji koriste khat a da ne znaju za to

135
Stranica 149
kemije, konzumirajte svježi list i stabljiku kata koji sadrže
aktivni sastojak koji ima stimulirajući učinak.
Sada je utvrđeno da je učinak hatlišća na središnji

živčanog sustava (CNS) uzrokovane su kationonom, koji pokazuje
svojstva slična onima amfetamina. Nadalje

fenilpentei amin merukationon nedavno je otkriven u
khat lišće. Ovo daje manji doprinos khatovima

psihoaktivni učinak.
Khat je poznat po tome što proizvodi učinak sličan amfetaminu. To je

tvar slična amfetaminu sa sljedećim ponašanjem i
fizički učinci: budnost, euforija, hiperaktivnost, razdražljivost,
agresivnost, uznemirenost, paranoidni trendovi i halucinacije. ostalo

fizički učinci uključuju midrijazu, tremor, suha usta,
tahikardija, aritmije, gubitak težine i konvulzije. Pacijenti mogu

također razviti psihotični poremećaj, poremećaj raspoloženja i seksualni poremećaj
disfunkcija i poremećaji spavanja.
Pacijent također može razviti simptome ustezanja nakon prestanka uzimanja
teška uporaba koja se manifestira disforijom, umorom, poremećajem spavanja,

uznemirenost i žudnja za supstancom.
Liječenje
Za agitirane pacijente može se dati diazepam 5-10 mg svaka 3 sata IM ili PO.
dano.
136
Stranica 150
kanabis
Proizvodi od kanabisa uključuju marihuanu i hašiš. Opijen
pacijenti mogu pokazati:

Euforija
Anksioznost
Suha usta
Tahikardija
Povećan apetit
(Rijetko) halucinacije
Liječenje
Liječenje uključuje pružanje sigurnosti na mirnom mjestu i
može se dati diazepam.
Sestrinske intervencije
Stav medicinskog osoblja može utjecati na kvalitetu skrbi
dati osobama koje zlorabe droge. Medicinske sestre mogu pregledavati pacijente koji
predoziranje drogama s neodobravanjem, netolerancijom, moralizmom

osudu, ili ljutnju, ili možda ne pokazuju nikakve emocije
reakcija. Trebali bi pokazivati prihvaćajući, neosuđujući stav,

dok se nosite s različitim ponašanjima poput manipulacije,
nepoštivanje, agresija ili neprijateljstvo. Osoblje za njegu mora biti

svjesni različitih znakova i simptoma zlouporabe droga, ako to žele
provoditi odgovarajuću medicinsku njegu.
137
Stranica 151
Sestrinske intervencije uključuju pružanje medicinskog olakšanja za simptome
kao što su mučnina, povraćanje, modrice, neravnoteža tekućine i elektrolita
i simptome ustezanja.
Postoji nekoliko sestrinskih dijagnoza i intervencija u više
ovisnici o drogama, što uključuje: mogućnost ozljeda, senzorne promjene,

tjeskoba, poremećaj obrasca spavanja, promjene u prehrani, moguće
deficit volumena tekućine i elektrolita, promjena u održavanju zdravlja,

nepridržavanje, neučinkovito individualno suočavanje i potencijal za
nasilje.
simptomi ustezanja zbog višestruke zlouporabe droga.
Sestrinska dijagnoza Sestrinske intervencije
Senzorno-perceptivni Osigurajte sigurno okruženje.

alteracija: delirij. Smanjite podražaje iz okoline postavljanjem pacijenta
u djelomično osvijetljenoj prostoriji. Izbjegavajte glasnu buku.
Procjenjuje razinu senzorija.
Promjena u mislima Orijentirati se prema osobi, vremenu i mjestu.
postupak: Izbjegavajte prenijeti pacijentu uvjerenje da je

halucinacije. halucinacije su stvarne. Potaknite pacijenta da napravi
osoblje svjesno halucinacija. Budite oprezni zbog znakova
pojačanog straha, tjeskobe ili uznemirenosti.
Anksioznost povezana s Procjenjuje razinu anksioznosti.
povlačenje Smanjite senzornu stimulaciju.
138
Stranica 152
simptoma. Pružite sigurnost i utjehu.
Mogućnost ozljede Procijenite uzročni čimbenik promijenjenog senzorija.

zbog izmijenjenih Omogućite sigurnu okolinu tako što ćete krevet držati na mjestu
senzori najniža razina noću, koristeći bočne ograde po potrebi,
i sputavanje pacijenta ako je potrebno (kao posljednje
pribjeći). Orijentirajte se na okolinu objašnjavajući poziv
sustav, obrazloženje za korištenje bočnih ograda i tako dalje.

Osigurajte noćno svjetlo kako biste pacijenta upoznali s
okruženje.
Promjena u Osigurajte dijetu koju podnosite kako biste osigurali odgovarajuću prehranu
prehrana: Manje od za ishranu i popravak tkiva osim ako pacijent nije
zahtjevi tijela NPO. Pobrinite se da dijetetski odjel poslužuje

ukusna jela, uključujući posebne dijetetske
preferencije. Po potrebi poslužite dodatke prehrani

održavati adekvatan unos vitamina, minerala,
i tako dalje. Održavajte ulaz i izlaz (I&O) ako

potrebno.
139
Stranica 153
PITANJA ZA PREGLED
1. Kod konzumenata alkohola potreba za izrazito povećanom količinom alkohola
upotreba za postizanje željenog učinka naziva se tolerancijom
a. Pravi b. lažno
2. Jedan od sljedećih organskih sustava glavna je meta alkoholizma

kod osoba koje uživaju alkohol
a. GIT (gastrointestinalni trakt)
b. Kardiovaskularni sustav
c. Bubreg
d. Središnji živčani sustav (CNS)
3. Alkoholizam je problem koji treba, fizički, psihički i
sociološka intervencija, ne samo psihijatrijska intervencija
a. Pravi b. lažno
4. Detoksikacija alkoholičara zahtijeva kooperativnog pacijenta i suradnika

operativni značajni drugi.
a. lažno b. Pravi
140
Stranica 154
CJELINA DEVETA
OBRAMBENI MEHANIZMI
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja ovog poglavlja, student će moći:

1. Definirajte različite obrambene mehanizme
2. Opišite različite upotrebe obrambenih mehanizama.
Definicija
Obrambeni mehanizam i mentalni mehanizmi su pojmovi koji se koriste za
opišite nesvjesni pokušaj oslobađanja od emocionalnih
sukoba ili tjeskobe. Mehanizmi suočavanja uključuju i svjesno i
nesvjesni načini prilagodbe na stres okoline. Takav

mehanizmi navodno djeluju do desete godine i koriste se kao
slijedi:
1. Za rješavanje mentalnog sukoba
2. Za smanjenje tjeskobe ili straha

3. Zaštititi vlastito samopoštovanje
4. Zaštititi vlastiti osjećaj sigurnosti.
Identificirano je otprilike 20 različitih mentalnih mehanizama.
Neki se smatraju zdravim obrambenim mehanizmima, dok se

drugi se smatraju patološkim ili svojstvenim mentalnom
poremećaj. Neki od tih mehanizama opisani su u nastavku.
141
Stranica 155
1. Potiskivanje: Ovo je nehotično odbacivanje ideja. nesvjesno
misli, osjećaji i sjećanja koja su bolna (automatski
zaboravljanje): na primjer, nemogućnost pamćenja razloga za

svađu ili prisjetite se osjećaja straha nakon automobila
nesreća.
2. Potiskivanje: Ovo je dobrovoljni čin guranja neprihvatljivog
osjećaje izvan vlastite svijesti. Ovaj mehanizam je općenito

koristi se za zaštitu vlastitog samopoštovanja.
Spominje se namjerno namjerno isključivanje iz svjesnog uma

kao dobrovoljno zaboravljanje "Radije ne bih sada o tome razgovarao "Neka
razgovarat ćemo kasnije o mojoj nesreći” itd.
3. Racionalizacija: Ovo je najčešća obrana ega

mehanizam. Koristi se za opravdavanje ideja, radnji ili osjećaja
pružanje dobrih, prihvatljivih razloga i objašnjenja. Naviklo se

zadržati samopoštovanje, spriječiti osjećaje krivnje i ostvariti socijalnu pomoć
odobravanje ili prihvaćanje: na primjer, tinejdžerica koja nije

upitana za maturalnu večer, mogla bi nekome reći svojoj prijateljici
htio je izlaziti s njom, ali mu je bilo žao Sue i odveo ju je na maturalnu

umjesto toga.
4. Identifikacija (imitator): Ovo je nesvjesno usvajanje

neka od svojstava druge osobe.
5. Sublimacija: Ovo je jedan od obrambenih mehanizama koji nije

patogeni. Uključuje ponovno kanaliziranje svjesno nepodnošljivih ili

povremeno neprihvatljiv impuls ili ponašanja u aktivnosti koje
142
Stranica 156
su osobno ili društveno prihvatljivi: na primjer, fakultet
učenik koji ima neprijateljske osjećaje može ih preusmjeriti pridruživanjem
debatni tim.
6. Pomak: Ovo je mehanizam koji služi za prijenos osjećaja
kao što su frustracija, neprijateljstvo ili tjeskoba od jedne ideje, osobe ili
prigovoriti drugome: na primjer, osoba se može ne složiti sa svojim šefom
ali umjesto toga započne svađu sa svojom ženom ili djecom kada je
natrag kod kuće.
7. Kompenzacija: Ovo je čin 'nadoknađivanja' za stvarno ili zamišljeno

nesposobnost ili nedostatak uz specifično ponašanje da se održi
poštovanje ili samopoštovanje: na primjer, niska djevojka može postati
menadžer djevojačke košarkaške ekipe jer nije visoka

dovoljno da se kvalificira za tim, ili može izabrati neatraktivan muškarac
skupe, elegantne odjeće za privlačenje pozornosti na sebe ili na

neprivlačna žena može se oblačiti kao modni tanjur kako bi privukla pažnju
pažnja.
8. Introjekcija: Ovo uključuje pripisivanje sebi dobrih osobina
drugi: simbolički preuzima karakternu crtu drugoga

osoba 'unošenjem' njegovih filozofskih ideja, znanja ili stavova.
pojam se često koristi slobodno kao sinonim za identifikaciju.

Primjer bi bio psihijatrijski pacijent koji tvrdi da jest
Mosses ili Isus Krist ili druga biblijska ili dobro poznata osoba, koja
promatra se odijevanje i ponašanje poput osobe kojoj se izjašnjavaju

biti. Jedan pacijent koji je tvrdio da je Mojsije pustio je dugu bradu
143
Stranica 157
kose, nosio je deku i sandale i svakodnevno čitao svoju bibliju. On
odbijao sudjelovati u aktivnostima osim ako se nije zvao Mojsije.
9. Projekcija: Ovo se često naziva obranom 'koze koja bježi'

mehanizam. Osoba odbacuje neželjene karakteristike svoje ili
sebe i dodjeljuje ih drugima. On/ona može kriviti druge za

greške, osjećaje ili nedostatke koji su sebi neprihvatljivi.
Primjeri bi bili: muškarac koji kasni na posao kaže: “moja žena

zaboravio sam dobiti alarm sinoć pa sam prespavao” ili nakon prolijevanja a
čaša mlijeka dok je kartao s prijateljem, priča desetogodišnjak

njegova majka, “moj me brat natjerao da prolijem mlijeko. Rekao mi je da požurim
ustani i igraj.”
10. Regresija: Ovo uključuje vraćanje na prošlu razinu ponašanja

smanjiti tjeskobu, omogućiti da se osjećate ugodnije i dopustiti
ovisnost: na primjer, 5-godišnji dječak koji je prije bio

naučen za toalet i koji postaje inkontinentan kad mu majka da
rođenje za novu bebu kako bi dobili pozornost kao novorođenče

dijete.
11. Obraćenje: Ovo je prijenos mentalnog sukoba u a

fizički simptom za oslobađanje napetosti ili tjeskobe. Primjeri bi
biti starija žena koja doživi iznenadnu sljepoću nakon

svjedok pljačke ili sredovječni koji čovjek razvija
paralizu donjih ekstremiteta nakon što je saznao da njegova žena ima
terminalni rak.
12. Formiranje reakcije (prekomjerna kompenzacija): Ovo uključuje djelovanje
suprotno od onoga što bi netko inače učinio u određenom trenutku

144
Stranica 158
situaciju (također se naziva prekomjerna kompenzacija). Primjeri
bio bi mladić koji ne voli svoju svekrvu koja glumi
vrlo pristojna i uljudna prema njoj, žena koja mrzi

djeca mogu s puno ljubavi razgovarati s prijateljevim mladim sinom ili muškarcem,
koji ima jaku želju da pije alkohol koji osuđuje upotrebu

alkohola od strane drugih.
13. Poništavanje ili vraćanje: Ovo je negacija prethodnog
svjesno nepodnošljiva radnja ili iskustvo za smanjenje ili ublažavanje
osjećaji krivnje. Primjer bi bio mladić koji šalje cvijeće

svojoj zaručnici nakon što je zagrlio njezinu prijateljicu na koktelu.
14. Poricanje: Ovo je nesvjesno odbijanje suočavanja s mislima, osjećajima,
želje, potrebe ili faktori stvarnosti koji su nepodnošljivi: na primjer, a

učenik koji uporno kasni na nastavu jer to
učenik se zapravo jako boji teme, pa izražava

strah od izostanka s nastave ili osobe koja je upravo
primljen u duševnu bolnicu izjavljuje “Ja stvarno nisam bolestan, ja jesam

ovdje samo da se odmorim”
15. Zamjena: Ovo se definira kao svjesna zamjena
neprihvatljive emocije, nagone, stavove ili potrebe onih koji
su prihvatljiviji ili je to čin pronalaženja drugog cilja kada
jedna je blokirana: npr. studentica medicinska sestra na maturi

programa koja odluči da ne može svladati klinički
kompetencije i bira da postane laboratorijski tehničar je

pomoću mehanizma supstitucije
145
Stranica 159
16. Fantazija: Ovo se odnosi na zamišljene događaje ili mentalne slike (npr
dnevno sanjanje) za izražavanje nesvjesnih ideja, sukob, zadovoljstvo
nesvjesne želje, ili se pripremiti za očekivane buduće događaje: za

na primjer, u popularnoj televizijskoj sapunici, mlada žena
lik koji nema dijete mašta da ima dijete, kao

ona sjedi u stolici za ljuljanje, drži bebu lutku i pjeva
uspavanke.
17. Simbolizacija: Ovo se odnosi na predmet, ideju ili čin koji predstavlja
drugi kroz neki zajednički aspekt i nosi emocionalni

osjećaj povezanosti s drugim. Simbolizacija dopušta emocionalne
samoizražavanje: na primjer, zaručnički prsten simbolizira
ljubav i predanost drugoj osobi, nosi bijelo

vjenčanica općenito simbolizira mladenkinu čistoću ili čednost.
18. Izolacija: Ovo je proces odvajanja neprihvatljivih osjećaja,

ideja ili impuls iz nečije misli (također se naziva emocionalnim
izolacija: na primjer, onkolog je u stanju brinuti se za terminalno

oboljelog pacijenta od raka odvajanjem ili izolacijom njegovih osjećaja ili emocionalnih
reakcija na pacijentovu neizbježnu smrt. On se fokusira na
liječenje, a ne prognoza.
19. Disocijacija: Ovo je čin razdvajanja i odvajanja jakog
emocionalno nabijen sukob iz nečijeg razmatranja: za
Na primjer, žena koja je silovana pronađena je kako se pita zauzeta
put u poderanoj, razbarušenoj odjeći. Prilikom ispitivanja od strane

liječnika hitne pomoći, žena je pokazivala simptome
146
Stranica 160
traumatske amnezije. Razdvojila je i odvojila svoje emocionalne
reakcija na silovanje iz njezine svijesti.
20. Intelektualizacija: Ovo se odnosi na čin prijenosa emocija

zabrinutost u intelektualnoj sferi: na primjer, mladić
mogu koristiti intelektualizaciju kao metodu izbjegavanja konfrontacije

s njegovim zaručnikom ako se predomisli o želji da se uda
mu.
Ukratko, obrambeni mehanizmi su kategorizirani na različite načine:
od zdravih do nezdravih, sofisticiranih do primitivnih, najčešćih do

najrjeđe korišten. Takve liste obrambenih mehanizama bilo je
razvijen nakon opsežnog istraživanja nekoliko psiholoških
socioloških i psihijatrijskih sestrinskih tekstova i temelje se na
stupanj dezintegracije osobnosti i iskrivljenja stvarnosti koji mogu
nastaju kada se mehanizmi često koriste.
147
Stranica 161
PITANJA ZA PREGLED
1. Navedite svrhu obrambenih mehanizama i nabrojite ih.
2. Obrambeni mehanizmi se kategoriziraju na razne načine, od zdravstvenih do

nezdravo, sofisticirano do primitivno; najčešće se koristi najmanje
često koristiti. Nakon opsežnih i nekoliko psiholoških,

sociološka i psihijatrijska istraživanja sestrinstva.
a. Pravi b. lažno
148
Stranica 162
CJELINA DESETA
POREMEĆAJ LIČNOSTI (KARAKTERA

POREMEĆAJ)
Ciljevi učenja
1. Definirajte osobnost i poremećaj osobnosti

2. Nabrojati pojmove psihološke kvalitete i psihološkog procesa
4. Nabrojite karakteristike poremećaja ličnosti

5. Prepoznati etiologiju poremećaja osobnosti
6. Klasificirajte poremećaj ličnosti u klaster oblike

7. Opišite poremećaj ličnosti prema kliničkim tipovima
8. Opišite sestrinske intervencije primjerene osobnosti

poremećaji.
Definicija osobnosti
Osobnost je ukupnost unutarnjih i vanjskih obrazaca osobe

obdarenost i životno iskustvo. Općenito, osobnost je zbroj
svi somatski procesi plus psihološki fenomeni.
Psihološki fenomeni izjednačavaju se s kombinacijom psihološke kvalitete
s psihološkim procesom
149
Stranica 163
Psihološka kvaliteta
Psihološka kvaliteta uključuje sljedeće značajke:
- Karakter
- Kamate
- Navika
- Vještine
- Stavovi
- Sposobnost
- Znanje
- motivi itd.
Psihološki proces
Psihološki procesi uključuju

- Senzacija
- Pažnja
- Osjećaji
- Sjećanje
- Razmišljanje
- Will
- Spoznaja itd.
Poremećaj ličnosti
Poremećaj osobnosti opisuje se kao nepsihotična bolest
karakterizira neprilagodljivo ponašanje, koje osoba koristi

zadovoljiti njegove ili njezine potrebe i donijeti sebi zadovoljstvo.
150
Stranica 164
Obilježja poremećaja ličnosti
1. Osoba negira neprilagodljivo ponašanje koje pokazuje; takav
ponašanje mu je postalo način života.
2. Maladaptivna ponašanja su nefleksibilna

3. Manji stres se loše podnosi, što rezultira povećanom nesposobnošću za
nositi se s tjeskobom
4. Funkcioniranje ega je netaknuto, ali može biti neispravno, stoga možda i nije
kontrolirati impulzivne radnje ida

5. Osoba je u kontaktu sa stvarnošću iako ima poteškoća
baveći se time
6. Poremećaj raspoloženja, poput tjeskobe ili depresije može biti

predstaviti
7. Psihijatrijska pomoć se rijetko traži jer osoba nije svjesna

ili poriče da je njegovo ili njezino ponašanje neprilagodljivo.
Etiologija poremećaja ličnosti
1. Biološka predispozicija može biti posljedica nepravilne prehrane
neurološki poremećaji i genetska predispozicija

2. Iskustva iz djetinjstva mogu potaknuti razvoj
neprilagodljivo ponašanje
3. Socijalno devijantne osobe mogu imati manjkav ego kroz
što nisu u stanju kontrolirati svoje impulzivno ponašanje

4. Slab superego može rezultirati nepotpunim razvojem
ili nedostatak savjesti. Osoba s nezrelim superegom će
ne osjećaju krivnju ili grižnju savjesti zbog društveno neprihvatljivog ponašanja
151
Stranica 165
5. Poriv za prestižom, moći i posjedovanjem može rezultirati
izrabljivačko manipulativno ponašanje
6. Urbana društva kao što su središta gradova karakterizira niska

stupanj društvene interakcije, čime se potiče razvoj
devijantnog ponašanja.
Klasteri poremećaja osobnosti
Grozd A
Paranoidni poremećaj osobnosti
Definirajuća osobina paranoidnog poremećaja osobnosti je sumnjičavost.

Sumnjičavost je nešto što svi osjećamo u određenim situacijama i
s određenim ljudima, često iz dobrih razloga. Međutim, paranoičan
osobnosti osjećaju sumnjičavost u gotovo svim situacijama i sa

gotovo svi ljudi, obično iz vrlo slabašnih razloga. Kad je paranoik
osoba je suočena s dokazima da je njeno nepovjerenje neutemeljeno,

jednostavno će početi ne vjerovati osobi koja im je donijela
dokaz ”Znači i on je protiv mene”. To rezultira oštećenjem u

kognitivna funkcija.
Shizoidni poremećaj osobnosti
Shizoidni poremećaj osobnosti definiran je temeljnom ekscentričnošću,
sklonost društvenoj izolaciji. Prema sadašnjem razmišljanju,

shizoidima nedostaje sposobnost da dožive društvenu toplinu ili
bilo kakve duboke osjećaje i nesposobnost za stvaranje privrženosti. Šizoidna
osobe rijetko stupaju u brak, imaju malo prijatelja (ako ih ima), djeluju ravnodušno
na pohvale ili kritike od drugih, a radije su sami. Zbog
152
Stranica 166
njihove zaokupljenosti sobom, mogu izgledati nejasno ili odsutno duhom: 'izvan
to', da tako kažem. Međutim, takvi ljudi ne pokazuju neobično
misli, ponašanja ili obrasci govora koje netko vidi u

šizotipna osobnost. Oni mogu biti prilično uspješni u svom poslu, ako
to je zanimanje koje zahtijeva malo društvenih kontakata. S druge strane

poremećaj je češći među stanovnicima skid rowa.
Šizotipski poremećaj ličnosti
Osoba sa shizotipnim poremećajem osobnosti činit će se čudnom u svom
ili njezin govor, ponašanje, razmišljanje i/ili percepciju, ali ne čudno

dovoljno za dijagnozu shizofrenije ili se osoba može javiti
ponavljajuće iluzije, poput osjećaja da je njegova mrtva majka u
soba: situacija koja se ipak razlikuje od one shizofreničara,
koji će vjerojatno vjerovati da je njegova mrtva majka zapravo u sobi.
Šizotipski poremećaj osobnosti također može pokazivati magično razmišljanje,
tvrdeći da govore budućnost, čitaju misli drugih i tako
na. Oni su skloni biti sumnjičavi, povučeni i povučeni. Poremećaj je
češće u obiteljima dijagnosticiranih shizofrenika nego u
stanovništvo općenito.
153
Stranica 167
Cluster B poremećaj osobnosti
Antisocijalan
Definirajuća karakteristika antisocijalnog poremećaja ličnosti je a

predatorski stav prema drugim ljudima: kronična ravnodušnost prema i
kršenje prava bližnjega.
Prema DSM-III-R popisima kriterija za dijagnozu antisocijalnog
poremećaj osobnosti može se sažeti u pet osnovnih točaka:
1. Povijest ilegalnih ili društveno neodobravanih aktivnosti, početak
prije petnaeste godine i nastavlja se u odrasloj dobi
2. Nepokazivanje dosljednosti i odgovornosti u radu, seksualno

veze, roditeljstvo ili financijske obveze
3. Razdražljivost i agresivnost, uključujući ne samo ulične tučnjave, već
često zlostavljanje supružnika i djece
4. Nepromišljeno i impulzivno ponašanje. Za razliku od većine 'normalnih' kriminalaca,

asocijalne ličnosti rijetko se bave planiranjem. Umjesto toga, oni
imaju tendenciju djelovati na besciljan način putovanja u potrazi za uzbuđenjem

od grada do grada bez cilja na umu, padati u krevet s bilo kim
dostupan, ukrade kutiju cigareta ili auto, ovisno o čemu

trenutno se čini najlakšim i najzadovoljnijim
5. Nepoštivanje istine. Ljudi s asocijalnim karakterom lažu

često.
154
Stranica 168
Granični poremećaj osobnosti
Teoretičari tvrde da granični poremećaji osobnosti mogu biti a
rezultat pogrešnog odnosa roditelj-dijete, u kojem dijete ne

iskusiti zdravu odvojenost od majke za interakciju s
okoliš. Negativne osjećaje dijele roditelj i dijete, koje

povezani su svim osjećajima krivnje. Trauma doživljena kod a
specifičnoj fazi razvoja, obično 18 mjeseci može rezultirati a

slabljenje ega i sposobnosti osobe da se nosi sa stvarnošću i jest
drugi mogući uzrok. Osim toga, osoba koja doživi an

neispunjena potreba za intimnošću sklona je razvoju poremećaja.
Prema DSM-III-R, klinički simptomi mogu uključivati:
1. Nestabilni međuljudski odnosi

2. Impulsivno, nepredvidivo ponašanje koje može uključivati kockanje,
krađa u trgovinama i seks. Takva osoba sklona je koristiti i može tolerirati

velike količine droga i alkohola
3. Neprimjerena ljutnja i nemogućnost kontrole ljutnje.

4. Poremećaj samopoimanja, uključujući rodni identitet
5. Nestabilan afekt koji prelazi iz normalnog raspoloženja u razdoblja

depresija, disforija (neugodno raspoloženje) ili anksioznost
6. Kronični osjećaj dosade

7. Mazohističko ponašanje (samonanošenje boli) i misli o samoubojstvu
8. Mahniti napori da se izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje.
Histrionični poremećaj ličnosti
Bitna značajka histrioničkog poremećaja ličnosti je samo-
dramatizacija: pretjerano pokazivanje emocija. Tako emotivno

155
Stranica 169
prikazi su često jasno manipulativni, usmjereni na privlačenje pažnje
i simpatije. Međuljudski odnosi obično su krhki. U početku,
prilikom upoznavanja nove osobe, osoba s ovim poremećajem će se činiti
toplo i privrženo. Nakon što se uspostavi prijateljstvo oni
postaju ugnjetavački zahtjevni, tražeći da njihovi prijatelji budu ispravni
više ako imaju emocionalnu krizu. Općenito će uzeti od
odnos s davanjem. Histrionska osobnost nalikuje a

karikatura najseksističkije slike ženstvenosti: isprazne, plitke, sebe
dramatiziran, nezreo, pretjerano ovisan i sebičan. Poremećaj je

češći u žena nego u muškaraca.
Narcisoidni poremećaj ličnosti
Bitna značajka narcističkog poremećaja osobnosti je a

grandiozne vlastite važnosti, često u kombinaciji s povremenim osjećajima
inferiornost. Općenito ljudi s narcističkim poremećajem osobnosti

treba stalno divljenje, očekujte usluge od drugih bez
uzvraćaju, a na kritike reagiraju arogancijom i prijezirom.
Grozd C
Izbjegavajući poremećaj osobnosti
Izbjegavajući poremećaj osobnosti obilježen je društvenim povlačenjem.
Međutim, ovo povlačenje nije iz nesposobnosti iskustva

međuljudsku toplinu ili bliskost već iz straha ili odbacivanja.
Izbjegavajuće ličnosti, iako žele biti voljene i prihvaćene,
prihvaćaju da neće biti i stoga imaju tendenciju izbjegavati veze
156
Stranica 170
osim ako se uvijek iznova ne uvjere u tuđu nekritičnost
ljubav.
Nije iznenađujuće da osobe koje izbjegavaju općenito imaju nisku samopouzdanje

poštovanje, a dok ovaj problem može biti uzrok njihove društvene
poteškoće, to je također rezultat. Obično se osjećaju depresivno i ljuto

sami sebe zbog svog društvenog neuspjeha, a ti osjećaji dalje erodiraju
njihovo samopoštovanje i stvoriti začarani krug.
Opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti
Opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti karakterizira

pretjerana zaokupljenost trivijalnim detaljima po cijenu obojega
spontanost i učinkovitost. Opsesivno kompulzivne ličnosti
toliko su zaokupljeni mehanikom učinkovitosti: organiziranje, praćenje

pravila, pravljenje popisa i rasporeda koji prestaju biti učinkoviti, za
nikad ne obave ništa važno. Uz to su

općenito ukočeni i formalni u svom ophođenju s drugima te su
nesposoban istinski uživati u bilo čemu. Imaju poteškoća

odlučivanja. Poremećaj je češći kod muškaraca nego kod
žene.
Pasivno agresivni poremećaj osobnosti
Bitna karakteristika pasivno agresivne osobnosti

poremećaj je neizravno izražen otpor prema zahtjevima koje postavlja
drugi. Kod kuće i na radnom mjestu, pasivno agresivan
osobnosti pronalaze načine da ne čine ono što se od njih očekuje. Još

nikada otvoreno ne iznose svoje odbijanje; nego prikriveno sabotiraju
157
Stranica 171
posao odugovlačenjem, bavljenjem greškama ili nekim drugim
sredstva. Pasivno agresivne osobnosti imaju tendenciju da budu problematične
brakova i kockastih radnih dosjea. Pasivno agresivan

manevriranje nije pokriće za lijenost ili nezadovoljstvo poslom nego
nego zbog skrivenog neprijateljstva prema drugim ljudima. Dijagnoza

treba dati samo onima koji pokazuju prodoran i dugotrajan
stojeće pasivno-agresivno ponašanje, kako na poslu tako i kod kuće.
Ovisni osobni poremećaj
Ovisna osoba nema samopouzdanja i ne može funkcionirati

u samostalnoj ulozi. U pokušaju da izbjegne bilo kakvu priliku za
postajući sama sebi dovoljna, osoba dopušta drugima da postanu
odgovoran za svoj život, dopuštajući im da budu glavni

odluke. On ili ona izbjegava postavljati zahtjeve drugima koje treba izbjegavati
ugrožavajući sve postojeće ovisne odnose koji zadovoljavaju njegove ili nje
potrebe. Društveni odnosi i profesionalno funkcioniranje mogu biti
oštećena kao rezultat ovisnih potreba. Ovaj poremećaj se vidi u

češće kod žena. Intenzivnu nelagodu osjeća a
ovisna osoba koja je neko vrijeme ostavljena sama.
Sestrinska intervencija
Zdravstvena njega osobe kojoj je dijagnosticiran a

poremećaj osobnosti je usmjeren na specifično ponašanje,
karakteristike i simptome koji su zajednički identificiranim

poremećaj.
158
Stranica 172
Maladaptivna ponašanja kao što su gluma, tvrdoglavost,
odugovlačenje, pretjerivanje, manipulacija i potpuna
ovisnost može izazvati negativne reakcije medicinskog osoblja. A

treba uspostaviti prijateljsko, prihvatljivo okruženje u kojem se
pacijent je prihvaćen, ali neprilagodljivo ponašanje nije. to je

imperativ da medicinska sestra ispita svoje osjećaje o takvom ponašanju
tako da im ne dopusti da zaraze terapijsku njegu

intervencije.
Pojedincu treba dati priliku da razvije ego

kontrole kao što su superego ili savjest koja nedostaje ili
nerazvijen. To se može postići dosljednim postavljanjem ograničenja
provodi se 24 sata dnevno.
Tablica 9: Primjeri sestrinske dijagnoze i njege
Intervencije kod poremećaja osobnosti
Neučinkovit pojedinac Prepoznajte znakove rastuće uznemirenosti. Pokušaj

suočavanje: neprijateljstvo ili gluma'ugušiti' pacijenta. Potaknite verbalizaciju
van osjećaje pronaći razlog za ljutnju. Održavajte sef
prostorna udaljenost kako bi se izbjegao fizički kontakt. Ocijenite
primjerenost neprijateljstva. Odgovorite pozitivno na
razumne zahtjeve i zahtjeve. Prihvatite
pacijenta, ali ga obavijestite kada je ponašanje

neprihvatljivo. Postavite granice i budite dosljedni s njima
realistične kontrole. Pokušaj obogaćivanja ponašanja putem
pružanje sigurnog okruženja za ispoljavanje neprijateljstva,

odvraćanje pažnje ili dodjeljivanje konstruktivnih
159
Stranica 173
zadaci. Administrirajte p,r,n, lijekove za smanjenje
anksioznost. Koristite vanjske kontrole (npr. ograničenja) kao a
zadnja mjera.
Neusklađenost Budite svjesni 'igre moći' ili pokušaja manipulacije

manipulativno ponašanje članovi osoblja. Prepoznajte vrste manipulativnih
ponašanje koje pacijent pokazuje. Istražite svoje

osjećaje u vezi s takvim ponašanjem. Suočiti se s
strpljiv ako treba, ali bez ljutnje,
razočaranje, ili gađenje. Pretpostavimo roditeljski

zamjenska uloga za jačanje autoriteta kada
potrebno. Razgovarajte o očekivanjima s pacijentom. set

ograničenja i biti dosljedan u brizi. Održavati
dosljednost i kontinuitet pristupa prema osoblju.
Promatrajte interakcije s drugim pacijentima kako biste
obeshrabriti manipulativno ponašanje. Intervenirati ako

potrebno.
Deficit samonjege: Procijeniti razvojnu razinu i sposobnost pacijenta da

ovisnost o osoblju provesti aktivnosti za svakodnevni život (ADL)
upoznati osnovne ljudske Identificirajte potrebe ovisnosti, fizičke i psihičke
potrebe lokalno. Identificirajte postojeće mehanizme suočavanja i

sustavi podrške. Izbjegavajte preuzimanje roditeljske uloge.
Budite čvrsti u interakciji s pacijentom. Postavi kratko-

pojam ciljeva s pacijentom povećati
neovisnost (tj. svakodnevne odgovornosti vezane uz

briga o sebi, donošenje odluka. itd).
160
Stranica 174
Oštećeni verbalni Razvijte povjerenje ili odnos. Uspostavite jedan-na-jedan
komunikacija: nesposobnost odnos. Poticati izražavanje samopoimanja,
razvijati pozitivan uključujući pozitivne i negativne osjećaje. Istražiti

međuljudski osjećaji u vezi s nesposobnošću pozitivnog odnosa prema
odnosima drugi.
Senzorno opažajni Razvijte povjerenje. Budite iskreni prema pacijentu. Budite ne

alteracija: nesposobnost za prijeteći u interakciji s pacijentom. Prenijeti
vjerovati drugima (sumnjivo) briga i interes. Slušajte izraze
tjeskoba, strah ili nepovjerenje. Suočite se, ali držite distancu

od bolesnika kada govori, Izbjegavajte pripadati pretjerano
prijateljski. Budite konkretni i jasni prilikom predstavljanja

informacija pacijentu. Govorite normalnim tonom
glas. Nemojte šaptati u blizini pacijenta. Biti
selektivan u korištenju neverbalnih gesta dok

razgovarati s pacijentom ili u njegovoj blizini. Poštujte
pacijentova potreba za privatnošću. Razgovarajte o povjerljivosti.
Uključite pacijenta u planiranje liječenja kako biste omogućili

pacijent neka kontrola. Planirajte kratke kontakte s
pacijent. Detaljno objasniti postupke pacijentu

i razgovarati o svim promjenama u rutini. Budi iskren;
nikada nemoj prijevariti bolesnika da uzme lijekove.
Neučinkovit pojedinac Osigurajte mirnu, tihu atmosferu za smanjenje

suočavanje zahvaljujući ekscitacijski okolišni podražaji. Pokušaj identifikacije
pojačan stres ili izvor ili uzrok povećanog stresa ili tjeskobe.
anksioznost Potaknite pacijenta da verbalizira osjećaje. Identificirati
prethodni učinkoviti mehanizmi za zaustavljanje. Liječiti
s lijekovima protiv anksioznosti po nalogu liječnika
161
Stranica 175
PITANJA ZA PREGLED
1. Nepsihotička bolest karakterizirana neprilagođenim ponašanjem,
koje osoba koristi kako bi ispunila svoje potrebe i donijela
zadovoljstvo samim sobom naziva se poremećaj osobnosti.
a. Pravi b. lažno
2. Tip poremećaja karaktera koji je obilježen društvenim povlačenjem

a sklonost izbjegavanju odnosa s drugima naziva se kao
opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti
a. Pravi b. lažno
3. Izbjegavajući poremećaj osobnosti, opsesivno-kompulzivna osobnost

poremećaj i pasivno agresivni poremećaji ličnosti su pod
klasifikacije poremećaja osobnosti klastera C.
a. Pravi b. lažno
4. Skupina B poremećaja osobnosti uključuje antisocijalne, granične i

histrionični poremećaji ličnosti.
a. lažno b. Pravi
162
Stranica 176
CJELINA JEDANAESTA
LJUDSKA SEKSUALNOST I SPOLNI

DISFUNKCIJA
Ciljevi učenja
Nakon proučavanja ove jedinice, student će moći:
1. Definirajte ljudsku seksualnost

2. Razgovarajte o kriterijima za normalno seksualno ponašanje
3. Identificirati uzročne čimbenike seksualne disfunkcije

4. Definirajte spolnu devijaciju (seksualnu perverziju) ili parafiliju
5. Razlikovati spolnu devijaciju (seksualnu izopačenost) i parafilije
6. Opišite sestrinske intervencije za ljudske spolne devijacije i

disfunkcija.
Definicija
Ljudsko seksualno ponašanje treba razmatrati u kontekstu
cjelovita osobnost. Normalno seksualno ponašanje uključuje širok raspon

oblikuje i ovisi o moralnim, društvenim i logičkim normama u određenoj danosti
kulture ili zajednice. Cilj seksualnog ponašanja je zadovoljstvo i

ublažavanje seksualne napetosti. Patološko ponašanje može biti manifestacija
simptom postojećeg poremećaja ili prolazna manifestacija nekog

emocionalni poremećaj ili poremećaj osobnosti ili organske bolesti.
163
Stranica 177
Normalna seksualnost
Normalno seksualno ponašanje općenito se opisuje kao seksualni čin
između odraslih osoba koje su dale pristanak, bez ikakve vrste sile i izvedene
u privatnom okruženju u odsutnosti nevoljnih promatrača. Nenormalno
te bi se neželjeno seksualno ponašanje stoga smatralo bilo kojim
djelo koje ne ispunjava kriterije navedene u ovoj definiciji.
Prema Mastersovom i Johnsonovom (1970) opažanju da
fiziološki proces spolnog odnosa uključuje povećanje razine

vozokongestije i miotonije (tumescencije) i naknadne
oslobađanje vaskularne aktivnosti i tonusa mišića kao rezultat orgazma

(detumescencija). Proces se odvija u četiri faze
uzbuđenje, plato, orgazam i rezolucija.
Uzbuđenje: To je uzrokovano fantazijom fiziološke stimulacije
prisutnost voljenog objekta: fizička stimulacija uključujući milovanje ili

ljubljenje ili oboje. Može trajati nekoliko minuta do nekoliko sati.
Plato: Ovo je kontinuirana stimulacija koju karakterizira an
povećanje intenziteta. Traje od 30 sekundi do nekoliko minuta

ovisno o seksualnim podražajima i nagonu.
Orgazam: Ovo uključuje subjektivni osjećaj neizbježnosti ejakulacije

koja kod muškarca izaziva orgazam. Traje od 3 - 45 sekundi. The
ejakulacija se sastoji od otprilike jedne žličice (2,5 ml) tekućine i

sadrži oko 120 - 250 milijuna spermija.
164
Stranica 178
Razrješenje: Razrješenje kroz orgazam karakterizira a
subjektivni osjećaj blagostanja. Ako dođe do orgazma, rješavanje je brzo. Ako
ne događa se, rješenje može potrajati 2 - 6 sati.
Seksualni odgovor ženke
Bilo izričito navedeno ili ne, rasprava o 'normalnom' ženskom spolu
ponekad se čini da odgovor implicira da bi žena trebala dosegnuti

orgazam tijekom spolnog odnosa, po mogućnosti bez ručne stimulacije. Još
milijuni žena ne odgovaraju ovom opisu i neke se mogu osjećati

manjkav. Jedna od najčešćih pritužbi žena na seks
terapeuta je društveno definirana disfunkcija: oni postižu samo orgazam
ručnom ili oralnom stimulacijom klitorisa ili samo putem
ručna ili oralna stimulacija klitorisa, ili samo pri snošaju
kombinira se s takvom izravnom stimulacijom. Zapravo, to je normalno.
Uzročni čimbenici seksualne disfunkcije kod ljudi
Čini se da se većina uzroka seksualne disfunkcije može povezati s psihološkim
a ne fizički uzroci. Sljedeći psihosocijalni čimbenici su

uobičajeno naći:
Pogrešno učenje: Masters i Johnson smatraju da je pogrešno učenje
primarni uzrok orgazmičke disfunkcije kod žena. Kod vaginizma,
možda se pojavio neki drugačiji obrazac uvjetovanja,
165
Stranica 179
što dovodi ženu do povezivanja vaginalne penetracije s boli
fizički, psihički ili oboje. S druge strane, kod muškaraca prvo
seksualno iskustvo s prostitutkom ili neka druga situacija u kojoj

nužna je mučna ejakulacija, može rezultirati preuranjenom
ejakulacija. Nakon što se ovaj obrazac uspostavi, pojedinac može biti

nesposoban prekinuti uvjetovani odgovor.
Osjećaji straha, tjeskobe i neadekvatnosti: Muškarci koji pate od

impotencije često su tjeskobni, frustrirani i poniženi svojim
nemogućnost stvaranja ili održavanja erekcije. Preuranjena ejakulacija

također može dovesti do osjećaja neadekvatnosti i krivnje.
Interpersonalni problemi (sukob s drugima)
Promjena muško-ženskih odnosa: Mnogi muškarci smatraju sebe

kao navodno 'dominantni' partneri koji preuzimaju inicijativu u seksu
odnosa. Ovo možda nije uvijek prikladno u modernom

odnosima.
Homoseksualnost i drugi čimbenici
Lijek koji utječe na seksualnu disfunkciju
Droge mogu dovesti do sljedećih seksualnih disfunkcija:
I) Poremećena ejakulacija
- Gvanatidin
- Bethamedine
- Tioridazin.
166
Stranica 180
II) Smanjeni libido i impotencija
- a. Oralna kontracepcija
- b. Sedativi
- c. Glavni lijekovi za smirenje
- d .Litij
- e. metildopa
- f. Klamidin
Seksualni poremećaji mogu biti simptomi bioloških problema, intra-
psihološki sukobi, međuljudske razlike ili njihova kombinacija
ove. Bilo koji stres može nepovoljno utjecati na seksualnu funkciju

fiksnim emocionalnim poremećajima i nedostatkom seksualnog znanja.
Klasifikacije seksualnih disfunkcija:
Erektilna disfunkcija ili impotencija: Ovo je karakterizirano nesposobnošću

postići ili održati erekciju dovoljnu za uspješan spolni odnos
snošaj. U primarnoj impotenciji muškarac nije u stanju imati

erekcije uopće u svom seksualnom životu. Kod sekundarne impotencije muškarac ima
uspješno postigao vaginalnu penetraciju u nekom trenutku svog spolnog odnosa

života, ali kasnije to ne može učiniti. Ali u selektivnoj nemoći, čovjek je
ne mogu to učiniti u određenim okolnostima, ali ne i u drugima.
Preuranjena ejakulacija: Događa se kada se muškarac ponavlja

postiže orgazam i ejakulaciju prije nego što to želi. To je više
uobičajena danas među fakultetski obrazovanim muškarcima nego među muškarcima s

manje obrazovanja i smatra se da je to povezano s njihovom brigom za
167
Stranica 181
zadovoljstvo partnera. Oko 40% muškaraca liječenih od seksualnih poremećaja
imaju preuranjenu ejakulaciju kao glavnu tegobu.
Postoje tri vrste preuranjene ejakulacije poznate kao
a. Uobičajena prerana ejakulacija
b. Akutni početak preuranjene ejakulacije

c. Podmukao početak preuranjene ejakulacije
Frigidnost (sputano seksualno uzbuđenje) kod žena: Ovo je karakterizirano

nesposobnošću ženke da izrazi seksualno zadovoljstvo. Njegov kuhar
fizička manifestacija je neuspjeh u stvaranju karakteristike

podmazivanje vulve i vaginalnog tkiva tijekom seksualne stimulacije, a
stanje koje može učiniti koitus neugodnim.
Inhibirani ženski orgazam (anorgazmija): Karakterizira ga a

ponavljajuća i ustrajna inhibicija ženskog orgazma kao
manifestira se kašnjenjem ili izostankom orgazma nakon normalnog

faza seksualnog uzbuđenja tijekom seksualne aktivnosti, Odnosi se na nesposobnost
žena koje postižu orgazam masturbacijom ili koitusom.
Dispareunija: Ovo je ponavljajuća i uporna bol tijekom koitusa u
bilo muškarac ili žena. Često se podudara s vaginizmom. to je

zbog fizičkih čimbenika poput traume, upale, endometritisa. Može
također proizlaze iz psiholoških uzroka.
Vaginizam: Ovo je nevoljno suženje vanjske trećine

vagine koji sprječava penetraciju, inserciju i koitus. Manje je
prevladava od anorgazmije. Često pogađa visokoobrazovane žene
168
Stranica 182
i oni u višim socioekonomskim skupinama. Seksualna trauma kao silovanje
može dovesti do vaginizma.
Seksualna devijacija (seksualna perverzija) ili parafilije
Ovo je karakterizirano seksualnim ponašanjem koje nije uobičajeno

prihvaćeno.
1. Homoseksualnost: Ovo uključuje privlačnost za seksualnim odnosom sa

osobe istog spola. Homoseksualnost među ženama je
nazvano lezbijstvom. U većini kultura ne smatra se a

izopačenost.
2. Egzibicionizam: Ovo je seksualno zadovoljenje izlaganjem genitalija
javnost. Nalazi se kod muškaraca koji su usmjereni prema djeci
bilo spola. To je oblik homoseksualnosti i ima tendenciju da se javlja u
impotentni muškarci.
3. Pedofilija: Ovo je seksualna devijacija u kojoj ima neobičnosti
seksualni interes usmjeren prema djeci bilo kojeg spola. Teži tome
javljaju se kod impotentnih muškaraca.
4. Voajerizam: To je seksualno zadovoljstvo promatranjem drugih

uključeni u seksualnu aktivnost.
5. Fetišizam: Ovo je muška spolna devijacija u kojoj je devijant

nesposoban seksualno voljeti osobu zbog nezrele spolnosti
razvoj. To uključuje seksualni kontakt s neživim predmetom
ili fetiš, poput odjeće.
169
Stranica 183
6. Transvestitizam: Ovo uključuje seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo putem
nošenje odjeće primjerene suprotnom spolu.
7 . Sadizam: Ovo uključuje seksualno zadovoljstvo od nanošenja boli

na svog seksualnog partnera.
8. Transseksualizam: To uključuje trajan osjećaj nelagode

o svom anatomskom spolu i želji da živite kao član
suprotni spol.
9. Mazohizam: Ovo uključuje uživanje u boli, poniženju i
kažnjavanje od strane seksualnog partnera.
10. Zoofilija (bestijalnost) : Ovo uključuje dobivanje seksualnog zadovoljstva

kroz kontakt sa životinjama.
11. Silovanje: Nasilje i nedostatak pristanka od strane seksualnog partnera su

elementi silovanja koji ga čine kriminalnim i devijantnim.
12. Incest: Ovo uključuje seksualnu zajednicu bliskih rođaka. Ovo je

tabu koji je jedan od najjačih u našoj kulturi.
13. Nimfomanija : Ovo je pretjerana seksualna želja ili želja

ženke.
14. Satirijaza: Ovo je pretjerani seksualni nagon ili želja kod muškaraca.
15. Telefonska scatologija: Seksualno zadovoljstvo se postiže
telefonirati nekome i davati nepristojne primjedbe ili ostati

tiho na liniji.
16. Frotterizam: Seksualno uzbuđenje se postiže dodirom i
trljanje o osobu koja ne pristaje.

170
Stranica 184
Sestrinska intervencija kod seksualnih poremećaja
Medicinska sestra mora ispitati njihove osjećaje o vlastitoj seksualnosti
prije nego što ona/on bude sposoban brinuti se za pacijente koji imaju spolni odnos ili
prisutni simptomi seksualnih poremećaja. Medicinske sestre nisu imune na
razvoj poremećaja identiteta, neriješeni edipal ili elektra

kompleksne ili psihoseksualne disfunkcije. Osjećaj gađenja, prezira,
ljutnju ili strah treba identificirati i istražiti kako ne bi
ometati razvoj terapijskog odnosa. Ovo je
jedan od razloga zašto pacijenti rade bolje s timskim pristupom
nego individualnom terapijom. Kvaliteta medicinske njege ovisit će
na sposobnost medicinske sestre da ne osuđuje i razumije
ponašanje pacijenta koji se seksualno ponaša.
Sestrinska intervencija za pacijente koji pokazuju simptome seksualnog
poremećaja također uključuje planiranje skrbi za ispunjavanje osnovnih ljudskih

potrebe, pružanje zaštitne skrbi za pacijenta, istraživanje metoda
ponovno usmjeriti seksualno neprihvatljivo ponašanje i sudjelovanje u a

razne terapije, uključujući terapiju ponašanja i psihoterapiju.
Medicinska sestra također mora preuzeti ulogu zagovornika pacijenata kako bi osigurala
promicanje seksualnog zdravlja kada se za to ukaže prilika.
171
Stranica 185
Tablica 10: Sestrinske dijagnoze i intervencije kod pacijenata koji

pokazuju simptome seksualnih poremećaja
Promjena u uzorku Objasnite pacijentu da dodir izaziva osjećaje

seksualnost: impulzivan neugodno. Zamolite pacijenta da objasni svoje osjećaje t
spolne radnje vrijeme kada je djelovao impulzivno - Istražite značenje
što rezultira fizičkim specifično ponašanje. Budite čvrsti, ali ne osuđujući kada
kontakt. postavljanje granica. Budite dosljedni. Intervenirajte u svim otvorenim djelima
prema drugim pacijentima. Objasnite pacijentu da on
moraju poštovati prava drugih. Izbjegavajte postavljanje

pacijenta u aktivnostima koje zahtijevaju fizički kontakt. Pružiti
zaštitna izolacija za druge pacijente ako je potrebno jer

njegovo otvoreno ponašanje može izazvati neprijateljstvo.
Promjena u uzorku Odgovorite prepoznavanjem pacijentovih osjećaja (tj. „to

spolnost: verbalna sigurno je teško biti daleko od svoje zaručnice”).
komentari sa
Dopustite pacijentu da otkrije razlog za njegov
seksualni prizvuk
komentirati bez ohrabrivanja njegovog ponašanja.
Istražite alternativne načine kanaliziranja pacijentovih

napreduje kako bi rezultiralo pozitivnijim ishodom.
Promjena u uzorku Zatražite da pacijent ograniči svoju aktivnost na privatno područje
seksualnost: kako ne bi uvrijedio druge. Intervenirati u svakom pokušaju
samozadovoljavajući da pacijent uključi druge u svoju aktivnost. Istražite
ponašanje što znači iza ponašanja pacijenata. Razgovarajte

alternativno ponašanje s pacijentom.
172
Stranica 186
Seksualna disfunkcija Poticati verbalizaciju osjećaja. Istražite razloge

zahvaljujući povećanom za povećanu anksioznost. Procijeniti znanje pacijenta
anksioznost. uzrok seksualne disfunkcije. Obavijestite pacijenta o

razni dostupni resursi (npr. spolni odgoj
tečajevi, klinike, savjetodavna terapija i reference

knjige). Primijenite sve propisane lijekove protiv anksioznosti.
173
Stranica 187
PITANJA ZA PREGLED
1. Nabrojite najmanje četiri vrste lijekova koji mogu utjecati na libido i uzrok
impotencija.
2. Nabrojite najmanje pet vrsta ljudskih seksualnih disfunkcija.
3. Sadizam je seksualno zadovoljstvo nanošenjem boli nečijem

seksualni partner.
a. lažno b. Pravi
4. Homoseksualnost između muškaraca naziva se lezbijstvo
a. Pravi b. lažno
5. Navedite četiri uzastopna procesa ljudskog normalnog spolnog odnosa

odgovori prema Mastersovim i Johnsonovim promatranjima.
174
Stranica 188
CJELINA DVANAESTA
PSIHOTERAPIJA
Ciljevi učenja
1. Definirajte psihoterapiju
2. Identificirati Freuda i metodu psihoanalize
3. Utvrditi indikacije za psihoterapiju
3. Razlikovati različite vrste psihoterapije
4. Identificirati različite metode psihoterapije
5. Navedite prednosti psihoterapije
Definicija
Psihoterapija se može općenito definirati kao bilo koji tretman koji je namijenjen
utjecati na ponašanje verbalnim ili neverbalnim sredstvima. Uključuje

različite tehnike kao što su ispovijed, uvjeravanje, hipnoza,
psihoanaliza i ispiranje mozga.
Postoje brojni dokazi izvan medicine da ono što jedna osoba
kaže drugom može uvelike utjecati na ponašanje i liječnici imaju

uvijek shvaćao terapijsku, kao i dijagnostičku vrijednost
inteligentno uzimanje povijesti. Povijesno se mnogo liječenja oslanjalo na
sugestija, uvjeravanje i liječnički prestiž, administriran

izravno ili putem placebo terapije. Takva psihoterapija je informirana,
neplanirano i obično nema nikakve teorijske osnove. Formalno
175
Stranica 189
psihoterapija se odvija planski i temelji se na teoriji
objašnjavajući psihogenezu bolesnikovih tegoba i
odnos između liječnika i pacijenta. Liječnik-pacijent
odnos ostaje nemjerljivo važan u svim specijalnostima.
Freud i psihoanaliza
Sva suvremena psihoterapija mnogo duguje Sigmundu Freudu (1856.

1939), začetnik teorije i tehnike psihoanalize. Njegovo
rad je kritiziran kao neznanstven, ali njegove ideje prožimaju

misli dvadeset prvog stoljeća i možda su bili utjecajniji
izvan medicine nego unutar.
Teorija psihoanalize uključuje:
1. Uloga nesvjesnog faktora u normalnim i neurotičnim ponašanjima;

poznata davno prije Freuda i lako dokaziva u eksperimentima
hipnoza. Freud je razvio ideju aktivnog ili dinamičnog

nesvjesno
2. Psihološki determinizam: Stav da prividna slučajnost ili
apsurdni snovi, lapsusi i neurotični simptomi imaju a
značenje, obično nesvjesno i simbolično.
3. Infantilna seksualnost: Freudova teorija libida navodi da energija
vezani uz spolne instinkte postaju povezani s različitim objektima

u različitim razvojnim fazama. Oralna faza traje od rođenja
do 18 mjeseci, a od 18 mjeseci do 3 godine falusni stadij.
Sedam godina do puberteta, postoji razdoblje latencije. Tijekom

176
Stranica 190
dječaci u faličnom stadiju razvijaju Edipov kompleks u kojem se
oca se vidi kao rivala za mjesečnu naklonost
4. Topografski model: Freudov strukturni model uma

koji uključuje id (instinktivne, djetinjaste, nesvjesne sile),
ego (svjesni, racionalni, odrasli dio uma) i

superego (koji sadrži grubu savjest proizašlu iz
roditeljske ideje)
5. Psihogeneza: Gledište da simptomi imaju psihološku
podrijetla, osobito kroz sukobe i tjeskobu te u djetinjstvu

iskustva
6. Mehanizmi obrane: Mentalni mehanizmi koji su često tipični
pojedinca ili određene neuroze i koriste se za rješavanje

anksioznost.
Obrambeni mehanizmi uključuju:
Projekcija: pripisivanje vlastitih namjera (obično nesvjesnih).
drugi, primjerice kod paranoidnih osobnosti.
Reakcija-formiranje: ponašati se svjesno na način suprotan od
nesvjesne želje, na primjer, da pretjerano uljudna osoba prikrije

neprijateljstvo.
Racionalizacija: pokušaj pružanja logičnih razloga za emocionalne

i nelogičnih stavova.
177
Stranica 191
Pomak: nepoželjnoj ideji nije dopušteno doći
svijesti ali se prenosi na prihvatljiviji objekt ili
osoba, na primjer, izljev bijesa usmjeren je na mačku

umjesto roditelja.
Identifikacija: modeliranje ponašanja prema ponašanju drugoga, npr. dječaka

identificirajući se sa svojim ocem. U razvoju tehnike od
psihoanaliza.
Freudove metode
1. Slobodno udruživanje. Bolesnika se potiče da kaže štogod
ulazi u njegovu ili njezinu glavu u bilo koje vrijeme tijekom dnevnog sata
liječenje ('osnovno pravilo').
2. Tumačenje. Analitičar uglavnom šuti; odbijajući pitati
ili odgovarati na pitanja, ali može ponuditi tumačenja pacijentovih

snovi, fantazije i ponašanje.
3. Analiza prijenosa. Transferni fenomeni su

osjećaje, pozitivne i negativne, koje pacijent razvija za
doktor (liječnik može imati protutransferne osjećaje).Oni

nemaju realno utemeljenje u sadašnjosti i odnose se na
pacijentovi osjećaji za značajne osobe, obično roditeljske, u

prošlosti, na primjer, pacijent može liječiti muškog psihoterapeuta
iako je on/ona njegov ili njezin roditelj. Psihoanaliza, i doista

svaka vrsta intenzivnog razumijevanja pacijentovih problema je
178
Stranica 192
nedovoljno i emocionalno razumijevanje, kako se proživljava u
prijenos, ključan je za poboljšanje.
4. Proraditi. Uvid stečen na gornji način mora se primijeniti

praktičnu primjenu u stvarnom životu kao dio uspješnog liječenja.
Kao praktični postupak, psihoanaliza zauzima oko pet dnevno
sati svaki tjedan tijekom nekoliko godina, a provodi ga a
psihoanalitičar, obično medicinski kvalificiran, koji i sam ima
poduzeo dugu analizu obuke. Provedeno je malo analiza
u Nacionalnoj zdravstvenoj službi i jasno je da mogu liječiti samo a
šačica strpljivih.
Freud je imao mnogo učenika, od kojih su neki, posebice Adler i
Junga, prekinuli s učiteljem i osnovali vlastite škole. CG Jung

(1875.-1961.) nije se slagao s Freudovim stavovima o infantilnoj seksualnosti,
skovao je izraze 'introvertiranost' i 'ekstravertiranost' i preuzeo mistično

pogled na kolektivno nesvjesno. Alfred Adler (1870-1937) platio je više
pozornost na snagu volje pojedinca i društvene čimbenike. Tamo

bili su mnogi utjecajni neofrojdovci. U SAD-u Erich Fromm,
HS Sultana i K. Horney, au Velikoj Britaniji Anna Freud,

Melanie Klein i R.Fairbairn dodale su psihoanalitiku
teorija. Unatoč mnoštvu teorija i škola, studije o

psihoterapeuti pokazuju da se njihova stvarna praksa iznenađujuće razlikuje
malo. Trenutna praksa naginje aktivnijem sudjelovanju
terapeut, koncentracija na interpersonalne događaje u sadašnjosti radije

nego prošlosti, te na analizi prijenosa i pacijentovih
tipične obrambene mehanizme, a ne traženje traumatičnog
179
Stranica 193
događajima u djetinjstvu bolesnika. Uspješni terapeuti imaju kvalitete
točne empatije, neposjedničke topline i iskrenosti.
Indikacije za psihoterapiju
Psihoterapija može biti korisna kod psihoneuroze i nekih
poremećaji ličnosti i psihosomatski poremećaji. Za intenzivno

psihoterapije odabrani pacijenti su obično mladi inteligentni,
visoko motiviran, sa sposobnošću slobodnog verbaliziranja i sposobnošću za

uvid. Kratka i suportivna psihoterapija koristi se u svim blažim
psihijatrijski poremećaji.
Vrste psihoterapije
Psihijatri i mnogi drugi prakticiraju različite psihoterapije
stupnjevi intenziteta, u rasponu od kratkih i rijetkih intervjua do
tjedne sesije od jednog sata koje se nastavljaju mjesecima i godinama.
1. Kratka terapija . Koriste se razne tehnike, obično u

kombinacija: ventilacija, u kojoj se bolesnik povjerava, ispovijeda i
daje mu se prilika da provjetri svoje prošle i sadašnje poteškoće;

pojašnjenje, gdje se raspravlja o problemima i njihovoj prirodi i
razjašnjeni odnosi; abreakcije, verbaliziranje emocionalno nabijeno

materijalno, s oslobađanjem tjeskobe, ljutnje ili tuge; i
desenzibilizacija, kod koje se ponavljajuća ventilacija osjećaja, kao u

žalovanje, ima terapeutski učinak.
2. Intenzivna psihoterapija. Takav tretman obično prakticira
oni sa specijalističkom izobrazbom i uključuje psihoanalizu. U kontrastu

za kratku terapiju intervjui su duži i češći. The
180
Stranica 194
terapeut zauzima neutralniji stav, postoji detaljnije
ispitivanje pacijentovih prošlih i sadašnjih problema, te neki
u liječenju se koristi analiza prijenosa.
3. Grupna terapija. To uključuje liječenje psihoneurotičnih pacijenata
male grupe, obično od 6 do 8 ljudi. Ekonomičnije je od
individualnu psihoterapiju i ima prednosti za pacijente s
izražene socijalne i međuljudske poteškoće. Obrambeni mehanizmi
i vide se transferne reakcije, slične onima koje se javljaju u
individualne terapije, a koristi ih terapeut. Sjednice

općenito se održavaju tjedno, traju jedan do jedan i pol sat i
nastaviti jednu do dvije godine. Teorija grupa se razvila da objasni
vrsta vodstva, život grupe, interakcija. Ova teorija koristi
socijalna psihologija i sociologija kao i psihoanaliza kao
izvori.
Grupna terapija je procvjetala u društvenoj klimi Sjedinjenih Država
Države sa zbunjujućom raznolikošću tehnika, mnogo podložnih

moda. Psihodrama je bila rana tehnika u kojoj su pacijenti
ohrabreni da glume svoje probleme i obiteljske sukobe kroz ulogu-

sviranje i improvizacija. 'T' (trening) grupe (Lewin) bile su
razvijeno kao obrazovno grupno iskustvo, s naglaskom na

sadašnjosti i samootkrivanja. Grupe susreta razvijene su da
povećati svijest normalnih ljudi, a ne pacijenata. Oni također
naglasiti grupnu ispovijed. Transakcijska analiza (Berne) je imala

širok uspjeh. Postoje mnoge rubne skupine s neobučenim vođama ili
181
Stranica 195
pokrenuti kao grupe za samopomoć. Oni mogu privući potencijalne pacijente, uključujući
psihotične i štetno djeluju na njih.
4. Obiteljska terapija. Ovo je oblik psihoterapije u kojem

jedan ili dva terapeuta vide zajedno nekoliko članova obitelji. Može
smatrati posebnim oblikom grupne terapije. Kao i korištenje

analitičke ideje koristio se sociološkim konceptima uloge i uloge
opća teorija sustava u objašnjavanju onoga što se događa u normalnim i

patološki obiteljski odnosi, npr. žrtveni jarac, kada je jedan član
obitelji dosljedno se okrivljuje za sve obiteljske probleme

nedokazana učinkovitost.
5. Administrativna terapija. Budući da su međuljudski odnosi
tako važan u nastanku i liječenju psihijatrijskih poremećaja,

Danas se velika pažnja posvećuje odnosima između osoblja i pacijenata
psihijatrijskim bolnicama i odjelima. Koncept bolnice kao

terapijska zajednica, koju je razvio Maxwell Jones, uključuje
organiziranje bolnice na demokratski način, s pacijentima koji imaju

recimo u vođenju svojih poslova i osoblja koje se odriče autoritarnog
navike. Mora postojati slobodna komunikacija između liječnika, medicinskih sestara,

drugo osoblje i pacijenti i svi bi se trebali osjećati sposobnima i imati
priliku da jedno drugom izraze svoje osjećaje. U tu svrhu osoblje

i pacijenti se redovito sastaju, a odjelni sastanci postaju i
proširenje grupne psihoterapije. Kad su takva načela bila
zanemareni, pacijenti postaju apatični i doživljavaju gubitak

individualnost, stanje koje se naziva institucionalna neuroza.
182
Stranica 196
Učinkovitost psihoterapije
Unatoč njegovoj upotrebi već više od 80 godina, nema potpuno zadovoljavajućih ispitivanja
psihoterapija zbog tehničkih poteškoća takvog istraživanja;
te studije koje su dovršene dvosmislene su o tome
učinkovitost psihoterapije. Dobro poznati Sloaneov istraživački projekt
(1975.) usporedili su tri skupine bolesnika, svrstavši ih u 14
tjedne analitičke psihoterapijske sesije, na slično razdoblje od
bihevioralne terapije ili na listu čekanja. Svi pacijenti su se poboljšali uključujući
oni na listi čekanja koji su imali početnu procjenu, tel
kontakt i hitne službe prema potrebi. Dvije grupe koje imaju
aktivno liječenje poboljšalo se više od 'kontrolne' skupine. Bilo je

male promjene u tim rezultatima godinu i dvije kasnije.
Terapija ponašanja
Bihevioralna terapija je najaktivnije područje rasta u psihoterapiji.
Uglavnom su ga razvili psiholozi nakon svojih studija

eksperimentalno učenje kod ljudi i životinja. Pokušava se promijeniti
izravni simptom, a ne traženje temeljnih uzroka i

pretpostavlja da neurotični simptomi proizlaze iz pogrešnog učenja. Mnogi od
njegove su ideje zdravorazumske i roditelji ih odavno koriste

i učitelji. Uključuje sljedeće koncepte:
Učenje : Izraz se koristi za opisivanje bilo kojeg relativno trajnog

promjena ponašanja koja proizlazi iz prošlih iskustava; ne mora biti
namjerno, niti učenik mora biti svjestan da on ili ona uči.
183
Stranica 197
Klasično uvjetovanje: Ovo je prvi opisao Pavlov (1849-1936).
Bezuvjetni odgovor (pas koji slini) na bezuvjetno
podražaj (vid ili miris hrane) modificira se uparivanjem uvjetovanog

podražaj (zvona) s bezuvjetnim podražajem. Poslije
broj pokušaja koji će sam uvjetovani podražaj (zvono) proizvesti

uvjetovana reakcija (salivacija). Nakon nekog vremena izumiranje ili
javit će se odgovor. Odgovor se može generalizirati na druge

mogu se učiti zvukovi ili razlikovanje (npr. visoka zvona).
Operantno uvjetovanje: Ovo je također poznato kao instrumentalno učenje. To
uključuje promjenu učestalosti kojom se određeno ponašanje događa
u određenoj situaciji. Tipični eksperiment uključuje goluba u a
Skinner kutija. Kad se poluga kljuca, prvo slučajno, uđe hrana

kutija. Golub nauči češće pritiskati polugu za
nagrada. Ponašanje je pojačano nagradom. Ovo se može učiniti

kontinuirano, s prekidima ili iz druge ruke. Kao i nagrada
treninga, životinje se mogu trenirati da pobjegnu ili izbjegnu bol

podražaji. Operantno učenje može biti složeno, razvijeno sukcesivnim
aproksimacija (oblikovanje) i izgradnja nizova (ulančavanje).

Reakcije izbjegavanja su vrlo trajne (npr. agorafobija).
Mowreova teorija 2 faktora ovo objašnjava na sljedeći način:
1. Razvoj uvjetovane reakcije uparivanja straha i mjesta

ili situaciju koju treba izbjegavati.
2. Pojačavanje izbjegavanja. Strah se javlja pri prilazu
mjesto ili situacija i subjekt reagira izbjegavanjem.
184
Stranica 198
Opservacijsko učenje ; Ovo se nalazi kod ljudskih bića kada oni
modelirati postupke drugih, primjerice u sportu i novim društvenim
situacije. Može naučiti druge da rade stvari i izbjegavaju stvari.
Vrste bihevioralne terapije
Sustavna desenzibilizacija: ovu tehniku je razvio Jug

Afrički psihijatar, Wolpe (1969.) iz pokusa na životinjama
princip recipročne inhibicije neurotičnih odgovora. Ako odgovor

nespojivo s anksioznošću može se pojaviti u isto vrijeme kad
podražaj koji izaziva tjeskobu, tada će se tjeskoba smanjiti. The
pacijentova detaljna anamneza koristi se za izradu hijerarhije odgovora

od najmanje do one koja najviše izazivaju tjeskobu. Naučen je opuštanju
vježba ili je opušten drogama i zamoljen da se zamisli u

situacije koje izazivaju tjeskobu: dolazi do progresivne desenzibilizacije.
Ekonomija simbola: Teško socijalno hendikepirani pacijenti na dužem boravku
štićenici mogu biti ponovno motivirani korištenjem žetona. Osnovne stvari
njege su osigurane, ali dodatna hrana, pažnja, privilegije jesu

kupljeno žetonima. Tokene koristi osoblje kao operant
uređaj za kondicioniranje. Željeno ponašanje, kada se pojavi, jest
odmah nagrađeni i oblikovani žetonima.
Tretman averzije: Ugodno, ali nepoželjno ponašanje (alkoholizam,

devijantne seksualne fantazije) mogu se smanjiti averzivnim uvjetovanjem,
spajanje ugodnog podražaja s neugodnim odgovorom (alkohol
i apomorfin, fantazija i električni šok). Zaustavljanje misli

185
Stranica 199
koriste se tehnike za ukidanje opsesivnih razmišljanja. Pacijent
signalizira kada takve misli počnu i terapeut viče 'stop' ili
izaziva šok kod pacijenta. Kasnije pacijent može kontrolirati

simptom govoreći mu 'stani' ili trzajući gumicom
na zapešću da proizvede bolni podražaj.
Poplave i prevencija odgovora: Istraživanje o sustavnom
desenzibilizacija sugerira da je izlaganje predmetu straha jedino

bitan sastojak. Poplava uključuje izravan produljeni kontakt s
objekt straha uz podršku, ohrabrenje i terapeuta

modeliranje. U liječenju opsesivnih rituala odgovor, prevencija
koristi se sličan i učinkovit tretman. I jedno i drugo zahtijevaju vještinu
terapeuti (često posebno obučene medicinske sestre) i može biti vrlo vrijeme
konzumiranje.
Trening društvenih vještina: Argyleov rad na socijalnoj interakciji doveo ga je do
usporedite socijalne vještine sa složenim motoričkim vještinama koje se mogu slomiti
u zasebne dijelove i da se analiziraju u smislu znakova,
odgovori i povratne informacije. Pojedinci sa socijalnim poteškoćama mogu biti
poučavao socijalne vještine, često u grupama. Mogu se uputiti kako da
kretati se i što reći. Svoju izvedbu mogu modelirati uživo
osobu ili TV film, uvježbajte vještinu i društveno se ojačajte
gledanje videovrpce njihovog nastupa.
Ostale tehnike ponašanja: Životinjski model neuroze je
koju pružaju Pavlovljevi psi uvjetovani na bolni podražaj oni

ne može izbjeći. Naknadno kada se stavi u operantno uvjetovanje
eksperimentiraju gdje mogu izbjeći kaznu, ali to ne čine.
186
Stranica 200
Seligman je to nazvao naučenom bespomoćnošću i usporedio s
ponašanja osoba s neurotičnom depresijom. Liječenje asertivnim
bračna terapija uključuje podučavanje para da se međusobno potpomažu

jedni druge. Izrađuju se tjedni ugovori u kojima je svaki popis pozitivan
radnje koje bi on ili ona željeli da drugi učini. Ovo 'davanje da bi se dobilo'
pristup se također koristi u liječenju seksualne disfunkcije.
Biofeedback: razvoj male, lagane i osjetljive elektronike
aparat omogućava da se pacijentu odmah,
prijenosne povratne informacije o fiziološkim aktivnostima koje inače nisu dostupne
njegov svjesni um: na primjer, puls, EEG, alfa aktivnost, psiho

galvanski odgovor (PGR), krvni tlak i aktivnost mišića. Mnogo
klinički eksperimenti istražuju mogućnost da pacijenti mogu

tako da mogu kontrolirati odgovore koji inače nisu unutar njihove svijesti.
Opuštanje se svakako može olakšati i tu su rezultati

pokazatelj uspjeha u liječenju tenzijskih glavobolja, migrene
(protok temporalne arterije) i hipertenzija.
Rekreacijska terapija
Ovo se koristi u mentalnom zdravlju i psihijatrijskoj njezi (Lalitha: 1995.).

Rekreacija je oblik terapije aktivnosti koji se koristi u većini psihijatrijskih bolesnika
postavke. Rekreacija ili igranje pružaju pacijentima

prilika za zabavu i dobar osjećaj. Dodaje ravnotežu u njihovu svakodnevicu
raspored i pomaže u liječenju cijelog pacijenta. Terapeutski
rekreacija se može pojaviti kao:

- Neformalno igranje
- Kartaške igre
187
Stranica 201
- Izleti izvan bolnice
- Strukturirana mekana lopta
- Igre košarke ili odbojke

- Posjećivanje sportskih događaja i tako dalje.
Radna terapija
Zanimanje se različito definira kao 'svaka aktivnost koja uključuje a
osobe resurse vremena i energije i sastoji se od vještina i

vrijednosti (Lalitha: 1995). Radna terapija je moćna i jedinstvena
vrijedan pristup zdravstvenoj skrbi koji ljudima omogućuje preuzimanje kontrole

vlastitog života i preko vlastite invalidnosti. Suština
radne terapije leži u korištenju aktivnosti svih opisa
kao medij za liječenje, s minimalnim ciljem poboljšanja

kvalitetu života i maksimalni cilj potpune rehabilitacije.
Točke koje treba imati na umu uključuju važnost:

- Odabir aktivnosti koja zanima klijenta
- Počnite od točke na kojoj se klijent nalazi i polako napredujte

- Pružanje dovoljno u provedbi za jednaka postignuća.
Prednosti:
- Pomaže u izgradnji zdravijeg i integriranijeg ega
- Pomaže u izražavanju i suočavanju s potrebama i osjećajima

- Pomaže u zadovoljenju frustriranih osnovnih potreba.
- Može ojačati obranu ega
- Može preokrenuti psihopatologiju

- Olakšava integraciju osobnosti
188
Stranica 202
- Nudi prilike za istraživanje i uvid u vrednovanje vlastitih koncepata
i koncepte predmeta
- Razvija realniji pogled na sebe u odnosu na djelovanje
i drugi.
189
Stranica 203
PITANJA ZA PREGLED
1. Nabrojati teorije psihoanalize u psihoterapiji
2. Nabrojite različite vrste psihoterapije
3. Navedite različite vrste bihevioralne terapije
4. Navedite različite vrste rekreacijske terapije koje se koriste u većini

psihijatrijske postavke
5. Navedite prednosti teorije zanimanja
190
Stranica 204
CJELINA TRINAESTA
PSIHOFARMAKOLOGIJA
Ciljevi učenja

1. Definirajte psihofarmakologije
2. Identificirati različite antipsihotike

3. Identificirajte najčešće korištene antipsihotike
4. Identificirajte najčešće korištene antidepresive

5. Identificirajte najčešće korištene anksiolitičke lijekove
6 Identificirajte najčešće korištene antiepileptike

7. Identificirati različite razloge za odabir lijekova
8. Raspravljajte o akcijama medicinske sestre u primjeni lijekova.
Definicija
Psihofarmakologija je znanstveno proučavanje lijekova i lijekova
djelujući na psihičke aspekte ljudi i životinja.
Antipsihotici (psihoaktivni lijekovi)
Antipsihotici se uglavnom koriste za liječenje teških mentalnih oboljenja
bolesti poput shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja. Oni

uključuju:
- Antipsihotik
- Antianksioznost (anksiolitici)
- Antidepresivi.
191
Stranica 205
Antipsihotici (neuraleptici)
Antipsihotici potječu iz nekoliko kemijskih skupina i
široko su kategorizirani kao fenotiazini i nefenotiazini.

Unatoč kemijskim razlikama, njihovo farmakološko djelovanje i
učinkovitost antipsihotika je slična.
192
Stranica 206
Tablica 11: Uobičajeni fenotiazini antipsihotici
Generički Trgovački naziv Rute od Glavna strana Opaske

Ime administracija i učinci
doze za odrasle
Klorpromazin Thorazine 200-600mg/dan Visoka sedacija Tablete,
IM, PO -Umjereno do nisko kapsule i
hipotenzija suspenzije
su dostupni
Flufenazin Proliksin 12,5 mg početno Niska do umjerena

dekanoat i dekanoat; nakon čega slijedi 25 mg sedacija
enantat Proliksin svaka 2 tjedna rijetko Visoka ekstra
enantat prelazi 100mg 2-6 piramidalni

tjedni reakcija
U Niska sedacija
Flufenazin Proliksin dopušten 2,5-10 mg u početku, Niska do umjerena 2 mg oralno
hidroklorid postupno smanjivati na sedacija hidroklorid
doza održavanja od Visoka ekstra sol je
193
Stranica 207
1-5 mg piramidalni ekvivalentno
PO/IM reakcije 100 mg

Niska hipotenzija klorpromazin
Tioridazin Mellaril 150-300 mg dnevno u Visoka sedacija 100 mg je

postupno podijeliti dozu Niska ekstra ekvivalentno
povećana ako je potrebno piramidalni 100 mg
maksimalno dnevno reakcije klorpromazin
doza od 800 mg Umjereno

NAKON hipotenzija
Trifluoperazin Stelazin 2-4 mg dnevno podijeljeno Umjereno 5 mg je

doza za vanjskog bolesnika sedacija ekvivalentno
NAKON Visoka ekstra 100 mg
piramidalni klorpromazin
reakcije
Niska hipotenzija
194
Stranica 208
Često korišteni nefenotiazini
Haloperidol (haldol): Ovo je butirofenonski spoj i jedini
lijek iz ove skupine dostupan za upotrebu u psihijatrijskim poremećajima.

Haloperidol je često korišteni antipsihotik koji je kemijski
različiti, ali farmakološki slični fenotiazinima. Moćan je
i lijek dugog djelovanja, lako se apsorbira nakon oralne ili intramuskularne primjene
primjene, metabolizira se u jetri i izlučuje u urinu i žuči.
Haloperidol može izazvati nuspojave slične onima drugih

antipsihotici. Obično uzrokuje relativno nisku učestalost
hipotenzija i sedacija te visoka učestalost ekstrapiramidalnih

učinci.
Doza od 2 mg terapijski je ekvivalentna dozi od 100 mg

klorpromazin.
Načini primjene i rasponi doza: 1-15 mg/dnevno u početku u podijeljenim dozama,

postupno povećavati do 100 mg/dan ako je potrebno: uobičajeno održavanje
Doza, 2-8 mg dnevno je preporučena doza za odrasle.
Djelovanje neuroleptika: Antipsihotici djeluju primarno tako

zauzimajući dopaminske receptore u moždanom tkivu, čime se smanjuje
učinak dopamina, kateholaminskog neurotransmitera. Pretjerano

Vjeruje se da je aktivnost dopamina važan čimbenik u
razvoj shizofrenije. Ovaj koncept podržava

promatranja učinaka lijekova koji povećavaju razinu dopamina u
mozga (npr. amfetamini, levodopa), što može uzrokovati psihotične

ili shizofrenih simptoma.
195
Stranica 209
Lijekovi djeluju za nekoliko sati kako bi smanjili manifestacije hipertenzije
uzbuđenje (npr. tjeskoba, uznemirenost, hiperaktivnost, nesanica, agresivnost/
borbeno ponašanje, halucinacije i zablude). Nekoliko tjedana ili

mjeseci mogu biti potrebni za uklanjanje poremećaja mišljenja i
povećana socijalizacija.
Izbor lijeka: Izbor određenog antipsihotičnog lijeka je u velikoj mjeri
empirijski jer ne postoje jasne smjernice. Neki opći čimbenici
uzeti u obzir dob i fizičko stanje klijenta; ozbiljnost
i trajanje bolesti; učestalost i ozbiljnost štetnih učinaka

koje proizvodi svaki lijek; reakcija na antipsihotike u prošlosti;
subjektivni odgovor na lijek (kao što je nuspojava a
osoba je spremna tolerirati); dostupan nadzor; i

iskustvo osoblja s određenim lijekom. Sljedeće su
među nekim specifičnim čimbenicima.
1. Antipsihotici su očito jednako učinkoviti bez obzira na

simptome klijenta. Lijekovi koji proizvode veću sedaciju često su
propisuje se za uzbuđene, prekomjerno aktivne osobe i one koji proizvode droge

manje sedativa propisuje se onima koji su apatični i
povučena.
2. Neki klijenti koji ne reagiraju dobro na jednu vrstu antipsihotika

lijek može reagirati na drugi. Nažalost, ne postoji način
predviđanje koji će lijek vjerojatno biti najučinkovitiji za određeno
klijent.
196
Stranica 210
3. Ne postoji logična osnova za davanje više od jednog antipsihotika
agent u isto vrijeme. Ne postoji terapeutska prednost i rizik od
serija nuspojava je povećana.
4. Ako izostanak terapijskog odgovora zahtijeva davanje drugog antipsihotika

lijek zamijeniti onim koji klijent trenutno prima, ovo
zamjena se mora vršiti postupno. Nagla zamjena može

izazvati ponovnu pojavu simptoma. To se može izbjeći tako da
postupno smanjivanje doza starog lijeka uz zamjenu

ekvivalentna doza novog.
5. Nefenotiazinski antipsihotici vjerojatno se najbolje koriste za

klijenti s kroničnom shizofrenijom čiji simptomi nisu
kontrolirana fenotiazinima i za klijente s hiper
reakcije osjetljivosti na fenotiazine.
6. Osim ako izbor lijeka nije uvjetovan prethodnim iskustvom klijenta

povoljan odgovor na određeni lijek, preferirani lijek bi trebao
biti dostupan u parenteralnim i oralnim oblicima radi fleksibilnosti
uprave.
7. Klijenti koji ne mogu ili ne žele uzimati dnevne doze a
antipsihoticima za održavanje mogu se davati periodične injekcije a
dugodjelujući oblik flufenazina.
8. Svaka osoba koja je imala alergijsku reakciju ili reakciju preosjetljivosti na

antipsihotik se općenito ne bi trebao davati na taj način
ponovno lijek ili bilo koji lijek iz iste kemijske skupine.
Trajanje terapije: Antipsihotici se obično daju mjesecima

ili godine. Ne postoje jasne smjernice o trajanju terapije lijekovima.
197
Stranica 211
Tablica 12: Često korištena antipsihotička sredstva
Sestrinske radnje Obrazloženje / obrazloženje
1. Administrirati Vrhunac sedacije javlja se oko 2 sata nakon

točno administraciju i pomaže pri spavanju. Hipotenzija, suha usta
a nuspojave su manje uznemirujuće s ovim
raspored. itd.
2. Pripazite na Sedativni učinci antipsihotika su
terapeutski učinak djelovati s u 48 do 72 sata. Sedacija koja se javlja

s liječenjem akutnih psihotičnih epizoda je a
terapeutski učinak. Sedacija koja se javlja tijekom liječenja
neakutnih psihotičnih poremećaja ili pretjerano

sedacija u bilo kojem trenutku, je nuspojava itd.
3. Pripazite na Pretjerana sedacija najvjerojatnije će se pojaviti tijekom

štetni učinci prvih nekoliko dana liječenja akutne psihoze
epizoda, kada se obično daju velike doze.
Psihotičari se također doimaju sediranima jer droga dopušta

nadoknađuju spavanje izazvano psihozom
uskraćivanje. Sedacija se češće javlja kod starijih osoba

ili oslabljene osobe. Tolerancija na lijekove'
razvijaju se sedativni učinci, a sedacija teži
smanjiti s nastavkom terapije lijekovima.
4. Promatrajte lijek Dodatni ant kolinergički učinci, posebno sa
interakcija Tioridazin. Potencijal za sedativ i antkolinergik

učinci. Dodatna depresija CNS-a, sedacija,
ortostatska hipotenzija, retencija urina i

može doći do glaukoma osim ako se doze ne smanje.
Očito ove dvije skupine lijekova inhibiraju

međusobnog metabolizma, produžujući tako djelovanje
198
Stranica 212
obiju skupina ako se daju istodobno.
5. Podučavajte klijente Antikiselinska sredstva mogu smanjiti apsorpciju ovih lijekova

iz crijeva.
Kako biste izbjegli nizak krvni tlak, vrtoglavicu i nesvjesticu,
koji se mogu pojaviti u stajanju

Kako biste izbjegli padove ili druge ozljede
Suhoća usta koja može izazvati predispoziciju za usta
infekcija, zubni karijes i loše prianjajuće proteze.

- Osjetljivost na sunčevu svjetlost je nuspojava ovih
droge.
-Mogu se pojaviti vrućica (hipertermija) i toplinska prostracija
s visokim temperaturama okoline.
Antidepresivi
Vrste antidepresiva: Antidepresivi potječu iz
nekoliko kemijskih skupina uglavnom kao triciklički antidepresivi i

inhibitori monoaminooksidaze. Nekoliko novijih sredstava razlikuje se kemijski
od triciklika ali su slični u farmakološkom djelovanju i

antidepresivna učinkovitost.
Triciklički antidepresivi : Triciklički antidepresivi (TCA) su skupina

od osam kemijski i farmakološki sličnih lijekova. ove
spojevi sadrže jezgru s tri prstena po čemu im je i ime

izveden. Lijekovi su strukturno slični fenotiazin anti
psihotični agens i imaju slične antiadrenergičke i antikolinergičke

Svojstva. Oni proizvode relativno visoku učestalost sedacije,
ortostatska hipotenzija, srčane aritmije i druge nuspojave
199
Stranica 213
učinci uz suha usta i kolinergičke učinke mrava. TCA su
dobro se apsorbira nakon oralne primjene. Nakon što se apsorbiraju, ovi lijekovi
široko se distribuiraju kroz tjelesna tkiva i metaboliziraju ih

jetre na aktivne i neaktivne metabolite. Amitriptilin (elavil) i
Imipramin (Tofranil) su često korišteni TCA. A postoje

razni antidepresivi.
200
Stranica 214
Tablica 13: Često korišteni antidepresivi
Triciklički Generički Trgovački naziv Korijen i raspon doziranja za odrasle
antidepresiv Ime
amitriptlin Elavil, Endep Po 75-100 mg/dnevno u podijeljenim dozama postupno
povećati na Po150-300 mg/dnevno ako je potrebno
Imipramin Na Tofranu Po 75 mg/dnevno u tri podijeljene doze postupno
povećati na najviše 300 mg dnevno ako

potrebno
Razno Npr. Bupropin Wellbutrin PO 100 mg/ dan
Antidepresivi
mono amin Npr. Isocarbao Marplan Po. 30 mg u podijeljenoj dozi
inhibitor oksidaze xide
Sredstva za maniju mrava Litij Eskalit Za bipolarni poremećaj (manično depresivni poremećaj)Po

karbonat 900-1200 mg dnevno u podijeljenim dozama, postepeno
povećavati u koracima od 300 mg ako je potrebno.
201
Stranica 215
Mehanizmi djelovanja
Mehanizmi djelovanja većine antidepresiva

terapijski učinci izravno su povezani s pretpostavljenim uzrokom
depresije, odnosno lijekovi povećavaju količinu neurotransmitera

(norepinefrin, serotonin) dostupni za stimulaciju receptora na
postsinaptičkih živčanih vlakana i/ili smanjene osjetljivosti (i moguće

brojevi) receptora.
Nakon što se neurotransmiteri oslobode iz presinaptičkih živčanih završetaka,

normalno se inaktiviraju ponovnim unosom u presinaptički živac
vlakna koja su ih oslobodila ili metabolizam pomoću enzima MAO. The

tricikli (TCA) sprječavaju ponovnu pohranu jednog ili više neurotransmitera.
MAO inhibitori sprječavaju metabolizam neurotransmitera
molekule. Očigledno se svi trenutno dostupni lijekovi smanjuju

osjetljivost receptora, osobito postsinaptičkih beta-adrenergičkih
receptore, uz kroničnu upotrebu.
Odabir lijeka
Izbor antidepresiva ovisi o sljedećem
faktori: vrsta prisutne depresije; njegova ozbiljnost; droga

učinkovitosti i štetnih učinaka.
Smjernice za odabir lijeka uključuju sljedeće:
1. Tricikli (TCA) su za većinu bili primarni lijek izbora
depresivni klijenti; iako postoji relativno mala baza za

birajući.
202
Stranica 216
2. Inhibitori MOA smatraju se lijekovima druge linije za liječenje
depresije zbog mogućih interakcija s drugim lijekovima
i određene namirnice.
3. Litij je primarni lijek izbora kod klijenata s bipolarnim poremećajem
poremećaj. Kada se koristi u terapijske svrhe, litij je učinkovit u

kontroliranje manije kod oko 80% klijenata. Kada se koristi
profilaktički, lijek smanjuje učestalost i intenzitet

maničnih ciklusa.
Tablica 14. Sestrinske radnje: antidepresivi

Sestrinske radnje Obrazloženje/objašnjenje
1. Administrirajte točno Dajte litij uz ili neposredno nakon obroka
za smanjenje želučane iritacije
2. Promatrajte radi terapije Terapeutski učinci obično se ne pojavljuju za 2-
učinci 3 tjedna nakon početka terapije lijekom
3. Promatrajte štetne učinke Većina štetnih učinaka proizlazi iz anti
kolinergičku ili antiadrenergičku aktivnost
4. promatrajte interakcije lijekova Neželjeni antikolinergički učinci (npr. Suhi
zamagljen vid na ustima, retencija urina,
zatvor. itd.)
5. Podučavajte klijente Obavijestite o potencijalno ozbiljnoj štetnosti
učinci, nizak unos soli (uz terapiju litijem),
redovito mjerenje litija u krvi itd.
203
Stranica 217
Antikonvulzivi
Antikonvulzivi se koriste za liječenje napadaja.
Vrste antikonvulziva : Antikonvulzivi pripadaju nekoliko

različite kemijske skupine, uključujući dugodjelujuće barbiturate,
benzodiazepini, hidanjoni i sukcinimidi. Lijekovi mogu
kontroliraju aktivnost napadaja, ali ne liječe temeljni poremećaj.
Obično je potrebna dugotrajna primjena. Terapeutski i
nuspojave prvenstveno ovise o razinama lijeka u serumu.
Većina antikonvulzivnih lijekova može se uzimati oralno i apsorbiraju se
kroz sluznicu crijeva. Nakon apsorpcije, lijekovi prolaze
kroz jetru i podliježu transformaciji jetrenim enzimima, tijekom
čime je dio lijeka inaktiviran. Svi antikonvulzivni lijekovi su
metaboliziraju u jetri.
Mehanizmi djelovanja antikonvulziva
Antikonvulzivi imaju slična svojstva protiv napadaja. Precizan

mehanizam i mjesto djelovanja nisu jasni. Međutim, misli se
ti lijekovi djeluju na dva načina u kontroli napadaja.
Prvo, mogu djelovati izravno na abnormalne neurone kako bi smanjili njihovu
ekscitabilnost i osjetljivost na podražaje. Posljedično, napadaj

prag se povisuje, a napadajska aktivnost smanjuje.
Drugo, i češće, sprječavaju širenje impulsa na

normalni neuroni koji okružuju abnormalne. Ovo pomaže da se
204
Stranica 218
spriječiti ili minimizirati napadaje ograničavanjem prekomjerne električne aktivnosti
na mali dio mozga.
Sposobnost lijekova da smanje reakciju normalnih neurona na

podražaji mogu biti povezani s promjenama u aktivnosti natrija,
ione kalija, kalcija i magnezija na staničnoj membrani. Takav

ionska aktivnost je neophodna za normalno stanje živčanih impulsa, i
promjene izazvane antikonvulzivima rezultiraju stabiliziranim,

manje osjetljive stanične membrane.
Indikacije za upotrebu
Glavna klinička indikacija za antikonvulzive je prevencija
ili liječenje napadaja, osobito onih koji se ponavljaju

napadaji epilepsije. Indikacije za pojedine lijekove ovise o
uključene vrste napadaja.
Kontraindikacije
Antikonvulzivi su kontraindicirani ili se moraju koristiti s oprezom u

klijenti s depresijom središnjeg živčanog sustava. hidratacija,
sukcinamidi i karbamazepin kontraindicirani su s jetrenim ili

oštećenje bubrega i depresija koštane srži (npr. leukopenija,
agranulocitoza).
Pojedinačni antikonvulzivi (često korišteni antikonvulzivi)
Barbiturati: Fenobarbital je dugodjelujući barbiturat i jedan je od

najsigurniji, najučinkovitiji i najrašireniji antikonvulziv
droge. Najučinkovitiji je kod generalizirane toničke kliničke epilepsije (velike
205
Stranica 219
motorički ili grand mal), temporalni režanj i drugi parcijalni napadaji, i
febrilne konvulzije u djece.
Malo je vjerojatno da će doći do ovisnosti o drogama i intoksikacije barbituratima

s uobičajenim dozama fenobarbitala koji se koriste u liječenju epilepsije.
Budući da fenobarbital ima dugo vrijeme poluraspada, potrebno je oko 2 do 3 tjedna da se

dosegnu terapijske razine u serumu i otprilike 3 do 4 tjedna da postignu a
stacionarna koncentracija.
Hidantoini: Fenitoin (dijalancija) je prototip grupe
antikonvulzivi koji se nazivaju hidantoini. Najviše se koristi

i učinkovit lijek za generalizirane toničko-kloničke i neke parcijalne
napadaje poput psihomotornih napadaja. Fenitoin je obično
prvi lijek izbora, osobito u odraslih. Često se daje uz
fenobarbital ili prim učinjeno tamo gdje jedno sredstvo ne kontrolira
napadaji. Lijek se također može koristiti kod nekih srčanih aritmija,
osobito onih koji su posljedica toksičnosti digitalisa, ali takva je uporaba
opada s dostupnošću novijih lijekova za aritmiju mrava.
Dult doza je sljedeća:
PO = 3,5,7 mg/kg/dan
IM = 8,6 mg/kg/dan na više mjesta
IV = Isto kao PO doza; maksimalno 50mg/minuti.
Benzodiazepini:
a) Klonazepam (klonopin) je benzodiazepin koji se koristi kao
antikonvulzivno. Može se koristiti samostalno ili s drugim antikonvulzivima
206
Stranica 220
lijekovi za mioklonične ili akintičke napadaje. Tolerancija na antikonvulzive
učinci se razvijaju dugotrajnom upotrebom. Clonazepam također proizvodi
fizičku i psihičku ovisnost kao i povlačenje

simptoma. Zbog dugog poluživota mogu se pojaviti simptomi ustezanja
pojaviti nekoliko dana nakon prestanka primjene. Isprekidan

obustava može ubrzati aktivnost napadaja ili epileptički status.
Doza za odrasle je PO 1,5 mg/dan, povećava se za 0,5 mg/dan svakih 3-7
dana ako je potrebno do maksimalne doze od 20 mg/dan.
b) Diazepam (valium) je benzodiazepin koji se široko koristi kao lijek protiv anksioznosti
ili sedativ. Kod poremećaja napadaja koristi se za zaustavljanje akutnog
konvulzivni napadaji. To je lijek izbora za liječenje života
prijeteći napadaji epileptičkog statusa.
Doza kod odraslih za akutne konvulzivne napadaje, status epilepticus je

IV 5-10 mg ne više od 2 mg/min. Ponovite svakih 5-10 minuta ako
potrebna do maksimalne doze, 30 mg. Ako je potrebno, ponoviti režim u

2-4 sata do maksimalnog zatvaranja, 100 mg/24 sata.
Ostali antikonvulzivi:
Karbamazepin (tegretol) kemijski je srodan tricikliku
antidepresiva i farmakološki na hidantoin

antikonvulzivi. Koristi se uglavnom za psihomotorni, generalizirani tonik–
kloničkih i mješovitih napadaja.
Budući da karbamazepin može uzrokovati po život opasne krvne diskrazije
(npr. plastična anemija, agranulocitoza, trombocitopenija,

207
Stranica 221
leukopenija), njegova bi uporaba trebala biti rezervirana za klijente čiji napadaji
ne može se kontrolirati drugim lijekovima. Karbamazepin je kontraindiciran
kod klijenata s prethodnom depresijom koštane srži ili preosjetljivošću na
karbamazepinom ili tricikličkim antidepresivima ili klijentima koji primaju
inhibitori monoaminooksidaze (MAO). MAO inhibitori bi trebali biti
prekinuti najmanje 14 dana prije početka liječenja karbamazepinom. to je
također se koristi za liječenje boli lica povezane s trigeminalnom neuralgijom (tic

bolan).
Doza za odrasle za epileptičare je PO 200 mg dva puta dnevno u početku,

postupno povećavati do 600-1200 mg ako je potrebno, podijeljeno u 3 ili 4 doze
doze. Za trigeminalnu neuralgiju početna doza je PO 200 mg/dan,
po potrebi se postupno povećava do 1200 mg.
Lijekovi protiv anksioznosti
Sredstva protiv anksioznosti su depresori središnjeg živčanog sustava (SŽS).

sa sedativno-hipnotičkim svojstvima. Obično se propisuju
droge.
1. Benzodiazepini: Ovo su daleko najčešće korišteni lijekovi
za liječenje situacijske anksioznosti i drugih anksioznih poremećaja.

Klordiazepoksid (librium) je prototip grupe, iako
češće se propisuje diazepam (valium) i dr. Ovaj

lijek može izazvati fizičku i psihičku ovisnost, tako da je
preporučuje se propisivati selektivnije i na kraća razdoblja
od vremena.
208
Stranica 222
Ovi lijekovi su visoko topljivi u lipidima, široko raspoređeni u tijelu
tkiva, te se u velikoj mjeri veže za proteine plazme. Dobro su
apsorbira se oralnom primjenom. Klordiazepoksid, diazepam i

lorazepam (ativan) dostupni su za parenteralnu primjenu. Kada se daje
intramuskularno, klordiazepoksid i diazepam su obično bolni,

nepravilno apsorbiraju i proizvode niže razine u serumu. lorazepam je
dobro se apsorbira intramuskularnom primjenom. Često se daje diazepam

intravenozno.
Farmakološki, svi benzodiazepini su slični
karakteristike i proizvode iste učinke.
Mehanizmi djelovanja
Smatra se da benzodiazepini smanjuju tjeskobu vezivanjem s

benzodiazepinske receptore u mozgu i tamo povećanjem
učinci gama-aminomaslačne kiseline (GABA). GABA je inhibitor

neurotransmiter.
Povećanje aktivnosti GABA rezultira smanjenom sposobnošću ekscitacije

neurotransmitere za stimulaciju živčanih slijepih prolaza.
Indikacije za upotrebu
Glavne kliničke upotrebe benzodiazepina su protiv anksioznosti,
hipnotici i antikonvulzivi. Također se koriste za
preoperativna sedacija, sedacija prije ili tijekom invazivne dijagnostike
pretrage kao što su endoskopija i angiografija te prevencija
agitacija i delirium tremens u akutnom alkoholu s povlačenjem. diazepam
209
Stranica 223
(valij) opsežno je proučavan i ima više odobrenih uporaba
nego drugi.
Kontraindikacije za uporabu
Kontraindikacije uključuju teške respiratorne poremećaje, teške jetre ili
bolest bubrega, reakcije preosjetljivosti i povijest uzimanja lijeka
zlostavljanje.
Nebenzodiazepinski lijekovi protiv anksioznosti
Buspron (buspar): razlikuje se kemijski i farmakološki
od drugih lijekova protiv anksioznosti. Njegov mehanizam djelovanja je nejasan, ali je
očito stupa u interakciju sa serotoninskim i dopaminskim receptorima u

mozak. U usporedbi s drugim lijekovima protiv anksioznosti, buspiron uzrokuje manje
sedaciju i očito ne povećava depresiju CNS-a

alkohol i druge droge. Indiciran je samo u kratkotrajnom liječenju
anksioznost.
Buspiron se brzo apsorbira nakon oralne primjene. to je
metabolizira u jetri do neaktivnih metabolita, koji se zatim

izlučuje urinom i izmetom. Njegov poluvrijeme eliminacije je 2 do 3 sata.
Meprobamets (equanil, miltown): Ovo je sredstvo protiv anksioznosti koje je
kemijski različiti od benzodiazepina i hidroksizirajući. to je
također se koristi kao relaksant mišića, ali njegova učinkovitost za tu svrhu
je upitno. Tolerancija na droge, zlouporaba, ovisnost i odvikavanje

simptomi se javljaju kod dugotrajne uporabe.
210
Stranica 224
Tablica 15: Često korištena sredstva protiv anksioznosti (anksiolitici)
Generički Marka Kliničke indikacije Put i raspon doziranja
Ime Ime za odrasle
Chlordiazepo Librium Anksioznost PO 0,25-0,5 mg 3 puta
xide dnevno, maksimalna doza 4
mg dnevno u podijeljenoj dozi
diazepam Valum Anksioznost, napadaj PO 2-10mg 2-4 puta
poremećaji akutni dnevno produženo oslobađanje
odvikavanje od alkohola PO 15-30 mg jednom dnevno

mišićni spazam, IM, IV 5-10 mg ponovljeno
prijeoperacijska sedacija po potrebi za 3-4 sata.

hipnotici
Halazepam Paxipam – Anksioznost PO 20-40mg 3-4 puta
dnevno
Lorazepam Ativan - Anksioznost PO 2-6 mg/dan u 2-3

- Preoperativno podijeljene doze. IM 0,05
sedacija mg/kg do najviše
4 mg. IV. 2 mg razrijeđeno sa
2 ml sterilne vode,
dekstroza natrijev klorid,

ili 5% injekcija dekstroze,
ubrizgava tijekom 1 minute ili
više
211
Stranica 225
Tablica 16: Sestrinske aktivnosti u lijekovima protiv anksioznosti
Sestrinske radnje Obrazloženje/objašnjenje
1. Administrirajte točno Kako bi se izbjegla pretjerana sedacija i

štetni učinci
2. Promatrajte terapeutske učinke Kao i kod većine drugih lijekova,

terapijski učinci ovise o
razlog za korištenje. Zapažanja o
pojedinačni primatelji anti-
lijekova za anksioznost može biti više

točno ako ista medicinska sestra
procjenjuje osobu prije i
nakon davanja lijeka.
3. Promatrajte štetne učinke kao što su Većina nuspojava je
kao:- uzrokovane depresijom CNS-a.

- Pretjerana sedacija Pospanost je najnepovoljnija
- Hipotenzija posljedica. Veća je vjerojatnost da će

- Bol i trajanje na mjestu ubrizgavanja pojaviti s velikim dozama ili ako
- Paradoksalno uzbuđenje, ljutnja primatelj je stariji, oslabljeni ili
agresije i halucinacija ima bolest jetre koja usporava lijek
- Kožni osip i drugo. metabolizam.
4. Promatrajte interakcije lijekova kao što su Ovi lijekovi izazivaju ovisnost

kao alkohol: barbiturati, sedativ Depresija CNS-a, sedacija i
hipnotici, narkotici, analgetici, respiratorna depresija ostali
fenotiazini i drugo kao što groblja smeta
antipsihotik. jetreni metabolizam
diazepam i drugo
benzodiazepini.
212
Stranica 226
5. Podučavajte klijente Da biste izbjegli padove i ozljede ili
štetni učinci. Ovi lijekovi mogu
ometaju i psihički i
fizičko funkcioniranje.
213
Stranica 227
REVIZIJSKO PITANJE
1. Nabrojite najmanje tri često korištena fenotiazina.
2. Koji je najčešće korišteni nefenotiazinski antipsihotik
koji je kemijski različit ali farmakološki sličan
fenotiazini?
3. Koje su sestrinske radnje (odgovornosti) kod antipsihotika

davanje lijeka?
4. Navedite barem dva triciklička antidepresiva koji su uobičajeni

koristi se.
5. Navedite barem dva često korištena benzodiazepina (anksiolitika).
214
Stranica 228
PRILOG I
Model procjene bolesnika (uzimanje anamneze).
I. Osobna identifikacija pacijenta

Ime: Ato. x
Dob: 27 godina
Spol: Muški
Bračni Status: Oženjen

Zanimanje: Stolar.
Adresa: Finkile
II Glavni prigovori: Klijent je tvrdio da je ok. Međutim
članovi obitelji doveli su ga okovanog i otpratili u bolnicu

etiketirajući ga kao luđaka.
III Povijest sadašnje bolesti: Bolesnik star 25 godina bio je
doveden u bolnicu u pratnji 2 brata i njegove žene. Na

intervjuu je tvrdio da je dobro. Ali prema doušniku (njegova žena)
izjavio je da je bio relativno dobro prije prije 3 mjeseca, ali je onda počeo
postati neispavan, neprikladan, uvredljiv i počeo odbijati
društvene harmonije kod kuće i na radnom mjestu. U novije vrijeme on

postao šaljiv uvredljiv, lako razdražljiv, ne smije se ničemu i
energična tako da mu nitko nije spreman prići osim nje same.
215
Stranica 229
IV Društvena i osobna povijest
Obiteljska povijest:
Otac mu je sasvim zdrav osim što je neispavan i povremeno ga

ima karakteristike raspoloženja. Ima 65 godina; zemljoradnik po zanimanju
i druželjubiva osoba u interakciji s okolinom.
Majka mu je umrla u dobi od 30 godina dok je pacijent imao dvije godine
dijete. Ne zna razlog njezine smrti. Bila je domaćica

po zanimanju. Ove činjenice potvrdila su njegova braća.
Braća i sestre: Ima dva brata i jednu sestru; on je posljednje dijete u

obitelj. Sva njegova braća i sestre su oženjeni i imaju loša zanimanja
i profesionalni standard. Postojala je loša društvena interakcija između
a među članovima obitelji zbog mržnje koraka
majka je morala njima i obrnuto. Dvoje braće i sestara su
žali se na zdravstvene probleme za koje očito ne zna
oko.
Postojala je povijest mentalnih bolesti u obitelji. Njegov djed je umro
zbog mentalnog problema. Također je njegov ujak pohađao duševnu bolnicu na
mjesečna redovna baza.
Osobna povijest
Rođen je 1967. godine, ali se ne sjeća točno datuma,

ali stariji brat je obavijestio da je rođen kod kuće od strane
pomoć tradicionalne rodilje. Pacijent i njegova obitelj rade
ne zna svoju porođajnu težinu i bilo kakve komplikacije tijekom trudnoće,
osim što je u to vrijeme u toj zajednici vladala glad.

216
Stranica 230
U njegovom ranom razvoju, činilo se da to nije veliki problem
osim što je bio debeo među ostalom braćom i sestrama. Hodao je i govorio i
zapovijedao svojim sfinkterima u odgovarajućem razvojnom trenutku. The
izvješće pacijenta i njegove obitelji:
Bez noćnih strahova, mjesečarenja, mokrenja u krevet, sisanja palca, grickanja noktiju,
mucanje i mucanje i bez manirizma.
U djetinjstvu nije imao neku veću bolest.
Tijekom školovanja imao je dobar uspjeh u školi. On je počeo
osnovnu školu sa 6 godina i učio do 8. razreda. Njegov nastup

bio dobar (bio 1-3) do 8. razreda . Ima posebne sposobnosti u
matematika. Ima hobi vožnju zupčanika i to ga je zanimalo
ručne radove i društvenu interakciju sa svojim vršnjacima.
U dobi od 16 godina počeo je skitati iz kuće i razvio se poseban
zanimanje za suprotni spol, posebno adolescentice i
odbacio domaće vrijednosti. Imao je visok sociogram među svojima
razrednici i vršnjaci izvan učionice. Imao je prijateljski
pristup izvan kuće općenito.
Počeo je raditi s 20 godina nakon prekida studija. On
je stolar i dobro zarađuje, ali je ekstravagantan, tako da
on ne može kontrolirati svoj novac i stoga je siromašan u svojoj ekonomiji
status.
Seksualno je aktivan i zavodljiv te je imao višestruke seksualne odnose
partnerima prije braka, pa čak i nakon što se vjenča. On je otac
jedne kćeri koja ima 1 1/2 godinu.
217
Stranica 231
Ima naviku žvakati khat, pušiti cigarete i piti
alkohol.
U prošlosti nije bolovao od medicinske ili kirurške bolesti.
Nema povijest duševnih bolesti.
Premorbidna osobnost
- Prije bolesti ima skladan odnos s obitelji i
kolege s posla
Posebnu sklonost ima prema grupnom radu s mladima

▪ Imao je hobi slušanje glazbe, čitanje fikcija, gledanje
televizije i kina.
▪ Što se tiče raspoloženja, bio je veseo, nije bio oprezan i nije bio kolebljiv
▪ Bio je razdražljiv i preosjetljiv.
▪ Bio je ekstravagantan (ne štedljiv) napuhao se.
▪ Po vjeri je musliman.
▪ Bio je energičan i jasno je donosio odluke.
▪ Bio je tolerantan na stres, nije ga bilo lako frustrirati stvarima, ali
ponekad je bio bojažljiva osoba.
Sistematski pregled.
▪ Po dolasku u bolničku psihijatrijsku OPD djelovao je agresivno,
destruktivan, okovan i energičan.

▪ Nije bio prikladno namršten, iako mu je kosa bila podšišana
▪ Nije pokazao abnormalnosti CNS-a osim agitacije i
agresija
▪ Pokazao je da nema fizički nedostatak ili organsku bolest.
218
Stranica 232
Psihijatrijski pregled (ispitivanje mentalnog stanja)
Njegovo se ponašanje općenito činilo neprikladnim na fizičkom
ispitivanje. Bio je agresivan prema članovima obitelji i bolničkom osoblju.

Neispavan je, hiperaktivan i izbjegava hranu (tvrdio je da
nedostatak vremena za uzimanje hrane).
Pričao je glasno i spontano. Tempo govora bio je brz i
nekoherentan: iz njegovog govora činilo se da o sebi razmišlja kao o

savjetnik i stručnjak kao i voditelj: tvrdio je da je on
vođa zemlje.
Bio je razdražljiv, ali je povremeno tvrdio da osjeća sreću. U
općenito je pokazao neprikladno raspoloženje na fizičkom pregledu. To
zabilježeno je:
- Nema suicidalnih misli, ideja ili želja
- On je pun nade, energičan i hrabar.
- Sposoban je apstraktno misliti (objašnjava pjesme) dosljedno i
bez prekida protoka
- Nema misaonu blokadu, niti siromaštvo ideja
- Misaoni sadržaji puni su zabluda (grandeur delusion): njegov
Glavna briga je da će u njegovom odsustvu ovaj svijet nestati.
- On tvrdi da vidi predmete kao što su proroci i meleki i
više voli biti njihov prijatelj, nema taktilni i slušni

halucinacija.
- On nema ideje o referencama ili progonu

- On pokazuje ideje o samonapuhavanju (zabluda veličine)
- Ima opsesivnu ideju da vodi i kontrolira svijet
219
Stranica 233
- Orijentiran je na mjesto, osobu i vrijeme
- Nema oštećenje pamćenja bilo nedavno, udaljeno ili
neposredne stvari (prisjeća se imena osoba, udaljenih

događaje i serije brojeva i adresa odmah i
nakon 5 minuta)
- Nije pažljiv, lako se omesti i ometa druge i
odgovorio je na test pitanja o danima i mjesecima obrnutim redom

narudžba; brzo je oduzeo serijske 7
- Brzo je odgovarao na testove opće informiranosti.

- Test inteligencije nije rađen
- Ima loš uvid i prosudbu, npr. sumnja na hranu,
liječenje, i on ima plan voditi svijet
- Ima negativan stav prema osoblju bolnice jer oni
nanio mu bol injekcijskom iglom.
Daljnje istraživanje
Daljnji pregled, hematološki test i psihološko testiranje
od psihologa, potrebni su.
Formulacija slučaja
Diferencijalna dijagnoza:
- Organska stanja (cerebralni tumor i arterioskleroza)

- Hipomanija
- Alkoholna opijenost
- Katatonično uzbuđenje
- Lezije frontalnog režnja.
220
Stranica 234
Dojam: Mania
Liječenje
1. Litij; može se dati samo u bolnici gdje je to moguće
pratiti razinu natrija (Na).
2. Halloperidol (serinace)
3. CPZ Klorpromazin.
Prognoza
- Dobro, s dobrim životnim uvjetima, liječenjem i podrškom obitelji.
221
Stranica 235
DODATAK II
Odgovorite na ključna pitanja za proučavanje
Jedinica jedan
Prvo poglavlje
1. a) Osjećaj dobrobiti
b) Korištenje sublimacije kao glavnog obrambenog mehanizma
c) Sposobnost odgađanja sadašnjih zadovoljstava za budućnost
d) Prisutnost netaknutog osjećaja za stvarnost
e) Dobar međuljudski odnos
f) Optimalno podešavanje
2. a) Prilagodba radnoj situaciji
b) Aktivnost u slobodnom vremenu
c) Upravljanje društvenim kontaktima

d) Prilagodba suprotnom spolu
3. C
4. B
5. A
222
Stranica 236
Jedinica jedan
Drugo poglavlje
1. (Netočno)
2. Kraljevska bolnica Betlehem
3. Filip Pineal
4. 5Benjamin Rush (1745.-1813.)
5. Dorothe Lynde Dix
6. Sigmond Freud
7. Bolnica Emmanuel
8. Dr. Razmislite o Workinehu
9. 1991 Gc
10. 12 Medicinske sestre
Jedinica jedan
Treće poglavlje
1. A
2. B
3. A
4. a) Povijest sadašnje bolesti
b) Društvena i osobna anamneza (dopunska anamneza
dobiti od rođaka ako je moguće)
c) Fizikalni pregled
d) Psihijatrijski pregled
e) Buduća istraga
f) Za mutaciju padeža
5. C
223
Stranica 237
Jedinica jedan
Četvrto poglavlje
1. Lažno
2. Istina
3. Netočno
4. Istina
5. Netočno
Jedinica dva
1. a) Anksiozni poremećaj b) Fobija

c) Histerija d) Opsesivno kompulzivni poremećaj
e) Hipohondrija
2. a) Desenzibilizacija
b) Sustavnost
c) Poplava
3. a) Histerija reakcije pretvorbe

b) Disocijativna histerija
4. a) Primarna dobit od bolesti je dobivanje olakšanja od tjeskobe korištenjem

obrambeni mehanizam za sprječavanje unutarnje potrebe ili sukoba
svijest.
b) Sekundarna bolest dobitak je svaka dobivena beneficija ili podrška
kao rezultat bolesti, osim oslobađanja od tjeskobe.
5. a) Liječenje osnovne bolesti
b) Davanje antidepresiva
c) Psihoterapija i ideja podrške
224
Stranica 238
Psihijatrijska
Jedinica tri njega
1. C
2. A
3. B
4. D
5. B
Jedinica četiri
1. A
2. B
3. A
4. B
5. a) Ambivalentnost
b) Gubitak asocijacije (nekoherentnost)
c) Utječu na smetnje
d) Autizam (okretanje sebi)
Peta jedinica
1. a) Gubitak svijesti
b) Konvulzivni pokret
c) Osjetni fenomeni
d) Bihevioralna administracija
2. B
3. D
4. B
5. D
225
Stranica 239
Jedinica šest
1. B
2. a) Pomućenje svijesti
3. b) Najmanje dva od sljedećeg
1) Perceptivni poremećaj
2) Nesuvisli govor s vremena na vrijeme
3) Poremećaj ciklusa spavanja i budnosti s nesanicom ili dnevnim vremenom
pospanost
4. D
5. A
6. a) Hipoglikemija
b) Hiperbilirubinemija (kernikterus)
c) Hipotireoza (kretenizam)
d) Hipoproteinemija
e) Hipokalcemija
f) Trovanje olovom
Jedinica sedam
1. A
2. B
3. a) Klinički psihijatrijski sindrom

b) Inteligencija
c) Organski čimbenici
d) Psihosocijalni čimbenici
4. B
5. A
6. B
226
Stranica 240
Jedinica-Osam
1. A
2. D
3. A
4. B
CJELINA DEVETA
1. a) Razriješiti mentalni sukob
b) Za smanjenje tjeskobe ili straha
c) Zaštititi vlastito samopoštovanje

d) Zaštititi vlastiti osjećaj sigurnosti
2. A
CJELINA DESETA
1. A
2. B
3. A
4. B
CJELINA JEDANAESTA
1. a) Oralna kontracepcija
b) Sedativi
c) Glavni trankvilizatori
d) Metildopa i drugi
227
Stranica 241
2. a) Erektilna disfunkcija ili važnost
b) Preuranjena ejakulacija
c) Frigidnost (naseljeno seksualno uzbuđenje) kod žena
d) Naseljeni ženski organizam (anorganismia)
e) Dyspareunea i drugi
3. B
4. B
5. a) Uzbuđenje
b) Plato
c) Organizam
d) Razlučivost
CJELINA DVANAESTA
1. a) Uloga nesvjesnih čimbenika u normalnom i neurotičnom
ponašanje
b) Psihološki determinizam
c) Infantilna seksualnost
d) Topografski model
e) Psihogeneza
f) Mehanizmi obrane
2. a) Kratka terapija
b) Intenzivna psihoterapija
c) Grupna terapija
d) Obiteljska terapija
e) Administrativna terapija
228
Stranica 242
3. a) Sustavna desenzibilizacija
b) Ekonomija žetona
c) Tretman averzije
d) Poplava i sprječavanje odgovora
e) Trening društvenih pragova
4. a) Neformalni stolni tenis
b) Kartaške igre
c) Izlet izvan bolnice
d) Strukturirana mekana lopta
e) Košarkaške ili odbojkaške igre

f) Posjećivanje sportskih događaja i sl
5. a) Pomaže u izgradnji zdravijeg i integriranijeg ega
b) Pomaže u izražavanju i suočavanju s potrebama i osjećajima
c) pomoći u zadovoljenju frustriranih osnovnih potreba]
d) Jača obranu ega
e) Obrnuta psihoterapija
CJELINA TRINAESTA
1. a) Klorpromizin
b) Tiorizadin
c) Flufenazin
2. Halloperodol (halidol)
3. a) Točna administracija
b) Promatranje terapeutskog učinka
229
Stranica 243
c) Promatranje štetnih učinaka
d) Promatranje interakcija lijekova
e) Podučavanje klijenta
4. a) Amitriptlin
b) Imipramin
5. a) Klordiazepoksid (librieum)
b) Diazepam (valium)
230
Stranica 244
GLOSAR
Akinezija: odsutnost ili siromaštvo pokreta
Alkoholizam: poremećaj obilježen patološkim uzorkom alkohola
uporaba koja uzrokuje ozbiljne poremećaje u društvenim ili
profesionalno funkcioniranje (zlouporaba alkohola).
Amnezija: Patogeno oštećenje pamćenja
Anestezija: Gubitak osjećaja ili osjeta, osobito gubitak boli
senzacija izazvana da dopusti izvođenje operacije ili
druge bolne procedure.
Anoksija: Nedostatak opskrbe tkiva kisikom unatoč dovoljnoj
prokrvljenost tkiva krvlju (hipoksija)
Afonija: Gubitak glasa, nemogućnost proizvodnje vokalnih zvukova.
Apraksija: Gubitak sposobnosti izvođenja poznatih svrhovitih pokreta
odsutnost većeg ili senzornog oštećenja, posebno
nemogućnost ispravne upotrebe predmeta.
Atoničan: Nedostatak normalnog tonusa mišića ili snage.
Autizam: Stanje u kojem dominira subjektivno, samo-
usmjereni trendovi mišljenja ili ponašanja koji nisu
podliježe ispravku vanjskim informacijama.
Katarakta: Zamućenje kristalne leće oka ili njezine čahure
Cerebralna paraliza: Stalni kvalitativni motorički poremećaj, koji se pojavljuje
prije treće godine.

231
Stranica 245
Zabluda: Lažno osobno uvjerenje temeljeno na netočnom zaključivanju o
vanjska stvarnost i čvrsto se održava usprkos
nepobitan i očit dokaz ili dokaz za

suprotno.
Demencija: Ublažiti disfunkciju mozga koju karakterizira postupno,

progresivno i kronično pogoršanje intelektualnog
funkcija.
Depersonalizacija: Promjena u percepciji sebe tako da
uobičajeni osjećaj za vlastitu stvarnost privremeno je izgubljen ili

promijenjeno. To može biti manifestacija neuroze ili
druga duševna bolest ili se može pojaviti u blagom obliku u normalnim
osobe.
Downsov sindrom : mongoloidne crte, kratke falange, proširene
prostor između prvog i drugog prsta na nogama i rukama, i
umjerena do teška mentalna retardacija: povezana s a
kromosomska abnormalnost obično trisomija kromosoma
21.
ECT: elektrokonvulzivna terapija.
Ego: Segment osobnosti kojim dominira princip stvarnosti
koji obuhvaća integrativne i izvršne aspekte funkcioniranja.

Ego je u stanju prilagoditi sile i pritiske
superega i zahtjeva vanjske stvarnosti po
svjesna percepcija, mišljenje i učenje.
232
Stranica 246
Faza fiksacije: Prestanak psihoseksualnog razvoja prije
zrelost.
Stanje fuge : disocijativna reakcija u kojoj je amnezija

popraćeno fizičkim bijegom od uobičajenog
okruženje.
Hiperbilirubinemija : Klasificirani višak bilirubina u krvi
konjugirani ili nekonjugirani, prema prevladavajućem

prisutan oblik bilirubina.
Hipoglikemija: nedostatak koncentracije glukoze u krvi
što može dovesti do nervoze, hipotermije, glavobolje,
smetenost, a ponekad i konvulzije i česte.
Hipotireoza: nedostatak aktivnosti štitnjače.
ID: Onaj dio osobnosti koji je nesvjesni rezervoar
primitivni nagoni i instinkti kojima dominira načelo užitka.
iluzija: mentalni dojam proizašao iz pogrešnog tumačenja
stvarno iskustvo.
Prosudba : Orijentacija, pamćenje, afekt ili emocionalna stabilnost,
spoznaje i pažnje.
Kernicterus: Stanje s teškim neuralnim simptomima, povezanim
s visokim razinama bilirubina u krvi.
Labelle ravnodušnost: neprikladan nedostatak brige, ravnodušnost.
Manija: To je nenormalno ushićeno mentalno stanje, obično karekterizirano
osjećajem euforije, nedostatkom inhibicija, užurbanim mislima,

233
Stranica 247
smanjena potreba za snom, pričljivost, preuzimanje rizika i
razdražljivost. U ekstremnim slučajevima, manija može izazvati halucinacije
i drugi psihotični simptomi.(www.word reference.com/

definicija/manija-12k-18dec2004)
Mioklonija: kontrakcije mišića ili skupine mišića slične šoku
mišići.
Neuroza: opisni izraz koji se koristi za razlikovanje nepsihotičnih
klinički simptomi.
Paranoja: Rijetko stanje karakterizirano sumanutim sustavom koji
razvija se postupno, postaje fiksna i temelji se na

pogrešno tumačenje stvarnog događaja.
Poremećaj osobnosti : nepsihotička bolest koju karakterizira

neprilagodljivo ponašanje koje osoba koristi kako bi ispunila svoju nju
trebati i donijeti sebi zadovoljstvo. Kao rezultat

nemogućnost povezivanja s okolinom, osoba glumi
sukobi društveno.
Petitimalna epilepsija - je jedna vrsta epilepsije koja se javlja kod djece, kod koje
postoji iznenadna trenutna nesvjestica sa samo

manji mioklonički trzaji
Phetoskop : posebno dizajniran stetoskop za slušanje

fetalni otkucaji srca.
Primarna dobit od bolesti: dobivanje olakšanja od tjeskobe korištenjem obrane
mehanizam za sprječavanje unutarnje potrebe ili sukoba
svijest.
234
Stranica 248
Psihoza : Teški mentalni poremećaj u kojem osoba doživljava
oštećenje sposobnosti pamćenja, razmišljanja,
komunicirati, emocionalno odgovarati, tumačiti stvarnost i

ponašati se primjereno.
Shizofrenija: ozbiljan psihijatrijski poremećaj karakteriziran

poremećena komunikacija s gubitkom kontakta sa stvarnošću
i pogoršanje u odnosu na prethodnu razinu funkcioniranja

posao, društveni odnosi ili briga o sebi.
Dobitak od sekundarne bolesti : Bilo koja naknada ili podrška koju osoba dobije
kao rezultat bolesti, osim oslobađanja od tjeskobe.
Somnambulizam: hodanje u snu; ustajući iz kreveta i hodajući uokolo
tijekom prividnog stanja sna.
Spinabifida: razvojna anomalija obilježena neispravnim zatvaranjem
koštanog omotača leđne moždine kroz koji

značenja mogu i ne moraju stršati.
Status epilepticus: Brzi slijed epileptičkih grčeva s van
isprepletena razdoblja svijesti.
Super ego : aspekt osobnosti koji djeluje kao monitor i
evaluator funkcioniranja ega uspoređujući ga s idealom
standard, u psihoanalizi
235

Psihijatrijska Njega

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Psihijatrijska Njega

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

27. 11. 2022.

18:52 Psihijatrijska njega

ter.org/resources/pdfs/health/ephti/library/lecture_notes/nursing_students/ln_psych_nsg_final.pdf . Google automatski generira html verzije dokumenata tijekom

U suradnji s Inicijativom za obuku u javnom zdravstvu Etiopije, The Carter Center,

Financirano prema USAID-ovom Ugovoru o suradnji br. 663-A-00-00-0358-00.

Proizvedeno u suradnji s Etiopskom inicijativom za obuku u javnom zdravstvu, The Carter

Važne smjernice za ispis i fotokopiranje

©2004 Alemayehu Records

psihički poremećaji koji se ne smatraju opasnima po život

pažnja. Budući da je Etiopija jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu,

Obuka psihijatrijskih medicinskih sestara koje su dobro opremljene u

struka je prioritetno pitanje za visokoškolske ustanove i

Kako bi se ispunila ova potreba, potreban je program obuke koji je cilj

orijentiran i temeljen na zadacima, kao i trening temeljen na zajednici

osnovan za rješavanje velikih problema mentalnog zdravlja

Međutim, većina etiopskih institucija visokog obrazovanja koje jesu

osposobljavanje medicinskih sestara za javno zdravstvo u diplomskim programima doživljava kritično

primjereno potrebama studenata i opsegu studija. Najviše

relevantnost za kontekst svijeta u razvoju u mnogim aspektima

opisana praksa i opći fokus knjiga nisu

primjeren zemljama u razvoju i ostaviti studentima i

instruktori u teškoj situaciji u odnosu na praksu u Etiopiji.

Poznato je da ova vrsta ovisnosti ima mnogo

Etiopska inicijativa za obuku u javnom zdravstvu, koja je podržana

i pod pokroviteljstvom Carter Centera, prepoznaje ovaj problem. The

o problemu se raspravljalo među timom zdravstvenog centra koji trenira više

Sveučilište Addis Ababa, Sveučilište Debub (Dilla College of Teacher

Education and Health Science) i Sveučilište Alemaya. Sporazum

Centar za inicijativu i njegovu pomoć u razvoju ovih predavanja

Želio bih prenijeti svoju zahvalnost Sveučilištu Alemaya,

osobito uredu akademskog potpredsjednika i Ato

Melake Damene, dekanica Fakulteta zdravstvenih znanosti za

kontinuirana podrška i olakšavanje razvoja ovog

rukopis. Želio bih izraziti svoju zahvalnost osoblju fakulteta

želim zahvaliti profesorici Kate Ashcroft za izdanje na engleskom jeziku,

Sestra Tiruwork Tafessie i Ato Telake Azale za njihovu pedantnost

pregled konačnog nacrta.

Želio bih izraziti veliku zahvalnost svojoj supruzi W/ro Selamawit

Tekaligne na podršci i toleranciji tijekom moje odsutnosti

kući tijekom vikenda i putovanja daleko od kuće na posao dok

razvoj ovog materijala.

Veoma sam zahvalan svojim studentima čiji su radoznali umovi i

pozitivne izazove koji su me motivirali da pripremim ovu nastavu

suradnju u pisanju prvog nacrta ovog priručnika.

Zahvale ................................................. ....................................iii

Sadržaj ............................................... .........................................iv

Popis tablica ................................................. ................................................vi

Popis skraćenica..................................................... ......................................x

PRVO POGLAVLJE: Uvod u psihijatrijsku njegu .................................1

DRUGO POGLAVLJE: Povijest i trendovi u psihijatrijskom medicinskom sestrinstvu .....................12

TREĆE POGLAVLJE: Opće tehnike u psihijatrijskom medicinskom sestrinstvu......18

ČETVRTO POGLAVLJE: Tehnike savjetovanja u psihijatrijskoj njezi ..................29

DRUGA CJELINA: Klasifikacije duševnih bolesti i specifičnih mentalnih

TREĆA CJELINA: Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) .................................60

ČETVRTA JEDINICA: Shizofrenija..................................................... ............................73

PETA CJELINA: Epilepsija (napadaji) ............................................ .........84

ŠESTA CJELINA: Organski mentalni sindromi i poremećaji

(Kognitivni poremećaji) ................................................. ...................92

SEDMA CJELINA: Dječja i adolescentna psihijatrija ……………………………111

OSMA CJELINA: Zlouporaba alkohola i drugih supstanci …………………………124

CJELINA DEVETA: Obrambeni mehanizmi ……………………………………………...141

DESETA CJELINA: Poremećaj osobnosti ……………………………………………...149

JEDANAESTA CJELINA: Ljudska seksualnost i seksualna disfunkcija…………………163