Elektroanalitičke Tehnike IMA U F - 122

2.
Elektroanalitiketehnike
Instrumentalne metode analize u farmaciji
1 Instrumentalne metode analize u

farmacii 2. Elektroanalitike
Pregled elektroanalitikih metoda

2.1.Potenciometrija
Mjerenje razlike potencijala izmeu elektroda
elektrokemijske elije uz ravnotene uvjete
Dvije elektrode; IE; RE
Kroz eliju ne tee struja
Odreivanje
promjene slobodne entalpije
konstante ravnotee
aktiviteta tj. koncentracija
Mjerni ureaji:
potenciometar,
voltmetar s velikom ulaznom impedancijom-pH, pIon
metri
Potenciometrijskamjerenja

Potencijalindikatorskeelektrodeovisio
koncentracijianalitauotopini
+ je za kation selektivnu IE ; je za anion selektivnu IE.

Bitno je uoiti da je EIE (potencijal indikatorske elektrode)
proporcionalan logaritamskoj vrijednosti koncentracije analita,
tonije aktiviteta analita.

Referentneelektrode(RE)
U analitikoj se primjeni koriste razliite referentne elektrode
(RE).
Najee koritene RE su:
zasiena kalomelova elektroda (ZKE)
i srebro/srebrov klorid elektroda (Ag/AgCl elektroda)
Potencijal RE je stabilan i reproducibilan, ne ovisi o sastavu
otopine.
Standard prema kojem mjerimo potencijal druge elektrode (IE ili
radne) ili kontroliramo vanjski napon kojeg dovodimo na radnu
elektrodu
Temelje se na redoks-sustavu s lakom kontrolom koncentracija
red. i oks. oblika ime postiemo stabilnost potencijala
Metal i njegov ion; Hg2 (2+)/2Hg
Dogovorno se u potenciometrijskim mjerenjima RE uvijek
oznauje kao anoda.

Zasienakalomelovaelektroda(ZKE)
Temelji se na redoks paru: Hg2Cl2/Hg
Kalomel-naziv za Hg2Cl2
Hg/Hg2SO4 merkuro-sulfatna referentna

elektroda u sluaju kada Cl ioni interferiraju
Srebro/srebrovkloridreferentnaelektroda
(Ag/AgClreferentnaelektroda)
Temelji se na redoks paru: Ag/AgCl

Indikatorskeelektrode(IE)
Idealna IE daje brz i reproducibilan odziv na promjene
koncentracije iona analita.
Ne postoji potpuno selektivna elektroda
ion-osjetljive elektrode
Komercijalno su dostupne neke veoma selektivne
elektrode.
Indikatorske elektrode koje koristimo u potenciometriji
razvrstavamo na temelju razlike u nainu nastajanja
razlike potencijala na dodirnoj povrini elektroda-otopina.
Ova razlika potencijala posljedica je elektrokemijske
reakcije na povrini elektrode.
Pritom nastaje razdvajanje naboja na dodirnoj povrini, a
time i razlika potencijala izmeu elektrode i otopine koja je
s njom u kontaktu.
Indikatorskeelektrodedijelimona:
kovinske(metalne)
membranske
Kod kovinskih elektroda razlika potencijala na dodirnoj granici

elektroda-otopina posljedica je redoks-reakcije na elektrodi.
Kod membranskih elektroda potencijal elektrode proizlazi iz

razlike potencijala s vanjske i unutarnje strane membrane
kao posljedica prijelaza iona, ionske izmjene, adsorpcije, kroz
meusloj membrana-ispitivana otopina.

Metalneindikatorskeelektrode
Elektrode prvog reda
Elektrode drugog reda
Elektrode treeg reda
Inertne redoks-elektrode
Metalne elektrode djeluju prijelazom elektrona povrinom

kojom se dodiruju elektroda i otopina.
Na povrini elektrode se mora odvijati redoks-reakcija zbog
koje e elektroni prelaziti iz otopine na elektrodu ili s
elektrode u otopinu.
Osnovna redoks-polureakcija mora se
odvijati brzo.
Redoks-potenciometrija
pH-, pA-, pM- potenciometrija
Elektrodeprvogreda
Odreeni metali (Ag, Zn, In, Cu, Cd, Pb, Hg) uronjeni u vlastitih
proporcionalan koncentraciji tih iona
Takve elektrode nazivamo indikatorske elektrode
prvog reda za katione
Na povrini ostalih metala ne uspostavlja se dovoljno brzo

ravnotea izmeu metala i njegovih iona u otopini (kompaktni
oksidni sloj na povrini metala)
Potencijal ne slijedi N.j za redoks-sustav ; nestabilan i
nereproducibilan
eljezo, nikal, kobalt, volfram i krom.
0,0592 1
Eind EM0 n
Potencijalelektrode slijedi
n
log

M n
iz Nernstovog izraza: Eind EM0 n
0,0592
n

log M n
16
Primjerindikatorskeelektrodeprvogredazakatione
srebrenaica
Ag e Ag

Galvanski lanak sa Ag-IE i RE.
Elektrodni potencijal IE izraavamo p-

funkcijom
pX = -log[X]
E E 0 n
X /X

0,0592
n

log X n
0,0592
E E 0 n pX
X /X n

Elektrodedrugogreda
Metalne indikatorske elektrode drugog reda
pokazuju potencijal ovisan o koncentraciji
anionske vrste koja s dotinim ionima metala
gradi slabo topljiv talog ili stabilan kompleks.
Valja napomenuti da ista elektroda slui za
odreivanje koncentracije i aniona i kationa (koji
grade talog ili kompleks)
Eind k
0,0592
n

log M n
log A
0,0592 n
Eind k
n

Primjer
Primjer
elektrode
elektrode II
II reda
reda
AgCl (s) e Ag (s) Cl

20
Instrumentalne metode analize u

AgCl (s) e Ag (s) Cl
E k 0,00592 pCl

Opisane RE su elektrode drugog reda !!!
Tvori li metal teko topljiv oksid, potencijal e biti ovisan o

koncentraciji hidroksidnih odnosno vodikovih iona u otopini.
Primjer: Antimon/antimon oksid elektroda
Koristi se za mjerenje koncentracije vodikovih iona
Sb 2 O 3 (s) 3H 2 O 2Sb 3 6OH

K sp Sb 3 OH
2 6
K sp
Sb
3
K sp

OH 6
OH
3
0,0592 K sp
EE 0
log
Sb3 /Sb
3 OH
3

OH K H
w

E E Sb
0
3
/Sb

0,0592
6

logK sp 0,0592logK w 0,0592log H
22 E E Sb
0
2 O 3 /Sb
0,0592log H
Kovinske elektrode za odreivanje aniona s kojima
metalni ion elektrode gradi stabilni kompleks.
Hg elektroda koristi se za mjerenje konc. EDTA

(Y4-)
Hg2+ ioni tvore s Y4- ionima stabilne komplekse.
Ako se doda u otopinu s EDTA mala koliina iona
Hg2+ iona nastat e kompleksni ion HgY2- .
Potencijal ove
HgY 2 2e elektrode
Hg Y 4 vezan je za reakciju:
E E 0HgY 2 /Hg
0,0592 Y
4
I iskazan je jednadbom: 2
log

HgY 2

Ako je konc dodanih Hg(II) iona konstantna i mala u
odnosu na EDTA, tada je konstantna i konc.
kompleksnog iona HgY(2-)Eu 0
E HgY 2 /Hg
irokom
0,0592
podruju
2

log Y 4
koncentracija Y(4-)Instrumentalne metode analize u
23
MetalnaindikatorskaelektrodaIIreda
(Uotopininastajekompleks,ligandiu
stehiometrijskomsuviku)
+0,201 V
Objasni i raunski
ZKE provjeri potencijal
lanka.
50,0 mL 0,0100 M HgCl2

40,0 mL 0,0500 M EDTA
10,0 mL pufera pH = 4
Hg(l) Vukupni = 100,0 mL
Pt
MetalnaindikatorskaelektrodaIIIreda
Osim ive, i veliki broj drugih metala gradi
stabilne komplekse s EDTA to se moe ilustrirati
kako slijedi:
gdje je MY(n-4)+ metal u obliku kompleksa.

Konstanta formiranja (Kf) kompleksa dana
je sljedeom relacijom:
Iz konstante formiranja izvlaimo [Y4-]:
i unosimo u izraz
pri emu Kf , kao konstantu, ukljuujemo u

vrijednost E 0te dobivamo K ;
Broj 2 u nazivniku Nernstovog faktora u
prethodnoj jednadbi je broj elektrona u osnovnoj
elektrokemijskoj reakciji redukcije ive iz ovog
kompleksa.
Kod elektrode III. reda potencijal elektrode ovisan
je o koncentraciji iona metala (Mn+) koji ne
sudjeluju u elektrokemijskom procesu.
Tako i potencijal amalgamirane zlatne ice ovisi o
koncentraciji iona metala koji ne sudjeluje u
osnovnom elektrokemijskom procesu (u osnovnom
elektrokemijskom procesu sudjeluje iva). Uvjet da
bi ovo funkcioniralo jest to, da je konstanta
formiranja (Kf) HgY2- vea (kompleks mora biti
stabilniji) od MY(n-4)+, tj.:
Potenciometrijska titracija s EDTA
(Indikatorska elektroda ? reda)
48
EDTA 49
50
ZKE
Pt
2+ n+
(Hg + M )
Hg(l)
Ag2S/Ag pri odreivanju iona Cu(II) ???

Naziv Simbol Elektrodna reakcija
Elektroda prvog AgAg+; ZnZn2+ Ag+ + e Ag
reda: Zn2+ + 2e Zn
metal-metalni ion
Elektroda drugog
reda: AgAgClCl- AgCl + e Ag + Cl-
Metal-teko topiva HgHgY2- HgY2- + 2e Hg +
sol ili Y4-
Metal-stabilni
kompleks
Elektrode treeg
reda: AgAg2SCuS Ag2S + 2e 2 Ag +
Metal-teko topliva HgHgY2-,CaY2- S2-
sol(1)-teko topiva S2- + Cu2+ CuS
sol(2) sa HgY2- + 2e Hg +
zajednikim ionom Y4-
ili Y4- + Ca2+CaY2-
Metal-stabilan farmacii 2. Elektroanalitike
Inertneredokselektrode
Inertne kovine poput Pt, Au, Pd, ili C pokazuju odziv na
potencijal redoks sustava s kojime su u dodiru.
Potencijal ovih elektroda bit e odreen omjerom
koncentracija reduciranih i oksidiranih vrsta u otopini.
Potencijal Pt-elektrode uronjene u otopinu koja sadri
Eind E 0
Ce
3
a) Ce(III) i Ce(IV): Ce 3 /Ce 4
0,0592 log
Ce
4
b) Fe(III) i Fe(II):
Eind E 0
Fe
2
Fe3 /Fe 2
0,0592 log
Fe
3

Membranskeindikatorskeelektrode
Selektivne membranske elektrode imaju vrlo iroku

primjenu u potenciometriji.
Dizajnirane su tako da njihov potencijal ovisi o
aktivitetu (koncentraciji) samo jedne ionske vrste
prisutne u potenciometrijskoj eliji.
Promjena potencijala membranske elektrode nastaje
zbog selektivnog prijelaza iona s jedne strane
membrane na drugu.
(Za metalne IE bitna je redoks-reakcija)
31
Membranskeindikatorskeelektrode
Obzirom na sastav membrane membranske
elektrode mogu se podijeliti na:
elektrode s kristalnom membranom
homogene i heterogene membrane.
elektrode s nekristalnom membranom
staklene elektrode, elektrode sa mobilnim
prenosiocem.

Elektrodesnekristalinommembranom
Ove elektrode sadre ionske ili nenabijene vrste
kao aktivne komponente membrana.
Inaktivni nosa membrane moe biti porozan (npr.

mikroporozni filtar) ili neporozan (npr. staklo, PVC).

StaklenaelektrodazapHmjerenja
1919.
Najstarija membranska elektroda (s ne kristalnom membra
34
Shematskiprikazhidratiziranestaklenemembrane

Linijski prikaz razmatranog lanka za pH
mjerenja

StaklenaelektrodazapHmjerenja
vskombiniranaelektrodazapHmjerenja

KomercijalnodostupneelektrodezapHmjerenja

KomercijalnodostupnisustavizamjerenjepH
(pHmetri)

Primjena
Kombinirana elektroda

za pH mjerenja osjetljiva je na
H
promjenu koncentracije iona u otopini.
Na pH-metru e biti zabiljeena pH vrijednost koju
definiramoH kao:
pH = -log [ ]
Prije primjene elektrodu treba
pravilno hidratizirati i kalibrirati koritenjem
standardnih pufera.
Ovisno o dizajnu pH elektrode pH metrom moemo
mjeriti pH vrijednost razliitih proizvoda u tekuem
stanju;
vrste uzorke treba otopiti ili pripremiti suspenziju.
Treba biti paljiv pri pripremi i ienju elektrode kada
uzorci sadre ulja ili masti.
Elektrodesnekristalnommembranom
izraenomodmobilnogprenosioca
Ove elektrode se jo nazivaju i elektrode s tekuom
membranom
Potencijal elektrode s tekuom membranom
nastaje na dodirnoj povrini izmeu otopine koja
sadri analit i tekueg ionskog izmjenjivaa ili
kelatnog liganda koji selektivno veu ione analita
Koriste se za odreivanje polivalentnih kationa i
nekih aniona izravnim potenciometrijskim
mjerenjem.

Elektrodesmobilnimprenosiocem
Prema sastavu membrane moemo ih svrstati u tri skupine :
membrane koje sadre pozitivno nabijeni mobilni prenosilac (npr. kvaternu
amonijevu sol) kao aktivnu tvar membrane, otopljenu u prikladnom otapalu,
osjetljive su na promjenu aktiviteta aniona.

membrane koje sadre negativno nabijeni mobilni prenosilac (npr. (RO)2PO2- ili
tetra-p-klorfenilborat) otopljen u prikladnom organskom otapalu kao aktivnu
komponentu membrane, osjetljive su na promjenu aktiviteta kationa.

membrane koje sadre nenabijeni mobilni prenosilac otopljen u prikladnom
otapalu kao aktivnu komponentu membrane (npr. antibiotik valinomicin u difenil-
eteru koji gradi kompleks s K+ ili visoko selektivni ligand za Ca2+ otopljen u
nitrofenil-oktil eteru). Ovakve membrane osjetljive su na promjenu aktiviteta
kationa.
Elektrode s mobilnim prenosiocem

Primjerelektrodestekuommembranom(ili
smobilnimprenosiocem)
Ca(II) ion selektivna elektroda; Shematski prikaz
Porozna plastina membrana
E k
zasiena s di deka fosfatom
membranski potencijal je posljedica
razlike u poloaju ravnotee nastajanja

kompleksa s obje strane membrane:
Potencijal lanka ove elektrode raunamo:

E k
0,0592
2
log Ca 2
pH = 5,5-11,0

uvanjeelektrodestekuommembranom
Ovakva elektroda se moe uvati u razrijeenoj
otopini analita i tada nije potrebno kondicioniranje
prije upotrebe.
Meutim ivotni vijek elektrode proporcionalan je
vremenu izloenosti vodenoj otopini.
Zbog toga je preporueno elektrodu uvati tako da
je membrana zatiena pokrovom u kojem je
vlana gaza zbog stalne vlanosti.
uvana na ovakav nain, elektroda prije upotrebe
treba biti kondicionirana: namoena 30-60 min u
otopini analita.

Elektrodeskristalinommembranom
membranauvrstomstanju
Membrana je izraena od teko topljive anorganske kristaline tvari

Selektivne su za neke anione, ali mogu pokazati selektivnost prema
kationima od kojih je membrana izraena.
Membrane sa srebrovim halogenidima ( AgI, AgCl, AgBr) koriste se za
selektivno odreivanje jodida, klorida, bromida.
este su u upotrebi polikristaline membrane s Ag2S, izraene od
smjese PbS+ Ag2S; CdS+ Ag2S; CuS+ Ag2S pa su selektivne na
katione Pb(II), Cd(II), Cu(II).
Ioni Ag(I) su dovoljno pokretni te su provodnici struje u obje vrste
membrana.

Elektrode s kristalinom membranom
-membrana u vrstom stanju-
Ravnotea na obje strane kristaline

membrane pripravljene od Ag2S:
Potencijal se rauna kao slijedi:

Ako je polikristalina membrana pripravljena od

Ag2S/AgCl elektroda je osim, na sulfide i srebrove
ione,osjetljiva i na kloride:
U sluaju kada je polikristalina membrana izraena

od smjese PbS+ Ag2S; CdS+ Ag2S; CuS+ Ag2S ,
potencijal elektrode je ovisan o koncentraciji iona
metala:

Polikristalina membrana za idreivanje
Ag(I), I(I), RSH..

Razvijena je i kristalina elektroda za odreivanje

fluoridnih iona
LaF3/EuF2
0 1 10 6 M
Dobra osjetljivost i iroko podruje koncentracija:

Samo hidroksidni ioni (OH ) unose ozbiljne
smetnje.
Potencijal elektrode ovisit e o topljivosti LaF 3 s
obje strane membrane:

ISEF
Struktura membrane izgraene od LaF3/EuF2
Prijenos F iona membranom

Primjena potenciometrije
Izravna (direktna) potenciometrija
Neizravna potenciometrija- potenciometrijske
titracije

Izravna potenciometrijska mjerenja
Brz i jednostavan nain odreivanja
koncentracije brojnih aniona i kationa
Potrebno je
Izmjeriti potencijal indikatorske elektrode
uronjene u
1.Ispitivanu otopinu
2. Otopinu(e) koja sadri poznatu
koncentraciju analita
Ako je odziv elektrode specifian za odreeni

analit nije potrebno prethodno odjeliti analit
od matrice
Jednadbe u izravnoj potenciometriji
Nernstova jednadba za izraunati odziv indikatorske
elektrode osjetljive za analit A:
0,0592 ( + za kation, - za anion)
EIE k log [A]
n
Za kvantitativno odreivanje koriste se p-funkcije
pA = -log [A]
Elanka K
pA = 0,0592/n
( minus ispred razlomka samo kad je analit kation)

K- konstanta koja ukljuuje konstantne vrijednosti
standardnog potencijala referentne elektrode i
indikatorske elektrode, kontaktni potencijal

Umjeravanjeelektrode
JednadbazaizraunatiElanka
0,0592 ( za kation, + za
Elanka K pA
anion) n
K u jednadbi sastoji se od nekoliko konstanti i

ne moe se izraunati ili izravno mjeriti
K je potrebno za izraunati pA
K se eksperimentalno odreuje sa standardnim
otopinama analita:
mjeri se Elanka za jednu ili vie standardnih
otopina poznatog pA
Potenciometar
Elektrode za plinove
CO2
Membrana
0,1 M HCl staklene elektrode
Vanjska Unutarnja
Ag/AgCl Ag/AgCl
elektroda elektroda
0,1 M KCl
CO2 propusna sa slabim
membrana HCO 3- puferom
hidrofobna unutranja otopina
v anjska CO2 -propusna 0,1 M -HCl sa slabim staklena
otopina membrana HCO3 puferom membrana 0,1 M HCl
CO 2(aq) CO2(g) H+ Na+(s)
CO2(g) CO2(aq) Na+(s) H+
CO 2(aq) + H 2O H+ + HCO 3-
- +
[HCO3 ][H ] Na+ {gel}-(s)
Ka1 =
[CO2(aq)]
Ka1
+
[H ] = [CO2(aq)]
[HCO3-]
[H+] = konst. [CO2 (aq)]
[H+] = a1 [H+] = a2
Umjeravanjeelektrode
ISAIonicStrengthAdjustor
regulatorionskejakosti
Otopina uzorka zbog kompleksnosti matrice esto moe
imati ionsku jakost bitno razliitu od otopine standarda
esto se otopini uzorka i standarda dodaje izmjereni viak
nekog inertnog elektrolita kako bi i uzorak i standard imali
jednaku ionsku jakost
I uzorci i standardi razrijede se otopinom koja sadri NaCl,
acetani ili citratni pufer
Sredstvo za razrjeenje dovoljne je koncentracije tako da
uzorci i standardi imaju skoro iste ionske jakosti
Na ovakav nain smanjuju se pogreke pri usporeivanju
odziva elektrode u uzorku i standardu.
TISAB Total Ionic Strength Adjustment Buffer -ISA otopina
koja takoer moe regulirati i pH otopine. Ako su dodane
neke tvari za kompleksiranje moe ukloniti i interferencije.

Primjerdirektnogpotenciometrijskog
odreivanja

Primjer direktnog potenciometrijskog odreivanja
Potenciometrijsko odreivanje Na(I)
Za ovo odreivanje mogu se koristiti dva
lanka
1. Na-staklena elektroda i Ag/AgCl-double
junction
2. Na-ISE s polimernom membranom i Ag/AgCl

Neizravnapotenciometrija
Potenciometrijska titracija
Mjerenje potencijala odgovarajue indikatorske
elektrode kao funkcije volumena titranta
Podatak dobiven potenciometrijskom titracijom
razlikuje se od onog dobivenog direktnim
mjerenjem.
Elektroda za pH mjerenje u izravnoj i neizravnoj
potenciometriji:
0,1 mol/L HCl
0,1 mol/L octena kiselina
Izravno se moe izmjeriti pH vrijednost koja je razliita
za ove kiseline
Neizravnim mjerenjem -titracija jakom luinom, NaOH.
Za
61 titraciju jednakih volumena
Instrumentalne obiju
metode kiselina
analize u utroiti e
se jednaki volumeni NaOH. 2. Elektroanalitike
farmacii
Neizravnapotenciometrija
Podaci dobiveni potenciometrijskom titracijom
pouzdaniji su od podatak dobivenih titracijom uz
kemijske indikatore
Korisne su pri titracijama mutnih i obojenih

otopina
Postupak podrazumjeva biljeenje pH vrijednosti

ili potencijala lanka nakon svakog dodatka
reagensa
Potenciometrijske titracije se mogu temeljiti na

reakcijama:
Stvaranja teko topljivih taloga
Nastajanja kompleksnih
farmacii spojeva
2. Elektroanalitike
Aparatura za potenciometrijsku
titraciju

Vrste titracijskih krivulja
TK1 Titracijska krivulja prikazuje ovisnost
neke varijable (pH, E,
koncentaracija) o volumenu
reagensa
Okomita os predstavlja p-funkciju
analita ili reagensa ili potencijal
elektrode osjetljive na analit
odnosno reagens.
TK2 TK1- sigmatina krivulja (S oblik).
Lako izvediva, opaanja su
ograniena na malo podruje oko
toke ekvivalencije
TK2- krivulja linearnih odsjeaka,
mjerenja se izvode prilino daleko od
toke ekvivalencije. Koristi se u
64 reakcijama
Instrumentalne koje usu potpune samo u
metode analize
farmacii prisutnosti znatnog suvika reagensa
2. Elektroanalitike
Tono odreivanje toke ekvivalencije
Najjednostavniji je izravni
grafiki prikaz pH
vrijednosti (potencijala) u
funkciji dodanog
volumena titranta.
Sredite strmog uzlaznog
dijela krivulje uzima se
kao zavrna toka titracije
ili volumen kod kojeg je
bila najvea promjena pH
vrijednosti.
Zavrna toka titracije se
ne moe sa
zadovoljavajuom
preciznou proitati s
dobivenog
65 grafa te Instrumentalne
se metode analize u
Tono odreivanje toke ekvivalencije
Metoda derivacije
Raunaju se promjene pH vrijednosti
(potencijala) po jedinici volumena titranta
(pH/V),
odnosno promjena izraunata iz druge derivacije
(2pH/V2) koja pokazuje da derivacija podataka
mijenja predznak u toki pregiba (infleksije).
Grafiki prikaz tih podataka, kao funkcija

prosjenog volumena, daje krivulju s
maksimumom koja odgovara toki pregiba

Primjerprititracijislabekiselinesjakombazom
V(NaOH) pH pH/V 2pH/V2
20,00 5,01
22,00 5,09 0,04

24,00 5,20 0,06 0,01
26,00 5,32 0,06 0,00
28,00 5,44 0,06 0,00
30,00 5,60 0,08 0,01
32,00 5,80 0,10 0,01
34,00 6,13 0,17 0,03
35,00 6,43 0,30 0,14
35,21 6,53 0,48 0,84
35,39 6,64 0,61 0,75
35,60 6,79 0,71 0,49
35,79 6,98 1,00 1,50
36,00 7,35 1,76 3,63
36,20 9,29 9,70 39,69
36,40 9,84 2,75 -34,75
36,60 10,17 1,65 -5,50
67 37,00 10,50 0,83

Instrumentalne -2,06
metode analize u
38,00 10,87 farmacii 0,37 2. Elektroanalitike
-0,46
Amperometrijsketitracije
Mjeri se promjena jakosti struje kao funkcija dosega reakcije

titracije
Jakost struje moe odreivati granina struja redukcije( ili
oksidacije)
68 titrirane tvari, titransa ili
Instrumentalne jedne
metode i druge,
analize u ako su obje
VOLTAMETRIJAvsPOTENCIOMETRIJA
Dok kod potenciometrije postoje dvije elektrode, RE i
IE, koje formiraju galvanski lanak, a protoka struje
nema (i=0), kod voltametrije postoje referentna i
radna elektroda, indikatorske elektrode nema
Aparatura
za potenciometriju

Voltametrija (volt-amper-metar) je grana elektrokemije koja je
razvijena od otkria polarografije 1922.godine
Signal pobude u svim voltametrijskim tehnikama je primjena razlike
potencijala (E) izmeu elektroda to je rezultiralo dobivanjem
analitikog signala (I).
Prednosti: odreivanje niske koncentracije; iroko linearno podruje
ovisnosti izmeu mjerenog signala (intenzitet struje) i koncentracije;
mogunost direktne analize uzorka bez dugih pripremnih koraka koji
bi trebali uslijediti.
Voltametrijska mjerenja mogu biti primijenjena direktno na obojene
sustave, u prisutnosti suspendirane tvari ili na koloidne sustave.
Kada se koriste bioloki ili sloeni uzorci pred tretman je potreban.
bra, jeftinija i jednostavnija u odnosu na standardne tehnike i
metode.
Uinak pronaenih interferencija je manji kod elektrokemijskih
tehnikama u odnosu na kromatografske.

Radna elektroda je provodnik elektrona, na kojem se
odvija reakcija ili prijenos elektrona od interesa.
Jedna od elektroda uvijek ima stalan potencijal-
referentna elektroda
Pomona elektroda uz radnu omoguuje protok struje
zbog balansiranja ukupnog naboja u sustavu. Na njoj
se odvija suprotna reakcija.
U prisutnosti elektroaktivnog spoja u elektrokemijskoj
radnoj eliji, primijenjeni potencijal e izazvati promjenu u
koncentraciji promatranog elektroaktivnog spoja (analita) te
e ga na povrini
radne elektrode oksidirati.
Promjena koncentracije analita na povrini radne elektrode e
uzrokovati prijenos mase prema elektrodi i protok struje koja
je
direktno proporcionalna koncentraciji analita.
potenciostat, osobni raunar i elektrokemijske
elije

Potenciostat se smatra srcem svake elektronalitike
instrumentacije.
U voltametrijskim tehnikama, zadatak potenciostata je
primijeniti toan potencijal i biljeiti promjene struje u
sustavu.
U svim modernim elektroanalitikim tehnikama,
potenciostat paket ukljuuje elektrine krugove, razne
pretvarae i pojaala, kao i mikroprocesore s
unutranjom (internom) memorijom. Potenciostat
omoguuje dovoenje i primjenu potencijala uz
stepenasto stalno poveanje to je dovelo do razvoja
pulsirajue voltametrijske tehnika (poveana osjetljivost
i mnogo krae vrijeme za obavljanje pokusa)
Referentne elektrode za obavljanje pokusa u vodenim
otopinama kalomel i srebro/srebro klorid elektroda
Pomone elektrode :Pt-ica, grafit ili tanki komad zlata
Radne elektrode: metalne elektrode kao to su Hg kapi i Pt i Au diskovi.
iva je veoma praktina zbog svog visoko negativnog prenapona i
konstantne obnovljive povrine. Provedena su mnoga istraivanja sa
ivom, kao radnom elektrodom, pa je utvreno da je adekvatna za
prouavanje redoks procesa anorganskih i organskih spojeva i za
objanjavanje mnogih povrinskih fenomena kao to su adsorpcija i
kristalizacija. Glavni nedostatak ivine elektrode je nizak potencijal
oksidacije ( 0.1 do 0.6 V ovisno o pH) zato to se mnogi spojevi oksidacijski
ne mogu prouavati.
iva moe biti koritena na razliite naine:
elektroda sa viseom ivinom kapi (HMDE),
kapajua ivina elektroda (DME),
statika kapajua ivina elektroda (SMDE) ili jo kao ivina film elektroda.
iva je jo uvijek esto koritena posebno za analize iona metala i

halogenide i sulfid anione.
Danas, zbog toksinosti ive, koritenje elektroda od ovog materijala
(iva) je ograniena i potraga je za novim materijalom od kojeg e se
praviti elektrode.
Modifikacije ugljinih elektroda.-potrebne za prouavanje lipofilnih
organskih spojeva.
ugljine elektrode, elektrode od ugljine paste, senzor-elektrode (screen-
printed electrodes), dijamantne elektrode, bizmutom obloena ugljina
elektroda.
Rasponi potencijala (zeleno) za tri vrste radnih
elektroda uz razliite osnovne elektrolite.

Polarografija
Polarografija je voltametrijska tehnika kod koje je radna
elektroda kapajua ivina elektroda
Elektrokemijska reakcija dogaa se na kapi, a
signal je struja.
HMDE- elektroda
s viseom ivinom kapi
DME-kapajua ivina elektroda
SMDE-statika
kapajua ivina elektroda

Voltametrijalinearnaiciklika
Kod voltametrije s linearnom promjenom potencijala i ciklike
voltametrije, potencijal elektrode konstantne povrine brzo se i
kontinuirano mijenja u cijelom ispitivanom podruju.
Ako se potencijal mirne elektrode (stacionarne) u otopini bez
mijeanja, a sadri vrstu koja se reducira, mijenja od pozitivnih prema
negativnim vrijednostima dobiva se odziv struja-potencijal., koji
nazivamo voltamogram, a kod ciklike voltametrije cikliki
voltamogram.
E(-) / V i k / A/m2
Kod ciklike voltametrije signal

E1
pobude mijenja smjer. Potencijal signala 0
0 t/s E0' E(-) / V
pobude se na poetku negativira, a zatim a)
pri odreenom potencijalu poinje

E(-) / V
i k / A/m2
pozitivirati. O+e
-
R
Es
U oba smjera promjena potencijala Ei Es
(posmik) je linearna. 0 ts t /s
0
E(-) / V
-
ia R O+e
78 Instrumentalne metode analize u b)
prijenos mase difuzijom.

Na prethodnoj slici je grafiki prikaz raspodjele iona analita
ovisno o udaljenosti od elektrode. a) elektrini dvostruki sloj uz
povrinu elektrode b) promjena koncentracije (koncentracijski
gradijent) Cd(II) iona na povrini Cd elektrode.
Kako se Cd(II) ioni reduciraju do Cd; na povrini elektrode

koncentracije iona Cd(II) postaje manja u odnosu na
koncentraciju u ostatku otopine. Ioni zbog toga difundiraju iz
otopine prema povrini elektrode. to je vei koncentracijski
gradijent to je vea izmjerena struja.
Kada koncentracija iona na povrini elektrode dosegne

minimalnu koncentraciju c = 0, zabiljei se maksimalna mogua
struja-granina struja.

Signal pobude je elektrini napon
Signal odziva je struja elije, koja se mjeri kao
funkcija narinutog napona.
Voltametrija s linearnom promjenom
potencijala
Signal pobude

farmacii 2. Elektroanalitike Signal odziva
Signalodzivaikoncentracijskigradijent
U poetku je brzina elektrokemijske reakcije tako mala da
struja praktiki ne tee kroz eliju. S porastom potencijala
raste i struja, jer dolazi do redukcije elektroaktivne vrste.
Napredovanjem elektrolize elektroaktivna vrsta se
postepeno uklanja iz otopine u neposrednoj blizini elektrode,
nova se koliina doprema difuzijom iz mase otopine i
difuzijski sloj se iri sve dublje u otopinu, koncentracijski
gradijent se smanjuje to vodi k smanjenju struje.

ig-granina difuzijom kontrolirana struja
E1/2- poluvalni potencijal kod kojeg je dosegnuta polovina granine
struje ig/2
Potencijal je izraen u voltima, a struja u mA
Krivulja 1 je voltamogram kada je u otopini odreeni ion metala i
tzv.neutralni elektrolit
Krivulja 2 je voltamogram za neutralni elektrolit
Struja e biti nula dok se ne stvore uvjeti za redukciju nekog iona
metala

uvalni potencijal je kvalitativna karakteristika voltamograma,
ranina, difuzijom kontrolirana struja je njegova kvantitativna
akteristika

Polarografija
Polarografija je voltametrijska tehnika kod koje je radna
elektroda kapajua ivina elektroda
Elektrokemijska reakcija dogaa se na kapi, a

signal je struja.
HMDE- elektroda
s viseom ivinom kapi
DME-kapajua ivina elektroda
SMDE-statika
kapajua ivina elektroda

O kapajuoj ivinoj elektrodi
Staklena kapilara duljine 5-20 cm, unutranjeg promjera 0,05-0,08 mm.
Promjenom visine stupca ive u rezervoaru, mijenja se tlak potiskivanja ive kroz
kapilaru, a time i brzina istjecanja ive.
iva, potisnuta tlakom ivina stupca, oblikuje na otvoru kapilare kap pravilnog kuglastog
oblika
Kap ive se dri na otvoru kapilare zbog povrinske napetosti
Promjer kapi u trenutku otkapavanja je 0,1 mm
Padajua kap promijea otopinu u blizini
Veliine i povrine kapi su reproducibilne
Zbog male radne povrine Hg kapi proces elektrolize u ispitivanoj otopini moemo
provoditi due a da ne doe do znaajne promijene koncentracije elektroaktivnog
analita.
Radna povrina kapi se neprestano obnavlja pa nije oneiena produktima elektrolize.

Mnogi metali otapaju se u ivi i stvaraju amalgam. Atomi metala
nastali redukcijom iona metala iz otopine difundiraju s povrine kapi u
njenu unutranjost.
Otapanjem metala u ivi i difuzijom u unutranjost smanjuje se
aktivitet izluenog metala na kapi , a time i njegov elektrodni potencijal
Na povrini kapi aktivitet izluenog metala manji je od 1 pa je prema
Ner.j. pozitivniji potencijal izluivanja
Moe se upotrijebiti pri oksidaciji lako oksidirajuih tvari koje se
oksidiraju do potencijala +0,4 V prema ZKE
Posebna zatita i opreznost zbog otrovnosti ivinih para

Pri znatno pozitivnijem E, u odnosu na E
formalni, struja redukcije je 0.
Tek kad se potencijal elektrode priblii
formalnom potencijalu struja redukcije
naglo raste i poprima graninu vrijednost.
Daljom promjenom potencijala, struja
redukcije ostaje nepromijenjena

Promjena jaine struje zbog otkidanja k
A proces polarizacije elektrode; redoks procesi

iona u otopini
ER potencijal redukcija iona Cd(II)
B-elektroliza iona Cd(II)
C-svi iona Cd(II) uz povrinu kapi su reducirani; ioni
iz okoline(gradijent koncentracije) difundiraju ka
elektrodi
Karakteristikepolarograma
Podacisagrafikogprikazaovisnostistrujeopotencijalu
Maksimalna jakost struje svi ioni koji su difudirali iz

otopine prema povrini kapi su reducirani ili oksidirali
Jakost garnine difuzijom kontrolirane struje ovisit e o
svojstvima elektrolita
karakteristikama kapilare
Koncentraciji analita
I = kc(A)
S = kc(A)
Linearna ovisnost izmeu jakosti struje
i konentarcije je osnova za kvantitativno odreivanje

Poluvalni potencijal-daje kvalitativnu
informaciju
Ne ovisi o prirodi elektrode
Ovisi o pH i o pomonom elektrolitu

Kvalitativnaprimjena
Signali dobiveni za otopine standarda razliitih
koncentracija
Pravac
umjeravanja

Pulsnapolarografija

U normalnoj pulsnoj voltametriji (NPV) se
primjenjuje niz pulsnih potencijala s
konstantnom irinom i stalno poveanje
amplitude, potencijal se vraa na poetnu
vrijednost nakon svakog pulsa. Struja se mjeri
u odreenom razdoblju nakon svakog pulsa,
koji je dovoljan za znaajno smanjenje struje.
Trajanje implusa je od 1 do 200 m/s, dok je
interval izmeu pulseva nekoliko sekundi.
Konani uinak ove tehnike je I-E krivulja,
sigmoidalnog oblika, kao to se dobiva i kod
klasine (normalne) pulsne voltametrije, stoga
se ova tehnika i naziva normalna pulsna
voltametrija. farmacii 2. Elektroanalitike
Diferencijalnapulsnapolarografija

Signal pobude se sastoji od stepenastog poveanja
jednosmjernog potencijala (potencijal stepenice Estep)
na koji se primjenjuje periodikim dodavanjem mali
implusi pravokutnog vala konstantnog potencijala
(amplituda implusa EA). Struja se u ovoj tehnici mjeri
duplo u svakom pulsnom razdoblju, prvi put potencijal
na poetku primijenjenog pulsa i drugi put na kraju istog
pulsa. Mjerenje izlazne struje se spominje kao DPV to je
zapravo razlika izmeu mjerene struje za svaki pojedini
puls. Struja mjerena na taj nain omoguuje da se dobije
vea osjetljivost kod ove tehnike u odnosu na NPV.

Pravokutnovalnavoltametrija(SWV)

Pravokutno-valna voltametrija (SWV) je najnaprednija tehnika u skupini. Simetrini
kvadratno-valni impuls s konstantnom ampiltudom Esw, superponiran je naponom
stpenasto-valnog oblika.
Potencijal u SWV je primijenjen za konstantnu promjenu potencijala dE. Struja se u
SWV mjeri dva puta na kraju svake polovice ciklusa mjeri su na kraju oksidacijske
polovine ciklusa, dajui oksidativne (struje prema naprijed) strujne komponente, dok
struja mjerena na redukcijskoj polovici ciklusa daje redukcijske (struje prema natrag)
strujne komponente. Ukupna struja dobiva se razlikom prethodnih dviju struja.
Reduktivne struje imaju negativan predznak, a ukupna struja u SWV je suma
apsolutne vrijednosti obiju strujnih komponenata.
Ova metoda mjerenja ini SWV najosjetljivijom elektroanalitikom tehnikom. Pik
ukupne struje u SWV, kao i drugim pulsnim voltametrijskim tehnikama je
proporcionalan koncentraciji analita. Osim toga, SWV omoguuje uvid u obje
polureakcije na elektrodi, tako da ima izrazitu prednost u prouavanju
elektrokemijskih reakcija u odnosu na cikliku voltametriju.

Elektrometrijskemetodesotapanjem
pretkoncentriranoganalita..Strippinganaliza
Ako se u prijenosu mase javlja samo difuzija, onda se obino podruje
odreivanja ograniava na mikromolarne koncentracije.
Meutim mnogi organski spojevi pokazuju povrinski aktivna svojstva, koja se
oituju njihovom apsorpcijom iz otopine na povrinu elektrode. Mnogi drugi
spojevi su sposobni za otapanje ili reagiranje s materijalom elektrode (obino
ivine elektrode), formirajui amalgam ili umjereno topljiv kompleks ive.
Akumulacija analita iz otopine u mali volumen Hg elektrode i ili na povrinu
vrste radne elektrode
Elektroliza ili adsorpcija za depoziciju
Otapanje promjenom potencijala radne el. ili kem. reakcijom
Te su pojave osnova za razvoj tehnika kao to su
adsorptivna stripping voltametrija (AdSV), anodne (ASV) i katodne (CSV)
stripping voltametrijske metode.
ivina elektroda jedna je od najee koritenih radnih elektroda u stripping
voltametrijskim tehnikama, dok su primjeri gdje postoje metalne modificirane
elektrode takoer istraeni.
Stripping voltametrijske tehnike su meu najosjetljivijim tehnikama za
analizu tragova. Dosta niske granice detekcije pomou stripping
voltametrijskih metoda:
koncentracije
104 do 10-10 mol/L ponekad i metode
Instrumentalne 10 -12 mol/L.
analize u
Adsorptivna stripping voltametrija (AdSV) jedna je od najosjetljivijih
voltametrijskih tehnika, koja se uspjeno primjenjuje za odreivanje tragova
raznih spojeva u subnanomolarnim koncentracijama.
AdSV temelji se na prethodnoj akumulaciji (apsorpciji) spoja na radnoj
elektrodi pri stalnom adekvatnom potencijalu, i elektrolizom (oksidacijom)
adsorbiranog materijala.
Poznato je da mnogi organski i anorganski anioni imaju tendenciju adsorpcije
na ivinoj elektrodi, to je preduvjet za njihov korak akumulacije.
Osim ivine elektrode, koja se obino koristi kao radna elektroda u
adsorptivnoj stripping tehnici, druga vrsta akumulacije moe se postii
kemijskom interakcijom izmeu analita i modificiranih elektroda povrinama
drugih (ne ivinih) vrsta radne elektrode.
Uz materijal elektrode i vrijeme akumulacije, izbor akumulacijskog potencijala
je vrlo vaan faktor koji dovodi do znaajnog poveanja osjetljivosti za
odreenu AdSV. Kao i kod drugih stripping tehnika, panju treba posvetiti
pripremi uzoraka i izbjegavanje moguih oneienja, jer ove tehnike su
izuzetno osjetljive na razne neistoe

Anodna stripping voltametrija (ASV) za odreivanje tragova raznih
metala.
Poznato je da mnogi metali mogu formirati amalgam sa ivom
(otapaju se u njoj). Pri dovoljno negativnim potencijalima za dulje
vrijeme elektrolize, smanjuje se koncentracija metalnih iona iz
otopine postizanjem koncentriranja metala na ivinoj elektrodi.
Metali se nakon toga otapaju (oksidiraju) sa ivine elektrode, kada
se primjeni potencijal u pozitivnom (anodnom) smjeru. Njihov
proces otapanja je prikazan u voltametrijskim pikovima, na ljestvici
potencijala ovisno o vrsti metala. Nastali pik voltametrijskim
strujama je proporcionalan koncentraciji iona metala u otopinama.
Mogue je odrediti istovremeno nekoliko metalnih iona (do est),
ako im se standardni redoks potencijal razlikuje najmanje 200mV.
Glavni nedostatak je mogunost formiranja intermetalnih spojeva,
kao to su na primjer ZnCu, preklapanje stripping vrhova koje je
uzrokovano slinostima u oksidacijskom potencijalu ili prisutnosti
povrinski aktivnih organskih spojeva koji se adsorbiraju na
povrinu ivine elektrode,

For example, when analyzing
Cu2+ the deposition reaction is
Cu2+(aq) + 2e Cu(Hg)
where Cu(Hg) indicates that
the copper is amalgamated
with the mercury. During most
of the electrolysis we stir the
solution to increase the rate of
deposition. Near the end of the
deposition time we stop the
stirringeliminating
convection as a mode of mass
transportand allow the
solution to become quiescent.
Typical deposition times are 1
30 min are common, with
analytes at lower
concentrations requiring longer
times.
Katodna stripping voltametrija (CSV) za odreivanje spojeva
sposobnih reagirati s ivinim ionima na ivinoj elektrodi,
stvarajui umjereno topljive soli na povrini radne elektrode.
Primjenom pozitivnog potencijala na odreeno vrijeme,
kemijskom reakcijom izmeu ispitivanog spoja i ivinih iona
na povrini radne (ivine) elektrode, formira se netopivi film.
U drugom koraku, ovaj film je otopljen pokretanjem
potencijala u negativnom (katodnom) smjeru.
Ova metoda je istraivana za kvantitativno odreivanje
mnogih anorganskih aniona, kao to su halogenidi, sulfidi
selenidi, kao i za mnoge bioloki aktivne spojeve
(aminokiseline, proteine, nukleinske kiseline, itd.) koji sadre
skupine koje mogu reagirati s ivinim ionima . Openito,
spojevi koji sadravaju Cl, F, Br, SH i SeH skupine su vrste
koje se potencijalno mogu odrediti ovom tehnikom.
Glavna prednost ove tehnike je odreivanje elektrokemijskih
neaktivnih spojeva, tj. spojeva koji ne pokazuju
elektrokemijske aktivnosti u odreenom rasponu potencijala.
Primjenavoltametrijskihtehnika
Uostalom voltametrijske tehnike su vrlo dobro poznate kao
analitika metoda za odreivanje brojnih farmaceutskih lijekova
u cjelini.
Posljednjih
godina, stripping voltametrijske tehnike su pokazale
da posjeduju veliki potencijal za odreivanje tragova
koncentracija toksinih metala kao to su iva, olovo, kadmij,
arsen, antimon i uranij. Stripping voltametrijske tehnike,
posebno ASV metoda, su uspjeno koritene za odreivanje
sadraja ovih toksinih metala u raznim namirnicama kao to su
lisnato povre, kuhinjska sol, jetra, riba, kao i u limenkama
bezalkoholnih pia.
Najvaniji elementi su Fe, Mn, Zn, Cu, Co, Se, Mo, Cr i Si, a svaki
element moe ispuniti jednu ili vie metabolikih uloga.
Odreivanje minerala i esencijalnih elemenata moe se provesti
pomou raznih instrumentalnih tehnika. Meu njima, stripping
voltametrijske elektroanalitike metode istiu se jer su brze,
osjetljive i jeftine, a jofarmacii
uvijek dovoljno precizne.
2. Elektroanalitike
stripping voltametrijska metoda za odreivanje
razliitih bojila.
16 sintetikih bojila moe se adsorbirati na
ivinoj elektrodi i odrediti pomou pulseva
adsorptivne stripping voltametrije
Stripping voltametrijske tehnike pokazale su se
vrlo uinkovite u analizi razliitih molekula
pesticida kao kontaminanata u hrani, tlu i vodi
za navodnjavanje.
zirama (fungicid) u uzorcima rie.
Clarkov senzor za slobodni otopljeni kisik
1956.god Clark ov amperometrijski senzor

elija se sastoji od
platinske ploaste radne elektrode (katode)
uvrene u cilindrini izolator smjeten u sredini elije
prstenaste srebrene elektrode (anode) oko izolatora
Cjevasti izolator i elektrode smjetene su u jednom

cilindru koji sadri otopinu KCl sa puferom.
Na donjem kraju cilindra je 20 m tanka
teflonska ili polietilenska membrana, propusna za
kisik
Katodna reakcija
Anodna reakcija
O2 +4 H +
+4e - H20
Ag + + Cl - AgCl + e -

BIOSENZORI
Biosenzor to je?
Senzor koji bioloki aktivnu tvar koristi za odreivanje

analita
Kvantitativna primjena u medicini, biologiji i biotehnologiji
Prevoenje bioloke informacije u lako procesuirani
elektrini signal
1955/56. kisikova elektroda, Clark
1962 - Senzor za glukozu, Clark
1975- Yellow Spring Instrument Company. Clark-ov
biosenzor za glukozu komercijalno dostupan
Osnovni dijelovi biosenzora:
I
Interpretacij
I
I Meuprijenosnik Prijetvor a
nik signala
bioreceptor (koji se specifino veu za analit)

meuprijenosnik koji e zabiljeiti promjenu u biolokom
sustavu u obliku signala
prijetvornik signala u elektrini signal, pojaalo signala
softver koji e zabiljeenim promjenama pridruiti
smisleni fizikalni parametar
prikaz rezultata mjerenja
Uvjeti koje treba zadovoljiti :
Biosenzor mora biti visoko selektivan za odreenu analizu,
stabilan pri skladitenju i stabilan u uvjetima mjerenja
Reakcija mora biti stabilna bez obzira na promjenu nekih
parametara kao to su mijeanje, temperatura, pH
analiza bez ili sa minmalnom predobradom uzorka
Odziv treba biti toan, precizan, ponovljiv i linearan u
odreenom koncentracijskom podruju
Osjetilni dio treba biti prilagoen namjeni
Omoguavati analizu u realnom vremenu (real-time
analysis)
Prihvatljiva cijena, mala veliina, prenosivost, netoksian
Podjela biosenzora ovisno o
bioreceptoru
Prijetvorniku

odnosno aktivnoj tvari signala
koji je odreen fizikalno-kemijskom
promjenom koja se dogaa na osjetilnom
Aktivne tvari mogu biti djelu biosenzora:
Enzimi Elektroanalitiki
Antitijela(imunosenzori)
Optiki
Mikroorganizmi
Bioloka tkiva Piezo-elektrini
Organele

Akustini
Kalorimetrijski
Vaan (pomoni) dio biosenzora je membrana koja titi

osjetilni dio senzora, selektivno je propustljiva i kontrolira
difuziju analita

Enzimi suproteini, katalizatori, selektivni
Dugo se koriste u analizi, komercijalno dostupni, sa
velikom istoom,
enzimski biosezori ve dugo i esto u primjeni.
Ogranienja u primjeni:
pH, ionska jakost, temperatura, kemijski inhibitori
Imobiliziraju se na povrinu meuprijenosnika:
adsorpcijom, kovalentnim vezama , uklopljeni u gel
ili polimer, u bilipidnoj membrani ili u otopini iza
selektivne membrane
Najee su u kombinaciji sa elektrokemijskim i
optikim prijenosnikom
Antitjela.izvanredna selektivnost, odgovor -
limfocita na antigene.
Imobilizirani na prijenosniku kovalentnom
vezom sa konjugiranih amino, karboksilnih,
aldehidnih i sulfidnih grupa.
Ogranienja u primjeni slino ko kod
enzimskih biosenzora.
Nereverzibilno vezanja na antitjela-brzi, jeftini
i za jednokratnu upotrebu. U kombinaciji sa
optikim i akustinim prijenosnicima.
Mikroorganizmi-mjerenje se temelji na
metabolizmu mikroorganizama i to najee
potronji kisika ili ugljinog dioksida.
Imobiliziraju se na najlonskoj mrei, celulozno
nitratnoj membrani, acetil celulozi
Jeftiniji od enzima i antitjela i stabilniji,
meutim manje su selektivni, sporiji odziv i
due vrijeme kondicioniranja, ea kalibracija
Elektrokemijski prijenosnici
..
DNA, stanice.
Biosenzorzaanalizuglukozeukrvi
Na radnu elektrodu je privren medijator

ferocen-sandwich kompleks (preuzima ulogu
molekularnog kisika)
Regeneracija medijatora


Elektroanalitičke Tehnike IMA U F - 122

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektroanalitičke Tehnike IMA U F - 122

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2.

Instrumentalne metode analize u farmaciji

1 Instrumentalne metode analize u

2 Instrumentalne metode analize u

7 Instrumentalne metode analize u

+ je za kation selektivnu IE ; je za anion selektivnu IE.

9 Instrumentalne metode analize u

10 Instrumentalne metode analize u

Hg/Hg2SO4 merkuro-sulfatna referentna

12 Instrumentalne metode analize u

Kod kovinskih elektroda razlika potencijala na dodirnoj granici

Kod membranskih elektroda potencijal elektrode proizlazi iz

14 Instrumentalne metode analize u

Metalne elektrode djeluju prijelazom elektrona povrinom

prvog reda za katione

Na povrini ostalih metala ne uspostavlja se dovoljno brzo

17 Instrumentalne metode analize u

Elektrodni potencijal IE izraavamo p-

18 Instrumentalne metode analize u

19 Instrumentalne metode analize u

AgCl (s) e Ag (s) Cl

Instrumentalne metode analize u

21 Instrumentalne metode analize u

Tvori li metal teko topljiv oksid, potencijal e biti ovisan o

Sb 2 O 3 (s) 3H 2 O 2Sb 3 6OH

Hg elektroda koristi se za mjerenje konc. EDTA

50,0 mL 0,0100 M HgCl2

gdje je MY(n-4)+ metal u obliku kompleksa.

pri emu Kf , kao konstantu, ukljuujemo u

Ag2S/Ag pri odreivanju iona Cu(II) ???

Potencijal Pt-elektrode uronjene u otopinu koja sadri

30 Instrumentalne metode analize u

Selektivne membranske elektrode imaju vrlo iroku

32 Instrumentalne metode analize u

Inaktivni nosa membrane moe biti porozan (npr.

33 Instrumentalne metode analize u

Najstarija membranska elektroda (s ne kristalnom membra

35 Instrumentalne metode analize u

36 Instrumentalne metode analize u

37 Instrumentalne metode analize u

38 Instrumentalne metode analize u

39 Instrumentalne metode analize u

41 Instrumentalne metode analize u

amonijevu sol) kao aktivnu tvar membrane, otopljenu u prikladnom otapalu,

osjetljive su na promjenu aktiviteta aniona.

tetra-p-klorfenilborat) otopljen u prikladnom organskom otapalu kao aktivnu

komponentu membrane, osjetljive su na promjenu aktiviteta kationa.

otapalu kao aktivnu komponentu membrane (npr. antibiotik valinomicin u difenil-

nitrofenil-oktil eteru). Ovakve membrane osjetljive su na promjenu aktiviteta

43 Instrumentalne metode analize u

Porozna plastina membrana

razlike u poloaju ravnotee nastajanja

Potencijal lanka ove elektrode raunamo:

44 Instrumentalne metode analize u

45 Instrumentalne metode analize u

Membrana je izraena od teko topljive anorganske kristaline tvari

46 Instrumentalne metode analize u

Ravnotea na obje strane kristaline

Potencijal se rauna kao slijedi:

47 Instrumentalne metode analize u

Ako je polikristalina membrana pripravljena od

U sluaju kada je polikristalina membrana izraena

48 Instrumentalne metode analize u