Elektrotehnički fakultet

šupljina

PREZENTACIJA

TEHNOLOGIJA VISOKONAPONSKE IZOLACIJE

Parcijalna pražnjenja
ODGOVORNI NASTAVNIK:
doc.dr.sci. Mirza BATALOVIĆ, dipl.el.ing.

Šifra predmeta: ETF EEO TVI I-3560

Bachelor studij (ETF-B-BOE) / Elektroenergetika / 5. Semestar
Akademska: 2021/2022

1
 Sadržaj

• Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja;

• Klasifikacija parcijalnih pražnjenja;
• Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja;
• Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive frekvence izvora
primijenjenog napona.

Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

• Definicija: Parcijalna pražnjenja (PP) predstavljaju sićušna iskričasta pražnjenja, koja,
kao što im i samo ime kaže, premoštavaju samo mali dio električne izolacije koja se
nalazi na rastojanju između faznog vodiča i zemlje ili između dva fazna vodiča;

• Zašto ih u svijetu nazivaju “hot topic”(vruća tema)?

• Odgovor na to pitanje glasi:

• Mogu se javiti u bilo kojoj vrsti izolacijskog sistema (čvrsti, tečni i gasoviti dielektrici) i
to na način koji neće utjecati na visinu probojnog napona kojeg ustanovljavamo
prilikom visokonaponskih ispitivanja tj. začinjaju se u električnoj izolaciji pri
normalnim eksploatacijskim uvjetima.

2
 Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

Događaju se u gasom ispunjenim šupljinama (defekti)

PP dovode do progresivne ireverzibilne degradacije izolacijskog sistema

=
osnovni uzrok kvarova električne opreme

Mogu se pojaviti u bilo kojoj tački

izolacijskog sistema u kojoj
električno naprezanje premašuje
dielektričnu čvrstoću okolnog
izolacijskog medija.
PP su i posljedica i uzrok ireverzibilne
degradacije izolacijskih sistema
PP su i simptom i uzrok slabljenja
“zdravstvenog stanja” opreme

DETEKCIJA I MJERENJE INTENZITETA

=
MOĆAN ALAT ZA PREDIKTIVNO ODRŽAVANJE OPREME

Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

• PP predstavljaju jednog od glavnih uzroka kvara električnih aparata i mašina;
• Izvor nastanka PP mogu biti šupljine, izbočine, površinska puzanja i plivajući objekti;
• Konačan rezultat je oštećenje izolacije;

• Koristeći napredne algoritme, analiza PP omogućuje ocjenu nivoa i otkrivanje izvora

PP.

3
 Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

Primjer pojave parcijalnih pražnjenja –

spojna površina izolator/armatura

Primjer pojave parcijalnih pražnjenja

– rasklopni ormar

Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

Primjer pojave parcijalnih pražnjenja – Korona pražnjenje na površini

kabelska spojnica visokonaponskih vodiča

4
Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

Taksonomija fenomena parcijalnih pražnjenja

5
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Razlikujemo dvije osnovne vrste PP – a: Unutrašnja i Vanjska.

UNUTRAŠNJA PP VANJSKA PP

Šupljina u Oštra napravilna Korona u blizini oštrih

izolaciji površina na objekata na VN
vodiču

Rast treeinga Plivajuće Površinsko Inducirana

u izolaciji komponente pražnjenje pražnjenja

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Kada se govori o okolnom izolacijskom mediju misli

se na zrak ili drugi gas što ispunjava šupljine ili
pukotine prisutne u čvrstoj izolaciji (polimer,
keramika, papir...), odnosno na mjehuriće gasa
prisutne u tečnoj izolaciji (izolacijsko ulje,
naprimjer);

6
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Osim u unutrašnjosti, PP se mogu

pojaviti i na površini čvrste izolacije
(površinska PP);

• Konačno, PP se nazivaju i ona

pražnjenja što nastaju u gasnoj
izolaciji u okolini na elektrodama
prisutnim izbočinama, koje se još
nazivaju i korona pražnjenjima.

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Iz same naravi PP jasno je da ona za posljedicu imaju emitiranje energije u različitim
formama: elektromagnetsko zračenje (radio valovi, svjetlost, toplina), akustička radijacija
(u čujnom i ultrazvučnom pojasu), hemijske reakcije (formiranje ozona i azotnih oksida);

„Svaka od ovih posljedica

može se iskoristiti za
otkrivanje postojanja i
mjerenja intenziteta
pražnjenja o kojima je
ovdje riječ.“

7
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Budući da ne dovode do kompletnog premoštavanja međuelektrodnog razmaka,
kratkotrajni učinci PP-a nisu opasni;

• Međutim, dugoročno gledajući, budući da se radi o malim električnim lukovima koji

se javljaju unutar izolacijskog sistema, PP-i mogu postupno ireverzibilno razarati
električnu izolaciju;

• Ovo se razaranje može dalje širiti, napredujući sve do momenta u kojem izolacijski
sistem više ne može podnositi priključeni napon, tj. do stanja koje se naziva
probojem električne izolacije.

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

Uzorak bez početnih defekata

t=0 t1 t2 t3 t4 t5  30 godina

V Formira se U šupljini se
mala šupljina formiraju PP Jedna od njegovih
grana doseže do
nasuprotne
Izolacija bez Šupljina raste Iz šupljine narasta
elektrode.
defekata pramen pražnjenja
nalik drvetu - treeing Nastanak proboja

8
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• U principu je veoma teško proizvesti čvrstu
izolaciju u kojoj neće biti prisutni ovakvi defekti.

treeing

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Za sfernu šupljinu

3𝜀𝑟 ,
𝐸𝑖𝑛𝑡 = 𝐸0 ∙ ;
2𝜀𝑟 , +1

• Za dugu tanku cilindričnu šupljinu postavljenu

paralelno polju: 𝐸𝑖𝑛𝑡 = 𝐸0 ;
• Za široku ravnu šupljinu postavljenu okomito na
linije polja: 𝐸𝑖𝑛𝑡 = 𝜀𝑟 , 𝐸0 ;
• U općem slučaju 𝐸𝑖𝑛𝑡 = 𝑓𝐸0 , 𝑓 ≥ 1.

9
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Faktor pojačanja polja
• Dok je za projektanta visokonaponskih aparata nužno poznavati kompletnu raspodjelu
električnog polja, za korisnika sistema je u općem slučaju dovoljno poznavati maksimalnu
vrijednost električnog polja, Emax , kojoj je izložena izolacija, kao i lokaciju na kojoj vlada to
naprezanje;
• Suglasno tome, od značaja je uvesti koncept faktora pojačanja polja ili jednostavno faktora
polja, koji se definira kao odnos:
E max
f =
E sr
Esr – srednje polje u razmaku, koje je jednako odnosu na razmak primijenjene razlike
potencijala i duljine samog razmaka.

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Faktor pojačanja polja
• U tablici su dane vrijednosti faktora f za većinu geometrija koje su od praktičkog interesa
za inženjersku primjenu.
• Jednadžbe koje figuriraju u ovoj Tablici su ili izvedene analitičkim putom ili su to
empiričke jednadžbe izvedene iz numeričkih proračuna za jednostruke homogene
dielektričke medije.
• Iz ovih jednadžbi moguće je jednostavno odrediti maksimalno naprezanje Emax kojemu
može biti podvrgnut dielektrik kad se na njega priključi napon U, ukoliko se elektroda o
kojima je riječ nalaze na međusobnom rastojanju d:
U
E max = f
d

10
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
Tablica 1.2. Faktor polja za neke često sretane konfiguracije

d – duljina razmaka; r – radijus v.n. elektroda; x = d / r

h – visina iznad zemlje; D – dijametar snopa vodiča

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Ponekad se umjesto faktora f koristi faktor iskorištenja polja η koji predstavlja
njegovu recipročnu vrijednost;

• Faktor iskorištenja η = Esr / Emax rječitije govori o učinkovitosti korištenja

dielektričnog prostora; veće vrijednosti faktora η odgovaraju kompaktnijoj opremi;

• U mediju s više dielektrika, proračun polja postaje kompliciraniji, budući da tada osim
Laplaceove ili Poissonove jednadžbe moraju biti zadovoljeni granični uvjeti na sučelju
dva dielektrika;

• U takvim slučajevima, izuzev jednostavnih konfiguracija, nužno je provesti numerički

proračun, budući da ne postoje opće vrijednosti za faktor f.

11
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Primjer visokonaponskog kabela s ekstrudiranom izolacijom:

Ed = dielektrična čvrstoća

Em = maksimalno električno naprezanje

o Kabeli su dizajnirani tako da podnesu maksimalno

očekivano radno naprezanje (Em).

Ed predstavlja probojnu čvrstoću izolacije; ako se u

eksploataciji kabela pojave naprezanja što
premašuju Ed , nastupiti mogu katastrofični kvarovi
kabela.

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Realni kabeli sadrže minorne nesavršenosti. Razmortimo malu šupljinu unutar čvrste izolacije:
Ed = dielektrična čvrstoća
Prenaprezanje
Uhićeni zrak
Em = maksimalno električno naprezanje

Prisustvo šupljine dovodi do preraspodjele električnih

naprezanja; na šupljini se javlja naprezanje koje
premašuje dielektričnu čvrstoću uhićenog zraka, što
dovodi do pojave proboja u šupljini - parcijalno
pražnjenje.
• To je razlogom pa se VN kabeli tokom procesa proizvodnje testiraju na PP. Ovi testovi, međutim, ne odražavaju realni radni
ambijent kabela;
• U pogonu se PP javljaju kao rezultat starenja izolacije, pojačanih radnih naprezanja i sićušnih nesavršenosti nastalih u
procesu proizvodnje, koje s vremenom postaju sve više naglašene.

12
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Nastanak električnog treeinga (ET)
• Pod pojmom tree (drvo) podrazumijevamo kanal koji se formira kao posljedica ireverzibilne
degradacije izolacije i koji vodi ka konačnom proboju;
• Aktivnost PP-a unutar šupljina dovodi do erozije unutrašnjih površina (ortogonalnih na linije
polja) stvarajući tako jamicu na jednoj ili obje strane šupljine;
• Razmortimo malu šupljinu unutar čvrste izolacije:
Početno stanje Nakon nekoliko pražnjenja
Erodirana zona

Implantirani
elektroni
Pozitivni ioni Prošireni implatirani region

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

ET je fenomen koji se javlja u izolaciji u slučaju

ekstremno nehomogene raspodjele električnog
polja.

ET je jedan od najčešćih uzroka kvara u

polimernoj izolaciji

13
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• Vodeni treeing
• Vodeni treeing predstavlja difuznu samošireću strukturu – nalik drvetu – sačinjenu od
vodom ispunjenih mikrošupljina u polimeru;
• Ove mikrošupljine povezane su oksidiranim “stazama” čija je širina procijenjena na
oko 10 nm. Samoširenje je rezultat elektrooksidacije hidrofobičnog polimera koja ga
prevodi u hidrofilično stanje.
• Tako dolazi do kondenziranja vlage iz okolnog hidrofobičnog polimera u
elektrooksidirane regione, što rezultira samoširenjem elektrohemijskog “vodenog”
drveta.
• Ovo samoširenje može se pojaviti u svakom polimeru koji nakon oksidacije postaje
hidrofiličan, a to znači u širokom rangu organskih polimera kakvi su i oni što su se
koristili (PE), a i danas koriste (XLPE) za izolaciju vodiča visokonaponskih kabela.

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• U općem slučaju, vodeni treeing ne predstavlja
direktni uzrok kvara kabela, nego su to električni
treeinzi (lokalni samošireći proboji koji se javljaju
na mjestima visokog električnog naprezanja bez
prisustva vode) što se javljaju na vrhovima
vodenog treeinga, slika (a);
• Električni treeing je jedan od najčešćih
uzrokakvara u polimernoj izolaciji;
• Riječ je o fenomenu koji se javlja u slučaju
ekstremno nehomogene raspodjele električnog
polja, na mjestima koncentracije električnog
naprezanja: šupljine, izbočine (Slike (b) i (c)),
primjese i vrhovi vodenog treeinga.

14
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

Vodeni treeing s oduškom (a) i

treeing u obliku
leptir mašne (b) zajedno s
električnim treeingom (ET) na
vrhu vodenog treeinga

Klasifikacija parcijalnih pražnjenja

• Zašto se provode testovi PP?
• Testovi PP mogu otkriti:
- Defekte u izolaciji nastale tokom proizvodnje i/ili instaliranja;
- Razaranje izolacije izazvano normalnim radnim uvjetima.
• Testovi PP predstavljaju PREDIKTIVNI analitički alat koji može upozoriti na pojavu
potencijalnog nastupajućeg kvara;
• Testovi PP mogu dovesti do lociranja problematične zone;
• Iz dobivenih rezultata testova PP moguće je procijeniti tendenciju procesa razaranja
izolacije;
• Za razliku od tradicionalnih naponskih testova, testovi PP su nedestruktivni testovi za
izolacijski sistem.

15
 Klasifikacija parcijalnih pražnjenja
• CILJ: Primijeniti održavanje bazirano na stanju (Condition Based Maintenance –
CBM ) kako bi se kvar prevenirao.
• Monitoring stanja izolacije pruža mogućnost da se
dobiju pravovremene informacije o postojanju
problema, tako da je korektivne mjere moguće
poduzeti prije nego se dogode katastrofična
oštećenja.

Kvar na elektroenergetskoj opremi

je skup, a može biti i katastrofičan...

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Prividni naboj
• Iz prethodno opisane naravi parcijalnih pražnjenja nije teško zaključiti da je u
praktičnim situacijama s mjernim instrumentom nemoguće direktno pristupiti
njihovom izvoru;
• To znači da se tranzijenti u visokonaponskim uređajima nastali kao posljedica
parcijalnih pražnjenja mogu jedino detektirati postavljanjem mjernog instrumenta
na priključnice samog visokonaponskog uređaja;
• Budući da strujni impulsi koji se šire od izvora PP do priključka ispitivanog objekta
na svom putu mogu biti jako izobličeni, njihova amplituda smanjena, a trajanje
produljeno, jasno je da se na taj način može izmjeriti samo mali dio pražnjenjem
izazvanog strujnog impulsa.

16
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

U mnogim slučajevima, međutim,

integral strujnog impulsa u vremenu, tj.
strujnim impulsom preneseni naboj,
ostaje nepromijenjen. Zbog toga ovaj
integral odnosno naboj izazvan
pražnjenjem predstavlja najpogodniju
veličinu za kvantifikaciju intenziteta
parcijalnih pražnjenja.

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Za objašnjenje mehanizama nastanka PP-a, izolacijski sistem koji sadrži jedan defekt
predstavlja se ekvivalentnom shemom (poznatom kao abc krug) prikazanoj na slici:

Ekvivalentni krug objekta – abc krug

17
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja
Tablica: Legenda uz sliku

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Tri kapaciteta abc pomoću kojih je predstavljen sistem:
𝑠 𝑠 𝑠
𝑎 = 𝜀𝑑 𝑑 ; 𝑏 ≅ 𝜀𝑑 𝑑𝑐 ; 𝑐 ≅ 𝜀𝑐 𝑙𝑐.
𝜀𝑑
• Budući da je: S ≫ 𝑆𝑐 , 𝑑 ≫ 𝑙 ≅ 1 ÷ 5 ⇒ 𝑏 ≪ 𝑐 𝑖 𝑏 ≪ 𝑎.
𝜀𝑐

• Napon priključen na uzorak i napon koji vlada na defektu povezani su sljedećom

𝑏
relacijom: 𝑈 = 𝑏+𝑐 𝑈𝑐 , 𝑈𝑐 ≪ 𝑈;
• Kada napon na defektu (Uc) premaši vrijednost koja se naziva napon paljenja,
događa se parcijalno pražnjenje;
• U veoma kratkom vremenu (1 – 50 ns) s jednog na drugi zid šupljine biva prenesen
naboj “𝑞𝑐 ”.

18
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja
• Pražnjenje proizvodi strujni impuls; tokom procesa pražnjenja sistem se može
predstaviti na sljedeći način:

Ekvivalentni krug objekta tokom perioda pražnjenja

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Unutrašnji induktivitet generatora (L) ponaša se u odnosu na impuls pražnjenja kao
otvoreni krug, koji budući da ima veoma strm rast čela proizvodi signal veoma visoke
frekvencije.

Odziv ekvivalentnog kruga objekta tokom perioda pražnjenja

19
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja
• Unutar defekta pražnjenje dovodi do prijenosa naboja 𝑞𝑐 i konsekventnog pada napona
ΔUc;
𝑏
• 𝑞 = 𝑏+𝑐 𝑞𝑐
𝑎𝑏
∆𝑈𝑐
• Promjena napona sad iznosi: ∆𝑈 = 𝑎+𝑏
= ∆𝑈𝑐 𝑏/(𝑎 + 𝑏);
𝑎
• Prema tome imamo:
𝑏𝑐
𝑞 = 𝑎 + 𝑏+𝑐 ∆𝑈 ≅ (𝑎 + 𝑏)∆𝑈
𝑎𝑏
𝑞𝑐 = 𝑐 + ∆𝑈𝑐 ≅ (𝑐 + 𝑏)∆𝑈𝑐
𝑎+𝑏
• Naboj q, koji se prenese na priključnice izolacijskog sistema, naziva se prividni
naboj (apparent charge).
• Prividni naboj je isti onaj naboj koji bi trenutačno injektiran na priključnice ispitivanog
objekta izazvao istu promjenu napona ΔU između tih priključnica, kao što je ona što ju
efektivno proizvodi parcijalno pražnjenje.

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Naboj q mjeri se u pikokulonima (pC) i njegova vrijednost može varirati od nekoliko
jedinica do nekoliko hiljada jedinica;

• Prema tome, moguće je načiniti korelaciju između veličina koje opisuju ono što se zbiva
u objektu ispitivanja ( ∆𝑈𝑐 , 𝑞𝑐 ) i veličina što se mogu izmjeriti na njegovim
priključnicama;

• Da bi nastupio proces pražnjenja, potrebno je da budu zadovoljena dva uvjeta:

o Prisustvo slobodnih elektrona unutar šupljine (defekta);
o Jakost električnog polja unutar šupljine mora premašiti probojnu čvrstoću šupljine.

• Kada slobodni elektron bude ubrzan od strane polja, on će, zahvaljujući sudarnoj
ionizaciji, izazvati eksponencijalni rast elektronske populacije. Nakon nekoliko
nanosekundi unutar šupljine će se formirati kanal pražnjenja.

20
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Ako se sa Uz obilježi napon nastanka

(paljenja) PP-a u defektu, a sa UL napon
koji se ima na defektu nakon završetka
PP-a (-Uz i -UL se odnose na analogne
veličine u negativnoj poluperiodi),
onda se ponašanje PP-a tokom jedne
poluperiode priključenog napona može
predstaviti pomoću sljedećeg
dijagrama

Vremenske promjene napona i struje tokom procesa PP-a

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Svaki put kad se u šupljini pojavi pražnjenje – sve dok je razlika potencijala na granici
šupljine dovoljna za njegovo održavanje – događat će se transfer naboja s jedne na
drugu stranu šupljine;
• Napon U1 jeste napon koji bi vladao na šupljini kada pražnjenja ne bi dovodila do
anuliranja razlike potencijala na šupljini. Kada napon U1 dosegne vrijednost UZ
(napon paljenja), u šupljini će se dogoditi pražnjenje;
• Nakon toga, napon U1 pada na iznos UL, na kojemu se pražnjenje gasi, pa se ovaj
napon naziva napon gašenja;
• Sljedeći priključeni napon, napon na šupljini ponovno raste dok ne dosegne iznos UZ,
kada se događa novo pražnjenje; situacija je analogna i na opadajućem dijelu
priključenog napona.

21
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja
• Tako se u jednoj jedinoj šupljini događaju grupe pražnjenja koje dovode do pojave
pozitivnih i negativnih strujnih impulsa kod rasta i opadanja napona koji otpada na
šupljinu a koji fazno prati priključeni napon, respektivno;
• U trenutku proboja šupljine, u vrlo kratkom vremenu (kraćem od 10-7 s), dolazi do
opadanja iznosa priključenog napona, pri čemu se u primarnom krugu javljaju strujni
impulsi (prikazani na donjem dijelu slike 2.18) koji za posljedicu imaju pojavu
naponskih impulsa u primarnom krugu;
• PP-i se javljaju u periodu najveće promjene napona (fazno područje oko 0°, 90° i
180°).

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Dakle, prividni naboj može se mjeriti izvan objekta ispitivanja i proporcionalan je
snazi i energiji pražnjenja i magnitudi oštećenja izolacije;
• Međutim, treba imati u vidu činjenicu da prividni naboj nema istu magnitudu kao
stvarni PP, tj. opservirani prividni naboj na priključnicama objekta je mnogo manji od
naboja što se pomjerio tokom pražnjenja u defektu.

Principjelna shema električne detekcije PP

22
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja
• Tokom pražnjenja signal ima vrlo visoku frekvenciju (višu od 1MHz), tako da se
induktivitet izvora ponaša kao otvoreni prekidač, kapaciteti se ponašaju kao da su
kratko spojeni (XL=ωL, Xc=1/ωC). Signal prolazi kroz petlju Cx-Zm-Ck neovisno od
izvora;
• Stoga se Ck naziva sprežni kondenzator. Impuls pražnjenja na Zm izaziva pad napona
Um, čineći registriranje pražnjenja mogućim, dok Zm predstavlja paralelni RLC
rezonantni krug.
• U početnom trenutku pražnjenja (Zm=C), prividni naboj q i pad napona na Zm, u funkciji
o naponu U, dani su kao:
𝐶𝐶𝑘 𝐶𝑘
𝑞 = 𝐶𝑥 + 𝑈; 𝑈𝑚 = 𝑈
𝐶+𝐶𝑘 𝐶+𝐶𝑘
𝑞
⟹ 𝑈𝑚 =
𝐶
𝐶𝑥 1+ +𝐶
𝐶𝑘

Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

• Kao što se može vidjeti iz posljednje relacije, amplituda naponskog impulsa
proporcionalna je prividnom naboju q;
• Konstanta proporcionalnosti ovisi o kapacitetu ispitivanog objekta Cx i načinu na koji je
realiziran mjerni krug;
• Prema tome, svaki put kad se obavljaju ispitivanja na novom aparatu, nužno je izvršiti
baždarenje (kalibriranje) sistema.

23
 Kvantifikacija parcijalnih pražnjenja

Eksperimentalna
podrška i
ekvivalentni krug
za kalibraciju

Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive

frekvence izvora primijenjenog napona
• S ciljem preciznijeg uvida u stvarno stanje izolacijskog sistema visokonaponske opreme
uvodi se posebna tehnika za mjerenje parcijalnih pražnjenja:

VF-PRPDA tehnika-Analiza
Fazno Razvijenih Parcijalnih Pražnjenja
kod Promjenljive Frekvence (VF-PRPDA:
Variable Frequency Phase Resolved Partial
Discharge Analysis)

ZAŠTO JE UOPĆE UVEDENA OVAKVA VRSTA ISPITIVANJA?

24
 Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive
frekvence izvora primijenjenog napona
• Izolacija visokonaponske opreme u osnovi je kondenzator čije su elektrode
niskonaponska i visokonaponska priključnica objekta, naprimjer izolacija između
vodiča i ekrana visokonaponskog kabela. Reaktivna snaga, Q, potrebna za generiranje
ispitnog napona amplitude U0 i kružne frekvencije ω na kondenzatoru kapaciteta C(ω)
dana je kao:
𝑄 ≈ 𝜔𝐶(𝜔)𝑈0 2
• Tako, naprimjer, da bi generirali napon od 10 kV na frekvenciji od 50 Hz, na kabelu
kapaciteta 1 μF, potrebno je imati reaktivnu snagu od 31,4 kVAr, dok je na frekvenciji od
5 mHz potrebno svega 31,4 Var;
• Očigledno je da sniženje frekvencije dovodi do sniženja snage i dimenzija ispitne
opreme. Interes za razvojem ispitnih metoda na sniženoj frekvenciji izražen je još
početkom šezdesetih godina prethodnog stoljeća, ali je porastao tek sredinom
devedesetih godina.

Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive

frekvence izvora primijenjenog napona
• Mehanizmi frekventne ovisnosti
• Osnovni mehanizmi koji su uzročnici frekventne ovisnosti aktivnosti parcijalnih
pražnjenja:
o Statističko vrijeme kašnjenja;
o Disperzija dielektrične propustljivosti izolacijskog materijala;
o Zapreminska vodljivost izolacijskog materijala i
o Površinska vodljivost šupljine.

25
 Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive
frekvence izvora primijenjenog napona
• Da bi se pokazala učinkovitost VF-
PRPDA metode mjerenja PP-a, a sve s
ciljem što jasnije slike stanja izolacijskog
sistema, razvijen je model koji
predstavlja dinamičku simulaciju ishoda
aktivnosti PP-ova za različite vrijednosti
primijenjene frekvencije;
• Kako bi se mogla načiniti verifikacija
rezultata simulacije procesa parcijalnih
pražnjenja, modeliran je isti uzorak na
kojemu su u prethodnim istraživanjima
provedeni eksperimenti.

Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive

frekvence izvora primijenjenog napona
• Programska podrška:
• COMSOL MPH (multi-physics) – FEM metod;
• MATLAB (matrix-laboratory).
• Puni oblik parcijalne diferencijalne jednadžbe koju COMSOL koristi za rješavanje
elektromagnetskog modula glasi:

• i nakon uvrštavanja nultih koeficijenata ova jednadžba se svede na pojednostavljeni

oblik:

26
 Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive
frekvence izvora primijenjenog napona
• Rezultat simulacije za vrijednost frekvence od 0.01 Hz za prva dva ciklusa (T=2)

Kanal 1
Električni potencijal (V)

Kanal 2

Kanal 3

Primijenjeni napon

Napon začinjanja

Napon začinjanja

Fazni ugao (o)

Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive

frekvence izvora primijenjenog napona
• Rezultat simulacije za vrijednost frekvence od 50 Hz za prva dva ciklusa (T=2)

Kanal 1
Električni potencijal (V)

Kanal 2

Kanal 3

Primijenjeni napon

Napon začinjanja

Napon začinjanja

Fazni ugao (o)

27
 Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive
frekvence izvora primijenjenog napona
• Rezultat simulacije za vrijednost frekvence od 100 Hz za prva dva ciklusa (T=2)

Kanal 1
Električni potencijal (V)

Kanal 2

Kanal 3

Primijenjeni napon

Napon začinjanja

Napon začinjanja

Fazni ugao (o)

Analiza parcijalnih pražnjenja kod promjenljive

frekvence izvora primijenjenog napona

Video f=0.01 Hz Video f=50 Hz

28
ZAHVALJUJEM NA
POZORNOSTI!

29