3/14/2017

Dinamika fluida

Šefko Šikalo

Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dinamike materijalne točke i dinamika sistema

materijalnih tačaka
r
r vektor položaja
r
F rezultantna vanjska sila na
materijalnu točku
Kinematika
r r
r dr r dv
v= a=
dt dt
r r
II Newtonov zakon ma = F (1)
r r r r
prvi alternativni oblik a = dv dt m=const. p = mv količina kretanja (kgm/s)
d r r
(mv ) = F (2)
dt

Brzina promjene količine kretanja materijalne tačke jednaka je rezultantnoj sili koja
na nju djeluje.

Šefko Šikalo 2

1
 3/14/2017

drugi alternativni oblik d r r r

r ( mv ) = F r
množenjem jed. (2) sa r sa lijeve strane, dobijemo dt
r r
r r r d r
r d
r × (mv ) = r × F (r × mvr ) − mvr × dr = M
dt dt dt
r
dr r r r r
=v r ⋅F = M (moment rezultantne sile)
dt
r r
d r
[r × mvr ] − mvr × vr = M mvr × vr = 0 K = (rr × mvr ) moment količine kretanja, prema
dt r tome slijedi
d r
(r × mvr ) = M (3)
dt
Brzina promjene momenta količine kretanja materijalne tačke jednaka je momentu
rezultantne sile koja na nju djeluje.
r
dv r r
treći alternativni oblik m =F Množenjem ove jednačine skalarno sa v
dt
d ⎛ v2 ⎞ r r dEk (4)
⎜m ⎟ = F ⋅v =P
dt ⎜⎝ 2 ⎟⎠ dt
v2 r r
Ek = m kinetička energija P = F ⋅ v snaga rezultantne sile
2
Brzina promjene kinetičke energije materijalne tačke jednaka je snazi rezultantne sile
koja na nju djeluje.
Šefko Šikalo 3

Rezime
d r r
(mv ) = F (2)
dt

Brzina promjene količine kretanja materijalne tačke jednaka je rezultantnoj sili koja
na nju djeluje.
d r r
(r × mvr ) = M (3)
dt
Brzina promjene momenta količine kretanja materijalne tačke jednaka je momentu
rezultantne sile koja na nju djeluje.

d ⎛ v2 ⎞ r r dEk
⎜m ⎟ = F ⋅v =P (4)
dt ⎜⎝ 2 ⎟⎠ dt
v2 r r
Ek = m kinetička energija P = F ⋅ v snaga rezultantne sile
2
Brzina promjene kinetičke energije materijalne tačke jednaka je snazi rezultantne sile
koja na nju djeluje.

Šefko Šikalo 4

2
 3/14/2017

Osnovni zakoni dinamike fluida

Ova tri zakona primijenit ćemo u mehanici fluida na materijalni volumen koji ima
značenje sistema materijalnih tačaka.

Mehanika Mehanika fluida

Sistem materijalnih točaka Materijalni volumen

Sile dodira između čestica unutar VM(t)

su unutarnje sile.

Šefko Šikalo 5

N
D
Zakon očuvanja mase: ∑m
k =1
k =0
Dt VM∫(t )
ρdV = 0

Zakon očuvanja količine kretanja D r r r

d N r N r ∫ ρv dV = ∫ ρfdV + ∫ σdS
∑ mk vk = ∑
dt k =1 k =1
Fk Dt VM (t ) VM ( t ) S M (t )

Zakon očuvanja momenta količine kretanja D r r r r r r

∫ r × ρv dV = ∫ r × ρfdV + ∫ r × σdS
( )
d N r r
(r × mk vrk ) = ∑ rr × Fk
N

∑
dt k =1 k =1
Dt VM (t ) VM ( t ) S M (t )

Zakon mehaničke energije D v2 r r r r

d N ⎛ vk2 ⎞ N r r N r
r ∫ ρ dV = ∫ ρf ⋅ v dV + ∫ σ ⋅ v dS − PF
Dt VM (t ) 2
∑ ⎜ mk 2 ⎟⎟ = ∑
dt k =1 ⎜⎝
Fk ⋅ vk + ∑ Fk′ ⋅ vk VM ( t ) S M (t )
⎠ k =1 k =1
N r
r
PF = ∑ Fk ⋅ vk′ snaga unutarnjih sila
k =1

Šefko Šikalo 6

3
 3/14/2017

Zakoni dinamike fluida

Strujanje nestišljivog fluida Strujanje stišljivog fluida

ρ =const. ρ ≠const.
1. Zakon očuvanja mase 1. Zakon očuvanja mase
2. Zakon očuvanja količine kretanja 2. Zakon očuvanja količine kretanja
3 Zakon
3. Z k očuvanja
č j momenta t količine
k liči 3 Zakon
3. Z k očuvanja
č j momentat količine
k liči
kretanja kretanja
4. Zakon mehaničke energije 4. Zakon očuvanja energije
(Prvi zakon termodinamike)

5. Drugi zakon termodinamike

Za ocjenu fizikalnosti strujanja stišljivog fluida koristi i II zakon termodinamike.

Šefko Šikalo 7

Zakon kinetičke (mehaničke) energije za kontrolni volumen

D v2 r r r r
∫ ρ dV = ∫ ρf ⋅ v dV + ∫ σ ⋅ v dS − PF
Dt VM ( t ) 2 dV =dS ×dh
VM ( t ) S M (t ) r r
dh = n ⋅ v dt
r r
D
∫ ρ 2 dV
v2 dV = dSv ⋅ n dt
Dt
6444447444448 VM ( t )

d v2 v2 r r r r r r
∫ ρ dV + ∫ ρ v ⋅ n dS = ∫ ρf ⋅ v dV + ∫ σ ⋅ v dS −
dt VKV 2 2
PF
{
S KV V KV S KV snaga unutarnjih
14 4244 3 144244 3 14243 1424 3 sila
brzina promjene u KV brzina proticanja kroz KP snaga masenih sila snaga vanjskih
(brzina akumulacije) površinskih sila

[Brzina promjene Ek u KV (brzina akumulacije) + Protok Ek kroz KP = Snaga masenih sila +

Snaga vanjskih površinskih sila + Snaga unutrašnjih sila]
d v2 v2 r r r r r r
∫ ρ
dt VKV 2
dV + ∫
S KV
ρ
2
v ⋅ n dS = ∫ ρf ⋅ v dV + ∫ σ ⋅ v dS − PF
VKV S KV

Šefko Šikalo 8

4
 3/14/2017

Do proticanja kinetičke energije dolazi samo kroz dijelove kontrolne površine kroz koje
protiče fluid (ulazna i izlazna površina), pa se za područje integracije u drugom
integralu gornje jednačine može uzeti Sin + Sout.
r r r
Površinske sile se mogu prikazati zbirom sila pritiska i viskoznih sila σ = − pn + σ f
pa se snaga vanjskih površinskih sila može napisati u obliku
r r r r r r r r
S KV
∫ σ ⋅ v dS = − ∫ pv ⋅ ndS + ∫ σ
S KV S KV
f ⋅ v dS ∫σ
S KV
f ⋅ v dS ≈ 0

Snaga vanjskih viskoznih sila je mala u odnosu na snagu sila pritiska.

r Na ulaznom i r
r
izlaznom presjeku je vektor σ f približno okomit na vektor brzine v a na zidu gdje je σ f
najveći, brzina je jednaka nuli.

Glavni doprinos viskoznih sila, dat je članom koji označava snagu unutarnjih sila.
U nestišljivom strujanju viskozne sile su jedini mehanizam pretvaranja mehaničke
energije u unutrašnju i uvijek označavaju smanjenje kinetičke energije, pa je član uzet
s negativnim predznakom (−PF), gdje je PF pozitivna veličina.
Zakon kinetičke energije se može zapisati u obliku:

Šefko Šikalo 9

d v2 v2 r r r r r r
∫ ρ dV + ∫ ρ v ⋅ n dS = ∫ ρf ⋅ v dV + ∫ σ ⋅ v dS − PF
dt VKV 2 S KV
2 V KV S KV

r r r r
∫ σ ⋅ v dS = − ∫ pv ⋅ ndS
S KV S KV

d v 2
v r r 2
v r r r r 2 r r
dt V∫KV 2
ρ dV + ∫ ρ v ⋅ n dS + ∫ ρ v ⋅ n dS = − ∫ pn ⋅ v dS − ∫ ρf ⋅ v dV − PF
S out
2 S in
2 S in + S out VKV

ili
v2 r r v2 r r d v2 r r r r
∫
S out
ρ
2
v ⋅ n dS = − ∫ ρ v ⋅ n dS −
S in
2 ∫ ρ dV − ∫ pn ⋅ v dS − ∫ ρf ⋅ v dV − PF
dt VKV 2 S in + S out VKV
(1)

(a) (b) (c) (d) (e) (f)

(Protok Ek kroz izlaznu površinu = Protok Ek kroz Sin – Akumulisana Ek –Snaga sila pritiska
+ Snaga masenih sila – Snaga unutrašnjih (viskoznih) sila)

Šefko Šikalo 10

5
 3/14/2017

r r
Primjena zakona kinetičke energije na strujanje u cjevi za slučaj ρ = konst. i f = − gk
r
es dV = Ads
r r
v = ves (brzina normalna na presjek)
r r
ds = dses
Jednačina kontinuiteta Q = v A = konst.

v2 r r 1 1
∫ ρ v ⋅ n dS = ρ ∫ v 3dS = α out ρQvout
2
(a)
Aout
2 2 Aout 2
r r 1
∫ v dS = α v A ∫A
koeficijent popravke
3 3
izlaz v ⋅n = v v Aout
out sr α= 3
v 3dS
Aout sr kinetičke energije
r r
ulaz v ⋅ n = −v

v2 r r 1
− ∫ρ
Ain
⋅ n dS = α in ρQvin2
v{
2 −v 2
(b)

s
d v2 ∂v out
∂v ovo je brzina promjene Ek unutar
∫ ρ dV = ρ ∫ Av ds = ρQ ∫ ds
dt VKV 2 VKV
∂t s in
∂t
(c) KV (zapazimo dV=AdS, Av=Q)
član (c) je 0 za stacionatno stanje

Šefko Šikalo 11

}±v }dQ
}dQ
r r
− ∫ pv ⋅ n dS =
Ain + Aout
∫ pvdS −
Ain
∫ pvdS = ( pin − pout )Q
Aout
(d)

r r vdS = dQ r r r r
zapazimo da je v ⋅ n = ±v izlaz v ⋅n = v ulaz v ⋅ n = −v
r
− gk
}r z out
r
r r
V KV
∫ { = − ∫ ρg vA
ρ f ⋅ v{ dV
r
ve s Ads
{ k ⋅ ds
{s
e = − ρgQ ( zout − zin )
z in Q
(e)
ds
r r r r r r
ovdje su korištene smjene: f = − gk v = ves dV = Ads vA = q dses = ds

Uvrštavanjem jed. (a)–(e) u jed. (1) dobije se Bernoullijeva jednačina za strujanje u cijevi:

⎛ ⎞ ⎛ ⎞
s
v2 v2 out
∂v
Q⎜⎜ α out ρ out + pout + ρ gzout ⎟⎟ = Q⎜⎜ α in ρ in + pin + ρ gzin ⎟⎟ − ρ Q ∫ ds − { PF (2)
⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠ ∂t
14444 4244444 3 14444244443 14243 s in " izgubljena
snaga
"
Pout = snaga fluida na izlazu KV Pin = snaga fluida na ulazu KV akumulisana snaga

Izlaz=Ulaz – Akumulacija – Gubitak

1 v2
αρ je kinetička energija po jedinici volumena
2 2
p je rad sila pritiska po jedinici volumena
ρgz je potencijalna energija po jedinici volumena
Šefko Šikalo 12

6
 3/14/2017

a) Idealni fluid b) Laminarno strujanje c) Turbulentno strujanje

⎡ ⎛r⎞ ⎤ 2
Profil brzine za laminarni tok je v = vmax ⎢1 − ⎜ ⎟ ⎥
⎣⎢ ⎝ R ⎠ ⎦⎥
ρvsr D vsr D
Laminarni tok u cijevi za Reynoldov broj Re < od 2300 Re = =
μ ν
1
vsr3 A ∫A
α= v 3dS koeficijent popravke kinetičke energije

Ukupna kinetička energija koja 1

= ∫ ρv 3dS
prolazi u jedinici vremena A
2
α zavisi od oblika poprečnog presjeka i distribucije brzine. Za okruglu cijev, pretpostavljajući
Prandtlov zakon 1/7, u = umax( y/R)1/7, za brzinu na odstojanju y od zida cijevi radiusa R,
vrijednost α = 1.058.

Šefko Šikalo 13

Bernoullijeva jednačina za strujnu liniju

Primijenimo drugi Newtonov zakon na cilindričnu česticu koja se kreće po strujnoj liniji,
kao na slici 1.
Zbir infinitezimalnih sila koje djeluju na
česticu je

(1)
gdje je as s‐komponenta vektora ubrzanja.
Ona se dobije iz jednačine

(a)

gdje je V (u,v,w) vektor brzine čestice.

Vremenski izvod je lokalno ubrzanje, a ostala tri člana predstavljaju konvektivno ubrzanje.
Lokalno ubrzanje je rezultat promjene brzine u vremenu (npr. pri startovanju), dok je
konvektivno ubrzanje rezultat promjene brzine sa položajem.
Vektorska jed. (a) se može napisati kao tri skalarne jednačine:

Šefko Šikalo 14

7
 3/14/2017

(b)

Iz jed. (b) zamislimo x‐smjer sa s‐smjerom (x=s), tako je u=V. (Zapazite da

je ovo kretanje po liniji i da su v=0 i w=0). Onda je

za stacionarno stanje ∂V/∂t=0. Ovo vodi istom izrazu za ubrzanje kao što se prikazuje u
fizici i dinamici fdje je ax=VdV/dx, stim da je izabran inercioni sistem u kojem nema
Coriolisovog ili drugih ubrzanja.
ubrzanja Zapažamo da je

odakle je

Dijeljenjem jed. (1) sa dsdA i primjenom gornjih izraza za as i cosθ, dobijemo,

Šefko Šikalo 15

Neka je ρ = const., a V∂V/∂s =∂ (V2/2)/∂s,

Ovo znači da je duž strujnee linije veličina u zagradama konstantna,

Ovo se često piše u odnosu na dvije tačke iste strujne linije

linije, kao

Slika 2. Sonda pritiska: (a) pijezometar, (b) Pitot cijev, i (c) Pitot‐statička cijev.
Šefko Šikalo 16

8
 3/14/2017

Razlike u pritiscima se mogu zapaziti razmatranjem mjernih sondi prikazanih na sl. 2.

Sonda na sl. 2a je pijezometar, ona mjeri statički pritisak, ili jednostavno pritisak u tački 1.

Razlike u pritiscima se mogu zapaziti razmatranjem mjernih sondi prikazanih na sl. 2.

Sonda na sl. 2a je pijezometar, ona mjeri statički pritisak, ili jednostavno pritisak u
tački 1. Pitot cijev na sl. 2b mjeri ukupni pritisak, pritisak u tački gdje je brzina nula,
kao u tački 2. Pitot‐statička cijev, koja ima mali otvor sa strane sonde kao šro
pookazuje slsl. 2c
2c, koristi se za mjerenje razlike između totalnog i statičkog pritiska
pritiska, to
jest ρV2/2; ovo se koristi za računanje brzine. Izraz za brzinu je

gdje tačka 2 mora tačka stagnacije sa V2=0. Tako, ako je samo brzina poželjna,
jednostavno koristimo Pitot‐statičku sondu prikazanu na sl. 2c.

Šefko Šikalo 17

Bernoullijeva jednačina se koristi u brojnim fluidnim tokovima. Ona se može koristiti za

unutrašnje tokove na kratkim dužinama ako se viskozni efekti mogu zanemariti; kao u
slučaju dobro zaobljenog ulaza u cijev (vidi sl. 3) ili u prilično naglom suženju cijevi.
Brzina za ovakav ulaz se aproksimira Bernoullijevom jednačinom

Slika 3 Isticanje iz rezervoara kroz cijev.

Šefko Šikalo 18

9
 3/14/2017

Za aproksimaciju promjene pritiska normalno na zakrivljenu strujnu liniju,

razmotrimo česticu sa sl. 1 koja je paralelepiped debljine dn normalno na strujnu
liniju, površine stranice dAs i dužine ds. Koristimo ΣFn=man:

gdje se koristi normalno ubrzanje an=V2/R, R je radius krivine u zamišljenoj ravnii toka.
Ak smatramo da
Ako d je
j efekat
f k gravitacije
i ij malili u odnosu
d na član
čl ubrzanja,
b j ova jednačina
j d či se
pojednostavljuje

Pošto ćemo koristiti ovu jednačinu za određivanje promjene pritiska normano na strujn
liniju, aproksimiramo ∂p/∂t=Δp/Δn i dobijemo relaciju

Vidimo da pritisak opada pri kretanju prema centru zakrivljene strujne linije; ovo se
dešava u tornadu gdje je pritisak ekstremno mali u „oku“ tornada. Ovaj redukovani
pritisak se takođe koristi za mjerenje intenziteta orkana; to jest, niži pritisak u centru
orkana, veća brzina na njegovim vanjskim ivicama.

Šefko Šikalo 19

Primjer 1
Vjetar u orkanu postiže 200 km/h. Procijenit silu vjerta na prozor koji je okrenut vjetru u
jednoj visokoj zgradi, ako je ima dimenzije 1 m × 2 m. Uzeti gustinu vazduha 1.2 kg/m3.

Rješenje
Koristiti Bernoullijevu jednačinu za procjenu pritiska na prozor:

gdje brzina mora biti u m/s. Pretpostavljajući da je p=const. na cijelom prozoru, sila je

Ova sila je dovoljno velika da razbije većinu prozora, posebno ako oni nisu propisno
dizajnirani.
Fg=mg
N/9 81 (m/s2)
m=Fg/g=3704 N/9.81
m=377.6 kg

ovolika je sila gravitacije Fg kojom bi masa od 377.6 kg

pritiskala prozor kada bi bio horizontalo postavljen.

Šefko Šikalo 20

10
 3/14/2017

Primjer 2
Pijezometar je korišten za mjerenje pritiska u cijevi i bio je 200 mm vode. Pitot cijev je mjerila
ukupni pritisak koji je bio 330 mm vode na istom mjestu. Izračunati brzinu vode u cijevi.

Rješenje
Brzina se određuje primjenom jednačine

relacija za pritisak p=ρgh.

Šefko Šikalo 21

Primjer
Kvadratna kapija stranice 60 cm ima gornju ivicu 12 m ispod površine vode. Ona je pod
uglom 45° i donja ivica je sa zglobom (šarkom) kao što je pokazano na na slici.
Izračunati silu P potrebnu da otvori kapiju.

Rješenje
Prvi korak je nacrtati dijagram sila koje djeluju na kapiju i odstojanja identificirati. To
daje sl. (b). Sila F se računa
F = ρhsrA = 9810 ((12⋅0.3⋅sin45°))⋅((0.6⋅0.6)) = 43130 N
Računamo moment oko šarketako da ne treba računati sile Fx i Fy. Nađimo odstojanje d,
silu F koja djeluje na šarku:
I=ab3/12

Šefko Šikalo 22

11
 3/14/2017

Primena Bernoullijeve jednačine

U tehničkoj praksi u cjevovod može biti ugrađena pumpa ili turbina.
Za stacionarno stanje je
Izlaz=Ulaz – Akumulacija – Gubitak

⎛ v2 ⎞ ⎛ v2 ⎞
Q⎜⎜ α out ρ out + pout + ρ g
gzout ⎟⎟ = Q⎜⎜ α in ρ in + pin + ρ g
gzin ⎟⎟ − {PF
2 2
1⎝4444 4244444 3⎠ 1⎝4444244443⎠ "izgubljena snaga
"
Pout = snaga fluida na izlazu KV Pin =snaga fluida na ulazu KV

Pumpu pogoni elektro motor i energija se predaje fluidu.

PP – snaga koju pumpa predaje fluidu

PM – snaga koju motor predaje pumpi
PE – električna snaga predana motoru
P
ηP = P stepen korisnosti pumpe < 1
PM
PM
ηP = stepen korisnosti motora < 1
PE

Šefko Šikalo 23

Turbina pretvara energiju fluida u mehaničku energiju, kojom najčešće pogoni generator
koji daje električnu energiju.

PT – snaga koju fluid predaje turbini

PG – snaga koju turbina predaje generatoru
PE – električna snaga koju daje generator
P
ηT = G stepen
p korisnosti turbine < 1
PT
PE
ηG = stepen korisnosti generatora < 1
PG
Modifikovana Bernoullijeva jednačina kada u cjevovodu postoje pumpa i turbina.
Stacionarno stanje

⎛ v2 ⎞ ⎛ v2 ⎞
Q⎜⎜ αρ + p + ρ gz ⎟⎟ = Q⎜⎜ αρ + p + ρgz ⎟⎟ − { PF + { PP − {PT
2 2
1⎝44424443⎠ 1⎝44424443⎠ "izgubljena" snaga
snaga pumpe
snaga
turbine
Pout =snaga fluida na izlazu KV out Pin = snaga fluida na ulazu KV in

Šefko Šikalo 24

12
 3/14/2017

1. Bernoullijeva jednačina po jedinici zapreminskog protoka Q.

Dijeljenjem prethdne jednačine sa Q, dobijemo

⎛ v2 ⎞ ⎛ v2 ⎞ P P P
⎜⎜ αρ + p + ρgz ⎟⎟ = ⎜⎜ αρ + p + ρgz ⎟⎟ − F + P − T
⎝ 2 ⎠ out ⎝ 2 ⎠ in {
Q {
Q { Q
Δp F Δp P Δp T

v2
αρ je dinamički pritisak;
2
p je statički pritisak;
ρgz je hidrostatski pritisak.
Zbir ova tri člana je totalni pritisak.
Svaki član jednačine ima (dimenziju snaga/zapreminski protok)= energija/ zapremina=pritisak

ΔpF=PF/Q pad pritiska uslijed trenja

ΔpP=PP/Q
/ skok
k k pritiska
k u pumpi
ΔpP=PP/Q pad pritiska u turbini

Šefko Šikalo 25

2. Bernoullijeva jednačina po jedinici masenog protoka m& = ρQ

⎛ v2 p ⎞ ⎛ v2 p ⎞
s out
∂v P P P
⎜⎜ α + + gz ⎟⎟ = ⎜⎜ α + + gz ⎟⎟ −
⎝ 2 ρ ⎠ out ⎝ 2 ρ ⎠ in
∫ ∂t
ds − F + P − T
ρ Q ρ Q ρ Q
s in { { {
eF eP eT
v2
ρ je specifična kinetička energija;
2
p//ρ j specifični
je ifič i pritisak;
iti k gz je
j specifična
ifič visina.
ii

Zbir ova tri člana je ukupna specifična energija e.

Svaki član ima dimenziju = (snaga/maseni protok)=energija/masa= specifična energija
PF
eF = gubitak specifične energije uslijed trenja
ρQ
PP
eP = porast specifične energije uslijed pumpe
ρQ
PT
eT = pad specifične energije uslijed turbine
ρQ

Šefko Šikalo 26

13
 3/14/2017

3) Bernoullijeva jednačina po jedinici težinskog protoka G& = ρgQ

⎛ v2 p ⎞ ⎛ v2 p ⎞ P P P
⎜⎜ α + + z ⎟⎟ = ⎜⎜ α + + z ⎟⎟ − F + P − T
⎝ 2 g ρg ⎠ out ⎝ 2 g ρg ρgQ {
⎠ in { ρgQ {
ρgQ
hF hP hT
2
v
ρ je visina kinetičke energije;
2g
p/ρg je visina pritiska;
z je geometrijska visina. Zbir ova tri člana je visina ukupne energije h.
Dimenzija svakog člana=snaga/težinski protok=energija/težina=visina
P
hF = F visina gubitaka energije
ρgQ
PP
hP = visina dobave pumpe
ρgQ
PT
eT = pad visine energije u turbine
ρgQ

Šefko Šikalo 27

Primjer primjene zakona kinetičke energije na račvastu cijev (stacionarno strujanje →

brzina promjene kinetičke energije = 0).
Jednačina kontinuiteta,
Q1 + Q2 = Q3 + Q4

Modifikovana Bernoullijeva jednačina,

P3 + P4 = P1 + P2 + PP − PF1− 5 − PF 2 − 5 − PF5 − 6 − PF6 − 3 − PF6 − 4

⎛ v2 ⎞
Pi = Qi ⎜⎜ α i ρ i + pi + ρ gzi ⎟⎟ i 1234
i=1,2,3,4
⎝ 2 ⎠

Šefko Šikalo 28

14
 3/14/2017

jednačine po odsječcima
Integralni oblici Specifični oblici
1–5: P5=P1–PF1–5 / :ρgQ1 h5=h1–hF1–5 (1)
2–5: P5=P2–PF2–5 / :ρgQ2 h5=h2–hF2–5 (2)
5–6: P6=P5–PF5–6 +PP/ :ρg(Q1+Q2) h6 = h5 − hF5 − 6 +
PP (3)
ρg(Q1 + Q2 )
F6 3 / :ρgQ3
6–3: P3=P6–PF6–3 h3=h6–hF6–3
F6 3 ( )
(4)
6–4: P4=P6–PF6–4 / :ρgQ4 h4=h6–hF6–4 (5)
vi2 p
hi = α i ρ + i + zi i=1,2,3,4,4,5
2g ρ g
Zbir (1) + (3) + (5) → Jed. (1–5) + (5–6) + (6–4) = 1–4
h4=h1 – hF1–5 – hF5–6 – hF6–4 – hP

Zbir (1) + (3) + (4) → Jed. 1–3

h3=h1 – hF1–5 – hF5–6 – hF6–4 – hP
Bernoullijeva jednačina vrijedi ne samo za fizičku cijev nego i za strujnu cijev (odnosno
strujnicu). Npr. u stacionarnom stanju (PA = 0) idealnog fluida (PF = 0 ; α =1) vrijedi:
⎛ v2 p ⎞ ⎛ v2 p ⎞ v2 p
⎜⎜ + + z ⎟⎟ = ⎜⎜ + + z ⎟⎟ + + z = const. duž strujnice
⎝ 2 g ρg ⎠ out ⎝ 2 g ρ ⎠ in 2 g ρg

Šefko Šikalo 29

Primjena Bernoullijeve jednačine

v2 v2
+
p
+ z = const. ρ je visina kinetičke energije;
2 g ρg 2g
p/ρg je visina pritiska; z je geometrijska visina = geodetska linija,
p
+ z je piezometrička visina = hidraulička gradijentna linija.
ρg
Zbir ova tri člana je visina ukupne energije = energetska linija.
Visina ukupne energije ostaje konstantna duž strujnice.
Za strujanje u cijevima sadržaj Bernoullijeve jednačine se prikazuje za strujnicu koja prolazi
simetralom cijevi, tako da simetrala označava geodetsku liniju (GL). Hidraulička gradijentna
linija (HGL) se dobije oduzimanjem visine brzine od energetske linije (EL).
a) cijev konstatnog promjera ֜ v=const

GL ‐ geodetska linija (geometrijska visina) (z)

HGL ‐ hidraulička gradijentna linija (piezometrička visina)
(z+p/ρg)
EL ‐ energetska linija (sva tri člana)

Šefko Šikalo 30

15
 3/14/2017

p
v=const. + z = const.
ρg
‐ Prečnik cijevi je konstantan, pa je prema jednačini kontinuiteta konstantna i brzina.
‐ Dolazi do preraspodjele visine pritiska i geodetske visine, a promjena pritiska je ista kao
u fluidu u mirovanju.j
‐ Smjer strujanja neodređen (slika je ista za oba smjera strujanja).
‐ Položaj z=0 se bira proizvoljno.
Energetska linija se može definisati ili s apsolutnim pritiskom ili s manometarskim
pritiskom (ako je definisana s apsolutnim pritiskom, tada visina pritiska ne može biti
negativna, tj. HGL ne može biti ispod GL, kao ni EL).

Šefko Šikalo 31

b) horizontalna cijev promjenjivog poprečnog presjeka

GL ‐ geodetska linija (geometrijska visina) (z)

HGL ‐ Hidraulička gradijentna linija p
(piezometrička visina) +z
ρg
EL ‐ energetska linija (visina ukupne energije)
v2 p
+ + z = const.
2 g ρg
p v2
Q = Av = const. z=konst. + = const.
ρg 2 g
Preraspodjela između visine kinetičke energije i visine pritiska.
Q=vA=const. slijedi veće A, manje v, manje p.

Minimalnim pritiskom je definisana maksimalna brzina strujanja i maksimalni protok Q.

Šefko Šikalo 32

16
 3/14/2017

a) b)

a) Geodetska visina izlaznog kraja cijevi je previsoka, pa nema strujanja fluida. Bernoullijeva
jednačina se svodi na osnovnu jednačinu hidrostatike (princip spojenih posuda).
b) Skraćivanjem priključne cijevi, dolazi do strujanja fluida, a visina mlaza jednaka je visini
fluida u velikom spremniku. (za slučaj viskoznog strujanja, ta bi visina bila nešto manja zbog
pretvorbe mehaničke energije u unutarnju).

pa v2 p v = 2 gH
+H = + a
ρg 2 g ρg

Šefko Šikalo 33

Ejektor
Strujanje primarnog fluida protokom Q u suženom presjeku izaziva smanjenje pritiska,
koje ima za posljedicu usisavanje sekundarnog fluida, protokom Q1, tako da je na izlazu
iz ejektora protok Q+Q1.

Ovaj se princip koristi

‐ uređajima za bojenje, u kojima se u struju zraka uvlači boja;
‐ pumpanje otpadnih voda

Da bi ejektor počeo usisavati fluid kroz vertikalnu cjevčicu,

pritisak p1 u presjeku A1 mora biti manji od hidrostatskog
pritiska koji vlada pri mirovanju fluida u vertikalnoj cjevčici
p1 < pa –ρgh, a to će se ostvariti pri protoku Qmin koji zadovoljava
Bernoullijevu jednačinu od presjeka A1 do presjeka A2.

Bernoullijeva jednačina 1–2

2
p1 v12 p v2 p1 Qmin p Q2
+ = a + 2 v1 A1 = v2 A2 = Qmin + = a + min2
ρg 2 g ρg 2 g ρg 2 gA1 ρg 2 gA2
2

A1 A2
Qmin = 2 gh
A22 − A22

Šefko Šikalo 34

17
 3/14/2017

Sifon

Strujanje kroz sifon će se ostvariti ako je cijev u početnom

trenutku bila ispunjena fluidom ili je potrebno stvoriti
podpritisak na izlaznom kraju cijevi (tačka 2) tako da se
fluid podigne preko tačke 1.
Bernoullijeva jednačina za 0 i 2,
v2
h= v = 2 gh
2g
Bernoullijeva jednačina za 0 i 1,
pa p v2 v2
= v + H max + =h
ρg ρg 2g 2g

Šefko Šikalo 35

Maksimalna visina usisavanja pumpe

Da bi se uključivanjem pumpe uspostavilo strujanje,

usisna cijev mora biti ispunjena fluidom.
Radi izbjegavanja pojave kavitacije pritisak u tački 1 mora
biti viši od pritiska isparavanja.
Bernoullijeva jednačina za 0 i 1 je
pa p v2
=h+ 1 + 1
ρg ρg 2 g
p1 v12
Uz pretpostavku da su zanemarive visine +
ρg 2 g

teorijski maksimalna visina usisavanja je jednaka visini atmosferskog pritiska (≈10 m), u
stvarnosti je to i manje,
manje radi pritiska pare.
pare

Šefko Šikalo 36

18