UNVERZITET “HAXHI ZEKA”

FAKULTET BIZNISA

ESEJ
Smjer: Menadžment biznisa
Predmet: Makroekonomija

Tema: Funkcija Države u tržišnoj privredi

Mentor: Studenti:

Prof. Ass. Dr. Suada Ajdarpašić Selma S. ; Adelisa K. Džejlan S.

Peć, 2022.
 UVOD

Ekonomska politika se u osnovi bavi proučavanjem načela, ponašanja i zakonitosti koje se

javljaju u ekonomsko-političkim akcijama države. Vlada ima ulogu u tržišnoj ekonomiji. Vlada
obezbjeđuje određena dobra i usluge. Ove usluge se plaćaju porezom, a uključuju stvari kao što su
obezbjeđivanje nacionalne odbrane, zaštita životne sredine i zaštita imovinskih prava. Uloga
vlade je i da pruži one usluge koje privatni sektor ili ne želi ili ne može da pruži.

Funkcija Države u tržisnoj privredi

Državni intervencionizam u privredi sve se jasnije očituje u nekoliko osnovnih pravaca:

1.Povećava se učešće državnog sektora u ukupnim sredstvima za proizvodnju;
2.Država zahvata sve veći dio nacionalnog dohotka;
3.Država preuzima i provodi kompletne programe razvoja često neproizvodnog karaktera;
4.Svjesno se primjenjuju i koordinišu mjere fiskalne i monetarne politike u njihovom anticikličnom
djelovanju;
5.Država preuzima najveći dio obaveza iz međunarodnih ekonomskih i finansijskih odnosa;
6.Država spoznaje da je preko potreban sistem planiranja i usmjeravanje razvoja.
Funkcije države u tržišnom gospodarstvu uglavnom usmjerene na regulacijuna takav način da se
održava optimalna proizvodna ravnoteža u gospodarskom i društvenom okruženju. Osim toga,
funkcije države u tržišnom gospodarstvu pokrivaju područja kao što su poticanje gospodarskog rasta,
reguliranje zapošljavanja, poticanje pozitivnih pomaka u gospodarskim strukturama industrije i regija
te potpora izvozu.

Za zemlje bivšeg socijalističkog logora, funkcije države u BiHtržišno gospodarstvo posebno se očito-
valo tokom prijelaza iz planiranog gospodarstva na tržišno gospodarstvo koje se temeljilo na novom
obliku privatnog vlasništva.

Subjekti ekonomske politike su učesnici, prijevoznici i istovremeno izvršavanje poslovnih interesa.

Predmeti državne regulacije gospodarstva su industrija sfera, regije, situacije, uvjeti i učinci
društvenog i ekonomskog života, u kojima postoje određene poteškoće i problemi koji se ne mogu ri-
ješiti automatski i zahtijeva intervenciju.

Funkcije države u tržišnoj ekonomijiregulirati svoje stanje očituje djelovanjem na objektima kao što
su gospodarskog ciklusa, zapošljavanje, akumulacija kapitala uvjetima, platne bilance, konkurentnom
okruženju, gospodarske strukture (sektorskoj, regionalnoj, sektorskoj), socijalna sigurnost, cijena, val-
uta, prekvalifikacije, istraživački rad , okoliš, društveni odnosi, gospodarskih odnosa s inozemstvom i
drugi.

Infrastruktura tržišnog gospodarstva kompleks je grane i sfera djelatnosti industrijske i neproizvodne

prirode, koja osiguravaju potpuno funkcioniranje tržišta. To uključuje banke, burze, osiguravajuća
društva, posredničke strukture, konzalting, marketing, revizorske organizacije, transport, alate za ko-
munikaciju, informacijske sustave, sastav obuke itd. Sve te institucije olakšavaju svoje aktivnosti u
području trgovine, povećavaju učinkovitost aktivnosti pojedinih elemenata gospodarstva. U Rusiji je
većina tih elemenata u procesu poboljšanja, a neki još uvijek u izradi.

Država utječe na tržišno gospodarstvoodržati društvenu i ekonomsku stabilnost, ojačati postojeći sus-
tav i prilagoditi se promjenama u zemlji ili uzimajući u obzir međunarodnu situaciju.

Tijekom kriza,potaknuti potrošačku aktivnost i potražnju za dobrima, poticati ulaganja i nadgledati za-
pošljavanje. Privatni kapital u tom smislu dobiva financijske poticaje. U situaciji produženog gospo -
darskog rasta, država bi, naprotiv, trebala usporiti rast potražnje, proizvodnje i ulaganja kako bi se
spriječila prekomjerna proizvodnja i prekomjerna gomila kapitala, što može dovesti do krize pretjer-
ane proizvodnje u budućnosti.

Država regulira gospodarstvo uz pomoćrazličiti načini: administrativni (ne odnose se na materijalne

poticaje i temelje se na zabranama i prisilu) i gospodarstvu. Potonje uključuju sredstva monetarne
politike i proračunsku politiku.

ZAKLJUČAK

Ekonomska politika mora osigurati pretpostavke ostvarivanja neposrednih i dugoročnih ciljeva

enkonomsklh S·Ubjekata.
tržište, samo po sebi, to nije u mogućnosti . Zbog toga je stanovito ograničavanje aut-onomnosti
ekonomskih subjekata nužno. Pri tom treba izbjeći opasnosti hiperprodukcije osredničkih institucija i
osigurati ostimalan odnos samoupravne a autonomnosti i državne intervencije. Neprimjerena državna
regulacija u jugoslovenskom ekonomskom sistemu ilustrira se, s jedne strane, detaljističkim
uređenjem sporednih pitanja, a s druge strane, zanemarivanjem regulacije poljoprivrede, sfere novca i
monetarnih institucija i znananstveno-istraživačke djelatnosti.