KRIZNA I URGENTNA

STANJA U PSIHIJATRIJI

Doc. dr. sc. Dražen Begić

Klinika za psihijatriju KBC Zagreb
DEFINICIJE POJMOVA

 Stresor
 Stres
 Krizno stanje (kriza)
 Krizna situacija
KRIZNA STANJA

 Javljajuse nakon izlaganja stresnom

događaju
 Kod psihički zdravih osoba
 Ograničenog trajanja (do 6 mjeseci)
 Rijetko se tretiraju, tretman traje kratko
MANIFESTACIJE KRIZNOG STANJA

 Emocionalne
 Psihomotorne
 Spoznajne
 Tjelesne
VRSTE KRIZNIH STANJA

RAZVOJNE KRIZE KRIZE VANJSKIH

UZROKA
 Traumatski događaji
 Adolescentna
 Životni događaji
 Kriza “srednje
 Dnevni događaji
dobi”
TRETMAN KRIZNIH STANJA

 Suport
 Savjetovanje
 Psihoterapija
 Farmakoterapija
 Hospitalizacija
URGENTNA STANJA
 Zahtijevaju neodložno liječenje
 Urgentna stanja u užem smislu (osoba je
opasna za sebe – suicidalni bolesnik ili za
okolinu – heteroagresivni bolesnik)
 Urgentna stanja u širem smislu
SUICIDALNI BOLESNIK
 Samoubojstvo (suicid: sui – sebe, occidere
– obiti)
 Pokušaj samoubojstva (tentamen suicidii)
EPIDEMIOLOGIJA

 Od 1945 g. do danas samoubojstvo je izvršilo više od 12

milijuna, a pokušalo ga je izvršiti oko 100 milijuna ljudi.
 Više od tisuću ljudi u cijelom svijetu dnevno počini
samoubojstvo.
 U većini zemalja suicid je jedan od deset vodećih uzroka
smrti.
 Kod mlađe populacije je na trećem mjestu uzroka
smrtnosti, odmah nakon nesreća i ubojstava.
EPIDEMIOLOGIJA

 Homoseksualci i biseksualci među mladima

počine dva do tri puta više samoubojstava nego
mladi heteroseksualci.
 Žene pokušavaju suicid tri puta češće nego
muškarci, ali muškarci počine četiri puta više
samoubojstava od žena.
 Žene i mladi u mnogo većoj mjeri od ostalih
kategorija populacije pokušavaju suicid.
EPIDEMIOLOGIJA
 Rastavljeni se ubijaju češće nego oženjeni ili samci.
 Žene se češće odlučuju na samoubojstvo
lijekovima, a muškarci vatrenim oružjem.
 Pojedine profesije su posebno rizične (podaci za
SAD): liječnici, stomatolozi, odvjetnici i psiholozi
– pripadaju među 10 najrizičnijih zanimanja.
 Najviša stopa samoubojstava je u Finskoj
Mađarskoj, Austriji a najniža u Grčkoj, S. Irskoj,
Italiji.
EPIDEMIOLOGIJA
 Najčešći razlog je depresivnost (19 %
bolesnika s poremećajima raspoloženja će
tijekom života pokušati suicid; 55 % ljudi
koje je učinilo suicid bili su depresivni).
 Shizofreni bolesnici (i to u fazi remisije).
 Poremećaji ličnosti, bolesti ovisnosti,
posttraumatski stresni poremećaj.
 Demonstrativni (teatralni) pokušaj
samoubojstva – poziv u pomoć.
 TRETMAN SUICIDALNOG
BOLESNIKA

 Psihoterapija
 Farmakoterapija
 Ambulantno-bolničko liječenje
 Prisilna hospitalizacija
HETEROAGRESIVNI BOLESNIK

 Paranoidni bolesnik
 Farmakoterapija (antipsihotici)
 Treba ga liječiti u bolnici (prisilna
hospitalizacija)
PRISILNA HOSPITALIZACIJA

Oduzimanje slobode
Najčešće u psihijatriji
U roku od 24 sata obavijestiti
istražnog suca
 URGENTNA STANJA U ŠIREM
SMISLU
 Stanja sužene svijesti (delirantna, sumračna)
 Apstinencijski sindromi
 Intoksikacije (medikamentno predoziranje,
bolesti ovisnosti)
 Maligni neuroleptički sindom
 Nuspojave psihofarmaka (akutna
ekstrapiramidalna reakcija)