Hrvatska prikaz stanja u socijalnom preduzetnistvu

U Hrvatskoj se socijalno preduzetnitvo poinje spominjati poetkom 2000. godine u

okviru Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u
Republici Hrvatskoj.1 U spomenutom dokumentu se na informativnom nivou prenose spoznaje
iz razvijenih zemalja vezane uz sam pojam i koncept, to s obzirom na specifinosti hrvatskog
konteksta nije bilo primjenjivo.
Uz to, dokument nije sadravao konkretne mjere poticanja socijalnog preduzetnitva. Godine
2006. u okviru Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva
2006. godine do 2011. godine jedno poglavlje obuhvaa pitanja socijalne ekonomije i
socijalnog

preduzetnitva,

gdje

se

socijalno

preduzetnitvo

vidi

kao

potencijalna

samofinansirajua djelatnost organizacija civilnog drutva, pomou koje se postie samoodrivost istih. Ovo su bili prvi pokuaji stvaranja odreenog institucionalnog okvira za socijalno
preduzetnitvo.2 Naime u dokumentu spomenute Strategije sadrano je niz konkretnih mjera i
ciljeva usmjerenih na poticanje programa socijalnog preduzetnitva i socijalne ekonomije;
razvijanje mjera sistemskog praenja uinka i uspjenosti ulaganja u neprofitno preduzetnitvo,
razvijanje mjera za izgradnju kapaciteta i infrastrukturne podrke, razvijanje sredita podrke za
socijalno preduzetnitvo te praenje mogunosti osiguranja finansijske podrke za poetna
ulaganja u socijalno preduzetnitvo i za odrivost u kasnijim fazama, poticanje profitnog sektora
na ukljuivanje u programe socijalnog zapoljavanja, poticanje zajednikih programa socijalnog
zapoljavanja javnog, poslovnog i nevladinog neprofitnog sektora, osiguravanje posebnih
poreznih uslova za programe neprofitnog sektora; izraunavanje i ukljuivanje ekonomskih
pokazatelja socijalne ekonomije u izraunu BDP-a; poticanje i umreavanje sa srodnim
organizacijama u Europi i svijetu. Ovi ciljevi nastali su operacionalizacijom konkretne mjere iji
su nositelji bili razna javna tijela, najznaajniji su Ministarstvo privrede, rada i preduzetnitva. I
u drugim dravnim programima moemo primijetiti naznake socijalnog preduzetnitva, poput
Programa poticanja malog i srednjeg preduzetnitva 2008.- 2012., gdje se sistemom poticaja
promie preduzetnitvo posebnih skupina, ena, mladih i revitalizacija zadrugarstva. U
Zajednikom memorandumu o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske, 2007. (Joint
inclusion memorandum JIM), glavni izazovi usmjereni su na podruje siromatva i socijalne
iskljuenosti. U spomenutom dokumentu promovira se deinstitucionalizacija socijalnih usluga i
ukljuivanje drugih aktera osim drave u osiguravanje socijalnih usluga ime se potie na
suradnju organizacija civilnog drutva i dravnih tijela te se indirektno utjee na otvaranje
prostora i prilika za razvoj socijalnog preduzetnitva u segmentu osiguranja socijalnih usluga.
1
2