MORFOLOGIJA

ČAKAVSKOG NARJEČJA
IMENICE
Ga
• L jd. –e: na nebe

• I jd. –om u palatalnih i nepalatalnih osnova (otokom,

krajom, kraljom)

• nerazlikovanje funkcije A jd. i L jd. – bil sam u Split /

grem u Split, bil sam u Splitu / grem u Splitu, bil sam u
Split / grem u Splitu

• slično je i u priloškim rekcijama: bil sam vani (vanka) /

grem vani (vanka)
Ga

• G mn.: -, -ov, -i(h), -a (sel, brodov, putih, kraja)

• nepostojanje sinkretizma DLI mn.

• D mn.: -om / -em (gradom, poljem)

• L mn.: -eh, -ih (gradeh, poljih)

• I mn. –i (gradi, polji)

Ga

• A mn. –e (grade, brode, otoke, kraje, prijatelje), -i

(gradi, brodi, otoci, kraji, prijatelji)

• imenice sa starim završetkom *-ino ponekad čuvaju

stare oblike NAV mn., a u N jd. izbacuje se krajnje –in,
npr. N jd.: grajan, čoban, seljan, NAV mn.: grajane,
čobane, seljane

• tako se sklanjaju i etnici – N jd. Splićan, Zadran, NAV

mn.: Splićane, Zadrane
Ge
• čuva se razlika u D jd. i L jd. palatalnih i nepalatalnih
osnova: duši : žene

• G jd. također čuva razliku palatalnih i nepalatalnih

osnova: duše : ženi

• u I jd. rijedak je gramatački morfem –ov – ženov, rukov,

dušov (Silba, Olib), a najčešći je –om (ženom, dušom)
Ge

• N mn. –i (se zvezdi)

• G mn.: - (žen, ruk, slug, duš), -a (žena, ruka, sluga,

duša), -ov (ženov, dušov)

• u A mn. čuva se razlika palatalnih (-e) i nepalatalnih (-i)

osnova – duše : ženi

• nepostojanje sinkretizma DLI mn.

Ge

• D mn.: -am (ženam, rukam, kućam)

• L mn.: -ah (ženah, rukah, kućah)

• I mn.: -ami (ženami, rukami, kućami)

• imenice smokva, svekrva, lokva, crikva u NA mn. –av

(crekav, lokav, smokav ) ili –i (smoki, crekvi, lokvi)
Ge

čakavski sjever čakavski jug

N
G -i (<y) -e (ȩ)
D -e (<ĕ) -i
A
V
L - e (<ĕ) -i
I -un -on
Gi

• I jd.: -ju (košću, mašću), -om > -um (košćum, mašćum)

• nepostojanje sinkretizma DLI mn.

• D mn.: -im (kostim)
• L mn.: -ih / -eh (kostih / kosteh)
• I mn.: -(i)mi, -ima (kost(i)mi, kostima)
ZAMJENICE
Zamjenice

• I jd. zamjenica ja, ti > -o (mano, tobo), -u (manu,

tobo), -om / -um (manum, tobom)

• stari gramatički morfemi zamjenica mi, vi u D mn. (nam,

vam), L mn. (nas, vas), I mn. (nami, vami) ili pak DLI
mn. (nami, vami)

• zamjenice on, ona, ono > un, na, no, a u množini ni, ne,
na
Zamjenice

• čuvanje enklitičkog oblika zamjenice ona u D jd. (Dal

sam je(j) 'Dao sam joj')

• A jd. zamjenice ona > ju (Videl sam ju)

• ovaj, onaj > vaj, naj > va, na

• ponekad se čuva razlika DLI mn. pokaznih zamjenica (D

mn. tem, L mn. teh, I mn. temi)
Zamjenice

• neodređene zamjenice kitaj / kita / kata / koto 'bilo tko',

'bilo koji', čato 'bilo što‘

• stara zamjenica *vьsь, *vьse, *vьsĕ > vas, (v)se, (v)sa,

sav, s(v)e, s(v)a

• vsaki, vsaka, vsako > svaki, svaka, svako > saki, saka,
sako
PRIDJEVI
Pridjevi

• u množinskim oblicima pridjeva dolazi do sibilarizacije:

velici, drazi, svikolici (< veliki, dragi, svikoliki)

• pri tvorbi superlativa učestala je tvorba pomoću

superlativnih priloga i pridjeva u pozitivu, npr. najviše,
najmanje, najbolje, najgore + dobar, debel, lip
BROJEVI
Brojevi

• brojevi veći od pet rijetko se dekliniraju, izuzetno tragovi (D

- Velim četvrtim / Velim petim, L - Velih četvrtih / Velih
petih, I - Velima četvrtima / Velima petima )

• brojevi veći od 10 sa stegnutim –najs(t): jedanajs(t),

dvanajs(t)

• unu, unula, unulo 'jednostruk', dupal, dupla, duplo

'dvostruk', trodupal, trodupla, troduplo 'trostruk‘

• izricanje datuma (na šes(t) travnja)

GLAGOLI
Infinitiv i supin

• u infinitivu se gubi krajnje –i, –ti (kopat / kopa, prinest /

prines)

• supin je vrlo rijedak (homo spat, lovit)

Prezent

• 3. l. mn. prezenta na –eju, -edu (pijeju / pijedu), -iju,

-idu (hvaliju / hvalidu)
Imperfekt i aorist

• malo je čakavskih govora sačuvalo imperfekt i aorist

(Susak)
Glagolski pridjev radni

• hodil, hodila, hodilo

• krajnje –l često nestaje, npr. umrl > umra

• u blizini štokavskih dijalekata –l > (j)a, (j)o, -a: vidija,

uzeja, vidijo, uzejo, reka, diga, umra
Imperativ

• 2. l jd. i mn. izriče se opisno: neka + prezent (neka

kopa, kopaju / kopadu)
Kondicional
postoje dva stara tipa kondicionala glagola biti

jednina možina

1. bim / bim 1. bimo / bimo

2. bi / biš 2. bite / bite

3. bi / bi 3. bi / biju
Optativ

• proširena je uporaba glagolskog pridjeva radnog u službi

optativa za izricanje želje (zdravice, psovke, kletve), npr.

• Na dobro vam došla Nova godina!

• Bili zdravi i veseli!
• Rajala svako godišće po dva sina!
• Krepala kad si takova!
• More te sinje udušilo!
• Nestalo te!
 SINTAKSA
ČAKAVSKOG NARJEČJA
Sintaksa
brojne su elipse
• šćapon ću te
• po ušima ću ja njima

sažeto priopćavanje
• vrnil se je otac, da dojdeš odmah doma

česte su bezlične konstrukcije

• diglo ga u vojsku
• udrilo u bor i svega ga okorubalo 'grom je udario u bor i
ogulio mu svu koru'
Sintaksa
izražavanje osobina prijedlogom od +
genitiv
• mih od koze 'kozji mijeh'
• libar od mise 'misna knjiga, misal'

gradivni pridjevi tvore se konstrukcijom od +

genitiv
• prsten od zlata
• čaval od gvozja
• žlica od dreva

umjesto posvojnih pridjeva česti su posvojni genitiv

ili dativ
• kovača žena
• kovaču žena
Sintaksa

instrumental oruđa često se tvori prijedlogom s / sa

• udril ga je s lopatom

za + infinitiv
• to mi je za prodati
• nemaju ča za isti
• pošal je u grad za kupiti veštid 'odijelo‘

uz glagol morati učestala je uporaba da + prezent

umjesto infinitiva
• mora da gre u školu
Sintaksa

u namjernim se i izričnim rečenica umjesto veznika

da upotrebljava neka
• čekaj da dojde otac > čekaj neka dojde otac

osim genitiva u vremenskom značenju upotrebljava

se i akuzativ
• ovu zimu ni bilo sniga
• pop nam dojde svaku mladu nedilju
• svaki dan sam doma
 LEKSIK
ČAKAVSKOG NARJEČJA
Leksik

brojne su metafore
• usahla ti pipitula 'jezik u peradi'
• začepi gubicu 'usna'
• sebi potegni to kopito 'stopalo'
• zakreniću ti šiju 'vrat'
• ostriži tu grivu 'kosa'
• otvorila si brzo žvale 'usta'
• na se taj kljun 'nos'
Leksik

eufemizmi
• prdekalica, starka 'stara žena'
• pojti na stran, pojti za se, činiti poda se 'fiziološka nužda'
Leksik
stare riječi
• čret 'neobrađeno močvarno zemljište'
• črmalj 'nerodna zemlja'
• daž 'kiša'
• gruh 'zemlja pomiješana sa sitnim kamenjem'
• lazina 'prolaz između ograđenih zemljišta'
• les 'gaj'
• otrok 'muško dijete'
• teg 'obrađeno zemljište'
• trgatva 'berba grožđa'
• valje 'odmah'
Leksik
romanizmi
• bevanda 'razvodnjeno vino'
• bićerin 'čaša'
• brontulati 'mrmljati, prigovarati'
• bruškin 'četka za ribanje'
• kantat 'pjevati'
• kantun 'kut'
• levanat 'istočni vjetar'
• ponistra 'prozor'
• portun 'luka'
• skužati 'oprostiti'
• špeć 'zrcalo'
• šporak 'prljav'
• šubito 'odmah'
• tavulin 'stolić'
• žvelto 'brzo'