Sonja Jarebica

Donator Grad Zagreb-2020./21

 Šk./g.2019/2020.
Covid19/on line nastava
 Izbor tekstova Inge Eidsvåga-Dijete, nastavnik i škola
Ja kao nastavnik bavim se jednim od najvažnijih zanimanja koja postoje.

Ja orem i obrađujem zemlju u kojoj se razvija duh; ja stvaram slike i predstave

koje će dijete nositi u sebi cijelog svog života; ja stvaram roditelje, nastavnike,
političare i buduće vojnike.

Zbog toga ja moram raditi svoj posao najbolje što mogu.

Ja se moram ponašati tako kao da sudbina svakog pojedinog učenika zavisi od
mene - i samo od mene.
Tek onda mogu očekivati da se i moji učenici uzdignu i napregnu do svojih
krajnjih granica.
 Učitelj/učenik
Koliko jedan nastavnik koji je pametan i pun ljubavi može da znači za neko
dijete, govori nam primjer Alberta Camusa (1913. – 60.).

On je bio siromašni dječak iz Alžira, za kojeg niko nije vjerovao da će nešto

postići na ovome svijetu.
Kada je saznao da je dobio Nobelovu nagradu, 1957. godine, njegove prve
misli zahvalnosti otišle su njegovoj majci, koja je tokom cijelog života bila
nepismena i gotovo gluha.
Ona nikada nije pročitala ni jednu jedinu riječ od onoga što je njen sin,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost, napisao.
Na rukopisu, koji je trebalo da bude autobiografski roman Prvi čovjek (1994.),
koji je bio pronađen u automobilu, u kojem je Camus poginuo, on je napisao:

”Za tebe, koja ovo nikad ne bi mogla pročitati.”

 Učitelj/učenik
Drugi čovjek, kome su otišle njegove misli, bio je nastavnik iz osnovne škole,
Monsieur Germain Louis. On je bio taj koji je vidio ovog siromašnog dječaka i koji je
držao oko njega svoje ruke, pune ljubavi. Nekoliko dana nakon što je od švedskog
Nobelovog komiteta dobio vijest, Camus je sjeo i napisao pismo svom starom
nastavniku.
Bilo je to pismo puno nježnosti i zahvalnosti.
Ovako se završavalo:

Bez Vas, bez ruke pune ljubavi, koju ste Vi pružili onom siromašnom djetetu, koje sam ja tada bio, bez Vašeg
podučavanja i uzora koji ste mi Vi bili, ništa se od ovog ne bi desilo.

Ovo moje izražavanje časti nije nešto naročito. Ali mi ono u najmanjem slučaju pruža priliku da Vam kažem što ste
mi značili, i što mi i dalje značite, i da Vas uvjerim da su Vaše zalaganje, Vaš rad i nesebičnost kojim ste ih punili,
i
dalje živi u jednom od vaših malih dječaka iz škole, koji, i pored godina, nije prestao da bude Vaš zahvalni učenik.

Šaljem Vam moje najtoplije pozdrave.

Albert Camus
Neko
 Razvoj samopouzdanja

Razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi treba potaknuti u

što ranijoj dobi, za vrijeme razvitka djetetove ličnosti, kako bi
se djeca:

 formirala u zdrave ličnosti u odrasloj dobi,

 što produktivnije djelovala u svojoj socijalnoj okolini,
 razvila vlastite potencijale, poštujući kvalitete i talente
drugih.
 Samopouzdanje i samosvijest

Samopouzdanja i samosvijesti
U čemu je razlika?

 Samosvijest predstavlja neku vrstu čvrstog unutarnjeg stupa.

 Samopouzdanje neka vrsta skele koju osoba gradi oko sebe.
(J.Jull)
 Samopoštovanje i samopouzdanje
 Samopoštovanje je slika sebi - cjelovito vrednovanje sebe.
 Pozitivnom slikom o sebi i samopoštovanjem, djelujemo
samopouzdano.
 Samopoštovanje je osjećaj vlastite vrijednosti i samopouzdanja.
 Samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni razmišljati, učiti,
birati, donositi odluke, svladavati izazove i promjene ( Miljković,
Rijavec,1996.)
 „Lažno” i ”pravo” samopouzdanje

 Lauster (1997) uzrok superiornog ponašanja nedostatak osjećaja

sigurnosti, zbog kojeg osoba pokušava prikriti lažno
samopouzdanim nastupom.
 Kod djece važno je prepoznati uzroke određenog ponašanja.
 Agresivno dijete - nedostatak sigurnosti u samoga sebe ili
negativna slika o sebi.
 Uzroci niskog samopouzdanja
 Lauster (1997)-nije urođeno, nastalo je tijekom života putem
razočaravajućih doživljaja ili frustracija.
 Rogers- uzrok niskog samopoštovanja ponašanje važnih ljudi u našem
djetinjstvu i postavljaju ograničenja u djetinjstvu.
 Uvjetovana ljubav – ona koju nismo dobili dok se nismo pokorili
zahtjevima roditelja ili drugih važnih osoba/Rezultat je nisko
samopoštovanje.
 Miljković i Rijavec (1996) –roditelji/odrasle osobe su najbolji model
ponašanja za djecu, te mogu nenamjerno prenijeti nisko samopoštovanje
na svoje potomke.
 Osjećaj sposobnosti i voljenosti
Samopouzdanje - osjećaj sposobnosti kombiniran s osjećajima voljenosti.
Tako npr. dijete koje je sretno zbog nekog svog postignuća ali se pritom ne osjeća
voljeno će na kraju ipak iskusiti nisko samopouzdanje.
Slično tome, dijete koje se osjeća voljeno ali je nesigurno u svoje sposobnosti
također može iskusiti taj osjećaj niskog samopouzdanja.

Zdrav osjećaj samopouzdanja razvija se i javlja kada se postigne

određena emocionalna ravnoteža.
 Visoko samopouzdanje i osjećaj sigurnosti
 Lauster (1997) povezuje samopouzdanje s osjećajem sigurnosti.
 Osoba koja ima sigurnosti u sebe, samopouzdana je i optimistična.
 Osjećaj sigurnosti u same sebe i optimizam razvijaju se još u ranom
djetinjstvu, dok se ostala svojstva razvijaju kasnije.
 Životna radost, znak izraženog samopouzdanja.
 Tko prihvaća sebe, u mogućnosti je prihvatiti i druge.
 Visokim samopouzdanjem, postajemo otporni na nesigurnost i
pesimizam.
 Visoko samopoštovanje i osjećaj sigurnosti
Miljković i Rijavec (1996) visokim samopoštovanjem i osjećajem sigurnosti
unutar sebe samih doživljavajmo svijet kao:

 otvoreno mjesto u kojemu mogu ostvariti sve izazove,

 samopoštovanje im daje moć,
 energiju i motivaciju,
 potiče na aktivnosti,
 dopušta da budu ponosni na svoja djela,
 te da uživaju u uspjehu i budu zadovoljni.
 Visoko samopouzdanje i osjećaj sigurnosti

Coopersmith-roditelji djece s visokim poštovanjem imaju sljedeće

karakteristike:

 visoka razina emocionalne topline,

 zadaju jasna pravila,
 discipliniraju bez strogih kazni,
 prakticiraju demokratski stil odgoja.
Karakteristike djeteta niskog samopoštovanja
 Pretjerano je stidljivo
 Boji se novih situacija
 Agresivno je
 Teško podnosi neuspjeh, lako odustaje
 Pretjerano osjetljiv na kritiku
 Pretjerano vezan za roditelje
 U školi postiže manje od svojih mogućnosti
 Sklono je perfekcionizmu
 Teško donosi odluke ili daje svoje mišljenje
 Ne prihvaća pohvale i podcjenjuje se
 Zavidno je ili ljubomorno na drugu djecu
 Sukobljava se s vršnjacima
Karakteristike djeteta visokog samopoštovanja
 Lako sklapa prijateljstva i uspješno se zabavlja samo ili u društvu
s drugom djecom
 Veselo je i puno energije, koju često prenosi i na drugu djecu
 Uspješno surađuje s vršnjacima i odraslima
 Zna donositi odluke
 Kreativno je
 Sigurno je u svoje sposobnosti
 Radi bolje i uz manji napor
 Zadovoljnije je svojim radom
 Očekuje uspjeh
 Podnosi kritiku i neuspjeh
 Razvoj samopouzdanja
Samopoštovanje i samopouzdanje u velikoj mjeri utječu:

 na školski uspjeh djeteta

 na odnose djeteta s drugom djecom i odraslima
 na kreativnost

Samopouzdanje nije urođeno, već se razvija tijekom života.

Kako učitelji mogu pomoći razvoju samopoštovanja
i samopouzdanja djece?
 Vodite računa kako kritizirate dječje postupke.
Opišite nepoželjno ponašanje, tražite poželjno ponašanje.
 Učite dijete optimizmu.
Ako se zaista potrudim mogu uspjeti.
 Omogućite djetetu doživljaj uspjeha.
Moramo ih dovoditi u različite situacije kako bi otkrila u čemu su dobra.
 Naučite dijete suočavanju s neuspjehom.
 Naučite dijete da se uspoređuje samo sa sobom.
Usporedba s drugima stvara osjećaj nesposobnosti, neuspješnosti, nisko
samopouzdanje.
Kako učitelji mogu pomoći razvoju samopoštovanja
i samopouzdanja djece?
 Razvijajte djetetove socijalne vještine

 Omogućite djetetu da se druži s vršnjacima.

 Razgovarajte s djetetom o njegovom odnosu s vršnjacima.
 Pomognite djetetu da samo pronađe rješenje problema.
 Potičite pozitivna rješenja problema.
 Naučite dijete da konstruktivno reagira na odbacivanje.

Ostala djeca će bolje prihvatiti drugo dijete ako je sklono rješavanju

problema kompromisom i pregovaranjem
 Socijalne vještine

Učenje socijalnih i emocionalnih vještina utjecat će na:

razvoj pozitivne slike o sebi i drugima,

lakše nošenje s emocijama ljutnje,
lakše zajedničko rješavanje problema,
pronalaženje rješenja prilikom sukoba;
bolju prilagodbu u novu sredinu,
lakše snalaženje u novim situacijama (promjena razreda, novi učitelji, proširenje kruga prijatelja,
itd.);
poboljšanje međuvršnjačkih odnosa,
poboljšanje odnosa u obitelji,
općenito odnosa u sredini u kojoj se dijete kreće.
 Visoko poštovanje imaju djeca čiji su ih
roditelji/pedagoški djelatnici odgajali:

 s ljubavlju i poštovanjem,
 prihvaćali ih,
 postavljali im razumna pravila i očekivanja,
 bili dosljedni su u svojim postupcima,
 nisu ismijavali, ponižavali i fizički kažnjavali,
 zanemarivali,
 pokazivali im kako vjeruju u njihovu dobrotu i sposobnosti.
RADIONICA
Samopoštovanje/samopouzdanje
Tko sam ja? Kakav sam ja učitelj!
Što moram unaprijediti?
Mijenjati, povećati…?
RADIONICA
 RADIONICA
MZOS/AZOO
Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
Ravnateljica: Prof.dr.sc. Gordana Buljan- Flander

Ova je igra i više od igre, pločice s pojmovima o sebi proširuju djetetov

rječnik, daju prostor za učenje o sebi i okolini, uče dijete razumijevanju
pojmova važnih za emocionalni i socijalni razvoj,osvješćuju djetetu vlastite
osobine, a traženjem parova se ujedno vježba pozornost i koncentracija.
Renata Čorić Špoljar, prof. psiholog
Dora Kralj,prof.socijalni pedagog
 Razvoj
samopouzdanja i Pomoć Jačanje Razmjena
samopoštovanja učitelju u odnosa među pozitivnih
radu vršnjacima transakcija

Svjesnost
dobrih
strana svojih Stvaranje
vršnjaka osjeća
uspjeha
Sprječavanja
uvjerenja na razini
identiteta Učenje
(ja sam glup.. nošenja s
lijen..)
neuspjehom

Svjesnost o Pozitivna
svojim školska i
dobrim razredna
stranama klima
Širenje Pozitivna slika Smijeh,
znanja i o sebi zabava,
vještina igra
(pojmovi)
 Tko sam ja?
Odaberite dvije pozitivne osobine koje prepoznajete kod sebe.
Ime-osobina
ANA ja sam sretna i aktivna.
MARKO ja sam osjećajan i odgovoran.
IVAN ja sam spretan i aktivan.
 Upoznaj sebe
(opiši situaciju u kojoj si bio…u konkretnom iskustvu)
SRETAN:

ISKREN:

STRPLJIV:

UREDAN:

ODGOVORAN
 Upoznaj sebe
(osobinu koju nemam dovoljno razvijenu a želim je unaprijediti)

1.Da bih bio/ bila ODGOVORAN

Ja ću__________________________

2. Da bih bio/bila STRPLJIV

Ja ću__________________________

3. Da bih bio/bila ISKREN

Ja ću__________________________
 Upoznaj sebe

Da bih bio/bila : PAŽJIV / POVJERLJIVA, NJEŽAN, ISKREN,…

_______________________________
_______________________________

Moram:___________________________________________________
__________________________________________________________
____________________________________________
 Upoznaj sebe
ŠTO JE: ASERTIVNOST?
EMPATIJA?
DOSLJEDNOST?
AMBICIOZNOST?
MOTIVIRANOST?
ODGOVORNOST?
TOLERANTNOST?

PRIMJERI, PRIČE…
BIO SAM …osjećajan, pažljiv, human, ljubazan….
Prepoznaj druge
 Upoznaj sebe

Ishodi
Pomoći djeci da povežu unutarnji svijet slika s vanjskim svijetom.
Učiti ih grupnom radu, podjeli uloga i odgovornosti u grupi.
Potaknuti proširenje rječnika, poštivanje drugog mišljenja.
Uz pomoć slika potaknuti razmišljanje i maštu, a u budućnosti dozvati sliku u kojoj
prepoznaješ svoje samopouzdanje.
 Darujem ti… DOBROTU

HRABROST

SREĆU
 Visoko poštovanje imaju djeca čiji su ih
roditelji/pedagoški djelatnici odgajali:

 s ljubavlju i poštovanjem,
 prihvaćali ih,
 postavljali im razumna pravila i očekivanja,
 bili dosljedni su u svojim postupcima,
 nisu ismijavali, ponižavali i fizički kažnjavali,
 zanemarivali,
 pokazivali im kako vjeruju u njihovu dobrotu i sposobnosti.
 Literatura

1 Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8 (1), 177 – 190.
2. Bognar, L. (1999). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet Sveučilišta.
3. Fredrickson, B. L. (1998). What good are positive emotions? Review of General
Psychology, 2(3), 300-319.
4. Ivanković, M., Rijavec, M. (2012). Utjecaj provođenja programa pozitivne psihologije na
optimizam i razredno ozračje kod učenika četvrtog razreda osnovne škole. Napredak,
153(2), 219 – 233.
5. Miljković, D., Rijavec, M. (1996). Razgovori sa zrcalom. Zagreb: IEP. 6. Miljković, D.,
Rijavec, M. (2006). Kako biti bolji. Zagreb: IEP.
7. Rijavec, M. (1994). Čuda se ipak događaju: Psihologija pozitivnog mišljenja. Zagreb: IEP.
8. Rijavec, M., Miljković, D., Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP-D2.
9. Lauster, P. (1997). Postanite samopouzdani. Jastrebarsko: Naklada Slap.