Rjeavanje problema i kreativnost

-ciklus rjeavanja problema-

-cilj rjeavanja problema je prevladavanje zapreka koje prijee put do rjeenja
-koraci u rjeavanju problema:
1.identifikacija problema-
identifikacija situacije kao problemske (prepreke)
2.definicija i reprezentacija problema-
kljuno za razumijevanje problema
(netono definiran problem manje smo sposobni rijeiti)
.oblikovanje strate!ije-
ne postoji idealna strate!ija za rjeavanje svako! problema" ve# optimalna
strate!ija ovisi o problemu i onome tko !a rjeava
-pri tome koristimo:
analizu (razbijanje cjeline u manje dijelove)"
sintezu (sastavljanje razliiti$ elemenata u cjelinu)
diver!entno miljenje (proizvodimo vie mo!u#i$ rjeenja)"
konver!entno miljenje (usmjeravanje na jedan od!ovor)
%.or!aniziranje informacija
strateka or!anizacija" nalazimo reprezentaciju koja od!ovara strate!iji
&.raspodjela resursa
resursi su o!ranieni i zato i$ treba pravilno koristiti
(iskusni vie vremena troe na !lobalno planiranje ne!o na samo rjeavanje
problema)
'.pra#enje
pra#enje procesa rjeavanja problema u svim fazama radi si!urnosti da se
pribli(avamo cilju
).evaluacija
procjena rjeenja" uvid u nove probleme" (ciklus poinje iz poetka)
-vrste problema-
-kate!orizirani s obzirom na to imaju li jasan put do rjeenja:
1.dobro strukturirani problemi
-npr. problemi poteza (palitelji i ljubitelji uma)- do rjeenja se dolazi u niz
poteza (!reke-nedoputeni potezi)
-rjeavaju se raunalnim simulacijama
-rjeavatelj mora promatrati poetno i ciljno stanje unutar problemsko!
prostora* zadatak se razbija u niz koraka (pro!rama ni(e tazine)
-pro!rami ni(e razine:
1
a) al!oritmi- uzastopno ponavljanje sve dok se ne zadovolji uvjet odra+en
pro!ramom (kod raunalno! rjeavanja problema)
b) $euristici- mentalne kratice (neformalne" intuitivne" spekulativne
strate!ije) koje ponekad dovode do rjeenja
,vrste $euristika: analiza sredstvo-cilj" rad unaprijed" rad unazad" smisli i
provjeri
-izomorfni problemi- problemi ija je formalna struktura jednaka" a razlikuju se
samo po sadr(aju (prepoznavanje izomorfizma esto je teko i vra#a nas na
teko#e reprezentaciji problema)
-problemi u reprezentaciji problema- !lavna odrednica relativne te(ine neko!
problema je nain na koji je problem predstavljen
2.loe strukturirani problemi
-nemaju dobro definiran problemski prostor to dovodi do teko#a s
konstruiranjem prikladni$ mentalni$ reprezentacija za modeliranje ti$ problema i
nji$ovo rjeavanje
-uvid- iznenadno razumijevanje problema ili strate!ije koja poma(e u nje!ovu
rjeavanju
-uvid-
-!etaltistika s$va#anja-
-cjelina je vie od zbroja dijelova
-problemi s uvidom tra(e percipiranje problema kao cjeline
-uvid-poseban proces" ukljuuje miljenje koje se razlikuje od normalne" linearne
obrade informacija" nastaje kao posljedica:
-proireni$ nesvjesni$ skokova u miljenju
-znatno ubrzani$ mentalni$ procesa
-prespajanja normalni$ procesa rezoniranja
-produktivno miljenje- ukljuuje uvide izvan !ranica postoje#i$ asocijacija
-reproduktivno miljenje- zasnovano na postoje#im" ve# poznatim asocijacijama

-!ledite --nita posebno---
-uvid-proirenje uobiajene percepcije" prepoznavanja" uenja i s$va#anja
-neo!etaltistiko !ledite-
-rutinski zadaci- rjeavai tono predvi+aju vlastiti uspje$" uvjerenje da su na
pravom putu do rjeenja se postupno pove#ava
-zadaci s uvidom- uspjeni rjeavai su pesimistini" neuspjeni su optimistini"
uvjerenje da su na pravom putu do rjeenja postupno se smanjuje
2
-troprocesno !ledite (.avidson i /ternber!)-
-uvid putem selektivno! kodiranja- razlikovanje bitni$ od nebitni$ informacija
-uvid putem selektivno! uspore+ivanja- nove percepcije naina na koji se nove
informacije no!u povezati sa starima (kreativna uporaba analo!ija)
-uvid putem selektivno! kombiniranja- odabir selektivno kodirani$ i uspore+eni$
djeli#a relevantni$ informacija i kombiniranje ti$ informacija na nov" produktivan
nain
-/tep$en /mit$-
-uvid kao poseban proces koji ukljuuje na!lo mentalno restrukturiranje
-uvid kao razumijevanje koje mo(e ukljuivati bilo posebno iskustvo uvida" bilo
normalne ko!nitivne procese koji se do!a+aju postupno
-zapreke i pomo# u rjeavanju problema-
-rjeavanje problema ometa:
-vie novosti
-ve#i broj pravila
-ve#a slo(enost pravila
-vie pravila za koje se ini da se protive zdravom razumu
-mentalni set (ili uvrije(enost)-
-okvir koji ukljuuje postoje#i model za reprezentaciju problema" kontekst
problema ili postupak za nje!ovo rjeavanje
vrste:
-funkcionalna fiksiranost- nemo!u#nost uvi+anja da se predmet ija nam je
odre+ena funkcija poznata mo(e upotrijebiti za obavljanje dru!i$ funkcija
-stereotipi- vjerovanja da postoji sklonost pripadnika socijalne !rupe da svi
manje-vie podjednako imaju odre+ena svojstva
-transfer- fenomen svako! prijenosa znanja ili vjetine iz jedne problemske
situacije u dru!u
-ne!ativni transfer- ote(ano rjeavanje odre+eno! problema zbo! rjeavanja
neko! ranije! problema
-pozitivni transfer- rjeenje ranije! problema olakava rjeavanje novo!
(transfer fakto!rafsko! znanja ili vjetine iz jedne situacije u dru!u)
-transfer analo!ija-
-vjerojatnije je da #e se analo!ija uoiti ako su podruja ili konteksti dvaju
problema sliniji
3
-ljudi imaju teko#e sa zamje#ivanjem analo!ije" ako im eksplicitno nije reeno da
je tra(e
-ponekad nas povrinska slinost problema zbuni i povjerujemo da su dvije
razliite vrste problema jednake
-namjerni transfer: tra(enje analo!ija-
-analo!ije me+u problemima ukljuuju mapiranje odnosa me+u problemima " a da
su stvarni atributi sadr(aja problema neva(ni (ono to je bitno kod analo!ija nisu
slinosti u sadr(aju" ve# koliko me+usobno slie nji$ovi strukturalni sustavi
odnosa)
-transparentnost- zbo! slinosti sadr(aja nalazimo analo!ije tamo !dje i$ nema
-inkubacija-
-odla!anje problema na neko vrijeme" umanjuje ne!ativni transfer
-tijekom inkubacije ne smijemo svjesno razmiljati o problemu
-bitan stadij u rjeavanju problema
-pozitivni uinci inkubacije mo!u se pojaati na dva naina:
-poetnim ula!anjem dovoljno vremena u problem (istra(ivanjem svi$
aspekata problema i nekoliko mo!u#i$ naina nje!ova rjeavanja)
-dovoljno du!im vremenom inkubacije kako bi se omo!u#ilo da donekle
oslabe stare asocijacije koje su posljedica ne!ativno! transfera
-strunost: znanje i rjeavanje problema-
-or!anizacija znanja-
-kad je od majstora i poetnika zatra(eno da se dosjete realistini$ razmjetaja
a$ovski$ fi!ura uradak majstora bio je znatno bolji
-kad je tra(eno da se dosjete sluajno! rasporeda fi!ura uradak majstora nije
bio nita bolji od uratka poetnika
-elaboracija znanja-
-ono to razlikuje strunjaka od poetnika je koliina" or!anizacija i uporaba
znanja
-strunjaci klasificiraju razliite probleme" opisuju osnovnu prirodu razliiti$
problema" odre+uju i opisuju metodu za rjeavanje razliiti$ problema
-postavljanje problema-
-strunjaci provode razmjerno vie vremena od poetnika odre+uju#i kako da
reprezentiraju problem" no znatno manje vremena stvarnoj primjeni strate!ije
za rjeavanje
4
-poetnici esto rabe analizu sredstvo-cilj i rad unatra!* razmatraju vie
mo!u#nosti
-automatski struni procesi-
-strunjaci koriste:
-vje(bu u primjeni strate!ija (automatiziranje razliiti$ operacija koje
mo!u s lako#om prona#i i izvriti dok rade unaprijed)
-s$ematizaciju (razvoj bo!ati$" visokoor!anizirani$ s$ema)
-automatizaciju (konsolidaciju nizova koraka u rutine koje za$tijevaju malu
ili nikakvu svjesnu kontrolu)
-to dovodi do to!a da strunjaci mo!u teret rjeavanja problema prebaciti u
du!orono pam#enje neo!ranieno! kapaciteta ime postaju uinkovitiji i toniji
-kreativnost-
0proces proizvodnje nee!a to je istovremeno i ori!inalno i vrijedno
-kreativnost je koliko proizvodite-
-psi$ometrijski pristup- kreativnost je sposobnost da se proizvede vie*
na!laava uradak na zadacima koji ukljuuju specifine aspekte kreativnosti
(diver!entna produkcija" proizvodnja raznoliko! asortimana prikladni$ reakcija
-1orrance test kreativno! miljenja- mjeri raznolikost" brojnost i prikladnost
od!ovora na pitanja" te procjenjuje kreativne slikovne od!ovore (neobini" bo!ati
detalji)
-kreativnost je to znate-
-(2inke" 3an!le4 i 5ones" /mit$" 6eisber!)
-kreativni pojedinci su struni i posve#eni kreativnom stvaranju" rade du!o i
teko" prouavaju rad svoji$ pret$odnika" nado!ra+uju na svoje znanje da bi
stvorili inovativne pristupe i proizvode
-kreativnost je tko jeste-
-ulo!a linosti: kreativna linost, --otvorenost prema novim nainima !ledanja"
intuicija" budnost za uoavanje prilika" naklonost k slo(enosti kao izazovu da se
prona+e jednostavnost" nezavisnost prosu+ivanja koja pretpostavke dovodi u
pitanje" spremnost za preuzimanje rizika" nekonvencionalnost miljenja koja
doputa stvaranje neobini$ veza" (iva pa(nja i poriv da se prona+e obrazac i
znaenje- sve ovo" zajedno s motivacijom i $rabro#u za stvaranje-- ,
7arron" 1899.
5
-va(nost motivacije:
intrinzini motivi- u(ivanje u kreativnom procesu ili osobna (elja da se problem
rijei* neop$odna za kreativnost
ekstrinzini motivi- (elja za slavom ili bo!atstvom* ponekad prijei kreativnost
-kreativnost je !dje jeste-
-ne mo(e se prouavati izoliraju#i pojedinca i nje!ov rad od drutveno! i
povijesno! okru(enja u kojem se odvija nje!ova djelatnost , kreativnost nikad
nije rezultat samo djelovanja pojedinca
-/imonton- kreativne ideje evoluiraju slino kao or!anizmi* javljaju se kao is$od
procesa slijepi$ varijacija i selektivno! zadr(avanja (stvaratelji prvo !eneriraju
ideje ne znaju#i $o#e li one biti uspjene u svijetu ideja" zato i$ se treba
proizvoditi u velikim koliinama)
:ardner:
-postoji tendencija da rani obiteljski (ivot kreativni$ pojedinaca pru(a umjerenu
podrku" ali da bude stro! i relativno $ladan
-prvi revolucionarni napredak posti(e se tek nakon svladavanja odabrano!
podruja (nakon 1; !odina rada)
-sva ener!ija usmjerena na rad" to dovodi do naputanja" zanemarivanja i
iskoritavanja bliski$ odnosa
-desetlje#e nakon prvo! napretka dolazi do dru!o! bitno! koraka" obu$vatnije! i
inte!ativnije!" ali manje revolucionarno!
-investicijska teorija kreativnosti (/ternber! i 3ubart)- preduvjet pojave
kreativnosti je konver!encija viestruki$ individualni$ i okolinski$ initelja" a ne
ekstremno visoka razina bilo koje! pojedinano! initelja ili ak posjedovanje
neko! posebno! obilje(ja
-vrste kreativni$ doprinosa-
---po!onski model vrsta kreativni$ doprinosa--- kreativni doprinosi su po!onska
sna!a koja unapre+uje podruje" rezultat su kreativno! vodstva svoji$ stvaralaca
1.replikacija- napor da se poka(e kako je odre+eno podruje tamo !dje bi
trebalo biti" da !a se zadr(i na sadanjem polo(aju
2.redefinicija- napor da se redefinira trenutani polo(aj !ledita"
sa!ledavanje s nove toke !ledita
.unapre+enje- pokuaj da se podruje unaprijedi u smjeru u kojem se ve#
kre#e" a doprinos dovodi podruje do toke koji su i dru!i spremni pri$vatiti kao
smjer napredovanja u podruju
6
%.izrazito unapre+enje- pokuaj da se podruje unaprijedi u smjeru u
kojem se ve# kre#e" no doprinos dovodi podruje preko toke koji su dru!i
spremni pri$vatiti kao smjer napredovanja u podruju
&.preusmjeravanje- pokuaj da se podruje sa sadanje! polo(aja pomakne
u novom i razliitom smjeru
'.rekonstrukcija-preusmjeravanje- pokuaj da se podruje pomakne na
polo(aj na kojem je bilo ranije tako da bi se s te toke mo!lo krenuti naprijed
).ponovni poetak- pokuaj da se podruje pomakne na dru!u i ranije
nedosti!nutu poetnu toku" te da se s te toke pomakne u novom smjeru
9.inte!racija- pokuaj da se podruje pomakne tako da se ujedine aspekti
dvaju ili vie proli$ vrsta kreativni$ doprinosa koji su ranije smatrani razliitima
ili ak suprotnima" no sada se smatraju sintetiziranima
7