Statistička obrada podataka

P6
Nacrt diplomskog rada
Pripremila Helena Štrucelj
Statistička obrada podataka

Ishodi učenja: planirati statističke testove za obradu

podataka te prikaz rezultata
U nacrtu istraživanja:
3.3. Statistička obrada podataka

• Opisati planirane metode deskriptivne statistike ovisno o mjernim

ljestvicama varijabli (središnje vrijednosti, mjere varijabiliteta i drugo).
• Opisati planirani grafički prikaz glavnih podataka
• Navesti i kratko objasniti izbor statističkih testova planiranih za
testiranje svake od hipoteza
• Navesti razinu statističke značajnosti
• Navesti ime statističkog programa
Tablica 1. Protokol za prikupljanje podataka:
Redni broj ili šifra Spol (M=1, Ž=2) Pojava burnouta
ispitanika (da-1, ne-0)
1. 1 0
2. 1 1
3. 2 0
4. 2 0

C: Usporediti učestalost pojave burnouta kod fizioterapeutkinja i fizioterapeuta.

H: Burnout se značajno češće javlja kod fizioterapeuta nego kod fizioterapeutkinja.

Koji statistički test koristiti za testiranje ove hipoteze?

1. Odrediti varijable i mjerne ljestvice – obje varijable su nominalne
2. Odrediti što želimo saznati testom – usporediti učestalost pojave između dvije skupine
3. Pomoću odgovora na 1. i 2. odrediti primjereni statistički test – koristit će se χ2 test
Tablica 1. Protokol za prikupljanje podataka:
Redni broj ili šifra Odjel (A=1, B=2) Broj noćnih smjena
ispitanika tjedno (0-7)
1. A 0
2. B 2
3. B 1
4. A 0

C1: Usporediti broj noćnih smjena tjedno između djelatnika odjela A i odjela B.
H1: Djelatnici odjela A rade značajno veći broj noćnih smjena nego djelatnici odjela B.

Koji statistički test koristiti za testiranje ove hipoteze?

1. Odrediti varijable i mjerne ljestvice – odjel je nominalna varijabla, a broj noćnih smjena omjerna
2. Odrediti što želimo saznati testom – usporediti prosječan broj noćnih smjena tjedno između dvije
skupine
3. Pomoću odgovora na 1. i 2. odrediti primjereni statistički test – ovisno o normalnosti distribucije
podataka varijable broj noćnih smjena tjedno, koristit će se ili t-test za nezavisne uzorke ili Mann-
Whitney test
Kako napisati poglavlje 3.3.
Za statističku analizu podataka koristit će se program Statistica
14.0.0.15 (TIBCO Software Inc.).
Broj noćnih smjena tjedno omjerna je varijabla, očekuje se njena
normalna distribucija pa će se opisati aritmetičkom sredinom i
standardnom devijacijom. Odjel je nominalna varijabla (A i B) i opisat će
se frekvencijama i postocima te grafički prikazati pita-dijagramom.
H1 testirat će se t-testom za nezavisne uzorke ili Mann-Whitney
testom ovisno o normalnosti distribucije podataka o broju noćnih
smjena tjedno, na razini značajnosti od p<0,05. Normalnost distribucije
testirat će se Kolmogorov-Smirnovim testom.
Statistička značajnost
Iz rezultata dobivenih na uzorcima ispitanika zaključujemo o stvarnim
vrijednostima u populaciji jer istraživanjem ne možemo zahvatiti čitavu
stvarnost sa 100%-tnom sigurnošću.

Statistička značajnost ili signifikantnost – vjerojatnost da razlike među

uzorcima nisu slučajne, već stvarne (npr. posljedica su djelovanja NV ili
stvarnih individualnih razlika). Statistički značajan rezultat ne smatramo
slučajnim.

Naslov istraživanja: treba odražavati mogućnost generalizacije rezultata

U skladu s teorijskom podlogom postavit ćemo jednu od ovih
hipoteza kao onu koju ćemo testirati u svom istraživanju (ili H0 ili H1).
Nulta hipoteza ili H0
Pretpostavka da nema razlike među uzorcima/nema povezanosti među
varijablama.

Nema značajne razlike u učestalosti javljanje burnouta između fizioterapeuta i

fizioterapeutkinja.
Dob nije povezana s brzinom trčanja.

Alternativna hipoteza ili H1

Pretpostavka da se mjerena obilježja razlikuju/da su varijable povezane.

Burnout se značajno češće javlja kod fizioterapeuta nego kod fizioterapeutkinja.

Dob je negativno povezana s brzinom trčanja.
Odabir statističkog testa za testiranje hipoteze
Primjer:

H: Grupa A i grupa B ne razlikuju se u rezultatima testa pamćenja.

V1: grupa (A ili B) – nominalna varijabla – deskriptivna će statistika ove varijable podrazumijevati analizu
frekvencija u obje grupe
V2: rezultati testa pamćenja (od 0 do 10) – omjerna varijabla - deskriptivna će statistika ove varijable
podrazumijevati izračun aritmetičke sredine, standardne devijacije i raspona rezultata jer se očekuje
normalna raspodjela rezultata

n = 100

Ova će se hipoteza testirati usporedbom aritmetičkih sredina između velikih nezavisnih uzoraka (t-testom)
na razini statističke značajnosti od p < 0,05 (i uz granice pouzdanosti sa 95% sigurnosti).
Rezultat testa grafički će se prikazati histogramom.
Vježba: Planiranje statističke obrade - primjer
H: Samoprocjena razine stresa u negativnoj je korelaciji sa samoprocjenom
kvalitete života
Obje se varijable mjere standardiziranim upitnicima na kojima se može ostvariti od
1 do 50 bodova gdje veći broj bodova znači jače izraženu karakteristiku.

V1:
V2:
n = 100

Statistički test
 Literatura:
1. Colman AM. Oxford dictionary of Psychology. Oxford: Oxford University
press; 2003.
2. Marušić M. Znanost. U Marušić M, (ur.). Uvod u znanstveni rad u
medicini (str. 1-13). Zagreb: Medicinska naklada; 2013.
3. Mejovšek M. Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i
humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2013.
4. Tkalac Verčić A, Sinčić Ćorić D, Pološki Vokić N. Priručnik za metodologiju
istraživačkog rada. Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno
djelo. Zagreb: M.E.P. d.o.o.; 2010.