Trgovina je u smislu Zakona o trgovini gosp.

djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili

pruanja usluga u trg. u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gosp. uinka na domaem
ili inozemnom tritu. Time definiramo funkcionalno znaenje pojma trgovine:ona je
djelatnost koja obuhvaa nabavu i prodaju robe. Institucionalno znaenje pojma
trgovine odreuju institucije, odnosno gosp. subjekti koji se kao nositelji
kupoprodajnog procesa bave trg. djelatnou. Svi gosp. subjekti koji se na
odreenom podruju bave trg. djelatnou ine trg. mreu.
Funkcije trg. povezivanje sudionika trita i to:

Proizvoaa i potroaa( interpersonalno) pri emu je proizvoa jedna osoba,

a potroa druga: robu iste namjene(razliitih svojstva) nabavlja od razliitih
proizvoaa i utjee na utvrivanje trino prihvatljive cijene.
Mjesta proizvodnje s mjestom potronje (interlokalno) dopremanjem roba od
mjesta nastanka u klimatski pogodnim poljoprivrednim krajevima do potroaa
u gradovima i ostalim mjestima potronje
Vremena proizvodnje i vremena potronje (intertemporalno) uskladitavanjem
roba koje imaju razliito vrijeme proizvodnje i vrijeme potronje, trgovina
omoguuje proizvoaima kontinuitet proizvodnje, a potroaima kontinuitete
potronje

Uz te funkcije, trg. obavlja i velik broj dopunskih funkcija: posredovanje pri kreditiranju
(davanjem odgode plaanja potroaima) posredovanje u praenju trita
(prikupljanjem informacija o potrebama i zadovoljstvu kupaca), dopremanje i
otpremanje robe, skladitenje, oplemenjivanje, razmjeravanje, pakiranje itd.
Roba je svaki proizvod namijenjen tritu, predmet je prometa trg. tvrtki, a slui za
podmirenje osobnih potreba, potreba proizvodne djelatnosti i javne potronje.
Vrste trg.- podijeljene su prema razliitim kriterijima. Za ra. praenje posl. Trg.
djelatnosti vano je istaknuti podjelu prema volumenu i podruju poslovanja.
Volumen poslovanja i kupci(trg. na veliko i trg. na malo), podruje poslovanja
(unutarnja trg.-u nacionalnim granicama, vanjska trg- trg. .u inozemstvu)
Obiljeja trg. na veliko- nabavlja robu od proizvoaa i drugih veletrgovca i prodaje
je proizvoaima, trg. na veliko, i velikim potroaima (bolnicama, hotelima, kolama,
vrtiima, restoranima i sl.). Nikada ne posluje izravno s krajnim potroaima. Nabava
i prodaje robe ostvaruje se u velikim koliinama i raznim vrstama roba, a moe se
ostvariti u zemlji i inozemstvu. Trg. na veliko ujedinjuje velik br. Malih narudba svojih
kupaca i tako poveava kol. nabave kod proizvoaa, a time dobiva povoljnije uvijete
kupnje.
Obiljeje trg. na malo-kupuje robu: neposredno od proizvoaa ili na veletrnicama,
od trgovine na veliko ili iz centralnog skladita vlastitog gosp. subjekta. Kupljenu robu
trg. na malo prodaje krajnim potroaima, u kol. dovoljnim za zadovoljenje obiteljskih
potreba8ali i drugim poduzetnicima- pravnim i fizikim osobam a koje u maloprodaji

kupuju robu na ''gotovinske raune'' i na temelju njih ne sjeu pravo priznavanja

pretporeza)
Obiljeja unutarnje trg.-sastoji se od prometa robe i usluga unutar granica drave:
roba se nabavlja od domaih dobavljaa i prodaje se domaim kupcima. Sredstvo
plaanja jest nacionalna valuta zemlje u kojoj se promet obavlja. Prema obuhvatu
teritorija na kojem djeluje, unutarnja trg. moe biti organizirana kao lokalna trg.( na
podruju jednog naselja) regionalna trg( prilagouje svoju ponudu obiljejima regije
u kojoj djeluje) i kao nacionalna trg.(provodi se na podruju cijele drave).
Obiljeja vanjske trg.- u uem smislu obuhvaa samo promet dobara izmeu kupaca
i prodavatelja koji imaju sjedita u razliitim zemljama. To znai da dobra izlaze iz
drave prodavatelja- izvoznika i ulaze u dravu kupaca-uvoznika. Usluge koje se u
meusobnom poslovanju obavljaju uz promet dobara predstavljaju ovisne trokove
(prijevoza, osiguranja). U irem smislu, osim prometa dobara, obuhvaa i promet
usluga kapitala, vijesti (pota, telekomunikacija), energije (dalekovodi, naftovodi,
plinovodi) i ljudi.
Poslovi vanjske trg. ukljuuju:uvoz robe i usluga, izvoz robe i usluga, izvoenje
investicijskih radova, kontrolu kakvoe, kol. robe i podrijetla robe, meunarodni
prijevoz robe i putnika, meunarodne poslove otpreme robe(pediciju), turistike
poslove, malogranini promet itd.

Zakon o PDV-u (pojmovi u vanjskotrgovinskom poslovanju):

Tree podruje je dio podruja drave lanice koje je izuzeto iz podruja EU
(odreena podruja u SR Njemakoj, panjolskoj, Italiji, Francuskoj)
Trea zemlja je bilo koja drava ili podruje koje nije podruje EU
Meunarodna trgovaka komora objavila je1936. U Parizu Meunarodna pravila za
tumaenje trgovinskih termina. Ta su pravila 1953 izmijenjena i izdana pod nazivom
Incoterms1-1953
Transportna klazula oznakom franko odreeno mjesto odreuje paritet isporuke i
bitan je element prodajnog ugovora u vanjskoj trgovini. PARITET ISORUKE je
klazula u ugovoru ili fakturi koja odreuje koje sve trokove i rizike u svezi s
dopremom robe snosi prodavatelj, a koje kupac te kada teret odgovornosti nad
robom prelazi s prodavatelja na kupca
Svaka transportna klazula Incotermsa jasno razgraniava rizik i trokove koje snosi
prodavatelj od trokova koje snosi kupac te trenutak kada (mjesto na kojem) rizik
prelazi s prodavatelja na kupca
Nova pravila Incotermsa 2010 razvrstana u dvije kategorije, a podjela je izvrena s
obzirom na vrstu transporta:
KLAZULE ZA SVE VRSTE PRIJEVOZA:
EXW- franko tvornica (max optereuje kupca)
FCA- franko prijevoznik
CPT- vozarina plaena do
CIP- vozarina i osiguranje plaeni do
DAT- isporueno terminal (u luci ili mjesto odredita)
DAP- isporueno na mjestu
DDP- isporueno ocarinjeno
--uz svaku se imenuje mjesto isporuke ili odredita
KLAUZULE ZA POMORSKI I PRIJEVOZ UNUTRANJIM VODAMA:
FAS- franko uz bok broda
FOB- franko brod
CFR- cijena s vozarinom
CIF- cijena s osiguranjem i vozarinom
-- uz svaku se imenuje mjesto otpreme ili luka odredita
Sva roba koja se uvozi u RH iz treih zemalja podlijee mjerama carinskog nadzora:
utvruje joj se carinska vrijednost i na temelju nje plaaju uvozna davanja.
Utvrivanje carinske vrijednosti regulirano je Carinskim zakonom: cijeni naznaenoj u
fakturi dobavljaa dodaju se trokovi prijevoza i osiguranja robe te trokovi utovara,
istovara i rukovanja robom do luke ili mjesta ulaska robe u carinsko podruje EU ako
ve nisu ukljueni u raunu dobavljaa.

CARINSKA VRIJEDNOST- osnovica je za obraun svote carine, nekih posebnih

poreza, ali je i polazite za utvrivanje osnovice PDV-a.

**MJERE RADI ZATITE DOMAE PROIZVODNJE U VANJSKOJ TRGOVINI**

Drava propisuje mjere za zatitu domae proizvodnje od prekomjernog uvoza
konkurentske robe ili izvoza domaih proizvoda radi zatite prirodnih bogatstava
zemlje
KONTINGENTI/KVOTE
-ogranienja uvoza pojedinih vrsta roba radi zatite domae proizvodnje
-ogranienja izvoza radi zatite od iscrpljivanja prirodnog bogatstva zemlje
Embargo: potpuna zabrana
Globalne ili selektivne kvote
Koliinska ili vrijednosna ogranienja
DOZVOLE ZA UVOZ I IZVOZ DOBARA- izdaju s eu skladu s meunarodnim
ugovorima radi zatite dravne sigurnosti, zdravlja ljudi, ivotinja, biljaka i ovjekova
okolia
MJERE KOJE DJELUJU KROZ CIJENE
-mjere koje se odnose na uvoz:

antidampinke pristojbe kojima se ograniava uvoz i nia (dampinka) cijena

robe svodi na njezinu realnu vrijednost
izravne subvencije domaim proizvoaima (konkurentima uvoza)
kreditna ogranienja uvoznicima

-mjere koje se odnose na izvoz:

izravne subvencije i premije izvoznicima
kreditne olakice izvoznicima