Pamćenje

- mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija (muzika)

- nositelj identiteta osobe: iskustva, uspomene
- uvjet razvoja osobe
- biološki utemeljeno: sinapse, RNA

Faze i kontrolni procesi u pamćenju

- kontrolni procesi u pamćenju: pažnja, ponavljanje, kodiranje, pronalaženje i dosjećanje
- faze pamćenja: senzorno pamćenje, kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje

Senzorno pamćenje
- praktično neograničenog kapaciteta vrlo kratkog trajanja
- vidne informacije zadržavamo do 2s, a slušne do 3-4s
- omogućuje kontinuirani doživljaj svijeta, umjesto nepovezanih slika i zvukova

Kratkoročno pamćenje
- ograničenog kapaciteta: 5-9 (7) čestica i kratkog trajanja: 30s
- faze kratkoročnog pamćenja:
1) Ponavljanje
- ponavljanjem zadržavamo informacije u kratkoročnom pamćenju dok nam je potrebna
- npr. ponavljamo telefonski broj dok ga ne upišemo a zatim puštamo da zaboravimo
2) Kodiranje
- ako procijenimo da je informacija potrebna za duži rok, nastojimo je kodirati i time pohraniti
u dugoročno pamćenje
3) Radna funkcija
- trenutačni fokus svijesti ili pronalaženja vraćamo iz dugoročnog ili mentalno rotiramo
(obrnuta reprodukcija redoslijeda)
- koristimo kada nešto "radimo s informacijama"
- npr. računanje, brojanje unazad

Dugoročno pamćenje
- faza pamćenja koja može relativno trajno pohraniti podatke
- neograničenog kapciteta
- podatci u dugoročnom pamćenju se organiziraju prema kategorijama, konkretnim pojmovima i
apstraktnim pojmovima
a) deklarativno pamćenje
- iskazuje se riječima
- epizodičko pamćenje - epizode iz života tj. gdje i kada se nešto dogodilo
- semantičko pamćenje - pamćenje općeg znanja
b) nedeklarativno pamćenje
- procedurno pamćenje, pamćenje vještina
- znanje o usvojenim postupcima tj. kako nešto raditi
- faze nedeklarativnog pamćenja:
1) kognitivna faza - shvaćamo kako nešto napraviti
2) povezivanje
- odredimo najučinkovitiji način odrađivanja zadataka i kako ih povezati u cjelinu
- sve manje se oslanjamo na verbalne instrukcije a sve više na motoričko pamćenje
3) automatizam vještine
- nakon dugotrajne vježbe ide uz minimum svjesne kontrole
- time se može posvetiti aktivna pažnja virtuoznosti i stilu
- kad je dovedena do ove faze teško se zaboravlja i otporna je na stres

15
Važnost pozicije čestice u nizu
- dobro se pamte prva i zadnja čestica u nizu, a sredina slabije
- kod neposrednog dosjećanja najbolje se pamte zadnje čestice jer su još u kratkoročnom pamćenju
- kod određenog dosjećanja najbolje se pamte prve čestice jer su se već kodirale i ušle u dugoročno
pamćenje

Mnemotehnike
- olakšavaju i poboljšavaju pamćenje
- povezivanje sadržaja koji se uči s drugim sadržajem koji se lakše pamti
- npr. u kemiji opasan VUK (voda u kiselinu), u fizici Einstein miriše cvijeta dva (E=mc 2)

Zaboravljanje
- prvih sati i dana zaboravljamo veći dio sadržaja a onda je pad sporiji
- važno je ponavljati da izbjegnemo nagli pad u početku

Uzroci zaboravljanja:
a) postupno gubljenje tragova pamćenja
- često korišten trag pamćenja (engram) je kao uhodan put, ako se ne koristi „trava zaraste“
- npr. strani jezik koji ne ponavljamo
b) nemogućnost pronalaženja informacije
- postoje tragovi pamćenja, ali ne možemo pronaći početni "znak za dosjećanje"
- npr. fenomen "na vrhu jezika"
- česti znakovi dosjećanja su emocije i kontekst
- npr. povratrak u staru školu
c) potiskivanje/represija - motivirano zaboravljanje neugodnih sadržaja
d) interferencija
- učenje jednog gradiva ometa učenje drugog
- pozitivnni transfer - staro znanje olakšava učenje novog
- proaktivna (prema naprijed) - staro gradivo ometa učenje novog
- retroaktivna (prema natrag) - novo gradivo ometa staro

Vrste zaboravljanja:
- retrogradna amnezija - nemogućnost dosjećanja događaja prije traume
- anterogradna amnezija - nemogućnost stvaranja dugoročnog pamćenja
- retrogradna amnezija odnosi se na nemogućnost dosjećanja prije traume koja je uzrokovala
amneziju, a anterogradna amnezija na nemogućnost dosjećanja nakon traume
- hipermezija - automatsko pamćenje velike količine informacija
- hipomenzija - smanjena mogućnost pamćenja
- fuga - stvaranje novog izmišljenog identiteta usred traume
- paramnezija - lažna sjećanja, popunjavanje rupa u pamćenju izmišljenim informacija

Metode pronalaženja informacija u pamćenju

- metoda dosjećanja/reprodukcije
- postavimo pitanje i tako provjeravamo može li se osoba sjetiti odgovora tj. pronaći
informaciju u dugoročnom pamćenju
- metoda prepoznavanja
- koristi se kada je informacija u pamćenju, ali ju je teže pronaći
- ponudimo odgovore i provjervamo može li osoba prepoznati točan odgovor
- metoda uštede
- ako zaboravimo sadržaj, potrebno je manje vremena za ponovno učenje istog sadržaja

16