Cvrčak, Vladimir Nazor

- govoreći o cvrčku, pjesnik uspostavlja nova neočekivana značenja

- cvrčak pjeva zanosnu, ditirampsku pjesmu i poziva čovjeka da se raduje pjesmi i
ljepoti života i prirode (cvrčak je simbol pjesme, radosti i ljepote)
- oduševljenje ljepotama prirode
- ljepote prirode, života i svijeta prenose se u pjesničke slike koje obuhvaćaju vidne,
slušne i mirisne senzacije
- Estetski učinak pjesničke slike (djelovanje slike na primatelja slike) uvjetovan je
njezinim ritmom, strukturom stiha, tj. sveukupnošću elemenata kojima je slika
oblikovana
- U pjesmi se izmjenjuju duži i kraći stihovi; to utječe na ritam pjesme

- 1. pjesnička slika: pjevanje cvrčka u podnevnom ugođaju. Sliku otvara stih koji
oponaša cvrčkovu pjesmu ponavljanjem riječi istoga glasovnog sustava (Cvrči,
cvrči, cvrčak.) Osim tih riječi, u stihu se pojavljuju riječi u kojima se ponavljaju č,c,r,v
(čvoru, crne, smrče). Čitatelj osjeća muzikalnost stiha koja ga prenosi u
mediteransko podneblje; ritam je ujednačen, umjerena tempa
2. pjesnička slika: sadržajno se nadovezuje na prvu pjesničku sliku, tj. izražava
cvrčkovu pjesmu. Cvrčak otkriva izvore svoje radosne pjesme (on je u sebe unio
sunce plamno, more tamno, na leđima mu je šuma, dvije stijene; druga je strofa
sazdana od vizualnih elemenata)
Karakterizacija cvrčkove pjesme karakterizirana je terminima iz područja
stihologije (znanosti o stihu). Cvrčkova pjesma komponirana je trohejima i
jabovima.
Drugi stih druge strofe završava psihološkom pauzom koja je označena trima
točkama; psihološka pauza najavljuje promjenu ritma.
Iza cjeline Podne je pojavljuje se duža stanka.
Cvrčak je hiperboliziran: priroda mu je dala neobičnu snagu,
životinjica postaje divom neobične snage i veličine(ideja snage što je priroda daje
čovjeku)
3. pjesnička slika:
-cvrčkov poziv čovjeku da primi ljepote koje mu pruža priroda
-poziv je iskazan imperativom „izađi”
-nizanje novih detalja koji konkretiziraju ljepotu života (puž se
sunča na kamenu, crv se grije na travi).
-poziv se ponavlja i ističe čovjekovu mogućnost da bude grm
što gori, luk, napet, plamen mač..., tj. Da bude snažan,
radostan, poletan i borben.
-pjesnička slika završava komentarom (pjesničkom
refleksijom) o čovjekovim mogućnostima: A tebe zemlja rodi
da budeš čil i jak/Da nosiš u njedrima radosti zlatni ključ.
4. pjesnička slika: cvrčak u sebi osjeća šum prirode,
upija zvukove i mirise mediteranskog podneblja
-slika je utemeljena na auditivnim, vizualnim i
olfaktivnim motivima (sinestezija)
Strofa je neobično muzikalna (onomatopejske riječi –
pjeni se, krkoči, klokoče, šumore, aliteracija,
asonanca)
5. pjesnička slika: slavljenje sunca i prirode
6. pjesnička slika: ljepota svijeta i života
„Sv’jet je lijep, a život dar je s neba.”