SADRŽAJ

Riječ autora ....................................................................................................................

Ključevi ..........................................................................................................................
Notno crtovlje ................................................................................................................
Note ................................................................................................................................
Pregled notnih vrijednosti ..............................................................................................
Stanka (pauza) ................................................................................................................
Oznake za produžavanje trajanja tonova i stanki (pauza)...............................................
Nazivi osnovnih tonova .................................................................................................
Tonski sistemi ................................................................................................................
Povisilica, snizilica i razrješilica ....................................................................................
Ritam ..............................................................................................................................
Mjera i takt .....................................................................................................................
 Usporedni pregled, mjere, takta i ritma..............................................................
Ritmičke posebnosti .......................................................................................................
Nepotpuni taktovi ..........................................................................................................
Intervali ..........................................................................................................................
 Obrat intervala....................................................................................................
 Konsonantni i disonantni intervali......................................................................
Enharmonizam ...............................................................................................................
Ljestvice .........................................................................................................................
 Dur-ljestvice........................................................................................................
 Stupnjevi ljestvice...............................................................................................
 Tetrakord.............................................................................................................
 Pregled dur-ljestvice...........................................................................................
 Mol ljestvica (vrste i osobine)............................................................................
 Pregled mol-ljestvica..........................................................................................
Predznaci ........................................................................................................................
Kvintni krug....................................................................................................................
Transpozicija ..................................................................................................................
Akordi – suzvuci ............................................................................................................
Trozvuci .........................................................................................................................
 Obrati kvitakorda................................................................................................
Kvintakordi dur-ljestvice ...............................................................................................
Kvintakordi mol-ljestvice ..............................................................................................
Septakord .......................................................................................................................
Kratice u notnom pisanju ...............................................................................................
Izrazi za načine izvođenja kompozicije .........................................................................
 Artikulacija.........................................................................................................
 Dinamika.............................................................................................................
 Tempo.................................................................................................................
 Agogika...............................................................................................................
Izrazi za karakter skladbe ..............................................................................................
Dodatak – dur ljestvice i njihov prstomet ......................................................................
Kadence..........................................................................................................................
Literatura ........................................................................................................................

7
8
 RIJEČ AUTORA

Ova skripta prvenstveno je namijenjena studentima Predškolskog odgoja i Razredne

nastave za kolegij Sviranje i Glazbeni praktikum.

Glazbeno znanje koje srednjoškolke i srednjoškolci donose sa sobom na studij je vrlo

oskudno, nejednako i nedovoljno te ih sprječava u savladavanju i realiziranju predviđenih
zahtjeva i ciljeva glazbenih kolegija na spomenutim studijskim grupama. Kroz svoj rad na
nastavi sam uočila da su studenti u svojim pokušajima prepisivanja glazbenih obrazaca vrlo
neprecizni te im ovom skriptom pokušala olakšati učenje i pripomoći budućim učiteljima i
odgojiteljima u stjecanju potrebnih znanja i vještina za uspješno praktično izvođenje
glazbenog odgoja u predškolskim ustanovama i početnim razredima općeobrazovne škole.

Koristeći stručnu glazbenu terminologiju pojasnila sam i prikazala osnove glazbene

pismenosti i teorije glazbe (ključevi, note, predznaci, intervali, ljestvice, akordi, ritam, metar,
mjera, itd…) bez kojih nije moguće sviranje na instrumentu.

Kod odabira glazbenog instrumenta uglavnom se svi studenti odlučuju za sintesajzere,

a poneki za glasovir.
Predškolske ustanove i osnovne škole uglavnom imaju glasovire (pianina) ili
sintesajzere.
Glasovir (pianino) je već ugođen instrument (ako se svake godine pravilno održava i
uštimava).

Sintesajzer su električne klavijature, također već ugođene doduše elektronski. Na

instrumentima glasoviru i sintesajzeru se precizno može odsvirati melodija i pratnja uz
pjevanje teksta skladbe.

Po završetku studija studenti Predškolskog odgoja i Razredne nastave trebali bi

svladati i služiti se notnim pismom i oznakama te znati odsvirati i otpjevati programom
predviđene skladbe za rad u vrtićima i osnovnim školama.

O tome, tko će, kako i koliko dobro svirati, pogotovo lijevu ruku na klavijaturi –
prvenstveno ovisi koliko će se držati uputa za vježbanje i, najvažnije, koliko će strpljivosti i
upornosti uložiti u vrijeme provedeno uz instrument.

Nadam se da će ovaj radni materijal koristiti studentima kao pomoć pri stjecanju
glazbenih znanja i umijeća, a sigurno će i tijekom uporabe imati i dotjerivanja u nastojanju da
uvijek bude u službi učenja i približavanja glazbenog znanja studentima te će im služiti kao
podsjetnik u nastavku praktičnog rada i nakon završetka studija.

Snježana Rončević, prof.

9
 KLJUČEVI

U glazbi imamo mnogo tonova koji se nalaze u raznim tonskim duljinama i visinama.
Da bi im se točno odredila imena, upotrebljava se više vrsta ključeva.
Ključ pišemo na početku crtovlja, ali po potrebi u toku skladbe. Od oblika i mjesta
gdje je ključ napisan, zavisi ime ključa, ali i abecedni i solmizacijski nazivi tonova iza njega.
Upotreba ključeva na raznim crtama omogućila je pisanje nota unutar pet crta, tj. bez
upotrebe pomoćnih crta iznad i ispod crtovlja.
Danas se služimo G, F i C ključevima (dobili su nazive po slovima iz latinske
abecede).

G-ključ razvio se od slova G i označuje crtu na kojoj notni znak dobiva

naziv g1 . .

F-ključ razvio se od slova F i označuje crtu na kojoj notni znak dobiva

naziv mali f .

G-ključ razvio se od slova C i označuje crtu na kojoj notni znak dobiva naziv
c1 .

Danas u upotrebi imamo ova četiri ključa:

Od G-ključeva samo ovaj na drugoj crti, od F-ključa samo F ključ ili Bas ključ (na
četvrtoj crti), od C-ključeva alt ključ na trećoj i tenor na četvrtoj crti

10
 NOTNO CRTOVLJE

Notno crtovlje ili linijski sistem upotrebljavamo za bilježenje visine tonova, a sastoji
se od pet vodoravnih crta i prostora između njih.

Iznad i ispod crtovlja upotrebljavamo i do pet crtica koje nazivamo pomoćne crte.

Notama pisanim u crtovlju, na pomoćnim crtama i u prostoru među njima označavamo

visinske razlike koje vladaju glazbom među tonovima ili zvukovima.

Želimo li spojiti dva ili više crtovlja to pišemo spojenom ili uglatom zagradom
(akolada).

11
 NOTE

Note su ortografski znaci1 u glazbi s kojima određujemo ime, trajanje i visinu tona ili
zvuka.
Oblici nota su ovi:

Nota brevis je najduža po trajanju, a prema njoj dijeljenjem izvodimo ostale

notne vrijednosti:

Notni znak naziva se nota brevis (2 /1)

Notni znak naziva se cijela nota (1 /1)

Notni znak naziva se polovinka (1 /2)

Notni znak naziva se četvrtinka (1 /4)

Notni znak naziva se osminka (1 /8)
Notni znak naziva se šesnaestinka (1 /16)

Notni znak naziva se tridesetdruginka (1 /32)

Notni znak naziva se šezdesetčetvtinka (1/64)
Notni znak naziva se stodvadesetosminka (1 /128)

1
Ortografija je glazbeni pravopis koji predviđa način na koji se trebaju pisati note i ostali glazbeni znaci i
oznake.
12
Note se mogu pisati i bez zastavica, i to tako da ih se spoji crtom ili crtama.

PREGLED NOTNIH VRIJEDNOSTI

13
 STANKA (PAUZA)

Stanka je znak kojim se označava privremeni prekid izvođenja tona ili tonova.

OZNAKE ZA PRODUŽENJE TRAJANJA TONOVA

I STANKI (PAUZA)

Svaku notnu vrijednost možemo produžiti na više načina, i to:

Točka uz notu (na desnoj strani): produženje trajanja za pola od vrijednosti iza koje stoji:

Isto vrijedi i za stanku.

Korona ili fermata2 nad notom ili pod njom, nad stankom ili ispod nje produžava notnu
vrijednost note ili stanke; u praksi se produžetak od polovice vrijednosti gotovo uvijek
poštuje.
Ona uglavnom ovisi o karakteru skladbe ili osjećaju dirigenta:

Ligatura se upotrebljava onda kad se produžetak trajanja tona ne može drugačije ritmički
ispravno napisati. To je luk koji vidimo ispisan od jedne do druge note istog imena u istoj
oktavi. Stanke ne možemo produžavati ligaturom.

2
Corona, lat – vijenac – fermata, tal. zaustaviti
14
 NAZIVI OSNOVNIH TONOVA

Skup od sedam slova latinske abecede: c, d, e, f, g, a, h nazivamo glazbena abeceda.

c, d, e, f, g, a, h

izgovor : ce, de, e, ef, ge, a, ha

Romanski narodi tonove nazivaju sloganima solmizacije uzetima iz srednjovjekovne

himne sv. Ivana Krstitelja:

Ut gneant lexis
resonare fibris
mira gestorum
famuli tuorum
solve poluti
labii reatum

Sancte Joannes

To znači: Ut, re, mi, fa, sol, la. Naziv za sedmi ton "Ti" uveden je krajem 16. st. U 17. st.
naziv "Ut" je zamijenjen iz pjevačko tehničkih razloga slogom "Do". Tako da imamo:

Do, re, mi, fa, so, la, ti

c, d, e, f, g, a, h

Zorno, na klavijaturi imamo:

15
TONSKI SISTEM

16
 POVISILICA, SNIZILICA I
RAZRJEŠILICA

Svaki osnovni ton možemo povisiti ili sniziti na sljedeće načine:

1. Povisilica ( # ) označuje povišenje tona za poluton. Svaki ton dobiva nastavak –is.

2. Snizilica ( b ) označuje sniženje tona za poluton. Svaki ton dobiva nastavak – es.

3. Dvostruka povisilica ( x ) označuje povišeni ton za cijeli ton. Svaki ton dobiva
nastavak –isis.

4. Dvostruka snizilica (b b) označuje sniženje tona za cijeli ton. Svaki ton dobiva
nastavak – eses.

5. Razrješilica ( ) razrješava, prekida ulogu povisilice i snizilice te označava

povratak u osnovni ton.

NAPOMENA:
Ako imamo ispisivanje povisilica i snizilica u taktu – povišenje ili sniženje vrijedi za onu notu
pred kojom je ispisana te za ponavljanje iste ili istih nota u tom taktu.

17
 RITAM

Ritam je ravnomjerno izmjenjivanje tonova ili zvukova jednakog ili različitog trajanja.
Svako gibanje možemo nazvati ritmom; npr. disanje, rad srca, dan-noć, ples...
Osobiti ritam imaju ovi plesni oblici:

MJERA I TAKT

Mjera je pojam koji ukazuje na broj i vrstu osnovnih jedinica (doba).

Oznaku mjere pišemo na početku crtovlja odmah iza ključa i predznaka (ili u
daljnjem toku skladbe, ako dolazi do promjena mjere).
Takt je najmanja grupa tonova koja se dobiva simetričkom podjelom jednog niza
tonova na manje, jednake ritmičke dijelove.

Ovako stvorene jednake ritmičke grupe odvajamo jednu od druge takticom – taktnom
crtom (tinac).

Između taktnih crta stvorena je takva podjela da se u svakoj grupi nalazi isti broj
taktnih naglašenih i nenaglašenih dijelova.
Vrijednost i količinu taktnih grupa obilježavamo razmakom na početku skladbe.

Brojnik pokazuje broj taktovnih jedinica, a donji broj nazivnik trajanje jedne
taktovne jedinice U novije vrijeme mjera se označuje tako da se umjesto donje brojke ispisuje
određena notna vrijednost.

U svakom taktu međusobno je određen naglašeni dio Teza ( — ) i nenaglašeni dio Arza
( ) takta.
Osnovno je da u:
U dvočetvrtinskom taktu imam: —
U tročetvrtinskom taktu imamo: —
U četveročetvrtinskom taktu imamo: = —

18
 MJERE MOGU BITI OSNOVNE I SLOŽENE

Osnovne mjere su one mjere koje imaju jedno naglašeno doba u taktu (prvo doba), a
drugo i treće nenaglašeno.

Osnovne mjere su dvodobne i trodobne.

Dvodobne mjere su:

(čitaj: dvocijelna, dvopolovinska, dvočetvrtinska, dvoosminska i dvošesnaestinska).

Trodobne mjere su:

(čitaj: trocijelna, tropolovinska, tročetvrtinska, troosminska i trošesnaestinska).

Složene mjere su sastavljene od dvodobnih i trodobnih te imaju više naglašenih doba u

taktu od kojih je prva najjače naglašena, a sljedeće su postupno manje naglašene.

USPOREDNI PREGLED METRUMA, MJERE, TAKTA,

(TEZA I ARZA) I RITMA

19
 RITMIČKE POSEBNOSTI

Triola je ritmička grupa koju dobijemo ako jednu taktovnu jedinicu ili dvodijelnu
ritmičku grupu podijelimo na tri jednaka dijela. Označujemo je lukom ili uglatom zagradom i
brojkom 3.

Možemo je pronaći i pisanu na duljim i kraćim tonovima i pauzama:

Sinkopa je ritmička pojava koja nastaje ako se nenaglašeni dio takta spoji sa sljedećim
naglašenim, uslijed čega naglasak s naglašenog prelazi na nenaglašeni dio takta, tj. na početak
sinkope.

20
 NEPOTPUNI TAKTOVI

Nepotpuni takt ili uzmah javlja se najčešće na početku skladbe ili nekoga njezinog
dijela. Njegova karakteristika je ta da ne počinje prvim taktovim dijelom, teškom dobom-
tezom, već počinje na lakoj dobi-arzi, s jednim ili više tonova na početku glazbene fraze.
Uzmah s motivom koji slijedi tvori jednu jedinstvenu cjelinu i smatramo ga pripremnim
dijelom za nastup teške dobe-teze i slijedećeg takta.
Uzmah može početi s frazom na lakoj dobi-arzi:

ODE ZIMA

Uzmah može početi s pauzom na početku teze-teške dobe, dok glazbena fraza počinje
na drugom njezinom dijelu:

OSTENDE NOBIS

Ponekad, u posljednjem taktu skladbe ili njezina dijela nalazimo onoliko taktnih dijelova
koliko ih je nedostajalo u prvom taktu.

SRETAN ROĐENDAN

21
 INTERVALI

Interval je visinska, zvučna razlika među tonovima koji mogu zvučati uzastopno
(jedan iza drugoga) ili istodobno.
Imamo melodijske i harmonijske intervale. Oni koji zvuče jedan za drugim, zovu se
melodijski, a oni koji zvuče istodobno su harmonijski.

INTERVALI
Obilježavanje: Naziv: Veličina:
1 Prima (lat. primus – prvi) unisono 0
m2 Mala 1
/2
v2 Velika sekunda (secundus – drugi) 1
m3 Mala 11/2
v3 Velika terca (tertius – treći) 2
Č4 Čista kvarta (quartus – četvrti) 21/2
P4 Povećana kvarta 3
Č5 Čista kvinta (quintus– peti) 31/2
m6 Mala 4
v6 Velika seksta (sextus– šesti) 41/2
m7 Mala 5
v7 Velika septima (septimus – sedmi) 51/2
8 Oktava (octavus – osmi) 6

22
 OBRATI INTERVALA

Obrat intervala izvodimo tako da niži ton premjestimo za oktavu (8

tonova) više ili viši za oktavu niše.

Time dobivamo:

prima u oktavu 1u8

sekunda u septimu 2u7
terca u sektu 3u6
kvarta u kvintu 4u5
kvinta u kvartu 5u4
sekta u tercu 6u3
septima u sekundu 7u2

KONSONANTNI I DISONANTNI INTERVALI

Konsonantni intervali ne traže dalje kretanje, djeluju smireno, dok disonantni su

"napeti", traže rješenje u konsonanci.

Konsonantni intervali su: prima, čista kvarta, kvinta, oktava, male i velike terce i sekste.

Disonantni intervali su: sekunda, kvarta, septima.

Upozorenje: Doživljaji estetskog osjećaja i općenito shvaćanja disonantnih i konsonantnih

intervala su se tijekom stoljeća razvijali i mijenjali, te je i danas dosta proturječnosti o
njihovoj podjeli ili ne-podjeli.

23
 ENHARMONIZAM

Enharmonijski tonovi (jednozvučni, jednakozvučni) su oni tonovi koji imaju istu

visinu, na istom mjestu ih sviramo, ali različito pišemo.
Pregled enharmonijskih tonova na klavijaturi:

LJESTVICE

Ljestvica ili skala je niz od osam tonova (osmi ton je ponavljanje prvog za oktavu
više) koji su poredani po određenim pravilima redoslijeda cijelih tonova i polutonova.
Tonovi ljestvice zovu se stupnjevi i označuju se rimskim brojevima.
Ljestvica dobiva ime po početnom tonu. Imena dur ljestvice pišemo velikim slovom, a mol
ljestvice malim.

DUR LJESTVICA

Dur ljestvica je dijatonski niz od osam tonova u kojoj se polutonovi (interval male
sekunde) nalaze između III. i IV. te VII. i VIII. stupnja, a između ostalih stupnjeva nalaze se
cijeli tonovi (interval velike sekunde).

24
 STUPNJEVI LJESTVICE
Svaka ljestvica, dur ili mol ima tri glavna i tri paralelna stupnja. Svaki paralelni
stupanj je zamjenik glavnog stupnja (vrlo bitno za harmonizaciju pjesama).

Glavni stupnjevi jesu:

I. Tonika (donja-temeljni ton) T
IV. Subdominanta (donji vladajući ton) S
V. Dominanta (vladajući dominantni ton) D
VIII. Tonika (gornja-temeljni ton)

Paralelni stupnjevi jesu:

VII. Vođica
VI. Tonična paralela Tp
III. Dominantna paralela Dp
II. Subdominantna paralela Sp

Uočavamo da se za obilježavanje uvijek uzimamo početna slova riječi.

TETRAKORD

Tetrakord3 je niz od četiri tona, prema tome ljestvicu dijelimo na dva tetrakorda:

Prvi ili donji tetrakord nazivamo i tonični tetrakord, a drugi ili gornji nazivamo
dominantni.

Oba tetrakorda u durskoj ljestvici su dur.

1+1+1/2
v2+v2+m2

3
tetrakord, grč. tetra – četiri, kord - žice
25
PONOVIMO
DUR LJESTVICA JE

- OSAM TONOVA – 2 DUR TETRAKORDA ( 1+1+1/2)

- III. i IV. , VII. i VIII. – POLUTONOVI
- I., IV., V., (T, S, D) - GLAVNI STUPNJEVI
- PARALELNI STUPNJEVI II., III., VI. i VII.
- VII. stupanj se zove VOĐICA

PREGLED DUR LJESTVICA

26
 MOL LJESTVICE

Mol ljestvice su dijatonski nizovi od osam tonova sastavljeni od dva različita tetrakorda, a
prema obliku i sastavu drugog – gornjeg tetrakorda razlikujemo tri vrste mol ljestvica.

1. Prirodna
2. Harmonijska
3. Melodijska

Prirodna molska ljestvica

SVAKA PRIRODNA MOL LJESTVICA IMA ISTE PREDZNAKE KAO I

NJEZINA PARALELNA DURSKA LJESTVICA.
U prirodnoj mol ljestvici polutonovi su između II. i III., i V. i VI. stupnja, a
tetrakordi
- Prvi molski (1, ½, 1), a drugi frigijski (1/2, 1, 1).

Harmonijska mol ljestvica ima polutonove između II. i III., V. i VI. te VII. i VIII
stupnja. Između VI. i VII. stupnja nastaje povećana sekunda (1 ½).

(Svaka harmonijska ljestvica ista je kao i prirodna mol ljestvica sve do VII. stupnja
– vođice, koji treba povisiti – op. priređivača)

27
 Melodijska ljestvica ima polutonove između II. i III., te VII. i VIII. stupnja, ali ona
nije ista u ulaznom i silaznom smjeru. U silaznom smjeru je jednaka prirodnoj molskoj
ljestvici.

Melodijskoj ljestvici u uzlaznom smjeru povisujemo VI. I VII. stupanj, a u silaznom

dopisujemo razrješilicu ( ) na VII. i VI. stupnju

PONOVIMO:

Prirodna mol ljestvica ima:

 predznake iste kao paralelni dur
 polutonove između II. i III., V. i VI. stupnja.
 prvi tetrakord je molski, a drugi frigijski

Harmonijska mol ljestvica ima:

 povišeni VII. stupanj (vođicu)
 polutonove između II. i III., V. i VI. te VII. i VIII. stupnja
 povećanu sekundu između VI. i VII. stupnja
 prvi tetrakord je molski, a drugi harmonijski

Melodijska mol ljestvica ima:

 povišeni VI. i VII. stupanj
 polutonove između II. i III., VII. i VIII. stupnja
 ulazna ljestvica je melodijski mol, a silazna prirodni
 tetrakordi su u uzlaznom smjeru prvi molski, drugi durski, a u silaznom frigijski pa
molski.

Znači da u durskim i molskim ljestvicama imamo sljedeće tetrakorde:

 Durski td 1 + 1 + ½
 Molski tm 1 + ½ + 1
 Frigijski tf ½ + 1 + 1
 Harmonijski th ½ + 1½+ ½

½ = mala sekunda
1 = velika sekunda
1½ = povećana sekunda

28
Pregled mol-ljestvica:

29
30
31
 PREDZNACI

Predznaci se pišu odmah iza ključa. NJIHOV REDOSLIJED SE NE SMIJE

MIJENJATI, JER NAM UPRAVO ON GOVORI O KOJOJ JE LJESTVICI ODNOSNO
TONALITETU RIJEČ.
Predznaci dura i paralelnog mola su:

ZA LAKŠE SNALAŽENJE U TONALITETIMA DURA I MOLA SLUŽI NAM

KVINTNI KRUG

32
 U kvintnom krugu svi tonaliteti dura i mola su poredani prema broju predznaka tako
da idući udesno počevši od C-dura i a-mola, svaki idući tonalitet ima po jednu povisilicu
više.
Razlika u visini tonike jednog tonaliteta do tonike slijedećeg, susjednog tonaliteta je uvijek
interval čiste kvinte.
Krenemo li po kvintnom krugu ulijevo, ponovno počevši od C-dura i a-mola, svaki
slijedeći tonalitet ima po jednu snizilicu više.

33
 TRANSPOZICIJA

Transpozicija (lat. transponere – premjestiti) znači prelazak iz jednog tonaliteta u drugi

tonalitet (za interval na niže ili na više) od izvornog tonaliteta u kojem je skladba pisana. Pri
tome se ne smiju mijenjati trajanje nota i intervali melodije.

Primjer:

AKORDI - SUZVUCI

Akord je istovremeno zvučanje najmanje tri tona različite visine. Oni mogu biti po
broju tonova trozvuci, četverozvuci, peterozvuci i sedmerozvuci.
Akorde označavamo arapskim brojkama.

5 - k v i n t a k o r d (trozvuk)
7 - s e p t a k o r d (četverozvuk)
9 - n o n a k o r d (peterozvuk)
11 - u n d e c i m a k o r d (šesterozvuk)
13 - t e r d e c i m a k o r d (sedmerozvuk)

34
 TROZVUCI
Akord koji je sastavljen od samo tri različita tona zove se trozvuk. Svaki trozvuk u
osnovnom ili temeljnom obliku sastavljen je od temeljnog ili osnovnog tona, terce i kvinte.
Prema veličini terce i kvinte razlikujemo sljedeće trozvuke:

Veliki (dur) kvintakord sastoji se od temeljnog tona, velike terce i čiste kvinte.

Mali (mol) kvintakord sastoji se od temeljnog tona, male terce i čiste kvinte.

Smanjeni kvintakord se sastoji od temeljnog tona, male terce i smanjene kvinte.

Povećani kvintakord sastoji se od temeljnog tona, velike terce i povećane kvinte.

OBRATI KVINTAKORDA

Obrati kvintakorda su:

Sekstakord (6/3) je prvi obrat kvintakorda koji ima u basu tercu temeljnog oblika trozvuka.

35
Kvartsekstakord (6/4 ) je drugi obrat kvintakorda koji ima u basu kvintu temeljnog oblika
trozvuka.

KVINTAKORDI C-DUR LJESTVICE:

KVINTAKORDI MOL - LJESTVICE I NJIHOVE

FUNKCIJE

U prirodnoj mol-ljestvici:

U harmonijskoj mol ljestvici:

Prirodna mol-ljestvica:

Harmonijska mol-ljestvica:

36
 SEPTAKORD (ČETVEROZVUK)

Akord koji je sastavljen od četiri tona različite visine zove se četverozvuk.

Ako trozvuku u temeljnom obliku dodamo još jednu tercu (dobijemo tri terce jednu
iznad druge), odnosno dodamo li temeljnom tonu trozvuka septimu, nastaje četverozvuk u
temeljnom obliku: SEPTAKORD.

VRSTE SEPTAKORDA

Veliki dur septakord, mali dur septakord ili DOMINANTNI SEPTAKORD, veliki mol
septakord, mali mol septakord, napola umanjen septakord, umanjeni septakord i povećani
septakord.
Od svih septakorda najvažniji je DOMINANTNI SEPTAKORD koji nastaje tako da trozvuku
građenom na dominanti (peti stupanj ljestvice) dura ili mola dodamo m7.

37
 KRATICE U NOTNOM PISANJU
(ABREVIATURA)

Kratice u notnom pisanju služe da bismo izbjegli ponovno pisanje notnih skupina
dijelova skladbe i sl.

REPETICIJA je ponavljanje duljeg dijela skladbe..

Može se nalaziti na kraju, i tada se skladba ponavlja od početka do kraja, ako se nalazi
u toku skladbe, onda mora točno obilježavati koji se dio mora ponoviti.
Rimskim brojevima I i II (ponekad i arapskim) označena u taktu ispod zagrade pratica
je za "prima volta" (prvi put) i "sekonda volta" (drugi put).
To znači da nakon ponavljanja takt koji ima oznaku I ispustiti te nastavi taktom koji
ima oznaku II.

D.C. (D a c a p o – izg. dal kapo – od početka) znači ponavljanje od početka.

D.C al F i n e (D a c a p o al F i n e – od početka do kraja) znači ponavljanje od

početka do mjesta označeno s Fine.

Kratica m. s. (m a n o s i n i s t r a) znači izvođenje lijevom rukom. Vijugasta crtica

ispred akorda znači rastavljeno izvođenje akordnih tonova, slično kao na harfi; taj način
nazivamo a r p e g g i o (čit. arpeđo).

Kratica G. P. (čit. generalpauza) nad stankom znači generalnu stanku za sve pjevačke i
instrumentalne dionice.

38
 Ped. (p e d a l) 1 znači da izvodimo uz pritisak na desni pedal klavira. Zvjezdica (*)
znači prestanak pritiska na pedal.

T r e m o l o (tresenje, treperenje) ili t r e m o l a n d o (skrać.trem.) znači što brže

ponavljanje jednoga napisanog ili izmjenično brže ponavljanje više napisanih tonova.

8va iznad nota je znak da se notni zapis transponira za oktavu gore, a 8 va ispod note je
znak da se transponira za oktavu prema dolje.

Riječ "I o c o" (izg.Ioko) upozorava da transpozicija prestaje.

IZRAZI ZA NAČINE IZVOĐENJA

SKLADBE

Da bi nam skladatelj što bolje i više približio svoju zamisao o konačnom izvođenju
svoje skladbe, postoje oznake koje nam približavaju ispravno izvođenje uz, naravno, potrebnu
muzikalnost izvođača.
Tu spadaju artikulacija, dinamika, tempo, agogika i izrazi za ugođaj (karakter)
skladbe.

ARTIKULACIJA – način izvođenja

Legato (tal.vezano) – luka iznad ili ispod nota; izvođenje bez odvajanja.

39
Non legato (tal. nevezano) - suprotno od legata.

Legatissimo (tal. veoma vezano) - vrlo vezano izvođenje.

Tenuto (tal. otegnuto) označuje se crticom iznad note.

Stacatto (izg. stakato tal. odsječeno, odvojeno) označuje se točkom iznad note.

Martelatto (tal. udarno oštro "kao čekićem) označuje se malim klinom iznad note; oštriji
staccato.

Portato (tal. nošeno, preneseno) označuje se točkom i lukom iznad nota; ublaženi staccato.

Marcato (izg. markato, tal. naglašeno) označuje se slično položenom tiskanom slovu V iznad
nota; znači da tonove izvodimo naglašeno.

Glisando (tal. klizeće) označuje se vijugasto crticom od note do note; znači da treba kliznuti
preko posrednih tonova.

Cezura (tal. caesura – presijecanje) označuje se crticom između nota na notnom crtovlju, a
znači kratak prekid izvođenja (obično na kraju fraze ili za uzimanje daha u pjevanju).

Una corda (tal. – jedina žica) znači pritisak na lijevi pedal klavira.

40
Con sordino (tal. – s prigušivačem) znači upotrebu sordina kod gudačkih i nekih puhačkih
instrumenata.

DINAMIKA 4

Njezini znakovi označavaju kojom jačinom zvuka treba izvoditi dio ili cijelu skladbu.

D i n a m i č k i s u z n a k o v i:

rfz (rinsforzando- izg. rinsforcando) pojačano

sfz (sforzando – izg. sforcando) izraziti kratki naglasak
sf (sforzato – izg. sforcato) izraziti kratki naglasak
fp (fortepjano ) jako, a zatim odmah tiho
ffff (fortissimo possibile) jako koliko je god moguće
fff (fortefortissimo) najjače
ff (fortissimo) jače
f (forte) jako
mf (mezzoforte – izg. mezoforte) srednje jako
mp (mezzopiano – izg. mezopiano) srednje tiho
p (piano) tiho
pp (pianissimo) najtiše
ppp ( pianissimo possibile) tiho koliko je god moguće

cresc. (crescendo) – izg. krešendo postupno jače

descresc. (desrescendo) postupno tiše

TEMPO5

Označuje brzinu izvođenja nekog glazbenog djela.

Najčešći nazivi za tempo su:

Polagani tempo

Grave - teško
Lagro - široko, otegnuto
Lento - sporo
Adagio (izg. adađo) - polagano vrlo sporo

Umjereni tempo

Andante - polako, korakom

Sostenuto - suzdržljivo, otežući
Maestozo (izg. maestozo) - veličanstveno, svečano
Moderato - umjereno

4
Dynamis, grč. snaga, jakost
5
tempo, tal. vrijeme
41
 Brzi tempo

Allegro - brzo, veselo

Animato - oduševljeno, živo

Vrlo brzi tempo

Con brio - bodro, poletno

Con fuoco (izg. kon fuoko) - vatreno, divlje
Vivace (izg. vivače) - živahno, živo
Presto - vrlo brzo, naglo
Prestissimo (izg. prestisimo) - brzo, koliko je moguće

Izrazima za tempo dodaje se po potrebi i:

assai (izg. asai) - vrlo

meno - manje
molto - mnogo
non - ne
piu (izg. pju) - više
poco (izg. poko) - malo
poco a poco - malo po malo
troppo - previše

Nazivi koji ujedno označuju mijenjanje tempa i jačine su:

diminuendo. kratica dim. - popuštajući, slabeći

morendo, kratica mor. - zamirujući, nestajući

AGOGIKA6

Agogički izrazi označuju manje izmjene tempa za vrijeme izvođenja skladbe, npr.:

ritenuto, kratica riten. - zadržano (naglo)

ritardano, kratica ritard., ili rit. - otežuće (usporeno)
rallentano, kratica rall. - usporavajući
stringendo, (izg. strinđendo), kratica string. - užurbano, ubrzano
accelerando, (izg. ačelerando), kratica accel. - ubrzavajući

6
Agein, grč. - voditi
42
 IZRAZI ZA KARAKTER SKLADBE

Najčešći izrazi koji označuju k a r a k t e r s k l a d b e :

IZRAZ IZGOVOR ZNAČENJE

affettuoso afetuozo uzbuđeno

agitato ađitato nemirno
amibale amibale ljupko
appassionato apasionato strastveno
a piacere a pjačere po volji
adito adito žarko
arioso ariozo melodiozno
brillante briljante sjajno, blistavo
burlesco burlesko šaljivo
calando kalando popuštajući, padajući
calmo, calmato kalmo, kalmato mirno
cantabile kantabile pijevno, raspjevano
capriccoso kapričozo nestašno, slobodno
comodo komodo udobno
deciso dečizo određeno, odlučno
delicato delikato nježno, ukusno
dolce dolče slatko
doloroso dolorozo žalosno, bolno
energico enerđiko odlično
eroico eroiko junački, herojski
espressivo,con espressione espresivo,kon espresione izrazito
festivo festivo svečano
fresco fresko živahno, svježe
funebre funebre žalosno
giocoso đokozo razigrano
giusto đusto točno
grandioso grandiozo veličanstveno, uzvišeno
impetuoso impetuozo burno, neobuzdano
intimo intimo iskreno, srdačno
irato, con ira irato, kon ira srdito
lagrimoso lagrimozo plačljivo
laggiero leđero lagano
liberamente liberamente slobodno
marciale marčale vojnički, kao koračnica
nobile nobile plemenito
pesante pezante teško
piacevole pjačevole slobodno
piangendo pjanđendo plačljivo
religioso reliđiozo pobožno
rigorozo rigorozo strogo
risoluto rizoluto odlučno
semplice sempliče jednostavno
sensibile senzibile osjećajno
serioso seriozo ozbiljno
sotto voce soto voče prigušeno
43
svelto zvelto probuđeno, naglo
tardanto tardando usporavajući
tempo rubato tempo rubato u slobodnom tempu
tenero tenero nježno, mekano
tranquillo trankvilo mirno
tremolo tremolo uzdrhtalo
triste triste žalosno
veloce veloče brzo, živo
vibrato vibrato tresući, podrhtavajući
volante volente letimice

O s t a l i i z r a z i:

accentuato ačentuato naglašeno

accompagnato akompanjato prateće
ad libitum ad libitum po volji
affrentando afrentando ubrzavajući
al fine al fine do kraja
allargando alagrando rastežući
allegro con spitiro alegro kon spirito živahno i ushićeno
appassionato apasionato strastveno
a tempo a tempo u prvobitnoj brzini
attaca ataka nastavi odmah
ancora ankora još
animato animato oduševljeno
ben marcato ben markato dobro naglašeno
con amore kon amore s ljubavlju
con anima kon anima osjećajno, oduševljeno
con forza kon forca jako, snažno
con grandezza kon grandeca dostojanstveno
son grazia kon gracia dražesno
con passione kon pasione strastveno
con rabba kon rabia ljutito
con sentimento kon sentimento s osjećajem
con slancio kon zjančo s poletom
con sordinom kon sordinom s prigušivačem
con spirito kon spirito ushićeno, produhovljeno
con tuta la forza kon tuta la forca svom snagom
corda korda žica, strune
dolcissimo dolčisimo vrlo slatko, nježno
doppio moviemento dopjo movimento dvaput brže
espirando espirando zamirući
estinto estinto ugaslo, jedva čujno
furioso furiozo bijesno, divlje
introduzione introducione uvod
larghissimo largisimo vrlo široko
l'istesso tempo ilstesso tempo istom brzinom
marcatissimo markatisimo jako naglašeno
marcia marča koračnica
mezza voce meza voče poluglasno
misterioso misteriozo tajanstveno
mosso moso pokretljivo
44
parlando parlando govoreći
pastorale pastorale pastirski, idilično
patetico patetiko dirljiv, uzbudljiv
pietoso pietozo sućutno, sažalno
placido plačido mirno, tiho
quasi kvazi gotovo kao, poput
rapido rapido brzo, žurno
recitativo rečitativo pripovijedajuće
replica replika ponavljanje
repetizione repeticione ponavljanje
rustico rustiko grubo
senza senca bez
sempre sempre uvijek
scherzando, scherzoso skercando šaljivo
smorendo smorendo zamirući
smorzando smorcando zamirući
sonoro sonoro punozvučno
sopra sopra na, nad
subito subito odmah
sul sul na
tardo tardo spor
tempo10 tempo početna brzina
tutti tuti svi
unisono unisono jednoglasno
velocissimo veločisimo jako brzo
verte verte okreni
vivacissimo vivačisimo jako živo
voce voče glas
volti volti okreni

45
DODATAK - DUR-LJESTVICE

46
MOL LJESTVICE I PRSTOMET

47
KADENCE

48
49
50
51
 ZAMJENICI GLAVNIH STUPNJEVA

T-VI S-II D-III

C-DUR C-a F-d G-e

G-DUR G-e C-a D-h
D-DUR D-h G-e A-fis
A-DUR A-fis D-h E-cis
E-DUR E-cis A-fis H-gis
H-gis E-cis Fis-dis
Fis-dis H-gis Cis-ais
Cis-ais Fis-dis Gis-ais
F-DUR F-d B-g C-a
B-DUR B-g Es-c F-d
Es-DUR Es-c As-f B-g
As-DUR As-f Des-b Es-c
Des-b Ges-as As-f
Ges-es Ces-as Des-b
Ces-ag Fes-des Ges-es

52
 LITERATURA

1. Glazbena enciklopedija, Školska knjiga, Zagreb 1983.

2. Nikša Gligo: Pojmovni vodič kroz glazbu 20 stoljeća, Muzički informativni centar
KDZ, Matica hrvatska, Zagreb 1996.
3. Miroslav Magdalenić: "Osnove tonskog sloga" I dio, Školska knjiga, Zagreb, 1968.
4. Albert Marković: "555 izabranih primjera za solfeggio", Školska knjiga, Zagreb, 1971.
5. Truda Reich: Glazbena čitanka Školska knjiga, Zagreb, 1994.
6. Felix Spiller: Muzički sustav, tisak: Šolta, Zagreb, 1996.
7. Josip Završki: "Teorija glazbe" Školska knjiga, Zagreb, 1990.
8. Josip Završki: "Rad sa dječjim pjevačkim zborom" Školska knjiga, Zagreb, 1979.

53
54
 Recenzija

Skripta na vrlo pregledan i sistematičan način prezentira osnove glazbene

pismenosti i teorije, što je neophodno studentima Predškolskog odgoja i studija
Razredne nastave, kako bi se osposobili za sviranje, odnosno realiziranje
elementarne akordičke pratnje određenim pjesmama.
Autorica daje pregled ključeva, nota, predznaka, intervala, ljestvica, akorda, te
elementarnih pojmova vezanih uz ritam, mjeru, takt, artikulaciju, dinamiku, tempo i
agogiku. Na kraju su prikazane neke od dur i mol ljestvica s pripadajućim
prstometima, kao i kadence.
Skripta koncipirana na ovakav način predstavlja značajnu pomoć studentima u
svladavanju gradiva iz kolegija Sviranje

mr.sc. Snježana Dobrota

Filozofski fakultet u Splitu

55
 Recenzija

U radu Osnovne glazbene teorije, autorica je vrlo pregledno konzistentno,

jezgrovito i zorno izložila o naslovljenoj problematici. Naime, distiktivna,
nejednaka, a često i nedovoljna, razina znanja osnovnih glazbeno-teoretskih
pojmova kod studenata Razredne nastave i Predškolskog odgoja, sprječava
svladavanje i realiziranje predviđenih zahtjeva i ciljeva glazbenih kolegija na
spomenutim studijskim grupama. Stoga će, nesumnjivo, ovaj rad značajno
pripomoći budućim učiteljima i odgajateljima u stjecanju potrebnih znanja i vještina
za uspješno praktično izvođenje glazbenog odgoja u predškolskim ustanovama i
početnim razredima općeobrazovne škole. Koristeći stručnu glazbenu
terminologiju, autorica je pojasnila i prikazala osnove glazbene pismenosti i teorije
glazbe (ključevi, note, predznaci, intervali, ljestvice, akordi, ritam, metar, mjera,
artikulacija, dinamika, tempo, agogika, itd.), bez kojih nije moguće učenje sviranja
na instrumentu.
Slijedom navedenog, držim da će ovaj radni materijal koristiti studentima tijekom
studija kao pomoć pri stjecanju glazbenih znanja i umijeća, te da će im služiti kao
podsjetnik u nastavku praktičnog rada i nakon završena studija.

mr.sc. Ivana Tomić Ferić

Filozofski fakultet u Splitu

56
 NAKLADNIK

Sveučilište u Zadru
Ulica Mihovila Pavlinovića bb, Zadar, Hrvatska

ZA NAKLADNIKA

Damir Magaš

NAKLADA

500 primjeraka

TISAK

Grafotehna, Zadar

57