Charles Temple, Jeannie L. Steele i Kurtis S.

Meredith

ITANJE, PISANJE I DISKUSIJA U SVAKOM PREDMETU

I
IRE METODE ZA POBOLJAVANJE KRITIKOG
MILJENJA
Vodii III i IV
Prirunik za nastavnike
Program obuke: "itanjem i pisanjem do kritikog miljenja"

Centar za obrazovne inicijative Step by Step

Sarajevo, 2006. godine (II dopunjeno izdanje)

Naslovi originala:
Charles Temple, Jeannie L. Steele i Kurtis S. Meredith, Reading and writing, and discussion
in every discipline;
Charles Temple, Jeannie L. Steele i Kurtis S. Meredith, Further strategies for promoting
critical thinking;
Izdanje za Bosnu i Hercegovinu priredila: Samira Gorani
Izdava: Centar za obrazovne inicijative Step by Step, Sarajevo
Za izdavaa: Radmila Rangelov Jusovi
Prijevod, lektura i korektura Centar za obrazovne inicijative Step by Step
Kompjuterska obrada: Anela Seksan
tampa: SaVart, Sarajevo
Tira: 400
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.3(042.4)
TEMPLE, Charles
itanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu
/ Charles Temple, Jeannie L. Steele i Kurtis S.
Meredith ;(prijevod Ana Hafner). - Sarajevo :
Centar za obrazovne inicijative Step by step,
2002. - 51 str. ; 30 cm. - (Projekat itanjem i
pisanjem do kritikog miljenja : vodi ; 3)
Prijevod djela: Reading and writing and discussion
in every discipline
ISBN 9958-9537-2-2
1. Steele, Jeannie L. 2. Meredith, Kurtis S.
COBISS/BiH-ID 10452998

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.3(042.4)
STEELE, Jeannie L.
ire metode za poboljavanje kritikog
miljenja / Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith
i Charles Temple ; (prijevod Ana Hafner). Sarajevo : Centar za obrazovne inicijative Step by
step, 2002. - 63 str. ; 30 cm. - (Projekat
itanjem i pisanjem do kritikog miljenja :
vodi ; 4)
Prijevod djela: Further strategies for promoting
critical thinking
ISBN 9958-9537-3-0
1. Meredith, Kurtis S. 2. Temple, Charles
COBISS/BiH-ID 10453766

Autori od srca zahvaljuju Elisabeth Lorant na savjetima, podrci i podsticaju u osmiljavanju i

razradi ovog projekta.
Ovaj je prirunik pripremljen za distribuciju i upotrebu u sklopu projekta itanjem i pisanjem do
kritikog miljenja /Reading and Writing for Critical Thinking Project - RWCT/. RWCT je zajedniki
projekat International Reading Association i University of Northern Iowa, uz sponzorstvo Open
Society Intitute i nacionalnih fondacija Georgea Sorosa. Suvoditelji projekta RWCT su Jeannie
Steele, sa University of Northern Iowa; Kurt Meredith, sa University of Northern Iowa; Charles
Temple sa Hobart and William Smith Colleges, te Scott Walter iz International Reading Association.
Ovaj vodi predstavlja dopunu interaktivnom kursu. Nije namijenjen irokoj distribuciji bez
propratnog kursa i treba posluiti kao vodi prosvjetnim radnicima koji uestvuju u programu
obuke.
1998 Steele, J.L., Meredith, K.S. & Temple, C.
Svaka upotreba ovog materijala u bilo koje druge svrhe bez pismenog doputenja autora je
strogo zabranjena.

SADRAJ - VODI III i IV

1. UVOD U III VODI

2. OGLEDNA PREDAVANJA
2.1.Prva lekcija: Diskusija o reakcijama italaca
2.2.Razmisli i razmjenjuj misli u paru
2.3.Dvostruko voeni dnevnik
2.4.Druga lekcija: Aktivnost pojaane nastave

7
7
7
7
13

3. AKTIVNOSTI ZA CIKLUS
EVOKACIJA/RAZUMIJEVANJE ZNAENJA/REFLEKSIJA
3.1.Za fazu evokacije
3.1.1.Izmijeane sekvence
3.1.2.Slobodno pisanje
3.1.3.Analiza semantikih obiljeja
3.2.Za fazu razumijevanja znaenja
3.2.1.Postupak PoTrai /ReQuest/
3.2.2.Reciprono pouavanje
3.2.3.Smjernice za uenje
3.2.4.Dvostruko voeni dnevnici
3.3.Za fazu refleksije
3.3.1.Kljuni nazivi - revidiranje
3.3.2.Izmijeane sekvence - revidiranje
3.3.3.Smjernice za uenje - revidiranje
3.3.4.Dvostruko voeni dnevnici - revidiranje
3.3.5.Razmisli i razmjenjuj misli u paru
3.3.6.Tehnike za voenje diskusija
3.3.7.Sauvaj posljednju rije za mene

20
20
20
20
20
21
21
22
23
24
24
24
25
25
25
25
25
26

4. DESETOMINUTNI SASTAVI
I DRUGI OBLICI SLOBODNOG PISANJA

27

5.PETOMINUTNI SASTAV

27

6. GRAFIKO PREDSTAVLJANJE
6.1.Tabela pojmova
6.2.T - tabela
6.3.Vennov dijagram

28
28
30
31

Dodatak A: Primjene RWCT-a u nastavi iz oblasti prirodnih nauka

Dodatak B: Tekstovi za aktivnosti u okviru radionice
"Najbolje to je mogla"
"Marco Polo, avanturista"
"Zagaivanje zraka"
"Kisele kie"

33
39
39
40
41
43

7. UVOD U IV VODI
7.1.ta je kritiko miljenje?
8.1.Definicija kritikog miljenja utemeljenog u pedagogiji

46
46
47

8. DIMENZIJE RAZVOJA U KRITIKOM MILJENJU

8.1.Dimenzija osobno-ka-javnom
8.2.Dimenzija heteronomno-ka-autonomnom
8.3.Dimenzija intuitivno-ka-logikom
8.4.Dimenzija od jedne perspektive ka mnogima

47
47
47
47
48

9. DEMONSTRACIJA I ANALIZA OGLEDNIH LEKCIJA

48

9.1.Prva lekcija: "Ivan i fokina koa"

9.2.Tabela za predvianje
9.3.Slobodni odgovori
9.4.Diskusija razmijeni-istrai
9.5.Predvianja na osnovu revidiranih pojmova
9.6.Druga lekcija: "Koliko je olovo otrovno?"
9.7.Koritenje KWL tabele
9.8.Mrea za razmatranje
9.9.Objanjenje i postupci
9.10.Kombiniranje metoda kritikog miljenja
10. IZVORI INTERPRETATIVNIH PITANJA O LITERATURI
10.1.Pitanja zasnovana na zapletu
10.2.Pitanja i slikama i simbolima
10.3.Pitanja o oprenim elementima
10.4.itanje protiv volje
10.5.itanje u paru
10.6.Etika pitanja
10.7.Metafizika pitanja
10.8.Demaskiranje ukljuenog itatelja
10.9.Poreenje pria: tabela pria
10.10.Dodatne debatne strategije
Dodatak A: "Ivan i fokina koa"
Dodatak B: "Zlotvor"
Dodatak C: "Hvala vam gospoo"
Dodatak D: "Djeija ura"
Dodatak E: "O djeci"
Dodatak F: "Spasite Bali Mynah!"
Dodatak G: "Koliko je olovo otrovno?"
Dodatak H: Iz Dnevnika Cristophera Columbusa:
Dodatak I: Iz Dnevnika Bartolomea De Las Casasa

48
49
49
50
51
55
55
56
57
60
60
60
61
61
62
63
63
63
64
64
65
68
69
72
74
75
76
78
79
82

Dodatak J: Prijedlozi za pouavanje na primjeru oglednih tekstova

Pouavanje na primjeru "Zlotvora"
Pouavanje na primjeru "Djeija ura" i "O djeci"
Pouavanje na primjeru "Spasite Bali Mynah!"
Pouavanje na primjeru Dnevnika Christophera Columbusa i
Dnevnika Bartolomea De Las Casasa

83

Literatura (vodi III)

Rjenik

86
87

Literatura (vodi IV)

Preporueno tivo
Rjenik

89
89
91

UVOD U VODI III

Ovaj kurs predstavlja nadogradnju na prva dva RWCT kursa preuzimanjem
ERR (Evokacija/Razumijevanje znaenja/Refleksija) okvirnog sistema u postupku
aktivnog uenja i kritikog miljenja i njegovim primjenjivanjem na teme iz nastavnog
gradiva, uglavnom u oblasti drutvenih, ali i u oblasti prirodnih nauka. Pritom se uvodi
niz nastavnih metoda kao pomo uenicima u uenju u svakoj fazi pomenutog okvirnog
sistema. Potrebno je da nastavnici ve poznaju model pouavanja koji ini okosnicu ove
radionice. Ipak, u ovom e vodiu proitati nove ideje vezane za primjenu nastavnih
metoda, strategija i tehnika koje e im omoguiti da osmisle inovativne naine
poduavanja gradiva.
Primijetiete da su metode prikazane u ovom vodiu povezane s pouavanjem
uz koritenje tekstova. Primjene sutinskih strategija RWCT-a, naroito u oblasti
pouavanja predmeta iz oblasti prirodnih nauka, mogu se nai u dodatku A ovog
vodia.

Oekivani rezultati
Po zavretku ove radionice, od nastavnika se oekuje da:
vjeto koriste model Evokacija/Razumijevanje znaenja/Refleksija u nastavi;
usvoje irok repertoar strategija koje se mogu koristiti za podsticanje uenja u
svakoj fazi modela, tako to e moi prilagoditi taj model nastavi razliitih
predmeta i djeci razliitog uzrasta; i
u okviru nastave osmiljavaju konkretne planove za isprobavanje metoda s
kojima su se upoznali u toku radionice.

2. OGLEDNA PREDAVANJA
2.1. PRVA LEKCIJA: DISKUSIJA O REAKCIJAMA ITATELJA
Uvod u radionicu
Ako je jedan od naih ciljeva u pouavanju pomoi uenicima da uspostave
osobnu vezu s onim to ue, tada bismo se trebali barem povremeno posluiti
tehnikama reakcija itatelja. Tehnikama reakcija itatelja uenici se podstiu da razmisle
o tome ta materijali koje itaju ili prouavaju znae njima lino, ta u svojim ivotima
povezuju s tim materijalima i kako to utie na njihovo etiko stanovite ili na osjeaje.
Pitanja u sklopu pristupa reakcija itatelja uglavnom su slijedea:
1. ta ste uoili?
2. Na kakvo vas je razmiljanje to ponukalo?
3. Kako ste se osjeali?

2.2. RAMISLI I RAZMJENJUJ MISLI U PARU

Podsjetite se na aktivnost u kojoj ste uestvovali u toku treninga. Na slian nain
(napomena za uenike odaberite pogodne teme i tekst u skladu sa uzrastom i ciljevima)
moete raditi sa svojim uenicima, a aktivnost bi se odvijala na sljedei nain:

Zamolite uenike da se podijele u parove.

Jedan od partnera bi trebao pisati etiri minute o ovoj temi.
Opiite neko neugodno iskustvo s birokratom.
Drugi bi partner trebao etiri minute pisati o ovoj temi.
Opiite dogaaj s posla kad ste doivjeli neugodno iskustvo s muterijom.

Kad zavre s pisanjem, parovi bi trebali razmijeniti iskustva. Prozovite dva para
(ali ne i vie) da razmijene svoja iskustva s cijelom grupom.
Sada recite uenicima da e proitati pjesmu o tienici i radnici centra za
socijalni rad. Dok itaju pjesmu, neka vode biljeke, u skladu s tehnikom dvostruko
voenog dnevnika (Berthoff, 1981).

2.3. DVOSTRUKO VOENI DNEVNIK

Objasnite uenicima da je za dvostruko voeni dnevnik potrebno povui
vertikalnu crtu po sredini praznog lista papira. S lijeve bi strane trebali zapisati neki
odlomak ili sliku iz teksta koja ih je snano dojmila. Moda ih je to podsjetilo na neto iz
njihovog iskustva. Moda ih je zbunilo. Moda se ne slau s time. A moda su na osnovu
toga shvatili stil ili tehniku autora.
Na desnoj strani lista trebali bi zapisati komentar o tom odlomku. Zbog ega su

zapisali ba taj citat? Na ta ih je podsjetio? Koja su pitanja imali o njemu?

Neka proitaju pjesmu i upiu citate u dnevnik. Zamolite ih da je

proitaju i unesu najmanje etiri stavke u svoj dvostruko voeni dnevnik. Nakon to
zavre, mogu ponovo proitati pjesmu i nainiti biljeke o njoj. itanje, zajedno sa
zapisivanjem u dnevnik, moglo bi potrajati dvadeset minuta. I nastavnik bi za to
vrijeme trebao itati i zapisivati komentare.

Nakon itanja, zamolite ih da vam proitaju komentare. Zamolite

dobrovoljce da razmijene svoje komentare redoslijedom kojim se javljaju u tekstu,
poevi sa onima povezanim sa poetkom pjesme.
Kad se proita komentar o nekom dijelu pjesme, postavite slijedea pitanja: Zbog
ega je taj odlomak privukao vau panju? Na kakvo razmiljanje vas je ponukao?
Upitajte jesu li i drugi primijetili isti odlomak i ako je tako, neka proitaju ta su zapisali.
Ukaite na slinosti i razlike u reakcijama uenika. Nakon toga upitajte: "Zato?"I
najzad, proitajte jedan ili dva vlastita komentara. Neka budu osobni ali ne i
autoritativni; razmjenjujete svoje doivljaje kao jedan od uenika jer bi va doprinos
trebao podstaknuti druge da govore a ne obeshrabriti ih ili zastraiti.

Postavite nekoliko "generikih*" pitanja. Diskusija se moe razviti u

eljenom smjeru iz zapaanja uenika, posebno ako ih izdvojite i poveete s tuim
komentarima. No, najee pomae da uenicima postavite nekoliko "generikih"
pitanja o tekstu. Jedna od prednosti generikih pitanja je ta da se njima od uenika trai
da razmisle o tekstu kao cjelini. Druga je prednost u tome da se svaki put moe postaviti
isti niz pitanja, pa e ih uenici oekivati i biti spretniji u razmiljanju na naine na koje se
to od njih trai pitanjima.
Neete morati postaviti sva ova pitanja**. Odaberite tri ili etiri koja vam se ine
najprimjerenijim.
Pitajte o znaenjima:
ta ete zapamtiti o ovom materijalu?
O emu ste razmiljali dok ste itali?
Koja je najvanija poruka ovog materijala?
Na koja pitanja materijal nije odgovorio?
Pitajte o tekstu kao tivu:
Kad biste vi ponovo napisali ovaj tekst, ta biste promijenili?
Je li materijal originalan? Zato?
Pitajte o nainu pisanja (umijeu autora):
Kako je autor/ica zadrao/la vau panju?
Kako je autor/ica istakao/la vane informacije?
Kako je autor/ica razvio/la svoje ideje?
* Generikih (generic. Engl.) optih, openitih
**(Pitanja su, uz odreene izmjene, preuzeta iz knjige Moore, Moore,
Cunningham & Cunningham 1994., str. 49-50.)

Vraanje aktivnosti "Razmisli i razmjeni misli u paru"

Zamolite uenike da se prisjete iskustava o kojima su raspravljali u okviru
aktivnosti "Razmisli i razmjeni misli u paru" kojom je poelo ogledno predavanje. ta su
njihovi doivljaji, u svojstvu tienika ili "slubenika" imali zajednikog sa onim to se
dogodilo u pjesmi?
Deset minuta za slobodno pisanje
Zamolite uenike da, po zavretku diskusije, slobodno piu deset minuta o
onome ta u tom trenutku misle o pjesmi. Ukoliko bude vremena, zamolite nekoliko
dobrovoljaca da proitaju svoje slobodne sastave cijeloj grupi.
Na ta je potrebno posebno obratiti panju
Tehnike reakcija u itanju mogu uspjeno potaknuti snane reakcije uenika i
dovesti do korisnih diskusija. No jo je djelotvornije ako obratite panju na slijedee:
1. Moda ete morati demonstrirati eljene reakcije. Ako su uenici naviknuti
davati apstraktne, "kolske" odgovore na pitanja, vjerovatno ete to i dobiti od njih u
prvih nekoliko prilika. Stoga pomae ako nastavnik/ca pone linom reakcijom, npr.
"Ta me pria podsjea na jednog starca koji je ivio u susjedstvu kad sam bila mala.
Bojala sam ga se. U to vrijeme nisam shvatala da je nekim starim ljudima neugodno u
blizini djece."
2. Moda ete morati ponovo usmjeriti diskusiju na tekst. Na primjer, ako je
neki uenik reagovao kao u upravo navedenom primjeru, nastavnik e moda dopustiti
uenicima da krenu tragom te asocijacije, ali kasnije moe poeljeti da se diskusija vrati
na tekst. Stoga bi voditelj mogao rei: "Pitam se ta vas je u pjesmi podsjetilo na tog
starca."
3. Budite svjesni razlika i njegujete potovanje prema njima. Uenike e
dojmiti razliiti dijelovi teksta i to na razliite naine. Povremeno e tome uzrok biti
pogreno razumijevanje, ali ee e tu reakciju izazvati razlike u iskustvima i
interesima. Moete istaknuti te razlike izjavama kao to su: "Zanimljivo. Njoj je
najdirljiviji dio X, ali njemu je to bio dio Y", pa zastati da bi neki drugi uenik izrazio svoj
komentar. A mogli biste i istraiti ove razlike. Mogli biste rei: "Pitam se zato ste
odabrali razliite dijelove? Moda zbog nekog vaeg iskustva ili neke knjige koju ste
proitali a zbog koje ste reagovali na taj nain."
4. Nemojte "ispravljati" reakcije uenika. Uenici mogu ponekad dati odgovore
koji se ine bizarnima - no kad znamo kontekst njihovih iskustava, te reakcije imaju
smisla. Na primjer, jedan je djeak iz drugog razreda proitao priu o djetetu koje je
ivjelo u prikolici sa svojim ljubaznim i veselim ocem (rije je o prii Roalda Dahla,
Danny, prvak svijeta). Uenik je rekao da je za njega najvaniji problem u prii taj hoe li
otac nai djevojku i tako pokvariti topao i izuzetan odnos djeteta s ocem. Ispostavilo se
da, nakon rastave roditelja, taj uenik ivi s ocem koji je nedavno poeo izlaziti s drugom
enom, zbog ega se djeak jako zabrinuo. inilo bi se loginim da nastavnik, koji s tom
situacijom nije upoznat, kae kako je takva reakcija na priu "pogrena". Ali za
spomenutog uenika, odnos djeteta s ocem bio je logino najvaniji problem (Lovell,
1992).
9

Obrada pjesme "Drvo ivota", pjesnikinje Munire elmo

Uenici se usmjeravaju na postupak izdvajanja citata iz pjesme redoslijedom, uz
pisanje odgovarajuih komentara.
CITATI

KOMENTARI

Nastavnik za to vrijeme ita i zapisuje svoje komentare.

Nakon itanja od uenika se zatrai da proitaju svoje komentare.

10

Pitanja za uenike:
Zbog ega je taj odlomak privukao vau panju ?
Na kakvo razmiljanje vas je ponukao?
Da li su i drugi uenici primjetili isti odlomak zato ?
(Nastavnik se ukljuuje u kompletan proces itajui svoje komentare).
Postavljanje generikih pitanja:
Pitanja o znaenjima ,
Pitanja o tekstu kao tivu,
Pitanja o nainu pisanja (umjee autora).

Refleksija:
Vraanje aktivnosti "Razmisli i razmjenjuj misli u paru".
Cilj je da uenici pronau vezu izmeu poruke pjesme i svog linog iskustva.

Deset minuta za slobodno pisanje

Slobodno pisanje vezano za utiske o pjesmi.
.

11

12

Primjer primjene tehnike: "Dvostruko voeni dnevnik"

Predmet: bosanski jezik
Razred: II-drugi

Primjer primjene tehnike: "Dvostruko voeni dnevnik"

predmet: biologija
razred: V-peti

2.4.DRUGA LEKCIJA: AKTIVNOST POJAANE NASTAVE

Uvod
U fokusu ove ogledne lekcije bit e aktivnost uenja u kojoj se od uenika trai da
primjene ERR model aktivnog uenja. Uporedo sa tim, nastavnik/ca e prilagoditi
format predavanja tako da podstakne aktivno uenje i kritiko miljenje. Rezultat je
pojaana nastava (Bonwell & Eison, 1991), koju emo sad opisati.

Prva pripremna aktivnost

Nastavnik priprema uenike za aktivnost tako da kae otprilike slijedee:
Nastavni as koji je pred nama ima dvije svrhe. Prva je da opie posljedice
putovanja Kristofora Kolumba u Novi svijet 1492. godine, a druga da istrai neke od
tajni koje su okruivale Kolumba kao osobu.
U prvom dijelu predavanja bie opisane brojne posljedice dodira Starog i Novog
svijeta, no prije poetka molim vas da se podijelite u parove i razmislite o ovom pitanju:
poslije Kolumbovog slavnog putovanja iz Evrope je u Novi svijet, i obratno,
prenijeto puno toga. Koje su bile neke od tih "stvari"? U parovima nainite popis
svega ega se moete sjetiti a to je prelazilo na istok ili na zapad nakon tog prvog
kontakta u oktobru 1492. godine. Imate etiri minute za tu aktivnost.
Nakon etiri minute, nastavnik zamoli dva ili tri para da cijeloj grupi proitaju ta
su zapisali. Nastavnik zapie nekoliko pojmova na tablu a potom, uz pomo uenika,
naini kategorije u koje se svrstaju prenijete stvari: biljke, ivotinje, bolesti i tehnologija.
Nastavnik nastavlja: "Zapoinjem prvi dio asa. Neka vam pri ruci bude va popis ideja
dok govorim."

Prvi dio asa

SJEANJE NA KOLUMBA
Prije dvadeset hiljada godina, kopneni most preko onog to danas zovemo
Beringovim moreuzom utonuo je prenisko da bi se preko njega moglo prelaziti, i dvije
polovine svijeta poele su se odvojeno razvijati. Biljke i ivotinje, ljudi i kulture,
boanstva i bolesti, sve je to krenulo svojim putem - sve do jednog sunanog jutra, prije
500 oktobra, kad je brodica u kojoj se nalazio Kristofor Kolumbo zagrebla po pijesku
otoka San Salvador i ponovno spojila ta dva dijela svijeta.
Zapanjuje pomisao da je jedna osoba uspjela ostvariti taj prvi kontakt, mada to i
nije znala. Tim svojim djelom Kristofor Kolumbo je zauvijek ostao u ii interesovanja
svijeta.
Sile koje su potekle kroz tu taku dodira duboko su i brzo promijenile svijet.
Biljke koje su Indijanci ponudili Evropljanima - biljke koje su briljivo uzgajali i
poboljavali kroz mnoge narataje - krompir, kukuruz, pamuk - uskoro su prekinule

13

cikluse gladi u Starom svijetu, dovele do demografske eksplozije i promijenile sve - od

ekonomije do kuhanja. Ko moe zamisliti talijansku kuhinju bez paradajza? Ili indijsku
hranu bez ljutih paprika? Ili neko irsko jelo bez krompira? A sve je to dolo iz Novog
svijeta. Bez pamuka, Evropa ne bi imala tekstilnu industriju a moda ni industrijsku
revoluciju.
Ili obratno, ko bi mogao zamisliti "Divlji zapad" bez stoke ili amerike Indijance
bez konja? panjolci su i jedno i drugo donijeli u Novi svijet 1493., i te su se ivotinje brzo
prilagodile, namnoile i proirile. Osamdesetih godina 16. stoljea, panskog
istraivaa Cabeza de Vacu vjetar je otpuhao preko Meksikog zaliva i nasukao na
obalu Texasa. On je bio prvi Evropljanin koji je vidio Texas, ali ga je stoka iz panije
pretekla, a djelovala je tako divlje i odomaeno da je pretpostavio kako su to autohtone
amerike vrste. Indijansko pleme Dakota Sioux poznaje legende o dolasku predivnih
ivotinja koje su im poboljale ivot. Za "jelene-pse" govorili su da su stigli iz arobne
zemlje na dnu dubokog jezera. Naravno, to su bili konji.
Na jugu su posljedice bolesti koje su Kolumbo i njegovi sljedbenici donijeli bile
pogubne i za nekoliko decenija zbrisale cijele civilizacije. Na primjer, stanovnitvo
karipskog otoka Hispaniole, smanjilo se s pola milijuna domorodaca gotovo na nulu za
samo pedeset godina. Premda su evropski istraivai stigli na obale Sjeverne Amerike
tek puno godina poslije Kolumbovog putovanja, smatra se da su se bolesti koje su
panci donijeli naglo proirile na sjever; kad je kapetan James Smith stigao u Jamestown
u Virginiji 1607. godine, meu lokalnim domorodakim stanovnitvom ve je zavladao
haos jer je najmanje etvrtina umrla od poasti malih boginja koja je zapoela dolaskom
panskih istraivaa na jug a koja se proirila na sjever od plemena do plemena.
Stoljee prije toga, kad je stopa smrtnosti domorodakog stanovnitva Kariba
postala alarmantna, panci su poeli na silu dovoziti radnike iz Afrike, i tako se poelo
oblikovati muno naslijee ropstva, kao i vierasni karakter Novog svijeta.

INVENTURA
Nastavnik kae: "Imate minutu vremena da ponovno pregledate svoj popis
ideja. Kojih ste se stvari sjetili dok ste pravili popis a koje su spomenute u tekstu? ta ste
nauili?"

Druga pripremna aktivnost

Nastavnik zatim kae: "Idui dio predavanja govori o tajnama koje okruuju
ono to znamo o Kolumbu kao istraivau. Molim vas da u parovima napiete ta znate
o osobinama i umijeima kojima je Kristofor Kolumbo raspolagao a koja su mu
omoguila da izvri uspjeno putovanje do Novog svijeta."
Poslije tri minute, nastavnik kae uenicima da prestanu pisati i zamoli nekoliko
dobrovoljaca da proitaju ta su zapisali. Potom nastavnik zamoli uenike da paljivo
sasluaju naredni dio predavanja i da im pritom pri ruci budu njihove biljeke.

14

AS SE NASTAVLJA
Kolumbo nije bio jedina osoba svog doba koja je smatrala da je svijet (Zemlja)
okrugao. Mnogi obrazovani ljudi u Evropi prihvatili su tu injenicu. Kao prvo,
primijetili su da brodovi pri isplovljavanju iz luke iezavaju, najprije jarboli pa jedra. A
pojavljuju se obrnutim redoslijedom.
Drevni Grci ne samo da su znali da je Zemlja okrugla nego je jedan od njih tano
izraunao obim zemaljske kugle do u nekoliko stotina kilometara. Ali prolo je puno
narataja Grka i puno procjena i sve do poetaka modernog doba niko nije znao kojoj
procjeni vjerovati. Ispostavilo se da je Kolumbo odabrao pogrenu procjenu, onu prema
kojoj je obim Zemlje 32.000 kilometara. Ta ga je brojka nadahnula da krene na putovanje
koje je zapravo trebalo tragino zavriti.
Kolumbo je krenuo od niske procjene obima Zemlje i dodao joj irinu koju, koliko
je bilo poznato, zauzima kopnena masa Europe. Prouavao je dnevnik Marca Pola o
njegovom putovanju u Kinu i na osnovu toga pokuavao izraunati koliko bi prostora
jo trebala zauzeti Azija. Dodao je 1.600 kilometara za Japansko more i kad je sve sabrao
i oduzeo, uvjerio je samog sebe da Japan lei samo 3.200 kilometara zapadno od panije.
Zakljuio je da je Kina samo 1.600 kilometara udaljena od Japana. I zaista, kad se otisnuo
od Velikokanarskih otoka, nakon to je pristao tamo zbog popravaka brodova, u svom
je brodskom dnevniku zapisao da oekuje da putovanje traje 21 dan - za svaki sluaj 28
dana. Zapravo, Kolumbo je pred sobom imao 13.000 kilometara oceana vie nego to je
oekivao. Da mu se nije isprijeio Novi svijet, spaljene i sasuene kosti Kolumba i
njegovih ljudi jo bi moda plutale po oceanu.
Kolumbo se oslanjao na puno vie od knjikog znanja. Kao trgovac vunom,
plovio je brodovima prema jugu, niz obale Afrike, sve do Gvineje. Plovio je na sjever sve
do Engleske, a vjerovatno je stigao i do Islanda. Tvrdi se da se u Gvineji upoznao s
afrikim mornarima koji su mu ispriali za Novi svijet preko mora - i ak mu dali i
geografske karte da mu pokau put. Pria se da je na Islandu od ljudi, koji su esto
ribarili u blizini obale Newfoundlanda a ponekad tamo i kampvali, uo prie o
neobinoj zemlji koja lei na zapadu. Ali nema pouzdanih dokaza da je za Novi svijet
saznao na bilo koji od ovih naina. Svi njegovi zapisi u brodskom dnevniku ukazuju na
to da nije imao prethodnih znanja o kopnenoj masi koju valja otkriti, nego da je ak
odbijao povjerovati da ju je otkrio nakon to ju je otkrio!
Ipak, njegova su putovanja bila korisna iz drugog razloga jer je shvatio da e,
bude li od panije iao dovoljno daleko na jug, stii do postojanih vjetrova koji puu
prema zapadu. Zbog tog uvjerenja Kolumbo je dao na svim trima brodovima nainiti
krina jedra i predati svoj ivot i ivote svojih posada na milost vjetrovima kamo god ga
to odvelo. Naravno, bio je u pravu i otkrio plovne puteve kojima su brodovi plovili do
Novog svijeta i natrag kroz cijelo doba jedrenjaka.
Spomenuli smo da je Kolumbo bio trgovac vunom. Usto je izraivao i geografske
karte. Ali nikad nije bio brodski kapetan. I zaista, prije njegove slavne plovidbe, nikad
nije upravljao neim veim od amca na vesla.
Kolumbo je bio lo komandant i stalno je imao problema sa svojom posadom.
Jednom je u brodski dnevnik zapisao da su se kapetani njegova tri broda urotili s
posadama da ga bace u more. Ali ini se da je i posada imala problema s Kolumbom. Na
prvoj plovidbi redovno je lagao u pogledu razdaljina koje su dnevno prevaljivala

15

njegova tri broda. Prema zapisima iz njegovog brodskog dnevnika, Kolumbo je smatrao
da e se posada manje brinuti budu li mornari mislili da prevaljuju manje udaljenosti
(takvo se razmiljanje ini udnim; ako plovite preko otvorenog oceana, ne bi li bilo
utjenije kad biste mislili da napredujete bre a ne sporije?) Malo prije no to se prvi put
iskrcao na kopno, morao je uguiti pobunu posade obeavi jednogodinju plau
onome tko prvi ugleda kopno. To je uspjelo mornaru po imenu Rodrigo de Triano,
ujutro 12. oktobra 1492. godine - ali je Kolumbo izjavio da je on ugledao svjetlo s kopna
ve prethodne noi, kad su sasvim izvjesno bili predaleko od obale (70 kilometara) da bi
mogli vidjeti svjetlost vatre. Kolumbo je nagradu zadrao za sebe. Nije udo to su se
poslije toga lanovi njegove posade najmanje dvaput ogluili na njegove naredbe:
jednom kad se kapetan Pinte odvojio od flote i odjedrio sam, a drugi put kad je Kolumbo
zapovijedao posadom Nine kako bi odvukli nasukanu Santa Mariju s grebena (posada
Nine to je odbila uiniti i Santa Maria je bila izgubljena).
No, Kolumbo je bio izvrstan navigator. Nakon izvjesno najdue plovidbe
njegovog doba, Kolumbo je naao put natrag kroz strane zimske oluje. Idue godine
uspio se sa zapanjujuom tanou vratiti do odredinog otoka. I to sluei se samo
kompasom i primitivnim astrolabom kojim se priblino mogla odrediti geografska
irina ali ne i duina.

INVENTURA
Sada nastavnik zamoli uenike da uporede svoje biljeke o Kolumbovim
kvalitetima i umijeima s onim to su upravo proitali u tekstu. Nastavnik moe
zamoliti dobrovoljce da proitaju ta su napisali.

DESETOMINUTNI SASTAV
Nastavnik sada postavlja pitanje razredu na koje treba odgovoriti slobodnim
pisanjem u trajanju od deset minuta: "Kakvi su sad vai utisci o Kolumbu? Izvrio je
velike poduhvate: da li je on heroj?" Neki od ovih sastava mogu se proitati naglas i
zatim o njima prodiskutovati.

OBJANJENJE POSTUPKA POJAANE NASTAVE

Postupak pojaane nastave odvija se na slijedei nain:
Pripremna faza (evokacija). Na samom poetku asa, nastavnik-voditelj
zadaje aktivnost kojom se panja uenika usmjerava na materijal koji ih oekuje.
Nastavnik pritom ima dvije svrhe: da uenici razmisle o svom predznanju o toj temi te
da ih zainteresuje da oblikuju pitanja na koja e traiti odgovore za vrijeme predavanja.
Nastavnik moe birati izmeu nekoliko strategija. Moe:
zamoliti uenike da pet minuta piu o nekoj temi (npr. popis ideja) kao prikaz svog
predznanja o temi koja e biti razmatrana;
postaviti pitanje uenicima na koje e oni odgovarati u parovima i o njemu
razgovarati;

16

dati uenicima popis pojmova iz predstojeeg predavanja i zamoliti ih da u

vremenu od dvije-tri minute nastoje dati vjerovatno objanjenje naina na koje bi
mogli biti povezani.

ta pokazuju istraivanja o predavanjima kao sredstvu

pouavanja?
Dva su glavna nedostatka predavanja, prema obimnim istraivanjima:
1. Uenici, najee zapamte vrlo malo onoga to se predoi u sklopu
predavanja. Jedna studija o koncentraciji uesnika u toku predavanja koje traje
pedeset minuta, izmjerena sadrajem predavanja navedenom u biljekama
uenika, pokazala je da su uenici zabiljeili 41% sadraja predoenog u prvih
petnaest minuta, 25% sadraja predoenog u trideset minuta i 20% prezentiranog
materijala u punih pedeset minuta (McLeish, citirano u Penner, 1984). Sumirajui
neposredna zapaanja o koncentraciji uenika u toku predavanja, drugi je
istraiva napisao slijedee:
Deset posto sluateljstva poelo je pokazivati znakove dekoncentracije u prvih 15
minuta. Nakon 18 minuta jedna se treina uenika ... vrpoljila. Poslije 35 minuta
niko nije sluao; a nakon 45 minuta, bilo je lake uoiti potpuno odsustvo panje
nego vrpoljenje; poslije 47 minuta, neki su zaspali a najmanje jedan uenik je neto
itao. Provjerom nakon 24 sata pokazalo se da su se uenici prisjeali jedino
nevanih pojedinosti, koje su vie-manje bile netane." (Verner & Dickinson, str.
90, citirano u Bonwell & Eison, 1991).
2. Predavanjima se od uenika esto zahtijevaju oblici miljenja nieg reda:
obino se radi o prepoznavanju i prisjeanju. Prisjeati se postavki do kojih je
netko doao genijalnim razmiljanjem nije isto to i genijalno razmiljati.
Potvreno je da predavanja nisu nimalo bolja u prenoenju informacija od
diskusija, a mnogo su manje djelotvorna od diskusija kada se radi o promjeni
stanovita ili pospjeivanju analitikog miljenja ili rjeavanju problema (Costin,
1972).
Predavanja imaju i nekih ogranienih prednosti: (1) Mogu biti djelotvoran nain
prikaza pregleda neke teme, tako da e ispitivanje uenika u vezi sa tom temom
biti temeljitije i korisnije; i (2) predavanja mogu biti razmjerno djelotvoran nain
saoptavanja informacija kada nisu na raspolaganju fotokopije tekstova o nekoj
temi.
Tokom predavanju od uenika se trailo da pripreme popise ideja i uporede ih s
tekstom. Prednost takvih popisa je u tome da se dobiju kratki odgovori koji se mogu
brzo uporediti s informacijama iz teksta.

Djelimino predavanje (razumijevanje znaenja). Nastavnik potom

predaje 10 do 15 minuta (ne vie od dvadeset), zato to su istraivanja o koncentraciji
uenika u toku nastave pokazala da panja naglo pada poslije 15 do 20 minuta.

17

Inventura (refleksija). Nakon prvog dijela predavanja, nastavnik zamoli

uenike da uporede svoje ideje s idejama prezentiranim u toku predavanja.
Ukoliko nastavnik poeli u ovoj fazi vie rasprave i interpretacije, umjesto da
provjerava tanost predvianja uenika, moe zamijeniti aktivnost "razmisli i razmijeni
misli u paru" nekom inventurnom aktivnou. Nastavnik bi mogao zamoliti pojedince a potom i parove - da odgovore na pitanje kao to je: "ta mislite, koja su bila dva
najvanija elementa prenijeta iz jednog dijela svijeta u drugi poslije 1492.?"

Jo jedna pripremna aktivnost (evokacija). Sada bi nastavnik trebao

zadati kratku aktivnost, pojedinano ili u parovima, kako bi uenici aktivirali svoje
predznanje i odluili sluati naredni dio predavanja.
Nastavak predavanja i jo jedna inventura. Nastavnik prezentira novi
dio predavanja u trajanju od 15 do 20 minuta, a nakon toga slijedi inventura, tokom koje
uenici uporeuju vlastite ideje s idejama prikazanima u toku predavanja. Iznova,
nastavnik ima alternativu: zamijeniti inventurnu aktivnost onom "razmisli i razmjenjuj
misli u paru".

Saetak (refleksija). Nastavnik bi trebao zadati aktivnost kojom bi uenicima

pomogao da razmiljaju o materijalima prezentiranim u sklopu nastavnog asa. Ta
aktivnost moe poprimiti nekoliko oblika.
Nastavnik moe:
zamoliti uenike da u parovima odgovore na pitanje otvorenog tipa koje se
zasniva na najvanijim pitanjima obrade teme;
zamoliti uenike da napiu desetominutni sastav o nekom problemu
spomenutom u predavanju (kao to smo to mi uinili u primjeru);
zamoliti uenike da napiu i krai petominutni sastav u kojem e ukratko izraziti
svoje miljenje o jednoj stvari koju su nauili u toku nastavnog asa i napisati jedno
pitanje koje ih jo mui. (Nastavnik poslije prikupi pitanja zato to su ona izvrsni
pokazatelji toga kako zapoeti slijedei as a predstavljaju i vane dijagnostike
informacije o tome kako i koliko kvalitetno uenici razumiju materijal.)

18

19

Primjer desetominutnog sastava biologija 6. razred:

Primjer desetominutnog sastava ekologija 7. razred:

3. JO NEKOLIKO AKTIVNOSTI ZA ERR CIKLUS

(EVOKACIJA - RAZUMIJEVANJE ZNAENJA REFLEKSIJA)
Nakon dva ogledna predavanja ustrojena oko okvirnog ERR sistema (evokacija razumijevanje znaenja - refleksija), doao je trenutak da se razmisli o nekim
alternativnim strategijama koje mogu posluiti u svakoj fazi.

3.1.ZA FAZU EVOKACIJE

Svrha aktivnosti u ovoj fazi je aktivirati predznanje o nekoj temi, podstai
znatielju i odrediti svrhe istraivanja i uenja.

3.1.1. IZMIJEANE SEKVENCE

Kao aktivnost za cijeli razred, nastavnik moe zapisati pet ili est pojedinanih
dogaaja iz nekog slijeda dogaaja ili iz uzrono-posljedinog lanca, svaki na poseban
komad papira. Papire izmijea i privrsti na plou (ili zamoli uenike da ih pridre).
Potom uenici sloe dogaaje ispravnim redoslijedom. Proziva jednog po jednog
uenika da izau pred tablu i stave papiri sa jednim od dogaaja tamo gdje smatraju da
mu je mjesto. Kad se uenici vie-manje sloe u pogledu redoslijeda, nastavnik ih zamoli
da briljivo proue tekst kako bi vidjeli da li su zadani elementi i u tekstu poredani istim
redoslijedom kojim su ih poredali uenici.

3.1.2. SLOBODNO PISANJE

Moemo zatraiti od uenika da pet minuta bez prekida piu sve to im padne na
um o nekoj temi. Po isteku tih pet minuta (nije loe objaviti kada je tih pet minuta isteklo
i dati uenicima jo minutu da dovre, jer se dobre ideje esto jave pod pritiskom),
moemo ih zamoliti da naglas proitaju svoj sastav partneru.
U ovom trenutku na raspolaganju je puno alternativa. Moemo zamoliti parove
da razmijene ideje s cijelom grupom ili uenike da u svom sastavu potcrtaju postavke u
koje su najmanje sigurni te da obrate panju dok itaju kako bi uvidjeli mogu li itanjem
pojasniti stavke u vezi s kojima imaju nedoumice.

3.1.3. ANALIZA SEMANTIKIH OBILJEJA

Jo jedna strategija za aktiviranje i razvoj predznanja je analiza semantikih
obiljeja. Ova je strategija korisna kad uenici prouavaju temu o kojoj malo znaju. Bit
ove strategije jeste uporediti obiljeja nove i manje poznate teme s obiljejima poznatijih
tema.
Nastavnik unaprijed pripremi tabelu kao pomo za ovu aktivnost i pokae je na
grafofoliji ili na velikom komadu papira. Tri se stavke zapiu jedna ispod druge na
lijevoj strani tabele, a niz obiljeja s kojima e se te stavke uporeivati upiu se u red na
vrhu tabele (vidi Tabelu 2).

20

Tabela 2
ivotinja

Jede?

Vrsta?

Veliina

tri

meso

ribe

biljke

riba

sisar

ptica

maka

krava

slon

Kree se?

pliva

ivi?
u
na
okeanu kopnu

leti

Deva
Orao
Kit

Analiza semantikih obiljeja: kitovi

+
-

+
-

+
+

+
?

+
?

+
-

+
-

+
?

+
+
-

Kao u uvodnoj aktivnosti (faza evokacije), uenici raspravljaju o dvije poznate

stavke i predlau odgovarajue oznake (+ za "da" i - za "ne") za svaku stavku pod
svakim semantikim obiljejem. Prije itanja, sluanja predavanja ili nekog drugog
oblika prouavanja nove teme, uenici predlau oznake za semantika obiljeja teme (+
za 'da', - za 'ne' i ? kao znak da uenik nije siguran u vezi sa nekim obiljejem). Nastavnik
od njih u toj fazi trai da iznesu svoja nagaaju o temi, ak i kad nisu sigurni. Uenici
potom proitaju tekst ili neki drugi materijal o toj novoj temi (faza razumijevanja
znaenja). Poslije toga slijedi diskusija o nauenome.
Zatim se, kao u prateoj aktivnosti (koja se smatra dijelom faze refleksije), uenici
vraaju tabeli i potvruju ili ispravljaju oznake koje su unijeli u toku uvodne aktivnosti.
Analiza semantikih obiljeja omoguuje da se ostvare uspjesi u temama koje se ne
zasnivaju na tekstu. Ta strategija ima mnogobrojne primjene u predmetima iz oblasti
prirodnih nauka predmetima i matematici.*

3.2. ZA FAZU RAZUMIJEVANJA ZNAENJA

Nakon to su uenici aktivirali svoje predznanje, ispitali u ta su sigurni a u ta
nisu, postavili pitanja i odredili svrhe uenju, spremni su za slijedeu fazu,
razumijevanje znaenja. U ovoj je fazi uenicima na raspolaganju nekoliko strategija.

3.2.1. POSTUPAK PREISPITAJ / REQUEST/

Kad je uenicima potrebna podrka u itanju teksta radi priokupljanja
informacija, jedan od naina da se prui ta podrka je postupak PreIspitaj /ReQuest/
(Manzo, 1969). Dva uenika itaju tekst, zastanu poslije svakog odlomka i naizmjence
postavljaju pitanja u vezi s njim. Pomae ako je, prilikom predstavljanja ove tehnike,
nastavnik ujedno i partner koji demonstrira ostalim uenicima nain postavljanja
pitanja. Pretpostavimo, na primjer, da nastavnik sudjeluje u aktivnosti ReQuest s
uenikom Davidom. Nakon to proitaju prvi odlomak (u sebi) o Marcu Polu, nastavnik
Davidu postavi nekoliko kvalitetnih pitanja o najvanijim idejama iz tog odlomka.
Pitanja zadiru ispod povrine. Nastavnik pita kakvu bi vanost neka stavka iz ovog
odlomka mogla imati poslije u tekstu (ne pokuava samo potaknuti Davida na
razmiljanje nego mu i dati primjer vrste pitanja kakva bi on mogao postaviti kad na
njega doe red.) David mora odgovoriti na ta pitanja najbolje to zna. Nakon to David
*Zahvaljujemo Alanu Crawfordu na ovome prijedlogu.

21

odgovori na nastavnikova pitanja, obojica proitaju idui odlomak. Sad je na Davida red
da postavi nastavniku pitanja o tom novom odlomku i nastavnik mora na njih
odgovoriti. Kad su obojica ponovila informacije iz tog odlomka, proitaju naredni.
Nakon to je taj odlomak proitan, nastavnik postavlja Davidu nekoliko pitanja o tom
odlomku. Potom proitaju idui odlomak i tako dalje. Nakon to je nastavnik uveo tu
aktivnost kao partner u postavljanju pitanja, odredi parove koji e uzajamno postavljati
pitanja.
Postupak ReQuest moe se primijeniti i s cijelim razredom. Jedna je od
mogunosti da razred proita jedan ili dva odlomka iz teksta. Potom uenici zatvore
knjige i naizmjence nastavniku postavljaju sva pitanja kojih se mogu sjetiti. Nakon toga,
proitaju novi odlomak i uloge se obrnu, pa nastavnik postavi uenicima nekoliko
dubinskih pitanja - pritom pazei da ne formulira samo injenina pitanja nego i ona
koja zadiru u koncepcije i implikacije. Nakon nekoliko takvih izmjena, nastavnik moe
promijeniti aktivnost i zamoliti uenike da predvide o emu e biti rijei u ostatku
aktivnosti i da kau zbog ega tako misle (Vacca & Vacca, 1996).
Druga mogunost je da cijeli razred sudjeluje u aktivnosti ReQuest tako to se
uenici podijele u grupe od po troje i da naizmjenice postavljaju pitanja i odgovaraju.

3.2.2. RECIPRONO POUAVANJE

Dobro je poznato da je pouavanje najbolji nain uenja. Reciprono pouavanje,
poput postupka ReQuest, osmiljeno je kako bi se svim uenicima omoguilo da se
nau u ulozi nastavnika tako da vode druge kroz tekst. Taj je postupak osobito pogodan
za tekst koji obiluje informacijama.
Reciprono pouavanje (Palincsar & Brown, 1984) vri se u grupama od etiri do
sedam uenika. Svi uenici imaju primjerke istog teksta i smjenjuju se kao nastavnici, to
je uloga kojom se od njih trai da izvre pet zadataka.
Nakon to uenici proitaju odlomak (najee u sebi), uenik u ulozi nastavnika:
saima ono to je upravo proitano;
smisli dva ili tri pitanja o odlomku i dobiva odgovore ostalihuenika na njih;
razjanjava probleme u vezi s kojima drugi uenici nisu sigurni;
predvia ta e biti reeno u iduem odlomku;
zadaje svima da proitaju slijedei odlomak.
Kao primjer, pretpostavimo da nastavnik i pet uenika itaju tekst "Zagaivanje
zraka" (koji se moe nai u Dodatku B ovog vodia).

Nastavni as se odvija na slijedei nain:

Najprije nastavnik objavi da e on voditi diskusiju o prvom odlomku. Uenici
trebaju obratiti panju ne samo na odlomak i sudjelovati u diskusiji nego i paljivo
posmatrati kako nastavnik vodi diskusiju. To je stoga to e se svaki od njih nai u ulozi

22

voditelja diskusije kad budu itani naredni odlomci. Nastavnik je pripremio tabelu na
kojoj je oznaeno pet koraka koje valja poduzeti nakon itanja svakog odlomka i
pokazuje je uenicima kako bi im pomogao da prate postupak kojim se slui u voenju
diskusije.
Nastavnik je ve odredio da se ovaj tekst najbolje ita u dijelovima (cilj mu je
odlomak teksta o kojem se moe diskutovati u pet do sedam minuta. Moda je odabrao
due ili krae cjeline, ovisno o gustini informacija u tekstu). Nastavnik zamoli sve
uenike da proitaju prvi odlomak u sebi.
Kad zavre, nastavnik saima odlomak i pritom gleda u uenike kao da pita da li
bi ga oni saeli na isti nain.
Zatim nastavnik postavi pitanje. Paljivo to ini jer osim to njime eli dobiti
njihove ideje, demonstrira uenicima umijee postavljanja pitanja. Njegovo se pitanje
moe odnositi na neku sloenu postavku koja je spomenuta u tekstu ili moe pokuati s
nekom neizgovorenom implikacijom. Tim se pitanjem od uenika moe traiti da
uporede neku tvrdnju iz teksta sa postavkama svog rezonovanja. Nastavnik iz uenika
izvlai njihove ideje o tim pitanjima.
Potom-premda se to esto dogaa istovremeno s prethodnim korakom nastavnik pokuava objasniti sve dijelove odlomka koji uenicima nisu jasni. Moe to
uiniti tako da ukae na nesuglasice ili nejasnoe u onome to su uenici rekli te da ih
zamoli da oni razjasne nesuglasice ili nejasnoe. Ili e moda rei: "Evo kako bih ja rijeio
taj problem..." pa prikazati vlastito vienje (mora se imati na umu da e uenici imati
prilike sami uiniti sve ono to ini nastavnik; u nastavku asa, nastavnik e automatski
prepustiti rije drugima).
Sada nastavnik predvia ta e biti navedeno u tekstu. Bude li vremena, moe od
uenika zatraiti da i oni predviaju. Tada zadaje slijedei odlomak teksta.
Nakon to je proitan naredni odlomak, ako se ta aktivnost koristi po prvi put s
odreenim uenicima, nastavnik ponovi cijeli tok diskusije. To ponavljanje potrebno je
kako bi se nastavnik uvjerio da uenici potpuno razumiju kako treba provesti onih pet
koraka u voenju diskusije prije nego to doe red i na njih. Nastavnik se esto poziva
na tabelu pri svakom koraku u diskusiji. On zna da e, ako uenici ne razumiju kako
treba voditi taj postupak, poslije on morati intervenisati, ime e uzdrmati samostalnost
i samopouzdanje uenika.
Prije nego to trei odlomak bude proitan, nastavnik pokae na uenika sa svoje
lijeve strane i zamoli ga da povede diskusiju. Nakon toga uloga voditelja diskusije
prelazi na uenika koji se nalazi slijeva prethodnom voditelju i tako dalje.

3.2.3. SMJERNICE ZA UENJE

Smjernice za uenje pomau u voenju procesa propitivanja uenika ak i kad

23

nastavnik nije prisutan, kao kad uenici samostalno itaju neko zadano tivo. Prisjetimo
se da je list papira koriten prilikom itanja za usmjeravnje panje uenika na odreene
postavke utkane u tekst o kukuruzu, ak i kad su proitali itav dio, kao i da je uticao na
oblikovanje diskusije o tekstu koja je povedena nakon itanja u malim grupama.
U svrhu poboljavanja kritikog miljenja, smjernice za uenje su najkorisnije kad:
pomau uenicima da prate zamrene obrasce misli ili suptilne ideje koje
vjerovatno ne bi sami spoznali, ali ne slue kao zamjena za briljivo itanje teksta;
na svakom koraku zahtijevaju kritiko ili miljenje vieg reda; i
slue kao odskona daska za diskusiju ili pisanje a nisu same sebi svrhom.
Tabela 3 primjer je smjernica za uenje za jedan lanak o kukuruzu. Uenicima se
ova tabela da prije nego to proitaju taj podui tekst kako bi se usmjerilo njihovo
razumijevanje znaenja.
Tabela 3

Smjernice za uenje o porijeklu i upotrebi kukuruza

1.Na koji su nain ljudi prilagodili kukuruz vlastitim potrebama?

2.Koliko dugo ljudi koriste genetski ininjering prilagoavajui kukuruz za
vlastite potrebe?
3.Neki ljudi tvrde da je neprirodno, a time i pogreno, da se ljudi "petljaju" u
prirodu. Na osnovu onoga to znate o kukuruzu, formuliite argumente za ili
protiv tog stanovita.
Odgovori na prva dva pitanja u tabeli bili su namjerno protkani kroz mnoge
dijelove teksta o kukuruzu. Obratite panju i na to da se treim pitanjem od uenika
trai miljenje vieg reda u vezi sa zakljucima na koje su usmjeravani u prva dva
pitanja.

3.2.4. DVOSTRUKO VOENI DNEVNICI

Dvostruko voeni dnevnici (Berthoff, 1981) predstavljaju nain na koji uenici
koji itaju neki tekst povezuju taj materijal s vlastitom znatieljom i iskustvima. Posebno
su korisni kad uenici itaju due tekstove i to izvan kole.

3.3. ZA FAZU REFLEKSIJE

Mnoge strategije koje se primjenjuju u fazama evokacije i razumijevanja znaenja
osmiljene su tako da kulminiraju u fazi refleksije. Navodimo nekoliko.

3.3.1. KLJUNI POJMOVI - REVIDIRANJE

Uenici koji su dobili najvanije pojmove prije itanja i od kojih se trailo da kau
kakve veze bi ti pojmovi mogli imati s tekstom, trebaju opisati te veze nakon to
proitaju tekst.

24

3.3.2. IZMIJEANE SEKVENCE - REVIDIRANJE

Nekim uenicima je prije itanja dat popis stavki, naziva ili dogaaja i od njih je
zatraeno da predvide pravilan redoslijed kojim ih treba sloiti (u skladu s uzronoposljedinim lancima ili hronoloki). Od njih se moe traiti da te nazive sloe po
ispravnom redoslijedu nakon to proitaju tekst. Uenici bi u parovima trebali objasniti
razredu zato su na odreeni nain poredali zadane stavke.

3.3.3. SMJERNICE ZA UENJE - REVIDIRANJE

Ako su smjernice za uenje dobro osmiljene, od uenika e zahtijevati da
prikupe spoznaje iz nekoliko dijelova zadanog teksta. Dobro ih je ponoviti, jer e uenici
vjerovatno prikupiti drugaije informacije. Time e se od uenika traiti i da oblikuju
miljenje ili konstruiu argumente u vezi s kojima e se miljenja vjerovatno razilaziti. I
njih je dobro ponoviti, jer e se vjerovatno razviti iva diskusija.

3.3.4. DVOSTRUKO VOENI DNEVNICI - REVIDIRANJE

Nakon to su uenici zavrili s itanjem, biljeke iz dvostruko voenog dnevnika
mogu pomoi u fazi refleksije kako nastavnik obrauje dio po dio teksta, tako da e
uenici razmjenjivati komentare koje su zapisali na svakoj stranici. I nastavnik bi trebao
imati pripremljene komentare kako bi skrenuo panju na one dijelove teksta za koje eli
da budu predmet diskusije.

3.3.5. RAZMISLI I RAZMJENJUJ MISLI U PARU

Kao to smo ve objasnili, tehnika razmisli i razmjenjuj misli u paru je brza
aktivnost kooperativnog uenja kojom se od uenika trai da razmiljaju o tekstu i da im
kolege pomau u oblikovanju ideja. Moe se ponoviti nekoliko puta tokom itanja ili
predavanja. Nastavnik pripremi pitanje unaprijed, najee otvorenog tipa, i zamoli
nekoliko uenika da napiu kratak odgovor. Tad se uenici podijele u parove i
razmijenjuju odgovore u nastojanju da dobiju odgovor koji obuhvata ideje oba
partnera. Naposljetku, nastavnik prozove toliko parova, koliko mu vrijeme doputa, da
iznesu saetak svoje diskusije u trajanju od trideset sekundi.

3.3.6. TEHNIKE ZA VOENJE DISKUSIJA

Postoji znaajna razlika izmeu sadrajne i dinamine diskusije i diskusije koja
se prometne u to da nastavnik govori a uenici sjede i ute. Te diskusije su najbolje kad
ih potakne uenika radoznalost. Nastavnik ima jako vanu ulogu voditelja. Dillon
(1988) je odredio etiri "poteza" ili strategija kojima nastavnik podstie diskusiju i pazi
da centralnu ulogu u diskusiji imaju uenici.
Konstatacije. Konstatacije su nain izraavanja vlastite reakcije, razumijevanja
ili potrebe za razjanjenjem reenog. No manje su direktivne od pitanja i stoga esto

25

imaju za posljedicu slobodniju reakciju. Moete rei: "Dakle, kako ja to shvaam, ti

kae_____"; To me podsjea na neto to je ______ prije rekao"; "Samo malo. Kae da
_____ , ali je Dan upravo rekao da _______"; ili "Zbunjuje me _______."

Pitanja. Uenici e o vlastitim pitanjima raspravljati s vie ara nego o

nastavnikovim. Osmislite naine na koje ete traiti od uenika da ponu
postavljati pitanja o tekstu. Evo nekoliko korisnih natuknica: "ta bismo trebali
pitati u vezi s ovim tekstom?" "ta smo dosad propustili spomenuti u diskusiji?"
"ta je nejasno u onome to je prezentirano ovim tekstom?" "Sa ime se slaete ili ne
slaete u tekstu?"
Signali. Budui da nastavnikovi komentari esto mogu imati nesrazmjernu
teinu, najbolje je odravati diskusiju pokretima tijela i signalima umjesto
komentarima. Upitan izraz lica znak je da se trai pojanjenje. Dvije ispruene
ruke koje kao da odvaguju dvije stvari mogu biti znak ueniku da odabere izmeu
dvije tvrdnje. Blagonaklono zabrinut izraz lica moe ohrabriti uenika koji se mui
izraziti neku ideju.
utanje. Kad se postavi neko pitanje, dajte vremena da se na njega odgovori.
Vrijeme ekanja od 3, 4 ili 5 sekundi slui kao snaan motivator da netko prekine
utanje. Ako je ne prekine nastavnik, uinit e to netko drugi.

3.3.7. SAUVAJ POSLJEDNJU RIJE ZA MENE

"Sauvaj posljednju rije za mene" je jo jedna aktivnost za olakavanje
promiljanja i refleksije poslije itanja. Ona predstavlja okvir za razrednu diskusiju o
tekstu, bilo narativnom ili ekspozitornom. Ova je strategija osobito korisna da se i
"utljiviji" i "stidljiviji" uenici ukljue u razrednu diskusiju.
Korake od kojih se sastoji ova strategija treba objasniti na slijedei nain:
1. Potrebno je da uenici, dok itaju dio teksta, pronau jedan ili vie citata koje
smatraju osobito zanimljivim ili vrijednim komentara.
2. Uenik zapie taj komentar na indeksnu karticu ili komadi papira, pazei
pritom da ne zaboravi zapisati i broj stranice na kojoj se moe nai taj citat.
3. Na drugoj strani papira, uenik zapie komentar o tom citatu. Uenik moe taj
citat razraditi, ne sloiti se s njim, ili uiniti neto tree.
4. Uenici na idui sat donesu svoje papirie s citatima i nastavnik prozove nekog
da svoj proita naglas. (Pomae ako uenik kae svima s koje je stranice citat
preuzet kako bi svi mogli lake pratiti.)
5. Nakon to se proita odreeni citat, nastavnik trai komentare i reakcije od
ostalih uenika. Pazite da diskusija ne skrene sa teme i ograniite komentare koji bi
mogli postati zajedljivi ili sitniavi. I nastavnik moe dati svoje komentare.
6. Za zakljuivanje diskusije o citatu, nastavnik zatrai da uenik, koji ga je
odabrao, naglas proita svoj komentar ili komentare. Stvar je u ovome: nakon toga
vie nema diskusije. Uenik koji je zapisao neki citat ima posljednju rije u vezi s
njim. (Nastavnici! Ponekad e vam biti jako teko suzdrati se da ne ubacite
posljednji komentar, ali to nije poteno! To je protiv pravila.)
7. Nastavnik sad moe pozvati nekog drugog uenika da proita svoj citat i iznova

26

pokrene cijeli postupak. Malo je vjerovatno da e nastavnik prozvati sve uenike

da proitaju svoj citat u sklopu jednog nastavnog asa. Odabrae samo nekoliko
uenika.
(Dodatne strategije za voenje diskusije opisaemo u Vodiu IV i njih moete dopisati u
odgovarajue stupce u tabeli.)

4. DESETOMINUTNI SASTAVI
I DRUGI OBLICI SLOBODNOG PISANJA
Poslije itanja ili razredne diskusije, uenicima se moe pomoi da priberu misli
tako da se od njih zatrai da napiu desetominutni sastav sluei se tehnikom
slobodnog pisanja. Nastavnik zamoli uenike da piu deset minuta bez prestanka o
nekoj zadanoj temi.
Neki nastavnici, strunjaci za pisanje, tvrde da sam in pisanja moe osloboditi
izvore kreativnosti koji se razlikuju od vrsta promiljanja u koja se uputamo kad
planiramo to emo napisati (Elbow, 1982). Stoga u tehnici slobodnog pisanja uenici
piu bez prestanka. Ako se ne mogu sjetiti ta bi napisali, neka napiu Ne znam ta bih
napisao. Cilj je kontinuirano pisati bez ponovnog itanja, pregledavanja ili kritiziranja.
Mnogi nastavnici se povremeno poslue slobodnim pisanjem pa kau uenicima
da jo jednom proitaju ta su napisali, odaberu ideje koje najvie obeavaju i napiu
novi sastav sluei se tim postavkama kao glavnim temama te da odbace ostale manje
vane informacije koje se najee jave u slobodnom pisanju.

5. PETOMINUTNI SASTAV
Petominutni sastav na zavretku asa uenicima slui kao pomo da zaokrue
svoja razmiljanja o zadanoj temi a nastavnicima da dobiju bolji uvid u to kako je razred
usvojio temu. Petominutnim se sastavom od uenika trae dvije stvari: napiite neto
to ste nauili o temi i jedno pitanje koje biste o toj temi jo eljeli postaviti. Nastavnik
prikupi sastave odmah po isteku tih pet minuta a mogu mu posluiti za planiranje
idueg asa.

27

Primjer petominutnog sastava

biologija V razred

6. GRAFIKO PREDSTAVLJANJE
Grafiko predstavljanje je nain da se procesi miljenja kojima su se uenici sluili
u postupku propitivanja uine vidljivim. Osim grozdova (prikazanih u prethodnom
Vodiu), ostala tri korisna oblika vizualnog predstavljanja su tabele pojmova, T-tabele i
Vennovi dijagrami.

6.1. TABELA POJMOVA

Koristan nain vizualne organizacije informacija nakon diskusije je koritenje
tabele pojmova, naroito za poreenje tri ili vie stavki ili problema. Tabela se naini
tako da se vodoravno upiu stavke koje se porede, a uspravno neko obiljeje prema
kojem se vri poreenje.

28

Na primjer, koritenjem tabele pojmova moglo bi se uporediti nekoliko zanimanja,

kao na Slici 4.
Slika 4
Tabela pojmova

Potrebna
priprema

Sigurnost
posla

Plaa

Zadovoljstvo
poslom

Lijenik

dugotrajna;
studij plus
specijalizacija
plus stairanje

visoka

visoka

umjereno
visoko

Umjetnik

umjereno
dugotrajna;
kolovanje, plus
dugotrajna
praksa

niska;
oekujte
duga razdoblja
gladovanja!

neizvjesna

najvie

ne toliko
dugotrajna

umjerena;
radna se mjesta
mogu mijenjati
ili se tvornice
preseliti

umjerena

moe biti
slabo

Radnik
(u tvornici)

Tabele pojmova se mogu osmisliti kao aktivnost za razrednu diskusiju.

Informacije koje se njime izvlae na povrinu ogranienije su od onih iz grozdova, ali e
nastavnik svejedno moda poeljeti demonstrirati proces pripreme teme za pisanje
pomou tabele pojmova, tako da uenici jasno vide kako se to radi.
Primjer tabele pojmova biologija VI razred:

29

6.2. T-TABELA
T-tabela je vienamjensko vizualno pomagalo za biljeenje binarnih odgovora
(da/ne, za/protiv) ili poreenje/kontrastiranje u toku diskusije. Na primjer, nakon to
se proitaju dva uvodnika o razlozima za i protiv ouvanja kultura etnikih manjina,
uenici u parovima mogu nainiti T-tabelu poput one prikazane na Tabeli 5 i u toku pet
minuta napisati s lijeve strane tabele sve razloge kojih se mogu sjetiti u korist ouvanja
manjinskih kultura. Zatim, za pet minuta trebaju zapisati sve razloge kojih se mogu
sjetiti protiv te ideje. Nakon jo pet minuta, mogu uporediti svoje T-tabele sa tabelom
drugog para. Poslije e nastavnik voditi postupak stvaranja razredne T-tabele o toj temi.
Slika 5

T- tabela

Razlozi u korist ouvanja

manjinskih kultura

Razlozi protiv ouvanja

manjinskih kultura

podstie raznovrsnost

"razjedinjuje" drutvo

pojedinci to ele

protivi se interesima zajednioce

podstie tradicionalne vrijednosti

neke tradicionalne vrijednosti ne

treba ouvati

Primjer T-tabele predmet moja okolina 2. razred osnovne kole:

30

Primjer T- tabele predmet biologija 6. razred:

6.3. VENNOV DIJAGRAM

Vennov se dijagram sastoji od dva (ili vie) velika kruga koji se djelimino
poklapaju prostorom u sredini. Moe posluiti za suprotstavljanje ideja ili da se pokae
kako se one preklapaju. Pretpostavimo, na primjer, da uenici uporeuju ekspedicije
Kristofora Kolumba i Marca Pola. Vennov dijagram s dva preklapajua kruga omoguio
bi razredu poreenje obiljeja tih ekspedicija, i onih po kojima se razlikuju i onih koja su
im zajednika.
Nastavnik bi mogao zamoliti uenike da u parovima nacrtaju Vennov dijagram
tako da ispune samo dva dijela kruga koja se odnose iskljuivo na Kolumba ili na Marca
Pola. Tad bi se parovi mogli pridruiti drugim parovima, pa bi te etvorke mogle
porediti svoje dijagrame i u sredinjem dijelu zapisati obiljeja zajednika objema
ekspedicijama (vidi primjer sa Slike 6).
Slika 6

Vennov dijagram

Kolumbo

obojica

Marko
Polo

31

Primjeri "Venovog dijagrama" - biologija 6. razred

Primjer "Venovog dijagrama" - moja okolina

II razred devetogodinjeg obrazovanja

32

DODATAK

PRIMJENE RWCT-A U NASTAVI IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA

Projekat itanjem i pisanjem do kritikog miljenja (RWCT Reading, Writing for
Critical Thinking) pospjeuje aktivno uenje pomou modela pouavanja koji se
zasniva na saznanjima kognitivne psihologije. Konstruktivisti su u teoriji uenja nakon
Piageta isticali vanost procesa propitivanja uenika i otkrivanja u smislenom uenju.
Prosvjetni radnici koji nastoje ostvariti progres smatraju pouavanje procesom kojim se
uenicima pomae proiriti i preustrojiti ideje kojima ve vladaju umjesto da im se ideje
pasivno prenose.
Prihvatimo li konstruktivistiki pristup pouavanju i uenju, shvatimo li
pouavanje kao pomaganje uenicima da interpretiraju i razumiju nove pojave u svjetlu
onoga to ve znaju, to ima dvije neposredne posljedice. Pozitivna je da se pridaje
vanost tome da uenici postavljaju pitanja i aktivno tragaju za odgovorima. Uenici
moraju aktivirati svoje predznanje i znati ta ele znati. Negativno u tome je to to
postoji opasnost od toga da uenici nee postati svjesni svojih pogrenih koncepcija prije
nego to pokuaju nauiti nove. Ako uenici tumae nove koncepte na temelju onoga
to ve znaju, manjkava baza znanja dovest e do nepotpunog ili iskrivljenog uenja.
Stoga e odgovorni nastavnik izvui predznanje uenika na povrinu kako bi ga ispitao
dok oni ue novo gradivo (Gallas, 1995).
Te postavke nisu nigdje toliko vane koliko u pouavanju prirodnih predmeta.
Ono obuhvata prouavanje prirodnog i fizikog svijeta, svijeta koji svaki uenik od
najmlaih dana pokuava razumjeti. Djeca oblikuju radne teorije o svijetu u ranom
djetinjstvu i revidiraju te teorije na osnovu novih spoznaja koje stiu cijelog ivota.
Pouavanje prirodnih predmeta u idealnom sluaju usklaeno je s procesom u kojem
uenici otkrivaju svijet i podstie ih da mijenjaju svoje miljenje o svijetu na sve
sofisticiranije naine koji su u skladu sa nainima na koje su ga odgovorno opisali
naunici: svijet-kugla koji se okree oko vlastite ose, s jednim mjesecom - satelitom, koji
se okree oko Sunca zajedno s jo osam planeta.
No, ako se prirodni predmeti tumae kao sadraji za pasivno usvajanje, nauna
saznanja se mogu upamivati a da ne promijenimo naine na koje razmiljamo o svijetu
(Gardner, 1993), pa kao odrasle osobe moemo hodati po tom istom svijetu nosei u sebi
mnoge postavke koje smo oblikovali kao mala djeca. Konstruktivistiki pristup
pouavanju prirodnih predmeta istie vanost uenikih postupaka propitivanja i
pokuava ih povezati s nainima na koje uenici razmiljaju o svijetu.
Pouavanjem prirodnih predmeta eli se u uenika aktivirati nauni pristup koji
karakteriu:
znatielja (elja za znanjem) i aktivnost (spremnost da se neto uini da bi se neto
doznalo);
skepticizam (spremnost preispitivanja starih postavki);
logino razmiljanje (sposobnost koritenja logike i pravila dokazivanja u potrazi
za znanjem);
informisanost (raspolaganje fundusom informacija o svijetu kao osnovom za
razmiljanje);

33

strategije (postupci propitivanja i spremnost njihova koritenja); i

prihvatanje (spremnost da vlastite postavke i uvjerenja "izloimo sudu javnosti"
kako bi zbog novonauenih spoznaja uenik poeo mijenjati nain na koji
razmilja o svijetu).

Antiteza naunom pristupu su:

pasivnost (nevoljkost da se istrauje):
predrasude (pretpostavka da neto ve znamo, ne na osnovu dokaza, nego na
temelju prenijetih uvjerenja):
dezinformisanost (gajenje pogrenih postavki o prirodnom svijetu to nas navodi
da postavljamo pogrena pitanja i iskrivljavamo svoju percepciju):
povrnost (nedostatak navika sistematinosti, briljivog posmatranja i logikog
zakljuivanja); te
zasebnost (odvajanje rezultata vlastitih istraivanja od svakodnevnih postavki o
svijetu).
Zaudo, ali popis atributa naunog pristupa bio bi isti kada bi se radilo o
aktivnom uenju i kritikom miljenju, uopteno, a ne samo naunom istraivanju.
Sam naziv projekta ukazuje na to da je projekat itanjem i pisanjem do kritikog
miljenja usmjeren na upotrebu i proizvodnju pisanih tekstova kao naina saznavanja.
Premda je to djelimice istina, isti pristupi istraivanju koji se koriste u sklopu RWCT-a
mogu se primijeniti na ispitivanje neposrednih iskustava. tavie, te se metode u
svakom sluaju mogu primijeniti na naune tekstove.
Pojmovi kojima se sluimo za pristupe istraivanju u sklopu RWCT-a nisu
pojmovi koji su uobiajeni meu nastavnicima prirodnih predmeta pa je neke nazive
potrebno prevesti jednako kao i neke ilustracije metoda.

ISPARAVANJE S RAZLIITIH POVRINA:

OGLEDNA LEKCIJA
Neka uenici prvo oboje vodu na raznim vrstama povrina i izmjere vrijeme
potrebno da voda ispari. Obilazite ih i izvucite od njih neke faktore koji utiu na brzinu
isparavanja.
Uzmite komad eleshamera i zamolite uenike da kau svoje asocijacije o tome
ta znaju i ta ele znati o faktorima koji utiu na brzinu isparavanja (napiite upitnike
pored injenica o kojima ele neto znati). Meu tim e se faktorima vjerovatno nai
koliina vode, vrsta povrine na kojoj se voda nalazila te trajanje izloenosti povrine
suncu ili vjetru. Neka se, zatim uenici vrate svojoj aktivnosti i u tabele zabiljee i svoja
predvianja i svoja zapaanja.
Nakon toga, povedite uenike u diskusiju o tome na koja pitanja sad ele
odgovoriti i kako e odgovoriti na njih. Ako naunici, prema rijeima Stevena Fieldsa
"Izmiljaju prie pa provjeravaju jesu li istinite", kakvu "priu" mogu uenici smisliti a
koja bi objasnila ta ubrzava ili usporava isparavanje? Kako mogu provjeriti je li ta pria
istinita?
Odgovori na ta pitanja mogli bi ukazati na potrebu da za provjeru faktora
isparavanja uenici moraju izolovati faktore tj. u svakoj provjeri svi e faktori morati

34

ostati jednaki osim jednog. A morat e i pomno posmatrati i voditi tane biljeke o
onome to se dogaa

Kao tree, nakon to donesu zakljuke o tome koji su faktori uticali na

pospjeivanje ili oteavali isparavanje, zamolite ih da navedu svoja predvianja i
provjere ih u odnosu na brzinu isparavanja s drugih materijala, npr. debele vune u
odnosu na tanki pamuk. Dajte im tapie, ue za rublje i vlane runike. Gdje bi trebali
objesiti ue da bi postigli najoptimalniji uinak tj. da im se rublje najbre osui? (Ova je
aktivnost prilagoena iz Carin, 1997.)

MODELI ZA NASTAVU IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA

Prethodna aktivnost odvijala se u skladu s modelom pouavanja prirodnih
predmeta koji se esto koristi u kolama, posebno u niim razredima. Model se sastoji
od tri dijela: istraivanja, objanjavanja i proirivanja (Martin, Sexton, Wagner &
Gerlovich, 1998).

Prva faza: Istraivanje

Ovo je faza nastave u kojoj se uenicima prezentiraju zanimljive i zbunjujue
pojave te im se postavi eksplicitan ili implicitan izazov da doznaju vie: da nau
objanjenje, naine poreenje, osmisle predvianje i slino. Nastavnik se u toj fazi
ustee od toga da objanjava neki pojam i na taj nain polae temelje radoznalosti i
zbunjenosti uenika (Piaget je koristio pojam uneravnoteenosti).
Kao to se predlae u Martinovoj knjizi (sa suradnicima), nastavnikova je uloga da
izazove radoznalost tako to e:
odgovarati na pitanja uenika;
postavljati pitanja usmjeravajui zapaanja uenika i ukljuivati ih u znanstvene
postupke ili umijea miljenja; te
davati natuknice i smjernice za nastavak istraivanja teme. (Martin i suradnici,
1998., str. 304.).
Nastavnik mora paljivo organizovati ovu fazu aktivnosti postavljanjem slijedeih
uvodnih pitanja:
Koji e pojam uenici istraivati?
Koje aktivnosti uenici moraju obaviti da bi se upoznali s tim pojmom?
Kakva zapaanja ili biljeke moraju uenici voditi?
Kakva e vrsta pouke uenicima biti potrebna?
Kako im mogu osigurati takvu pouku a da im ne odam o kojem je pojmu rije?
(Martin i suradnici, 1998., str. 304.).

Druga faza: Objanjavanje

Nakon to su uenici istraili zadane pojave i izvrili opserviranja, nastavnik e
ih usmjeriti prema artikulaciji tih zapaanja. Pritom je cilj dobiti neto slino odreenju

35

pojma. Budui da bi nastavnik elio postii da uenici preusmjere svoje miljenje, nee
im odrati predavanje nego pokuati izvui iz njih definiciju zadanog pojma i to
sokratovskim dijalogom.
Martin i suradnici (1998.) predlau da nastavnik u osmiljavanju tog drugog
koraka ima na umu slijedee smjernice:
O kakvim bi informacijama ili spoznajama uenici trebali govoriti?
Kako ja mogu pomoi uenicima da samu svoje zakljuke?
Kako mogu usmjeriti uenike a suzdrati se govoriti im to bi trebali zakljuiti, ak
ako je njihovo razumijevanje nepotpuno? Kako im mogu pomoi da se slue
informacijama u ispravnoj konstrukciji zadanog pojma?
Koje bi etikete ili opise uenici trebali pridati zadanom pojmu?
Koje razloge mogu predoiti uenicima ako me upitaju zato je taj pojam vaan?
(str. 305.-306.)

Trea faza: Proirivanje

U fazi proirivanja, uenici povezuju svoje zakljuke sa svojim predznanjem,
primjenjuju svoje spoznaje te povezuju otkriveno sa irim koncepcijama. Svrha ove
aktivnosti u ovoj fazi je pomoi uenicima da preoblikuju svoje prethodne spoznaje i
primijene ih na svoja razmiljanja o svijetu. Ovo je bitna faza ukoliko nas ne zanima
samo ono to uenici znaju nego i kako to mijenja nain njihova razmiljanja.
Martin i suradnici (1998.) potiu nastavnike da sebi postave slijedea pitanja u
pripremi ove faze:
Kakva su prethodna iskustva uenici imali a koja se mogu povezati sa zadanim
pojmom? Kako mogu povezati taj pojam s tim iskustvima?
Koji su primjeri toga kako taj pojam podstie uenike da shvate osobne koristi od
uenja prirodnih predmeta? Da im se pomogne shvatiti odnose izmeu prirodnih
znanosti, tehnologije i drutva? Da im se pomogne razviti umijea naunog
istraivanja? Da budu informisani o povijesti i prirodi znanosti?
Kakva su nova iskustva potrebna da bi se zadani pojam primijenio ili proirio?
Kako je idui pojam povezan sa sadanjim? Kako mogu potaknuti uenike na
istraivanje slijedeeg? (str. 306)

AS BIOLOGIJE U SREDNJOJ KOLI:

EKSPERIMENT S BABURAMA (VODENIM BUBAMA)
Babure se esto mogu nai ispod panjeva ili stijena. Zato ti insekti biraju takvu
sredinu? Postoji li eksperimentalni nain da se to otkrije?
Kao prvo, zamolite razred kao grupu da vam kau svoje hipoteze o tome zato
babure najvie vole ivjeti ispod kamenja ili panjeva. Zapiite njihove ideje na plou u
obliku konceptualne tabele. Tabela bi trebala sadravati ne samo razloge za to (npr.
skrivanje od grabeljivaca ili blizina izvora hrane) nego i "poticajne mehanizme": na
najkonkretnijem nivou, koje karakteristike okoline privlae babure? Kako vodena buba
"zna" na koju stranu krenuti prema eljenom stanitu? Pripazite da na ploi imate popis

36

provjerljivih hipoteza prije no to prijeete na iduu fazu.

Kao drugo, podijelite uenike u petolane grupe. Zamolite svaku grupu da
odabere jednu od hipoteza za provjeru (pritom pazite da su obuhvaene najvanije
hipoteze). Dajte svakoj grupi plitku kartonsku kutiju, malo pijeska, veliki komad
kartona (kao zaslon), deset babura i osigurajte pristup vodi. Neka grupe osmisle
eksperiment za provjeru svojih hipoteza.
Moda ete se poeljeti posluiti tehnikama kooperativnog uenja. Na primjer,
moete uenicima unutar grupa dodijeliti uloge, kao to su uvar materijala, izvjestilac,
zapisniar, predstavnik (taj se uenik sastaje se s predstavnicima drugih grupa da bi
vidio kako drugi napreduju), te kontrolor za prava ivotinja (taj uenik pazi da se s
baburama postupa paljivo).
Kao tree, nakon nekoliko eksperimenata, ponovno spojite cijeli razred i
zamolite grupe da razmijene rezultate. Povedite diskusiju kako bi provjerili na koja se
od izvornih pitanja odgovorilo. Koliko siguran moe razred biti u svoje rezultate? Koja
bi jo mogua objanjenja mogla postojati a koja nikad nisu provjerena? Koje su
implikacije njihovih nalaza? Zato vodene bube trae odreeno stanite? Koliko se
prednosti te njihove preferencije razred moe sjetiti (izbjegavanje grabeljivaca,
nalaenje hrane ili odravanje vrste)?
Eksperiment s baburama slijedio je najei model kojim se srednjokolci slue
kad rade u laboratoriji. Taj model ima tri faze.

Prva faza: Pobuivanje interesovanja. U poetnoj fazi, uenici su izloeni

nekoj pojavi koja pobuuje interes i od njih se trai da o tome postavljaju pitanja. Uenici
zatim podstiui da preoblikuju svoja pitanja u formi provjerljivih hipoteza.

Druga faza: Istraivanje radi nalaenja odgovora na pitanja. Od

uenika se sad trai da osmisle testove za svoje hipoteze. Nastavnik razgovara o
spomenutim eksperimentima da bi vidio koji e biti provedivi.

Trea faza: Izvoenje zakljuaka i razmiljanje o rezultatima.

Izvoenje zakljuaka moe biti jednostavno, ili moe dovesti do primjene statistikih
formula da bi se zakljuilo postoji li vea vjerovatnoa da e rezultati biti povezani s
nekom od varijabli ili sa sluajnou. Osim izvoenja zakljuaka, uenici bi trebali
postaviti slijedee pitanje: "Pa ta?" Kako se ova saznanja o vodenim bubama i njihovim
preferencijama u vezi sa stanitem mogu povezati sa irim pitanjima, kao to je njihov
opstanak?

MODELI ZA NASTAVU IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA I

CIKLUS RWCT
Model pouavanja i uenja u sklopu projekta RWCT ima tri dijela. Poinje fazom
koju nazivamo evokacija, tokom koje se pobuuje interesovanje uenika, registruju
pitanja uenika i ustanovljuju njihovi razlozi za istraivanje. Ta faza prelazi u fazu
razumijevanja znaenja u kojoj se uenici podstiu da istrauju, a u nekim sluajevima
ue i kako to initi. Model dosie vrhunac u fazi refleksije, u kojoj se od uenika trai da
samu svoje znanje, uporede ta su nauili sa onim to su znali prije, procijene u kojoj je

37

mjeri odgovoreno na njihova pitanja (i prema potrebi formuliu nova pitanja),

primijene naueno na ire probleme, da konstruiu, raspravljaju i brane interpretacije
nauenih saznanja. Je li ERR model slian modelima pouavanja i uenja prirodnih
predmeta koji smo upravo opisali? Naravno. Te su slinosti ukratko navedene na tabeli
na slijedeoj stranici.
Uporeivanje RWCT-a na nivou osnovne i srednje kole
RWCT
KATEGORIJ
Model
prouavanja
uosnovnoj koli
Model
prouavanja u
srednjoj koli

Evokacija

Razumijevanje
znaenja

Refleksija

Istarivanje

Objanjavanje

Proirivanje

Pobuivanje
interesovanja

Istraivanje radi
nalaenja
odgovora

Izvoenje
zakljuaka,
promiljanje o
rezultatima

Model za pouavanje i uenje prirodnih predmeta na nivou osnovne kole kao i

model za pouavanje prirodnih predmeta u laboratoriji na srednjokolskom nivou
poinju fazom istraivanja. Ciljevi poduzimanja ove faze su u osnovi jednaki za oba
modela: podstaknuti zainteresovanost, pomoi uenicima da postavljaju pitanja i
usmjeravati uenike u odreivanju svrha za uenje. Ciljevi faze evokacije u RWCT
modelu gotovo su jednaki.
Model za pouavanje prirodnih predmeta u osnovnoj koli obuhvata i fazu
eksplikacije. Njena je svrha da uenici donose zakljuke te da oblikuju koncepcije
sadrane u pojavama koje su istraivali. Odgovarajua faza u srednjokolskom
laboratorijskom modelu je donekle formalnija: u fazi istraivanja u kojoj uenici tragaju
za odgovorima, od njih se oekuje da osmisle eksperimente tokom kojih e npr.
provjeravati konkurentske hipoteze i briljivo biljeiti rezultate. I ponovo su ciljevi faze
razumijevanja znaenja u sklopu RWCT modela zapravo jednaki. Nakon to su odredili
vlastite svrhe za uenje, od uenika se oekuje da doznaju ta im je bio cilj doznati, a
pritom je naglasak na uenju i sluenju strategijama propitivanja koje e ne samo
razjasniti sadanje pitanje, nego i biti korisno orue u buduem uenju.
Zavrna faza modela RWCT je refleksija, tokom koje uenici ocjenjuju
primjerenost zakljuaka do kojih su doli kao odgovora na pitanja koja su postavili na
poetku. Ispituju vanost znaenja, istrauju ga, primjenjuju, razmatraju njegove
implikacije i ogranienja, i zakljuuju ta bi jo trebalo istraiti. I ova faza ima paralelu u
druga dva modela: model pouavanja prirodnih predmeta na nivou osnovne kole
kulminira fazom proirivanja, u kojoj se uenici podstiu da povezuju svoje rezultate s
poetnim pitanjima ili s vlastitim ivotom ili s drugim problemima za koje znaju i koji ih

38

zanimaju. U srednjokolskom modelu pouavanja, zavrna faza izvoenja zakljuaka i

promiljanja o rezultatima ima sline ciljeve.

NASTAVA IZ OBLASTI PRIRODNIH NAUKA UZ KORITENJE

TEKSTOVA
Bez obzira na to koliko bismo eljeli da na program iz oblasti prirodnih nauka
bude aktivan, mnogo je vie materijala koje treba nauiti nego to uenici mogu otkriti
neposrednim iskustvom. Rad hiljada naunika tokom vie stotina godina osigurao je
fundus saznanja koje moemo nauiti kroz predavanja, knjige, filmove, raunala i
Internet. Za velik dio ovog nuno "primljenog" znanja jo moe posluiti uenje
istraivanjem. No sad su ti postupci jednaki onima koji se pokazuju u okviru RWCT
radionica: strategija KWL*, metoda pojaane nastave, te razne aktivnosti koperativnog
uenja i aktivnosti tipa piem-da-bih-nauio.

DODATAK

Tekstovi koji su koriteni u toku radionice za nastavnike

Donald Jones, Najbolje to je mogla
Stara udovico sluena od gladi, ula si obogaljena
a tvoje zabitne oi uegle i plahe, glas
nekontroliran izmeu cvilea i divljeg blijedog smijeha.
Vidjeh kako sjeda na rub stolice i kutri se
dok socijalna radnica presijeca tvoja objanjenja,
tvoje krpice dostojanstva, svojim otresitim upitima.
Uasan je tvoj smijeak na pitanje o tvojem vlasnitvu
u obveznicama, bankovnim raunima, imanjima,
tvoj pogled kad te se podsjetilo da ti je isteklo ivotno osiguranje.
Ona nikako da povjeruje da si ivjela najbolje to si mogla
od bijednog nesigurnog iznosa koji su ti slale keri
i da nisi plaala stanarinu starom i ljubaznom kuevlasniku.
Protumaila je tvoj isti uas od smrti pohlepom
i moguom prevarom, odbila te, poslala
po pismene dokaze od keri koje ive u drugoj dravi.
Njihove potvrde pune pravopisnih pogreaka stigle su za tri tjedna,
tvoja zdravstvena iskaznica prestala je vaiti, ali uskoro
je od socijalnog stiglo ponitenje.
Nitko nije kriv, postupilo se po propisima,
tvoja se smrt ionako oekuje svaki dan, ali ipak
gledam kako ustaje i drhtei odlazi, dok tvoje kruto srce
tue zbunjenim gnjevom, zatomljenim ponosom.

*KWL = Know/Want/Learn /Znati/eljeti saznati/Nauiti

39

Marco Polo, avanturista

Godine 1298., mletaki avanturista po imenu Marco Polo napisao je fascinantnu
knjigu o svojim putovanjima po Dalekom istoku. Ljudi su itali njegove prikaze
istonjakih blaga i poeljeli nai morske puteve za Kinu, Japan i Malajski arhipelag.
ak je i Kolumbo, gotovo dva vijela kasnije, esto listao po svojem primjerku Knjige
Marca Pola.
U Marcovo doba, knjiga je bila prevoena i prepisivana rukom na nekoliko
jezika. Nakon to je etrdesetih godina 15. stoljea izumljena tamparska maina, knjiga
je stekla jo iri krug itatelja. Puno je ljudi smatralo da je ta knjiga bajka ili barem
neukusno pretjerivanje. Ipak, neki su ueni ljudi bili uvjereni da je Marco napisao istinu
i irili su Marcove prie o dalekim mjestima i nepoznatim narodima. Dananji se
geografi slau da je Marcova knjiga zapanjujue precizna.
Marco Polo je roen u gradu-republici Veneciji 1254. godine. Njegov otac i
strievi bili su trgovci koji su poslom putovali u daleke zemlje. Godine 1269. Marcov
otac, Nicolo, i njegov stric Maffeo, vratili su se u Veneciju nakon viegodinjeg
odsustvovanja. U sklopu jedne trgovake ekspedicije proputovali su kopnom sve do
Kine. Kublaj Kan, slavni mongolski kineski car, zamolio ih je da se vrate s uiteljima i
misionarima za njegov narod. I tako su ponovno krenuli na put 1271. godine, no ovaj su
put poveli i Marca.
Iz Venecije, obitelj Polo otplovila je do Acre u Palestini. Ondje su im se pridruila
dva redovnika, misionara za Kinu. U strahu od tekog puta koji ih oekuje, redovnici su
se uskoro vratili. Obitelj Polo prela je pustinje Perzije (Irana) i Afganistana. Popeli su se
na vrhunce Pamira, "krova svijeta", spustili u trgovaka sredita Kashgar (Shufu) i
Yarkand (Soche). Preli su pusto Gobija. Poetkom 1275. godine stigli su na dvor
Kublaj Kana u Pekingu. Te je godine Marco navrio 21 godinu.
Na dvoru velikog Kana
Marco je uskoro postao ljubimac Kublaj Kana. Tri je godine upravljao
Yangchowom, gradom sa vie od 250.000 stanovnika. Slali su ga na misije u daleka
mjesta carstva: u Indokinu, Tibet, Yunnan i Burmu. Iz tih je zemalja Marco donio prie o
tim ljudima i njihovu ivotu.
Obitelj Polo se obogatila u Kini. Ali su poeli strepiti da e ih poslije Kanove smrti
unititi zavidnici na dvoru. Zamolili su doputenje za povratak u Veneciju. Kublaj Kan
je to odbio. Tad je stigao poslanik perzijskog Kana da bi zatraio ruku mlade mongolske
princeze. Polovi su rekli da princezu na tom putu trebaju uvati iskusni ljudi visoka
poloaja. Dodali su da bi im ta misija omoguila da krenu u dugo eljeni posjet Veneciji.
Kan je nevrado pristao.
Budui da je du kopnenih trgovakih puteva prijetila opasnost od razbojnika i
Kanovih neprijatelja, sagraena je velika flota za putovanje morem. Godine 1292. flota
je isplovila, a putnici su bili obitelj Polo, princeza i 600 kineskih plemia. Putovali su
prema jugu du Indokine i Malajskog poluotoka do Sumatre. Tamo je dolo do
viemjesenog zastoja.
Brodovi su potom okrenuli na zapad i posjetili Cejlon i Indiju. Doplovili su i do
istonoafrike obale. Plovidba je bila puna opasnosti i od onih 600 plemia samo je 18
stiglo do Perzije. Obitelj Polo i princeza stigli su ivi i zdravi. Polovi su pristali u

40

venecijansku luku nakon 24 godine odsustva. Drago kamenje koje su donijeli iz Kine
zapanjilo je cijelu Veneciju.
Poslije je Marco sluio kao poasni kapetan broda. Zaplijenila ga je ratna
mornarica konkurentskog trgovakog grada Genove i Marca su bacili u genoveki
zatvor. Tamo je uz pomo jednog zatvorenika napisao pomenutu knjigu. Marca su
Genovesi pustili 1299. godine. Vratio se u Veneciju i poeo baviti trgovinom. Njegovo se
ime spominje u sudskim zapisnicima onog doba u vezi s brojnim parnicama zbog
vlasnitva i novca. Oenio se i imao tri keri. Umro je 1323.

John H. Thomas i Paul J. Allen, Zagaivanje zraka

Jedna od posljedica nastojanja da se pobolja ivotni standard ljudi
ostvarivanjem kontrole nad prirodom i osmiljavanjem novih proizvoda je i
zagaivanje ili kontaminacija okoline. Velik dio zraka, vode i tla na Zemlji sad je
djelimice zagaen hemijskim otpadom. Na nekim se mjestima vie ne moe ivjeti.
Takvo zagaivanje izlae ljude irom zemaljske kugle novim rizicima od bolesti. Mnoge
biljne i ivotinjske vrste postale su ugroene ili su izumrle. Posljedica takvog razvoja je
da su vlade donijele zakone kojima se ograniava ili smanjuje prijetnja od zagaenja
okolia. Pozabavimo se podrobnije zagaivanjem zraka.
Tvornice i prijevoz umnogome ovise o golemim koliinama goriva pa se u svijetu
svake godine potroe milijarde tona uglja i nafte. Pri sagorijevanju, ta goriva izbacuju u
atmosferu dim i druge, manje vidljive, nusprodukte. Premda vjetar i kia povremeno
isperu dim koji izbacuju tvornice i automobili, kumulativni uinak zagaivanja zraka
predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudima i okruenju.
Na mnogim mjestima, dim iz tvornica i automobila mijea se s maglom,
prirodnom pojavom, i tako nastaje smog. Stoljeima je London u Engleskoj bio izloen
opasnosti od smoga, za koji se dugo znalo da je potencijalni uzrok smrti, posebno za
starije osobe i one s potekoama u disanju. Zagaivanje londonskog zraka u poetku je
bila posljedica velike upotrebe goriva za grijanje.
Rairena svijest o zagaivanju zraka rodila se oko 1950. Prvotno je bila povezana
s podrujem Los Angelesa u Kaliforniji u SAD. Losangeleski bazen okruen je
uglavnom visokim planinama. Zrak koji se sputa s tih planina zagrijava se dok se ne
nakupi kao topao sloj koji se die iznad svjeijeg zraka s Tihog oceana. Posljedica toga je
temperaturna inverzija pri emu je hladniji zrak zbijen uz povrinu, gdje su
koncentrisani i zagaivai. Zbog obrasca cirkulacije zraka u losangeleskom bazenu,
zagaeni zrak samo se seli iz jednog dijela bazena u drugi.
Naunici smatraju da je zrak u svim gradovima sa vie od 50.000 stanovnika u
odreenoj mjeri zagaen. Spaljivanje smea na otvorenom izaziva zagaenje zraka.
Drugi izvori zagaenja su emisija sumpornog dioksida i drugih tetnih plinova
elektrinih centrala koje za pogon koriste naftu ili ugalj s visokim postotkom sumpora.
Industrijske pei u tvornicama takoer alju velike koliine dima u zrak. Proces
proizvodnje elika i plastike stvara goleme koliine dima koji sadri metalnu prainu i
mikroskopske estice sloenih, a ponekad i smrtonosnih hemikalija.
Najvei izvor zagaivanja zraka su automobilski motori s unutarnjim
sagorijevanjem. Benzin nikad potpuno ne sagori u automobilskom motoru, ba kao to
ni ugalj ne izgori potpuno u visokoj pei. Nakon to budu isputeni u zrak, produkti

41

nepotpunog sagorijevanja (a, pepeo i ostale krute tvari), nesagoreni ugljikohidrati,

ugljen monoksid, sumporni dioksid, razni azotni oksidi, ozon i olovo, stupaju u niz
hemijskih reakcija pod uticajem suneve svjetlosti. Rezultat je gusta izmaglica
karakteristina za smog. Smog moe imati smekastu boju kad sadri visoke
koncentracije ugljen dioksida, ili plavo-sivu kad sadri puno ozona. U oba sluaja, dua
izloenost otetit e pluno tkivo.
Trokovi suzbijanja posljedica zagaivanja zraka su golemi. The American Lung
Association proglasila je udisanje sumpornog dioksida treim najveim uzrokom
plunih bolesti, poslije aktivnog i pasivnog puenja. Zagaivai u zraku okrivljeni su i
za sve ee obolijevanje od astme, bronhitisa i emfizema, teke bolesti plunih alveola.
Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljea, ljudi su postali svjesni pojave koja je
nazvana kiselom kiom. Kad se sumporni dioksid koji u zrak izbacuju elektrane
pomijea s esticama vode u atmosferi, one padaju na zemlju u obliku kiselih kia ili
snijega. Kiselost ili bazinost tekuina, ukljuujui kie i snijeg, mjeri se posebnom
ljestvicom - pH ljestvicom. Godine 1909. osmislio ju je danski biohemiar S.P.L.
Sorensen, a slui za opis koncentracije elektrino nabijenih vodonikovih atoma u
vodenoj otopini. PH 7,0 znai da je rastvor neutralan, dok pH iznad 7,0 znai da je
otopina bazina; ispod 7,0 znai da je otopina kisela. Normalna kia ima pH 5,5. The
National Center for Atmospheric Research zabiljeio je pljuskove na sjeveroistoku Amerike
s pH-om 2,1, a to je kiselost limunova soka ili octa. U Kanadi, Skandinaviji i na
sjeveroistoku SAD-a, kisele se kie smatraju krivcem za smrt tisua jezera i potoka. Ta su
jezera apsorbovala toliko kiselih kia da u njima vie ne mogu opstati alge, plankton i
druge vrste vodene flore i faune potrebne kao hrana ribama. Kisele kie oteuju i
zgrade i spomenike, a znanstvenici smatraju da bi smrt tisua stabala u umama
Evrope, Kanade i SAD-a mogla biti posljedica kiselih kia.
Noviji i zabrinjavajui oblik zagaivanja zraka uzrokuju hemikalije iz skupine
hlorofluorougljika, poznati i pod kraticom CFC. Te hemikalije slue u mnogim
industrijskim postupcima, od otapala za ienje kompjuterskih ipova do plinova za
hlaenje u ureajima za hlaenje i hladnjacima. CFC-vi se spajaju s drugim
molekulama u gornjim dijelovima Zemljine atmosfere, a spajanjem s molekulama
ozona mijenjaju i unitavaju zatitni ozonski omota. Rezultat je naglo smanjenje
koliine ozona u stratosferi. Na nivou mora, ozon je prijetnja naim pluima, ali u
gornjim dijelovima atmosfere, ozon slui kao tit od ultraljubiastog zraenja Sunca.
Istanji li se taj ozonski omota ili ga nestane, izloenost ultraljubiastom zraenju moe
izazvati podbacivanje uroda i irenje epidemijskih bolesti ili raka koe te druge
kataklizme. Potkraj 1987, vie od 20 drava potpisalo je dogovor o ogranienju
proizvodnje CFC-a i saradnji na njihovoj postupnoj eliminaciji.
Zagaivanje zraka predmet je nekih od najsloenijih i dalekosenijih zakona.
Godine 1970., ameriki je Kongres izglasao zakon s namjerom smanjenja izvora
zagaenja zraka i odreivanja standarda za kvalitet zraka. Poslije nekoliko godina,
Kongres je donio zakone s ciljem postupne zabrane upotrebe olova kao dodatka
benzinu. Nakon 1975., smanjuje se razina olova u krvi prosjenog Amerikanca. Dodatne
akcije protiv uzronika kiselih kia predmet su stalnih diskusija u Sjevernoj Americi i
Europi.
Premda je isputanje otrovnih hemikalija u atmosferu u veini zemalja
protuzakonito, nezgode se dogaaju, esto s traginim posljedicama. Godine 1984. u

42

Bhopalu u Indiji, pogon za proizvodnju pesticida ispustio je otrovni plin u zrak koji je za
nekoliko sati usmrtio vie od 2.000 osoba.

Kisele kie
Fosilna goriva kao to su ugalj, benzin i nafta prilikom sagorijevanja u zrak
isputaju okside sumpora, ugljika i azota. Ti se oksidi spajaju s vlagom u zraku u
sumpornu kiselinu, ugljinu kiselinu i azotnu kiselinu. Kad padnu kia ili snijeg, te
kiseline stignu do Zemljine povrine u obliku onoga to nazivamo kiselim kiama.
U 20. stoljeu, kiselost zraka i kisele kie proglaene su najveom prijetnjom stabilnosti i
kvalitetu ivotne sredine na Zemlji. Ta kiselost uglavnom nastaje u industrijskim
zemljama sjeverne hemisfere: SAD-u, Kanadi, Japanu i veini zemalja istone i zapadne
Europe.
Posljedice kiselih kia mogu biti pogubne za mnoge oblike ivota, ukljuujui i
ljudski. No, njihovi su uinci najvidljiviji u jezerima, rijekama i potocima te na vegetaciji.
Kiselost u vodi ubija gotovo sve oblike ivota. Do poetka devetog desetljea 20.
stoljea, desetine hiljada jezera uniteno je kiselim kiama. Taj je problem najakutniji u
Norvekoj, vedskoj i Kanadi.
Prijetnja zagaivanjem uslijed kiselih kia nije ograniena geografskim
granicama, jer vjetrovi nose zagaivae irom zemaljske kugle. Na primjer,
istraivanjima se potvruju zakljuak da je zagaenje iz termoelektrana s pogonom na
ugalj na srednjem zapadu SAD-a uzrok tekih problema s kiselim kiama u istonoj
Kanadi i na sjeveroistoku SAD-a. Pogubne posljedice kiselih kia nisu ograniene
iskljuivo na prirodno okruenje. Kisele kie oteuju ili unitavaju i graevine od
kamena, metala i cementa. Neki od najpoznatijih svjetskih spomenika, ukljuujui i
evropske katedrale i rimski Koloseum, pokazuju znakove oteenja uslijed djelovanja
kiselih kia.
U mjerenju kiselosti ili lunosti otopina naunici se slue onime to se naziva pH
faktorom. Na skali od 0 do 14, broj 0 predstavlja najvii nivo kiselosti a 14 najlunatiju ili
najbaziniju. Otopina destilirane vode koja ne sadri ni kiseline ni luine ima pH 7
odnosno neutralna je. Ako se ph razina kie spusti ispod 5,5, takvu se kia smatra
kiselom. Kie u istonom dijelu SAD-a te Europi esto imaju pH izmeu 4,5 i 4,0.
Premda su trokovi opreme za smanjenje zagaivanja kao to su plamenici, filteri i
ureaji za ispiranje hemikalijama i vodom visoki, procjenjuje se da su trokovi nastali
od teta na okoliu i ljudima puno vei jer su te tete nereverzibilne. Premda se
poduzimaju preventivne mjere, do svretka 20. stoljea kisele bi kie mogle unititi
500.000 jezera u Sjevernoj Americi i vie od 118 miliona kubnih metara drvne grae u
Evropi.

43

Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple

IRE METODE ZA POBOLJAVANJE

KRITIKOG MILJENJA
Vodi IV

7. UVOD U IV VODI
7.1. TA JE KRITIKO MILJENJE?
Izraz kritiko miljenje ve se decenijama koristi u obrazovnim krugovima i u
razliitim grupama se odnosi na razliita oekivanja. Mnogim prosvjetnim radnicima
koji slijede opte tokove, kritiko miljenje znai miljenje vieg reda vii se obino
odnosi na stupanj skale taksonomija Benjamina Blooma o kognitivnim sposobnostima.
Za lanove odjela za filozofiju na koledima, pojam kritiko miljenje se obino odnosi
na umijee logikog promiljanja i argumentovanja kojim se uenicima omoguuje da
itaju paljivo, diskutuju analitiki i piu jasno. Za teoretiare knjievnosti i njihove
kolege kritiko miljenje je kratica za pristup razgraivanju tekstova na sastavne
dijelove, i obino se sa dakom sumnje sagledavaju naini na koji tekstovi djeluju na
itatelje i motivi onih koji ih piu. A za sljedbenike Paolo Freirea (1970.), pojam kritiki u
obrazovanju, odnosi se na imperativ podizanja svijesti, to je poveani osjeaj uenika
na djelovanje u oblikovanju njihovih sudbina.
Moda je beskorisno truditi se pronai krajnju definiciju kritikog miljenja.
Zapravo, filosof Matthew Lipman (1991.) nedavno je sastavio popis kognitivnih
procesa kojima se oznaava kritiko miljenje i zatim priznao da je "lista beskrajna jer ne
sadri nita drugo do popis intelektualnih moi ovjeanstva". Pristup prihvaen u
projektu itanjem i pisanjem do kritikog miljenja (Reading and Writing for Critical
Thinking - RWCT) proizilazi, u veem ili manjem stepenu, iz svih navedenih
tradicionalnih definicija uz slijedeu napomenu: Mi vjerujemo da su ovi mentalni
procesi najbolje uklopljeni u RWCT projekat upravo oni koji su najkompatibilniji sa
izazovom pripremanja odgovornih graana za otvoreno drutvo u praktikovanju:

oblikovanja originalnih miljenja,

racionalnog odabiranja izmeu suprotstavljenih ideja,
rjeavanja problema, i
odgovornog razmatranja ideja.

Ovom popisu dodajemo socijalnu dimenziju, to je vrijednost kooperativnog

rada sa drugima radi graenja znaenja uz uvaavanje razliith gledita i naina na koje
porijeklo ljudi moe djelovati na njihove stavove i shvatanja.
Tu je i faktor pragmatinog. Pristupi u kojima su uenici ukljueni u aktivno
promiljanje, bez oklijevanja, bolji su od onih u kojima se izuavaju logiki procesi na
apstraktan nain i uenicima trajno onemoguava da se ukljue u razmiljanje o neem
znaajnom. tavie, kritiko miljenje se najbolje razvija kada proistie iz line znatielje
uenika i izvornih poticaja do kojih je uenicima stalo.

46

7.2.DEFINICIJA KRITIKOG MILJENJA UTEMELJENOG U

PEDAGOGIJI
Za potrebe RWCT-a usmjerit emo se na transformisanje nastavne prakse u
razredu tako da se stvori klima povjerenja, uenici zaokupe zanimljivim idejama, te
njeguju dubinsku analizu i neusiljenu raspravu, radije nego da navodimo umijea
kritikog miljenja. Ovaj pristup proizilazi iz uvjerenja da odrivi program analiziranja
pitanja za koja su uenici zainteresovani u prisustvu domiljatog nastavnika uz plodne
diskusije i ive rasprave, pomae uenicima da istovremeno razviju mnotvo vrijednih
umijea kritikog miljenja.

8. DIMENZIJE RAZVOJA U KRITIKOM MILJENJU

Kako se razvija sposobnost uenika da kritiki misle, vjerujemo da oni ostvaruju
napredak u slijedeim dimenzijama:
Osobno-ka-javnom
Heteronomno-ka-autonomnom
Intuitivno-ka-loginom
Od-jedne-perspektive-ka-mnogima

8.1. DIMENZIJA OSOBNO-KA-JAVNOM

Rana reagovanja djece na rad izraavaju se pojmovima svia mi se ili ne svia mi
se u odnosu na ono to se tie njih osobno. Sticanjem iskustva i sazrijevanjem, ona
postaju sposobnija da reagovanja izraze pojmovima koje drugi mogu razumjeti, i
pripremnija su za poreenje ili rasprave sa drugima. Meutim, komponenta linog u
reagovanju nije potpuno odbaena. Prema navodima Jamesa Brittona (1970.) i drugih,
postojanje linog odnosa prema postavkama je izvor i vitalnosti i autentinosti u
miljenju. Karakteristika neke obrazovane osobe je snaga izraavanja vlastitih misli
jasno i uvjerljivo drugima, ak i nepoznatima.

8.2. DIMENZIJA HETERONOMNO-KA-AUTONOMNOM

Heteronomnost se definie kao osjeaj mlaeg djeteta da mudrost i strunost
posjeduju iskljuivo "veliki". Tekst je rad ija je tanost van sumnje. Autonomnost se
odnosi na stanje svijesti kada je dijete sposobno opisati svijet i o njemu donositi
prosudbe. Nema razloga da i mi ne budemo struni u nekim stvarima, ili zbog ega
tampani tekst mora uvijek biti istinit. Uenici koji se razvijaju u pravcu autonomnosti
miljenja s vie povjerenja isprobavaju vlastite argumente, i spremniji su za raspravu o
tvrdnjama navedenim u tekstu.

8.3. DIMENZIJA INTUITIVNO-KA-LOGINOM

Intuitivno kazivati o stvarima znai izraziti ideje bez mnogo refleksije o vezi
izmeu iskaza i iskustva ili izmeu premisa i zakljuaka. Usmjeriti se na logiku znai

47

postati osjetljiv za naine iznoenja dokaza radi podravanja istinitih tvrdnji. Ne postoji
prijetnja da logika u potpunosti zamijeni intuiciju, ve u onoj mjeri u kojoj logika moe,
bolje nego intuicija, izraziti javni oblik miljenja, stepen demokratinosti je vei kada su
ljudi sposobni objasniti logiki svoje pozicije.

8.4. DIMENZIJA OD-JEDNE-PERSPEKTIVE-KA-MNOGIMA

Manje zreo (ili skloniji dogmi) mislilac moe se vrsto drati svojih uvjerenja a da
se puno ne uznemirava traenjem alternativa. Zrelija i na kritiko miljenje usmjerena
osoba razmatrae alternativna uvjerenja, ne samo da bi bolje razumjela druge, nego i da
bi uvjerila sebe da su njena uvjerenja ona koja su joj najdostupnija. Tako zreliji mislilac
moe oblikovati vlastita uvjerenja kada uvjerenja drugih postanu uvjerljivija, ali e
uvjerenja drugih prilagoditi vlastitoj poziciji. Time se stvara argument tipa: "Ja znam da
ima mnogo onih koji vjeruju x, ali dopustite mi da vam pokaem razloge zbog kojih je y
jo prihvatljivije."

9. DEMONSTRACIJA I ANALIZA OGLEDNE LEKCIJE

9.1. Prva lekcija: "IVAN I FOKINA KOA"
PREDVIANJE NA OSNOVU POJMOVA
Ukratko objasnite da e se od uenika traiti da proitaju kratku priu. To je
narodna pria koja se prepriava meu ribarima koji ive i rade na obalama divljeg
mora na dalekom sjeveru kotske. Predstavite etiri izraza koji su dio prie: fokina
koa, morska obala, zakljuani koveg i brak. Potrebno je da svaka osoba to slikovitije
zamisli kako se ovi pojmovi mogu uklopiti u priu: Koje scene i zbivanja im padaju na
um? ta misle, ta e se desiti na osnovu ova etiri pojma? Dajte uenicima pet minuta da
promisle. Mogu napraviti crte na osnovu ova etiri pojma kako bi pomogli
razumijevanje i koncentraciju.
Nakon etiri ili pet minuta, preduzimaju slijedei korak. Neka se svako okrene
osobi do sebe i sa njom razmijeni svoje ideje. Potrebno je napomenuti da rade brzo,
poto imaju samo etiri minuta za razmjenu.
Zamolite da saopte jednu ili dvije verzije onoga to misle da e se dogoditi.
Budite pripravni da objasnite da nee biti prilike da se uju ideje svake osobe, niti u
okviru radionice, niti u razredu. Uvjerite uenike da e svako moi doprinijeti u neemu
u toku trajanja lekcije.
Recite im da e proitati priu koja sadri ova etiri elementa. Neka obrate panju
na to koliko se pria koju itaju podudara sa onim to su upravo smislili.

48

9.2. TABELA ZA PREDVIANJE

Sada objasnite da e uenici itati priu u parovima i zastati u odreenim
takama prie kako bi pravili i potvrdili predvianja.
Zamolite uenike da pripreme tabelu nalik onoj na Slici 1.
Kada stignu do prve razdijelne take u prii, potrebno je da parovi prekinu sa
itanjem, u toku jedne minute predviaju ta misle da e se slijedee dogoditi, i u
narednom minutu zapiu ta predvianja u oznaenom prostoru na tabeli ispod
naznake Prvi dio, rubrika: ta stvarno mislite da e se dogoditi? Potrebno je da vode
biljeke o dokazima koje su nali u prvom dijelu koji su uticali na njihova predvianja i
naprave popis u predvienoj rubrici. Zatim neka itaju do slijedee razdijelne take i
kada dou do nje, razmotre ranije postavljena predvianja, ukratko zapiu ta se
zapravo desilo u predvienom prostoru ispod naznake Prvi dio. Zatim treba da
predvide ta misle da e se desiti u narednom odlomku i zapiu nova predvianja, sa
dokazima na osnovu kojih su predviali u odgovarajue prostore u dijelu tabele
oznaenom sa Drugi dio. Zatim itaju, provjeravaju svoja predvianja na osnovu onoga
to se uistinu dogodilo, prave nova predvianja, zapisuju argumente za to, i itaju
zadnji odlomak. Naposljetku, potrebno je da provjere svoje zadnje predvianje u
odnosu na zbivanja u prii i zapiu ta se dogodilo u odgovarajui prostor na tabeli.

Slika 1

Tabela za predvianje

PRVI DIO
ta stvarno mislite
da e se desiti?

Koje dokaze
imate?

ta se uistinu desilo?

DRUGI DIO
ta stvarno mislite
da e se desiti?

Koje dokaze
imate?

ta se uistinu desilo?

TREI DIO
ta stvarno mislite
da e se desiti?

Koje dokaze
imate?

ta se uistinu desilo?

Pria "Ivan i fokina koa" je priloena u Dodatku A

9.3. SLOBODNI ODGOVORI
Sada, nakon to su uenici imali priliku proitati priu, vano je zamoliti ih da
slobodno odgovaraju. O emu upravo sada razmiljaju? Kako se osjeaju? Zbog ega?
Omoguite da nekoliko uenika razmijeni odgovore.
Pripremite se za pitanja koja mogu iskrsnuti u toku diskusije. Na primjer, neko
moe izraziti razoarenje zbog toga to Ivan nikada nije ponudio svojoj eni izbor da se

49

vrati u svoje oblije foke. Tada moete upitati: "da li i ostali tako misle?" Na osnovu
komentara koji uslijede moete podstai neformalnu raspravu meu onima koji
Ivanovo ponaanje smatraju nepravednim i onih koji to ne vide na taj nain. Mada emo
se u okviru ove lekcije pripremiti za postavljanje nekih probnih pitanja, uvijek je
prirodnije i poeljnije diskusiju povesti na osnovu pitanja i odgovora uenika.

9.5. DISKUSIJA RAZMIJENI - ISTRAI

Sada povedite diskusiju mimo osobnih asocijacija uenika i razmotrite unaprijed
pripremljena pitanja. Objasnite grupi da postoje i druga pitanja o prii i da biste eljeli
uti ta oni misle o njima.
Razmijenite slijedea pitanja sa grupom, i zapiite kratke verzije na tabli
pobrinuvi se da ih prevodilac jasno zapisuje na jeziku zemlje u kojoj se radi.

Da li bi bilo bolje da Ivan nikada nije uzeo fokinu kou?

Zamolite uenike da zapiu svoje odgovore prije nego to budete glasno
raspravljali o tom pitanju. Nakon dvije minute, pozovite ih da razmijene svoje ideje.
Vodite tabelu odgovora s mjesta. Zapiite kratke napomene o odgovoru svakog
uenika ispod njegovog imena na listu papira. Koristite ovu tabelu kako biste pratili tok
diskusije, i zabiljeili ko jeste a ko nije sudjelovao i da ukaete na znaaj onoga o emu su
uenici govorili.
Podstiite razmjenjivanje meu uenicima. Ukoliko osoba A da jedan, a osoba
B drugi odgovor, moete zamoliti treu osobu da kae sa kojom se od njih slae i zbog
ega. Ili, moete osobi B rei da se sa svojim odgovorom obrati osobi A: U emu se ne
slau i zbog ega?
Traite objanjenje ili podrku za njihove odgovore. Kada uenik kae neto
to u prvom trenutku nije jasno ili uvjerljivo, zamolite ga da to objasni. Podsjetite ga da
odgovor povee sa neim odreenim u tekstu.
Nemojte sami odgovarati i nemojte favorizovati jedan odgovor u odnosu na
druge. Uzdrite se da smjesta pruite "struno" tumaenje. Poeljno je da uenici
slobodno i promiljeno kau svoje ideje.
Izvrite pregled argumenata s vremena na vrijeme. Kada diskusije krene svojim
tokom, proitajte glasno napomene o komentarima uenika. Pitajte da li iko ima jo
neto da doda.
Slijedite pitanja uenika kadgod se pojave. Kada osjetite da e se diskusija
kretati u pravom smjeru na pitanje uenika, zabiljeite to, i to pitanje otvorite za opte
razmatranje u vrijeme koje se ini prikladnim. Moete i saekati dok svi ne kau ta su
eljeli o datom pitanju.

50

Nakon razmatranja prvog pitanja, uvedite jedno ili vie od ovih pitanja i o njima
diskutujte na isti nain:
Zbog ega je autor navodi da Ivan dva puta uje pjesmu i vidi dim, a peinu i enufoku pronae tek trei put?
Zbog ega nam pripovjeda tako malo govori o Ivanovim roditeljima?
Da li autor eli ukazati na to da je Ivan bio kanjen zbog skrivanja fokine koe od
svoje ene?
Zbog ega pripovjeda kazuje da je Ivan naao svoju enu u junu a izgubio je u
decembru?

9.6. PREDVIANJE NA OSNOVU REVIDIRANIH POJMOVA

Prilikom zakljuivanja ove lekcije pozovite uenike da se okrenu svojim
partnerima i prisjete se pria koje su zamislili kada su razmatrali etiri pojma, Kakve su
slinosti njihove prie imale sa originalnom priom? Nakon tri minuta, zamolite
nekoliko dobrovoljaca da razmijene svoje zakljuke sa cijelim razredom.
Strategija predvianje-na-osnovu-pojmova (preuzeta od Dorsey Hammonda sa
Oakland Univesity, Michigan, USA) je upotrijebljena radi pobuivanja znatielje i
podsticanja aktivnog itanja sa irim razumijevanjem. Poput ostalih strategija
predvianja, i ova itaocu daje ulogu detektiva, sa zagonetkom koju treba rijeiti.
etiri data pojma bila su znaajni pojmovi iz prie, odabrani kako bi se to
priblinije moglo predviati, bez odavanja tajne prie to je i bio razlog da pojam
"selchie" (foka u ljudskom liku) nije dat.
DRTA (Direct Reading-Thinking Activity Chart) jeste tabela za predstavljanje
aktivnosti izravnog itanja-miljenja, odnosno ovu aktivnost usmjerava nastavnik, ali
DRTA tabela omoguava uenicima da samostalno ili u parovima primijene strategiju
iznoenja istih predvianja i navoenja dokaza za njih. Tabelom DRTA se od uenika
trai da naprave predvianja, ukau na dokaze za ta predvianja i potvrde ili opovrgnu
ova predvianja nakon itanja dijela teksta.
Objanjavanje i postupci
Ponekad se u tekstu nalaze zanimljiva i znaajna pitanja koja uenici ne moraju
uoiti. Ova pitanja ne bi bila povod diskusiji ukoliko lekcija ne bi u potpunosti bila
usmjeravana pristupom reakcije itaoca. Stoga mnogi nastavnici koriste metod
razmijeni-istrai, barem povremeno. Zapravo, mnogi nastavnici uviaju da, kada vode
povremene diskusije koristei ovaj pristup, uenici postaju sofisticiraniji u odnosu na
ono to su uoili u tekstu i u svojim komentarima, kada slobodno vode svoje
istraivanje.
Metod razmijeni-istrai (Plecha, 1992.) ve trideset godina podrava Great
Books Foundations u Chicagou, USA, jer se njime od uenika trai da razmatraju pitanja
iz teksta to odreene dubine. Elementi ovog pristupa mogu se koristiti zajedno kako bi

51

vodili ka diskusiji zadovoljavajue dubine i duine, ili se mogu koristiti odvojeno, kao
dijelovi repertoara strategija pouavanja koje primjenjuje nastavnik.
U diskusiji u kojoj se koristi metod razmijeni-istrai podrazumijeva se da su
uenici proitali tekst, i da im je on poznat. Nastavnik bi pripremio niz od etiri do est
interpretativnih pitanja koja bi bila koritena u diskusiji.
Predavanje poinje time to nastavnik na tabli zapisuje pitanje koje uenici
trebaju razmotriti. Prije davanja odgovora, svaki uenik zapisuje vlastiti odgovor na to
pitanje. Uinak je usporavanje procesa, a od uenika se trai da paljivo razmiljaju, i
takoe omoguava da svaki uenik neto kae. Nastavnik proziva uenika da odgovori,
a zatim proziva drugog uenika. Nastavnik moe postaviti propratna pitanja, kojima se
od uenika trai da nau potporu za svoje odgovore na tekst, ili slijede implikacije
svojih iskaza. Nastavnik, takoe, podstie diskusiju i raspravu meu uenicima,
pitajui, na primjer, uenika Z: "Uenik X je rekao ovo; uenik Y je rekao ono. Sa kojim od
njih se slae? Nastavnik osjea kako je njegov rad najuspjeniji kada uenici
razgovaraju o tekstu na dubljem nivou, usmjeravajui svoje argumente i komentare
jedni drugima, a ne nastavniku. Nastavnik, meutim, ne odgovara na pitanja, ne
prosuuje tanost ili netanost odgovora uenika, niti izraava miljenje o pitanju.
Dok svaki uenik iznosi svoj komentar, nastavnik ukratko biljei u tabeli sa
rasporedom mjesta uenika u razredu (stranica sa imenima svih uenika i odreenim
prostorom ispod svakog imena za upisivanje odgovora). Svrha tabele sa rasporedom
mjesta jeste u tome da se evidentira ono to je reeno i ko je sudjelovao, tako da
nastavnik moe prozvati i one koji se nisu javljali, a takoer i sumirati ta je reeno u vezi
sa pitanjem i traiti dalji komentar i raspravu ili zakljuak prije prelaska na drugo
pitanje. Voenjem tabele sa rasporedom mjesta, omoguuje se sporiji i osmiljeniji tok
diskusije, i uenicima pokazuje da nastavnik smatra njihove komentare znaajnim.
Klju za uspjenu diskusiju razmijeni - istrai je interpretativno pitanje.
Interpretativno pitanje je stvarno pitanje: njime se istrauje neki problem iz teksta koji
uistinu zanima uenike. Stvarno je i u smislu da se radi o pitanju otvorenog tipa: na
njega se moe odgovoriti na barem dva naina. Naposljetku, njime se uenici pobuuju
da dublje razmisle o tekstu, a ne da govore o vlastitom iskustvu. (Molimo da pogledate
Izvori interpretativnih pitanja i knjievnosti, radi predloenih metoda izvoenja
interpretativnih pitanja).

Take na koje treba obratiti posebnu panju

Diskusije tipa razmijeni - istrai mogu biti koristan uvod u kritiko miljenje.
Diskusije e biti zanimljive ukoliko im nastavnik pristupa otvorenog duha za
istraivanja. Diskusije se mogu i bolje odvijati ukoliko uenici ovladaju koritenjem
postupaka i sa povjerenjem poinju dublje promiljati o temi. Slijede neki prijedlozi za
podsticanje ovog tipa miljenja.

52

Odaberite tekst koji e inicirati prava pitanja

Mnogo je dobro napisanih tekstova koji nisu podesni za predavanje u kojem se
koristi metod razmijeni-istrai jer na kraju pred nama ne ostaje nerazrijeena misterija.
Najbolji su oni tekstovi o kojima kao i namjerama autora pomno razmiljamo, i za koja
postoji nekoliko tumaenja. Narodne prie su veoma pogodne, jer mogu inicirati
plodnu diskusiju o tome kakva je njihova poruka i koja je njihova zamisao.

Oduprite se porivu da unaprijed odredite zakljuke

Bolje je diskusiji pristupiti ne oekujui da e uenici ostvariti odreeni uvid;
bolje je da dou do pitanja na osnovu kojih ete uti ideje svojih uenika kao da ste
oekivali da kau mudre stvari na koje niste bili pripravni. Upravo bi se to moglo
dogoditi.

Oduprite se da pokaete vlastitu mudrost

Nastavnici imaju mnogo prilike da kau ta misle. Ukoliko prezentiramo svoje
ideje u diskusiji tipa razmijeni-istrai, vjerovatno e izgledati kao da smo "u pravu" a
time svi ostali "u krivu". Tako bi bio izgubljen duh slobodnog istraivanja.
Odravajte usmjerenost diskusije na tekst. Uenici e brzo slijediti niti
asocijacija kojima se odvajaju od teksta, ukoliko diskusija nije pitanjima vrsto
ukotvljena u tekst, i ukoliko ih nastavnik povremeno ne podsjea na osnovu diskusije,
pitanjima poput: "Kako se to to si upravo rekao odnosi na tekst?"

Ne pokuavajte tano slijediti model razmijeni-istrai ukoliko

grupa broji vie od dvadeset osoba. Ukoliko je grupa vea, moraju se korsititi
druga sredstva kako bi svako imao priliku sudjelovati. Preporuujemo Mreu za
razmatranje, opisanu na strani 56.

Modifikovani pristup razmijeni-istrai

Razmijeni-istrai je strategija koju vodi nastavnik u okviru koje se grupi uenika
postavlja niz interpretativnih pitanja radi podsticanja diskusije ili rasprave. Nakon par
demonstracija koje izvede predava, ulogu u pripremanju pitanja i voenju diskusije
mogu preuzeti male grupe uenika, koji unaprijed proitaju priu i pripreme niz od tri
ili etiri pitanja koja postavljaju grupi.

53

Primjer primjene tehnike:

"Predvianje na osnovu kljunih pojmova"
predmet: engleski jezik
VIII razred

Primjer primjene tehnike:

"Predvianje na osnovu kljunih pojmova"
predmet: bosanski jezik
II razred osnovne kole

54

9.6. Druga lekcija: "KOLIKO JE OLOVO OTROVNO?"

Brainstorming voen u paru i Znati / eljeti znati /(na)Uiti
Ponite traei od uenika da za etiri minuta u paru naprave listu svega to
znaju ili misle da znaju o problemu trovanja olovom u okruenju. U meuvremenu, na
tabli nacrtajte KWL tabelu (Znati/eljeti znati/(na)Uiti)* (Ogle, 1986.) prema Slici 2.
Zamolite par uenika da sa vama razmijene svoje ideje. Dok to rade, zapiite
znaajke u kojima se generalno slau u koloni s lijeve strane: ta mislimo da znamo? Od
koristi je ukoliko grupiete ideje prema kategorijama, kao to su izvori trovanja olovom,
opasnosti za ljude ili trokovi ienja.
Pomozite uenicima da uokvire pitanja oko znaajki u koje nisu sigurni. Pitanja
mogu biti inicirana iz detalja oko kojih postoje neslaganja, ili u vezi sa kategorijama
znanja koja zanimaju uenike. Zapiite ta pitanja u kolonu ta elimo znati?
Sada zamolite uenike da imaju na umu ta pitanja dok itaju lanak "Koliko je
olovo otrovno?" koji je priloen u Dodatku G.
Slika 2

KWL tabela

Trovanje olovom
ta mislimo da znamo?

ta elimo saznati?

ta smo nauili?

9.7. KORITENJE KWL TABELE

Kada uenici proitaju lanak, skrenite im panju na pitanja koja su postavili
prije itanja a koja su navedena u popisu u koloni ta elimo znati? Utvrdite na koje od
njih odgovor postoji u tekstu i zapiite te odgovore u kolonu ta smo nauili? Zatim,
pitajte uenike koje su druge informacije pronali o kojima prethodno nisu postavili
pitanja. Zapiite ove informacije u kolonu ta smo nauili?
Napravite popis pitanja na koja jo niste odgovorili. Razgovarajte o tome gdje
uenici mogu nai odgovore na ta pitanja.

Slika 3

Mrea za razmatranje

DA
____________________
____________________

____________________
____________________

NE

Da li je potrebno da vlada
poduzme vanredne mjere
radi zatite djece
od trovanja olovom?

_____________________
_____________________

_____________________
_____________________

KWL = Know/Want/Learn Znati/eljeti saznati/Nauiti

55

9.8. MREA ZA RAZMATRANJE

Sada moete istraiti pitanja iz lanka, koristei mreu za razmatranje kako bi
organizovali naredni dio lekcije. Za diskusiju pripremite tabelu poput one na Slici 3.
Zamolite svaki par uenika da naprave mreu za razmatranje prema datoj slici. Od
parova se oekuje da u toku narednih est ili sedam minuta razmatraju pitanje
navedeno u sredinjem dijelu tabele.
Da li je potrebno da vlada poduzme vanredne mjere
radi zatite djece od trovanja olovom?
Umjesto da se trai da razrijee problem, od uenika se trai da navedu nekoliko
razloga zbog kojih vlada treba poduzeti vanredne mjere. Te razloge treba navesti ispod
oznake DA. zatim treba da navedu sve razloge zbog kojih vlada ne bi trebala poduzeti
vanredne mjere kako bi zatitila djecu od trovanja olovom, koje treba popisati ispod
iznake NE.
Nakon to parovi navedu razloge sa obje strane, potrebno je da se svaki par
pridrui drugom paru i da razmijene razloge koje su naveli ispod oznake DA, odnosno
ispod oznake NE. Dok parovi razgovaraju o popisanim argumentima sa obje strane,
potrebno je da dopune svoje liste.
Kada su sve grupe od po dva para zavrile, zamolite pojedince da u roku od
jedne minute odlue ta zapravo osjeaju u vezi sa tim problemom. Zatim pozovite one
koji vjeruju da bi vlada trebala poduzeti vanredne mjere, da se pomjere u lijevi dio
uionice. Svi oni koji misle da vlada ne bi trebala poduzimati vanredne mjere neka se
pomjere u desnu stranu uionice. Oni koji su neodluni treba da stanu do zida u
zadnjem dijelu uionice.
Budui da su se uenici pojedinano iz razliitih razloga pridruili grupama,
potrebno je da zaponu razmatranjem razloga u koje vjeruju, a zatim popiu svoje
najjae argumente radi odbrane svog stava. Dopustite sedam ili osam minuta svakoj
grupi da odlue koji su najbolji argumenti.
Zatim neka se povede debata ove dvije strane. Zamolite da dobrovoljac
predstavnik svake strane kae kakav je njihov stav (ispod tri minute). Kada dvije strane
(ili tri ukoliko je bilo neodlunih uenika) razmijene svoje stavove, lanovi svake grupe
mogu istupiti kako bi pobijali ono to je reeno i ponudili druge razloge u odbranu
svojih stavova.
Ograniite vrijeme iznoenja argumenata na jedan minut. Pobrinite se da svako ima
priliku sudjelovati. Uvedite i obrazloite ova dva temeljna pravila:
1. Morate dozvoliti nekoj osobi da dovri svoje izlaganje prije nego to odgovorite.
2. Morate biti ljubazni.

56

Podstaknite bilo kog uenika koji je prihvatio argument druge strane da ustane i
sjedne sa grupom iji argument smatra uvjerljivjim. Da bi stimulisali uenike da to
urade, potrebno je da se i sami pomjerite u drugi ugao prostorije kada ujete posebno
snaan argument.
Nakon deset ili 12 minuta debate, zamolite svaku grupu da imenuje nekoga da
iznese zavrni stav grupe.

9.9. OBJANJENJE I POSTUPCI

Razmatranje neke teme uz koritenje pomenute mrea (Alvermann, 1991.) je
jedna od strategija rada u razredu u kojoj se koristi grafiko predstavljanje za
koordiniranje sloene lekcije, a rezultat je da svako ima priliku sudjelovati u diskusiji.
Preporuuje se da u grupi ne bude vie od petnaest uenika.
Strategija razmatranja uz koritenje mree iziskuje da osmislite jedno binarno
pitanje (ono na koje se moe odgovoriti pozitivno ili negativno) kojim se odraava sr
problema iz teksta. Od para uenika traite da nacrtaju mreu sa pitanjem u sredinjem
dijelu. Sa lijeve strane mree treba odrediti prostor za popis razloga kojima se podrava
pozitivan odgovor na to pitanje, a sa desne strane treba da ostave prostora za navoenje
razloga kojima se podrava negativan odgovor.
Aktivnost poinje tako to parovi razmatraju pitanje i navedu etiri ili pet
argumenata kojima se podrava pozitivan odgovor, potom navedu etiri do pet
argumenata kojima se podrava negativan odgovor.
Kada naine svoje dvije liste, taj par uenika se pridruuje drugom paru i
uetvero porede popise. Zatim razmatraju sve argumente za i protiv. Napomenite da u
toj taki njih etvero mogu razmatrati problem sve dok ne dou do zakljuka. Zatim
mogu zapisati svoj zakljuak i razmijeniti ga sa razredom, bilo usmeno, bilo
omoguavanjem ostalima da proitaju zakljuak koji su zapisali.
U ovoj smo lekciji, meutim, nakratko prekinuli donoenje zakljuka uetvero i
umjesto toga poveli debatu.
Prednost metode mrea za razmatranje je u tome to se rad odvija u parovima a
zatim u etvero pa do polovice razreda. U debati su suprotstavljali ideje. U svim ovim
postupcima bila je potrebno da se uenici maksimalno ukljue i razmiljaju. Takoe je
bilo potrebno da se glasno bore za svoje stavove, nastojei ubijediti protivnike sa kojima
su suoeni, i koje doslovno mogu "pomjeriti" svojim argumentima.
Debata je protekla u iznoenju argumenata i kontraargumenata, koritenjem ovih
smjernica:
Potrebno je grupe podstai da svaki pripadnik grupe doe na red da govori.
Potrebno je da pojedinci paljivo sluaju ono to protivnici govore prije nego to
iznesu svoje iskaze. Ukoliko je potrebno moete uspostaviti pravilo da moraju

57

preformulisati ono to je protivnik rekao prije nego to iznesu svoj stav.

Bilo koja osoba iji je stav izmijenjen u toku debate mora promijeniti stranu, fiziki
prelazei na drugu stranu prostorije.
Ukoliko debata potraje vie od petnaest minuta, od uenika se moe traiti da
prekinu i zapiu najuvjerljivije argumente koje su uli. To je posebno dobra
strategija ukoliko je planirano da se od uenika kasnije trai da napiu sastav u
kojem e razraditi argumente (Brophy, 1996.).
Prilikom zakljuivanja, trai se da po jedan dobrovoljac svake strane iznese rezime
u odnosu na stav koji zagovaraju.
Nastavnik moe pratiti debatu, rezimirajui ponuene argumente, skreui
panju na iznijete glavne take i koja su logika sredstva koristili da podre
zakljuak. Objanjenje poduzetih koraka predstavlja mogunost da se pohvalno
govori o uenicima i njihovom razmiljanju, da se skrene potrebna panja na
problem koji je proistekao iz teksta koji nastavnik smatra znaajnim i da
demonstrira nain iznoenja argumenata.

U neformalnoj debati, stvar je prosudbe nastavnika da odlui u kojoj e mjeri

debata biti strukturirana dok se odvija, i koliko je neophodno intervenisati kako bi se
odrao tok diskusije. Nastavnik moe i treba da postavlja pitanja kako bi odrao
progresivni tok debate.
Pitanja treba usmjeriti na:
objanjavanje znaenja ( "U kom smislu? Moe li dati primjer?");
ponudu dokaza ili potpore bez nepotrebne strogosti ("Kako je do toga dolo? Zbog
ega?")
razmatranje znaaja ve odreenih svojstava ("Po emu je to u opreci sa onim to je
Alina rekla? Tako, slae se sa Alinom?")
voenje uenika da odrede svojstva koja su oito znaajna ("Da li misli na ?";
nastojanja da se uenici zaokupe meusobnim razgovorom, i da paljivo sluaju
jedni druge ("Nemoj govoriti meni ona je ta koju treba ubijediti."); i nastojanja da
se podstakne atmosfera kooperativnog istraivanja umjesto pravog natjecanja.

Primjer primjene tehnike:

"KWL - tabela"
tema :"
Zagaivai ivotne sredine"
predmet:
biologija i ekologija
VII razred

58

Primjer primjene tehnike :"KWL - tabela"

predmet: geografija
VI razred

Primjer primjene tehnike: "KWL - tabela"

predmet: historija
V razred

59

9.10. KOMBINOVANJE METODA KRITIKOG MILJENJA

Korisno je mijeati metode u povremeno usmjeravanoj diskusiji, koristei
pristup razmijeni-istrai, jer se time uenici vode u obrasce miljenja koje mogu koristiti
kada je diskusija otvorenija za odabir. Naposljetku, vano je da nastavnik paljivo slua
odgovore uenika i bude otvoren kako bi iskoristio ove prilike i uo ta i na koji nain
uenici misle/razmiljaju o problemima.
Pristup razmijeni-istrai se esto koristi sam. Meutim, budui da se pitanja za
diskusiju obino pripremaju unaprijed, i budui da su usmjerenija na tekst nego na
iskustvo i osjeaje uenika, mnogi nastavnici prethodno koriste ovaj metod uz
mogunost da uenici razmijene svoje odgovore. Individualna komponenta metode
razmijeni-istrai zapisivanje pitanja unaprijed, obaveza uenika da zapiu svoje
stavove prije odgovaranja, koritenje propratnih pitanja radi istraivanja i podsticanja
debate, zapisivanje odgovora uenika na tabeli rasporeda mjesta uenika, i postavljanje
pitanja otvorenog tipa specifinih u odnosu na tekst korisni su. (mada ipak formalni)
nastavni postupci koje se mogu isto tako koristiti i u drugim kombinacijama.
Mrea za razmatranje moe se koristiti sama. Moe se, isto tako, koristiti, kao to
smo je mi ovdje koristili, kao metod zagrijavanja za debatu (ovdje je uenicima
omogueno da budu svjesni mnogih argumenata, za i protiv, prije nego to su iznijeli
svoj stav). Koritenje grafikog predstavljanja kako bi se odrao red u vie malih grupa
koje simultano vode diskusije ne treba propustiti; kao ni progresiju u voenju
konverzacije udvoje, uetvero, u cijeloj grupi. Ovo su sredstva koja se mogu koristiti i u
drugim tipovima diskusije.

10. IZVORI ZA INTERPRETATIVNA PITANJA O

LITERATURI
Pristup razmijeni-istrai opisan u ovom vodiu, zahtijeva da nastavnik smisli niz
dobrih interpretativnih pitanja za predstojeu diskusiju. Namjena ovog dijela je da se
nastavniku daju smjernice da pronae ta pitanja.
Naravno, obilje je raznovrsnih literarnih tekstova koji su pogodni za diskusiju sa
mladim ljudima, i moe se initi pretjeranim ili prejednostavnim predlagati jezgro
strategija za generisanje pitanja o kojima treba diskustovati. Meutim, mogue je
ukazati gdje se, u mnotvu raznovrsnih knjievnih djela, mogu potraiti dobra pitanja,.
Ovo je poetni popis takvih mjesta.

10.1. PITANJA ZASNOVANA NA ZAPLETU

Kanadski knjievni kritiar Northrop Frye (1957.) oznaio je vei dio
knjievnosti kao raj za kojim tragamo ili pakao koji elimo izbjei. Stoga se u zapletu
esto radi o ljudima koji neto ele (ili ne ele) i trude se da to dobiju (odnosno ne
dobiju). U svim, pa i najjednostavnijim priama, meutim, ono to lik eli ili ne eli,
kako to dobija ili izbjegava, i ko ili ta mu u tome pomae, moe biti implicitno. Budui
da ove stvari vode priu, vrijedi ih potraiti.
60

Dobra, na zapletu zasnovana pitanja, stoga mogu slijediti oba obrasca:

ta ovaj lik uistinu eli? ta ne eli?
ta mu je omoguilo da dobije to to eli?
Da bi postigao ciljeve, ega se odrekao?
Kakav je lik na poetku? Kakav je na kraju? ta je uticalo na promjenu? i
ta je lik usput nauio?

10.2. PITANJA O SLIKAMA I SIMBOLIMA

ak i kada se ne slue simbolima, gotovo sva knjievna djela ukazuju na
probleme iz naeg ivota kao i na probleme koji su zajedniki cijelom ovjeanstvu (F.
Moser, osobna komunikacija, 1989.). Francuski antropolog Claude Levi-Strauss je uoio
da su mitovi sredstvo kojim drutvo razrijeava probleme koji su odvie osjetljivi da bi
se o njima govorilo izravno. Isto se moe rei za knjievnost. Slike i simboli u
knjievnosti ostavljaju dojam na itaoce kada ih podsjeaju na neto to su upravo
osjetili u svom ivotu. Jednostavan nain ispitivanja znaenja neke slike ili problema u
prii je postaviti ova tri pitanja o tome:

ta to znai (ili kako to funkcionie) u prii?

ta (slika ili problem) predstavlja u vaem ivotu?
ta (slika ili problem) znai u odnosu na ljude?

Pretraujui prie priloene u dodacima ovom vodiu, na primjer, "Ivan i fokina koa"
moemo postaviti pitanje o vezi izmeu kopna i vode. U "Zlotvoru" moemo postaviti
pitanja o tome kako je biti optuen za zloin za koji ne zna da si ga poinio. U "Hvala
vam, gospoo", moemo pitati o plavim cipelama od antilopa, trivijalnoj stvari koju
neka osoba eli a koje vode ka zbivanjima koja mijenjaju ivot.

10.3. PITANJA O OPRENIM ELEMENTIMA

Kao to smo upravo vidjeli, esto nalazimo slike i likove u priama koji izgleda
ukazuju na znaenja izvan njih samih. Levi-Strauss je tvrdio da slike esto dobijaju
punije znaenje kada ih suprotstavimo ostalim slikama ili likovima u istom djelu i onda
traimo sline slike u drugim knjievnim djelima i u ivotu.
Pitanja za diskusiju o tradicionalnoj knjievnosti mogu obuhvatiti ove ideje o
oprenosti:
Ko ili ta je suprotstavljen u prii? Kako su suprotstavljeni?
Ko ili ta je na slian nain suprotstavljeno u drugim knjievnim djelima? U vaem
iskustvu? U svijetu?

61

Da damo jedan primjer, krajnje opreni likovi u prii "Jack i arobni pasulj" su
svakako Jack i Div, a njihova svojstva su u otprilike ovakvoj opreci:
Jack
mlad
siromaan
slab
u usponu
izgleda slab
oslanja se na pamet i odvanost

Div
star
bogat
snaan
u padu
izgleda snaan
oslanja se na silu i povlastice

Sada moemo upitati: Koje druge likove znamo u knjievnosti koji su u slinoj
opreci? David i Golijat, kao i Ivan i Baba Jaga. U savremenom ivotu, takve oprenosti
su svugdje vidljive u neravnopravnoj borbi: bob tim sa Jamajke ili mlaa generacija
nasuport starijoj.
Za razliku od narodnih pria i legendi, u kojima su likovi u krajnjoj opreci, u
savremenoj knjievnosti esto su predstavljeni likovi koji se razlikuju u nijansama;
ovdje bi traganje za slinostima i razlikama meu likovima bilo znaajno. U "Hvala
vam, gospoo", na primjer, oprenost izmeu djeaka i ene je mnogo smisleniji
ukoliko prvo sagledamo slinosti: Ona je bila poput njega, ali ona je otkrila neto to on
jo nije otkrio. ta? Kako? Odgovori su poput kljueva za priu. U "Zlotvoru", sudac i
seljak, kao to dvosmisleni naslov sugerie, poinili su zlo a da toga nisu bili svjesni.

10 .4. ITANJE PROTIV VOLJE

U mnogim priama zauzet je odreeni stav o tome ta je dobro ili zlo, koja vrsta
ljudi zasluuje da bude nagraena a koja ne, i kakvo se ponaanje oekuje od ljudi
razliitog spola i poloaja. U priama se afirmativno govori o odreenin drutvenim
porecima, i preutno im se prua podrka ili se podstiu. Naravno, itatelji se ne moraju
saglasiti sa bilo kojim stavom iznijetim u prii. No, najtee je ne sloiti se sa implicite
navedenim stavovima o drutvenom poretku.
Na primjer, u mnogim tradicionalnim priama ene se opisuju prema izgledu i
dispozicijama, a mukarci prema djelovanju i postignuima. Mada se to rijetko navodi,
moe se desiti da dijete stekne dojam da se od ena oekuje da budu draesne i
prilagodljive a da ne ine mnogo.
U tim sluajevima moe biti potrebno da podstiemo uenike da itaju protiv volje; da
postavljamo pitanja kojima se osporavaju preutne tvrdnje o drutvenom poretku koje
su utkane u priu:

62

Pretpostavimo da je spol likova bio obrnut? Po emu bi pria bila drugaija? ta to

prividno govori o ulogama spolova? Da li se slaemo?
ta je junak uradio u prii to zavrijeuje nagradu? Da li autor sugerira da se
trebamo slino ponaati? Da li vi mislite da trebamo to uraditi?

10.5. ITANJA U PARU

Drugi dobar nain za itanje protiv volje je spojiti dva itanja u kojima se na
razliit nain pristupa temi. Na primjer, ukoliko itamo "Djeiju uru" Henrya
Wadswortha Longfellowa moemo biti dirnuti ljupkim opisima oca koji prekida svoj
samotni ali po svoj prilici znaajni posao da bi se zabavio razigranim uplitanjem svoje
djece uplitanje koje je inspirisalo pjesnika da sebe identifikuje sa junakom literarnih
romansi.
Zatim itamo kako je o toj temi pisao Kahlil Gibran, i to nalikuje pljusku hladne
vode u lice. Prema Gibranu, naa djeca nisu naa da bi ih oblikovali da nalikuju naim
fantazijama: ona su zapanjujue originalna bia ije su sudbine samo njihove. Naa je
najvea povlastica da ih izvedemo na njihov put.
Kada se pjesma Longfellowa suprotstavi Gibranovoj (Probst, 1986.), stav
Longfellowljevog pripovjedaa izgleda problematian kao i nae tradicionalno
zapadnjako vienje djetinjstva.

10.6. ETIKA PITANJA

Pitanja o dobru i zlu, i posljedice dobrih i loih djela proimaju knjievnost.
Mlaa djeca oekuju moralne upute iz knjievnosti i moe ih zbuniti ukoliko lik nije
kanjen za ono to ona smatraju loim djelom (kao to je sluaj kad Jack krade od Diva).
Stoga je od koristi ako uzmaknemo korak i pitamo da li je lik bio u pravu to je
tako uradio. Da li bi to bilo ispravno da se ne radi o prii, nego o osobi koja ivi u naem
gradu?

10.7. METAFIZIKA PITANJA

U knjizi za djecu Dani sa apcem i Krastaom (Lobel, 1987.) dvojica prijatelja
priaju jedan drugome pripovijesti o duhovima a zatim uivaju u svojoj zajednikoj
hrabrosti. Pria nas podsjea da jednostavni pojmovi poput hrabrosti mogu
predstavljati sloene teme za razmiljanje. Voena vjetim nastavnikom, djeca mogu
istraivati vlastita razumijevanja takvih pojmova. Nastavnik moe upitati

ta mislimo kada kaemo da je neko hrabar?

Da li je hrabrost oduprijeti se strahu od stvari koje ne postoje, kao to inimo kada
sluamo prie o duhovima?
Da li je hrabrost podnijeti opasnost mada nerado?
Da li je hrabrost suoiti se sa opasnou bez ikakvog razloga kao to je stajanje
pored saobraajnice kojom se vozi nedozvoljenom brzinom?

Filozof Gareth Matthews (1988.) je promiljeno vodio razgovor sa djecom o ovim

i drugim pitanjima koja su se inila apstraktnim. Ali tekoe u bavljenju apstrakcijama
mogu nestati kada se djeca sa njima suoe u slikovitom kontekstu pria.

63

10.8. DEMASKIRANJE UKLJUENOG ITAOCA

Da bi pria djelovala, italac mora (nakratko) prihvatiti obrazac emocionalnih
reakcija pa ak i vjerovanja da je autor implicitno pisao za njega on mora biti ubijeen
da je ovo zabavno, da je herojsko, da je cilj vrijedan truda, da je ponaanje nedostojno sve vie ili manje kako je autor preutno namjeravao. Prihvatajui ulogu ukljuenog
itaoca koja je ureena za nas, gotovo smo redovito izvueni iz naih uobiajenih
uvjerenja i veza kako bi pria mogla djelovati. esto moemo zakljuiti da je uinak
prihvatanje gledita ukljuenog itaoca pozitivan ukoliko smo proirili svoj uobiajeni
nain sagledavanja stvari. No, moe biti i negativan, ukoliko je izmanipulisana naa
senzibilnost da prihvatimo nasilje ili podlo postupanje koje inae ne bismo opravdavali.
Budui da su itaoci rijetko svjesni da su gurnuti na stajalite ukljuenog itaoca,
vrijedi ga razmotriti, kako bi itaoci postali svjesni kako se na njihov senzibilitet moe
djelovati ili uticati. Moemo postaviti pitanja o dinamici ukljuenog itaoca u diskusiji,
traei od uenika da govore o motivaciji pisca: ta mislite, sa kojim likom je autor elio
da suosjeate ili ne suosjeate? ta vas je u prii ponukalo da stanete na jednu ili drugu
stranu? Postoji li neki dio u prii gdje ste osjetili da se ne moete sloiti sa piscem? i Zbog
ega je to bilo teko?

Slika 4

Tabela prie

NASLOV PRIE

Ko je
transformiran u
prii?

Kome je
transformacija
koristila?

ta je
transformacija
znaila?

"Ivan i fokina
koa"

"ena labud"

"Bijela riba"

10.9. POREENJE PRIA: TABELA PRIE

Prie mogu biti sagledane na drugi nain kada se porede sa drugim priama.
Pria "Ivan i fokina koa" na primjer, je reminiscencija francuske prie "ena labud" i
rumunske "Bijela riba". Nakon to proitaju sve prie, od uenika se moe traiti da

64

navedu elemente iz njih, koristei tabelu kakva je prikazana na Slici 4. Dodavanjem

pria, mogunosti poreenja se umnoavaju.

10.10. DODATNE DEBATNE STRATEGIJE

Neformalne debate su popularne u mnogim razredima kao sredstvo
pobuivanja diskusija. Pored debatne strategije opisane u oglednoj lekciji, ovdje su
opisani i drugi pristupi debati.

Nauna kontraverznost
Ova se strategija navodi i u Vodiu V, Kooperativno uenje. Nauna
kontraverznost je aktivnost kooperativnog uenja slino aktivnosti koritenja mree za
razmatranje koja je navedena u ovom vodiu.
Razredu predstavite kontraverznu temu. Moete predstaviti problem itanjem
ili prianjem krae prie ili studije. Postavite binarno pitanje (tipa da/ne, za/protiv)
zajedno sa temom. Primjer binarnog pitanja je: Da li je potrebno da vlada poduzme
vanredne mjere da zatiti djecu od otrova iz okruenja?
Podijelite uenike u grupe od po etvero. Potrebno je da unutar svake grupe
jedan par brani stav ZA a drugi par zastupa stav PROTIV. Treba da razmatraju pitanje u
parovima, sa ciljem pravljenja popisa razloga kojima se podrava stav za ili protiv,
prema tome kakav su zadatak dobili.
Nakon sedam ili osam minuta, predstavnici para za treba da se razdvoje i svaki
od njih formira novi par sa osobom koja je zastupala isti stav. Potrebno je da razloge
porede etiri ili pet minuta.
Zatim se ponovo zdruuju prvi parovi, porede biljeke i za etiri ili pet minuta
usaglaavaju oko due i proienije liste razloga u korist svoga stava.
Parovi iz prve etvorke potom razmatraju problem. Najbolje je da svaka strana
zapone iznoenjem svog stava; odnosno, svojim zakljukom i glavnim razlozima za
donoenje takvog zakljuka. Zatim mogu raspravljati o svojim razlozima i
argumentima. Dopustite da se debata odvija osam ili deset minuta. Pozovite svaku
stranu da napravi sumarni iskaz o svom stavu prilikom zakljuivanja diskusije.
Druga je mogunost da pozovete uenike da minut razmiljaju o onome to
stvarno misle o problemu, i razmijene svoj stav sa lanovima svoje grupe. Ili, zamolite ih
da slobodno piu 10 minuta o onome to misle u vezi sa problemom.

Argumenti na karticama
Ponite predstavljanjem kontraverznog problema u razredu, zajedno sa
binarnim pitanjem. Zaduite jednu polovinu razreda za jednu a drugu za drugu opciju
pitanja. Zatim razdijelite materijal za itanje u kojem se nalaze informacije relevantne za
dato pitanje. Suprotstavljene strane mogu itati razliiti materijal; ili ukoliko
raspolaete materijalom u kojem su informacije kojima se zastupaju argumenti obje
strane, obje strane mogu itati isti materijal.
Potrebno je da uenici budu paljivi dok itaju materijal traei razloge kojima se
podrava njihov stav. Potrebno je da u kartice za biljeenje, ili na polovini lista papira,

65

unesu bar tri takva razloga.

Zatim je potrebno da uenici ponesu te kartice na sastanak svoje grupe (njihova
grupa je polovina razreda koja zastupa isti stav o problemu). Potrebno je da svaki
uenik ponudi svoj najjai razlog kako bi podrao stav grupe. Ukoliko je, meutim,
drugi uenik ve ponudio taj razlog, uenik mora ponuditi drugi. Potom grupa
razmatra ponuene razloge i odabire etiri ili pet najjaih razloga kojim se podrava
njihov stav. Kao naredni korak od ove take, na raspolaganju su dvije opcije: svaka se
strana moe sloiti o jednom poetnom iskazu, i imenovati osobu koja e napraviti taj
iskaz. Nakon to svaka strana napravi poetni iskaz, mogu ponuditi razloge kojim
podravaju svoju stranu i raspravljati o argumetnima koje predoe. Alternativno,
ukoliko je potrebno vie prakse za strukturiranje argumenata, uenici mogu napraviti
okvir za argumente suprotne strane.

Okvirivanje argumenata druge strane

U sklopu ove aktivnosti, svi koraci prethodne aktivnosti, Argumenti na karticama,
bili su praeni u okviru postupaka koje je svaka strana koristila za razmatranje najboljih
razloga za podravanje svog stava i odabiranje najjaih argumenata.
Potrebno je da jedna strana razmijeni svoje razloge sa drugom stranom, ali bez
iznoenja poetnog iskaza. Uenici na drugoj strani imaju par minuta da meusobno
razgovaraju i formuliu poetni iskaz kojim se predstavlja pozicija druge strane (kao to
su izveli zakljuak), i navode razloge kojima se podrava taj stav.
Sada, ista strana navodi razloge kojima se podrava njihov stav ali ne govori svoj
stav uenicima druge strane. Ovi uenici, zatim pet minuta formuliu poetni iskaz za
ono to su zakljuili da je argument, plus suportivni razlozi, za ono to su upravo uli.
Obje strane mogu sada debatovati. Svaka strana zapoinje poetnim iskazom
koji im je predoila druga strana. Zatim razmijenjuju i raspravljaju o razlozima kojima
se podrava svaki stav.
Nakon deset ili vie minuta trajanja debate, ona se prekida. Od svake se strane
sada trai da pripreme zavrni argument za svaku opciju i razmijene ih sa stranom koja
je slinog ili istog miljenja. Zavrni argument je preformulisani stav sa najjaim
razlozima koji ga podupiru.

Konstruktivna kontraverza
Svrha strategije Konstruktivna kontraverza, poput strategije predstavljene u
prethodnom dijelu, je da se uenicima pomogne da se ujedno pripreme i prezentuju
vlastite argumente, i takoe paljivo sluaju drugu stranu. Preporuuje se da se
strategija prvo isproba sa nekim problemom u koji uenici nisu emocionalno ukljueni.
Problem treba biti predstavljen i na zanimljiv nain; sredstvima prie ili analize
pojedinog sluaja.
Kada je tema predstavljena i odreeni stavovi (odnosno, uenicima je
predstavljeno binarno pitanje), razred se dijeli na grupe koje pristupaju oprenim
stranama.
Prvo, parovi u svakoj grupi itaju zajedno materijal i pripremaju popis najjaih
svojstava u korist svoje strane. Parovi, zatim mogu razmijeniti svoje popise sa drugima

66

iz svoje polovine razreda. Potom, lanovi jedne strane predstavljaju svoje argumente
drugoj strani. U ovoj taki, predstavnici druge strane mogu postaviti samo pitanja
kojima trae objanjenja ne poseu za argumentima niti ih nastoje opovrgnuti. Obje
strane treba da jedna drugoj predstave svoje argumente. Sada se uenici vraaju
grupama u kojima su prethodno radili. Razmatraju argumente koje je predstavila druga
strana i odreuju pet najjaih elemenata koje je navela ta strana.
Dvije grupe naizmjenice predstavljaju svoje navode najjaih elemenata druge
strane. Iznova, uenici mogu postavljati pitanja samo radi razjanjavanja.
Diskusija je otvorena za cijeli razred i od uenika se trai da istupe sa najboljim
argumentima koje je navela jedna od strana. Nastavnik ih moe zapisati na tabli i, bez
odreivanja argumenta sa osobom koja ga je iznijela, moe pozvati uenike da
razmatraju ta neki argument ini jakim ili slabim.
Naposljetku, od uenika se moe traiti da sami odlue o stavu i to zapiu,
zajedno sa razlozima kojima se taj stav podrava. Sastav treba da ima ovakav oblik:
Iskaz o stavu.
Razlozi kojim se taj stav podrava.
Zakljuni iskaz (u kojem se navodi zbog ega se stav podrava ovim razlozima).

67

DODATAK

Ivan i fokina koa prepriao Bucksnort Trout

Du sjeverne obale kotske, zimski vjetar je zavijao u tamnim noima i sivim
danima i valovi visoki poput tornjeva razmrskavali su se o crno stijenje. Ali ljeti, more se
smiri i dani odue, tako da dnevno svjetlo traje dvadeset etiri sata. Onda se, nekolicina
ribara, koji ive na tim dalekim obalama, mogu usuditi da bace svoje mree u more i
pokuaju sakupiti ulov od kojeg ive. ak i ljeti, moe ih zadesiti iznenadna oluja; ili ih
moe prekriti neujna magla i uiniti da izgube put. Onda njihovi voljeni silaze na
obalu, i zure traei neki znak u bezglasnim valovima, i moda vide kako u njih bulje
foke velikim tunim oima. Ljudi ugledaju foke i pitaju se
U malenoj dragi ivio je ribar sa enom i njihovim jedinim sinom, Ivanom
Ivansonom. Bio je to najdui dan u godini: veer 21. juna sredina ljeta. Pred pono, dok
je nebo jo isijavalo narandastu svjetlost, mladi Ivan, jedva sedmogodinjak, istraivao
je stijenje na obali, traei koljke i komade mree i bilo ta to bi valovi mogli izbaciti.
Iznenada, vjetar donese do njega neobian zvuk. Nalikovalo je pjesmi
nezemaljskih glasova, koji su se stapali u predivnom skladu. Pogledao je navie. Daleko
dolje na obali sa svoje desne strane vidio je kako se stup dima uspinje iz otvora na
stijenju, pored rta.
Prva pauza
Ivan bi pretraivao, ali njegove kratke noge ne bi ga prenijele preko velikog
kamenja, i kada ga je majka pozvala, vratio se u kolibu svoje porodice bez daljeg
istraivanja.
Sedam je godina proteklo. Ivan, sada etrnaestogodinjak, jo jednom se naao
dolje na obali, tano u pono, najdueg dana u godini. Jo jednom je pomislio da uje
neobinu pjesmu, i iznova je vidio dim kako se vije iz otvora na stijenju, dolje na rtu. Ne
znam zbog ega, ovog puta nije otiao da pogleda ta je posrijedi. Moda se zbog neeg
hitno morao vratiti u kolibu svojih roditelja. Njegov je otac bio slabog zdravlja. Njegovi
su roditelji ostarili.
Jo je sedam godina prolo. Njegov je otac bio iscrpljen ribarenjem na hladnom
slanom moru, pa su Ivanovi roditelji otili u grad, ostavljajui njemu svoju kolibu. Ivan
je ivio sam, a jedino drutvo su mu bili krici obalskih ptica. Danima je ribario, a nou se
grijao kraj vatre malenog komada treseta. Mislim da je bio usamljen.
Kada je ponovo pala veer najdueg ljetnjeg dana, Ivan se sjetio pjesme i dima. U
pono, odetao je na obalu. Isti neobini pjev dopro je do njegovih uiju, utkan u
nezemaljskom i predivnom skladu.
Druga pauza
Ovog puta, nikakvo ga kamenje nije moglo zaustaviti. I nije bilo nikoga ko bi ga
pozivao da se vrati. Ivan je siao na obalu i uputio se ka rtu. Dok se pribliavao, mogao je
uti pucketanje vatre i vidjeti njen odsjaj na stijenju. Predivni zvuci pjesme dolazili su iz
unutranjosti pilje. A pred otvorom pilje leala je gomila glatkog, prelijepog sivog

68

krzna: koe foka.

Ivan odabere jednu koju je smatrao najljupkijom i polagano, paljivo je izvue iz
gomile. Smotao je kou foke u loptu i uputio se pravo kui. Kada je stigao, zakljuao je
kou foke u drveni koveg, privezao klju o koni remen koji je nosio oko vrata i otiao u
krevet.
Ujutru je uzeo deku sa svog leaja i vratio se u pilju. Tamo je pronaao tunu i
veoma lijepu mladu enu, koja se sklupala drhtei, prekrivajui svoju golotinju
rukama i kosom. Bez rijei, Ivan je omotao mladu enu dekom i odveo je u svoju kolibu.
Ivan je bio ljubazan prema eni, i vremenom su se zavoljeli. Imali su jednog, a
zatim i drugog sina. Ivan je bio sretan, a ena je bila dobra majka. No, Ivan bi esto vidio
kako njegova ena zuri u more, velikim, tunim oima. Nikada joj nije rekao ta se nalazi
u drvenom kovegu, i zabranio joj je da ga otvori.
Proteklo je mnogo godina. Jedne Badnje veeri, Ivan se spremao da sa porodicom
ode u crkvu. ena je rekla da se ne osjea dobro i zamolila Ivana i djecu da odu sami.
Trea pauza
Moda je Ivan zbog ovoga bio ljut. urei se da se obue, Ivan je na krevetu
zaboravio remen sa kljuem i otiao u crkvu bez njega.
Ivan i djeaci su se vratili kui oko ponoi. Nali su drvenu krinju otvorenu a
klju je jo bio u bravi. ena je nestala.
Priaju da bi se, ponekad kada djeaci etaju obalom, prelijepa foka sa ogromnim
tunim oima pribliila pratei ih u ledenoj vodi. A priaju i da bi ista prelijepa foka, dok
je Ivan ribario tjerala jato haringi u njegove mree. Moda je foka bila Ivanova ena.
Niko ne zna. Jedino znamo da Ivan nikada vie nije vidio svoju enu na ovom tlu.

DODATAK

Anton ehov, Zlotvor

Pred istranim sucem stajao je mrav, mali seljak u prugastoj koulji nainjenoj
od posteljnog platna i zakrpljenim hlaama. Njegovo kosmato lice, prekriveno oiljcima
od malih boginja, i njegove oi, jedva vidljive pod gustim obrvama, imalo je izraz
mrzvoljne surovosti. Glava mu je obrasla gutarom duge nepoeljane kose, dajui mu
izgled krianca pauka. Bio je bosonog.
"Denis Grigorjev, " poeo je istrani sudac, "ustanite i odgovorite ne moja pitanja:
Sedmog dana, tekueg mjeseca jula, straar na eljeznici, Ivan Semjonov Akinfov,
provjeravajui tranice izjutra, uhvatio vas je na stotinu etrdeset prvom miljokazu
kako odvrete maticu na klinu koji privrava ine za eljezniki prag. Evo matice. Sa
ovom maticom vas je uhvatio. Da li je to tano?
"ta kaete?"
"Da li se sve desilo onako kao je opisao Akinfov?"
"Da, bilo je tako."
"Vrlo dobro. Recite mi, onda, zbog ega ste odvrtali zavrtanj?"
"ta kaete?"
"Ne govorite 'ta kaete?' i odgovorite na moje pitanje: Zbog ega ste odvrtali

69

zavrtanj?"
"Da mi nije bio potreban, ne bih ga odvrtao," promrmlja Denis dubokim glasom,
pogledujui u tavanicu.
"Zbog ega vam je tako iznenada zatrebao?"
"araf? Od arafa pravimo olovo za udice."
"A, ko su to 'mi'?"
"Mi, obini ljudi seljaci iz Klimova, to je "
"Sluajte, ne pravite budalu od mene, i govorite razborito. Neete uraditi nita
dobro laui me o olovu za udice!"
"Nikada u ivotu nisam lagao, pa zato bih sada poeo lagati?"
Denis je gunao, mirkajui. "Moe li to biti, Vae Gospodstvo, da vi mislite da se moe
pecati bez olova? Ako stavite ivi mamac ili crve na udicu, da li e ona pasti na dno bez
olova? A vi kaete da ja laem. Denis se glupo smijuljio. "Zato dovraga koristiti ivi
mamac ako e on plutati po povrini! Grge, tuka, jegulja su uvijek na dnu, a ako
mamac pluta po vodi uhvatie se samo glavatue i to samo ponekad. Osim toga, u naoj
rijeci nema glavatua ova riba voli puno prostora "
"Zato mi dosaujete govorei o glavatuama?"
"ta kaete?" Zar me niste sami pitali? Ovdje ak i gospoda love ribu na taj
nain. ak ni najmanji deran ne bi ni pomislio da peca bez olova za udicu pravila se na
prave za budale "
"Tako, vi izjavljujete da ste odvrtali ovaj zavrtanj da bi ga koristili kao olovo za
udicu?"
"A ta drugo? Ne da se igram njime povlaenja zglobova !"
"Ali mogli ste koristi komad olova, ili metak, ili neki ekser "
"Ne nalazi se olovo ba tako da ga samo pokupite, morate ga kupiti, a ekseri ne
valjaju. Nita nije bolje od arafa. Teak je i ima rupu."
"Nastavlja izigravati budalu! Moglo bi se pomisliti da je jue roen ili da je pao s
Marsa! Moe li kroz tu tvoju glavurdu proi do ega bi odvrtanje zavrtnja moglo
dovesti? Da nije bilo straara, vlak je mogao iskoiti iz ina, ljudi su mogli izginuti! Vi
biste ubili sve te ljude."
"Boe sauvaj, Vae Gospodstvo! Zato bi ja elio ubiti ljude? Zar ja nisam
kranin jesam li ja kakav kriminalac? Bogu hvala, dobri moj gospodine. Cio sam svoj
ivot proivio a da nikoga nisam ubio niti pomislio ta takvo to uinim. Spasi nas i imaj
milosti, Majko Boija! Kako moete rei tako to?"
"I, prema vama, ta je uzrok iskakanju vlaka iz tranica? Odvrni dva ili tri
zavrtnja i bit e kriv za iskakanje vlaka iz tranica!"
Seljak se smijuljio i prevrtao oima pred istranim sucem, izraavajui nevjericu.
"Ma, nemojte kasti! Koliko smo samo godina svi mi iz sela odvrtali ove arafe i,
Neka nas Gospod uva! nije bilo nikavog iskakanja iz tranica, niti su ljudi izginuli.
Sada, kad bi ja odnio prugu ili, da pretpostavimo, kada bi stavio deblo na put onda, bi
moda, vlak mogao izletiti sa pruge ali, pih! Samo araf!"
"Samo pokuajte provui kroz glavu da ti zavrtnji dre tranice spojene!"
"Mi to shvatamo. Vi mislite da mi hodamo i sve ih odvremo kako vi kaete. Mi
puno njih ostavimo. Mi to ne radimo bez zdrave pameti mi shvatamo " I Denis
zjevne i napravi znak krsta preko svojih usta.
"Prole godine vlak je ovdje iskoio iz ina," ree istrani sudac. "Sada je jasno

70

zbog ega!"
"Oprostite nisam dobro uo ta ste rekli "
"Ja kaem, sada je jasno zbog ega je prole godine vlak iskoio iz ina Sada
razumijem koji je bio uzrok."
"Eto zato vi imate dobro obrazovanje svi vi nai dobrotvori da razumijete.
Gospod zna kome da da razumijevanje Pravo ste to izmozgali, ali straar jadni seljak
ima mozak seljaka. Zapiite takoer, Vae Gospodstvo, bubnuo me je dva puta u zube i
jedared u prsa."
"Kada je va stan pretraen, pronali su i drugi zavrtanj. Gdje i kada ste taj
odvrnuli?"
"Jel' pitate o arafu koji je bio skriven uspod malog crvenog sanduka?"
"Nemam pojma gdje ste ga sakrili, no, pronaen je! Kada ste taj odvrnuli?"
"Nisam ga odvrnuo: Ignaka, sin jednookog Semjona, uradio je to za mene. Sada
govorim o onome ispod malog sanduka, znate, ali drugi, onaj u staji vani u dvoritu, e,
taj sam odvrnuo sa Mitrofanom."
"Kojim Mitrofanom?"
"Sa Mitrofanom Petrovim. Zar niste uli za njega? On pravi ribarske mree
prodaje ih gospodi. On koristi mnogo tih arafa: desetak za svaku mreu "
"Posluajte, sada, lanom 1081. Krivinog zakona odreuje se da svako ko
namjerno oteti eljezniku prugu dovodei u opasnost transport navedenim
tranicama, i kada optueni zna da takva teta moe rezultirati nesreom razumijete li?
zna! a vi niste mogli a da ne znate da bi odvrtanje moglo dovesti do optueni se
kanjava progonstvom i prinudnim radom."
"Naravno, vi znate najbolje" Mi smo nepismeni puk ta mi znamo?"
"Vi vrlo dobro shvatate o emu se radi! Vi laete vi simulirate!"
"A to bi ja lag'o?" Pitajte bilo koga u selu, ako ne vjerujete meni. Samo se gola
lovi bez olova na udici, a klen jedva da je riba, a ni njege ne mo loviti bez olova."
"Da, da, a ta je sa glavatuom?" odmah e sudac s podrugljivim osmijehom.
"U naem kraju nema glavatua. Kad bi bacili udice bez olova na povrinu, a da je
mamac leptir, ulovili bi samo trlju, a i nju ponekad."
"Dosta s tim! Budite mirni!"
Zavlada muk. Denis je prebacio svoju teinu sa jedne noge na drugu, buljei u
stol prekriven zelenom tkaninom, i prevrtao oima kao da ne gleda u tkaninu nego u
sunce. Istrani sudac je brzo pisao.
"Mogu li sad ii?" Denis upita nakon kraeg utanja.
"Ne. Moram vas staviti pod nadzor i poslati u zatvor."
"Denis razrogai oi i diui svoje guste obrve, pogleda upitno suca: "Kako to
mislite u zatvor? Vae Gospodstvo, nemam ja vremena za to; Moram otii na sajam da
uzmem tri rublje od Igora za mast "
"Smirite se! Ne prekidajte!"
"U zatvor! Da sam barem neto uradio .. u redu .. iao bih. Ali biti poslan u
zatvor nizato Ja ivim istim ivotom zato bi me slali u zatvor? Nisam nita
ukrao, i koliko znam nikad nisam zapoeo kavgu ali ako sumnjate zbog onih
neplaenih poreza ne vjerujte ni rije onoga to stari seljanin kae pitajte obini puk
on nije kranin, taj stari! "
"Smirite se!"

71

"Dovoljno sam utao," promrmljao je Denis, "Ali taj stari ma kakvu da je la

rekao o porezima Zakleo sam se tri smo brata: Kuzma Grigorjev, pa Igor Grigorjev,
a onda ja, Denis Grigorjev "
"Vi me ometate! He, vi, Semjon, " vikao je sudac, "izvedite ga!"
" Nas je trojica brae , " gunao je Denis dok su ga dva krupna vojnika zgrabila i
izvodila iz prostorije. "Jedan brat ne odgovara za drugog Kuzma ne plaa, a ja
sam mrtav, na pokojni gospodar, general neka poiva u Kraljevstvu Boijem ili bi
vam pokazao, sue morate znati ta radi prije nego to sudi a ne da ovako radite
u redu je ak i iibati ovjeka ali za uistinu zlo s pravom "

DODATAK

Langston Hughes, Hvala vam, gospoo

Ona je bila krupna ena sa velikom torbom u koju bi stalo sve osim eksera i
ekia. Imala je dugi remen i ona bi je nosila preko ramena. Bilo je oko jedanaest sati
naveer, mrak a ona je hodala sama, kad je djeak dotrao iza nje i pokuao joj otrgnuti
torbu. Remen je pukao kada ga je djeak iznenada straga potegao. No uslijed svoje i
teine torbe djeak je izgubio ravnoteu. Umjesto da udari svom silinom kako se nadao,
djeak je pao na lea na plonik i noge su mu tresnule. Krupna ena se jednostavno
okrenula i lupila ga pravo u stranjicu u farmerkama. Zatim se sagnula, podigla djeaka
za prednji dio koulje i protresla ga da su mu zubu zacvokotali.
"Nakon toga ena je rekla: "Podigni moju torbicu djeae i daj mi je."
Jo ga je vrsto drala. No, dovoljno se sagnula da bi mogao dohvatiti njenu
torbu. Zatim je rekla: "Pa, zar te nije stid?"
U vrstom stisku, djeak je rekao: "Da, gospoo."
ena je rekla: "Zbog ega si to htio uraditi?"
Djeak je rekao: "Nisam namjeravao."
Ona je rekla: "Lae!"
Uto je prolo par ljudi, zastali su, pogledali a neki su ostali da gledaju.
"Ako te pustim, hoe li pobjei?" upitala je ena.
"Da, gospoo," rekao je djeak.
Onda te neu pustiti, " rekla je ena. Nije popustila stisak.
"Gospoo, ao mi je," proaptao je djeak.
"Hm-hm! Lice ti je prljavo. Imam arku elju da te umijem. Zar nema nikoga kod
kue ko bi ti rekao da se umije?"
"Ne, gospoo," rekao je djeak.
"Onda e veeras biti oprano," rekla je krupna ena, polazei ulicom, vukui
zaplaenog djeaka za sobom.
inilo se da on ima etrnaest, petnaest godina, krhke grae poput divlje vrbe, u
tenama i farmerkama.
ena je rekla: "Trebalo bi da si moj sin. Ja bih te nauila ta je dobro a ta zlo.
Najmanje to sada mogu uraditi je da te umijem. Jesi li gladan?"
"Ne, gospoo," rekao je djeak dok ga je vukla. "Samo me pustite."
"Jesam li te uznemirila, kad sam skrenula na uglu?" upitala je ena.
"Ne, gospoo."

72

"Ali ti si doao meni," rekla je ena. "Ako si mislio da to nee biti kratko, neto
drugo ti je palo na um. Kada ja zavrim s tobom, gospodine, pamtie Gu Luellu Bates
Washington Jones."
Znoj izbije po djeakovom licu i on se pone otimati. Ga Jones zastane, naglo ga
povue pred sebe, rukom stisne vrat i nastavi ga vui ulicom. Kad je stigla pred svoja
vrata, uvukla je djeaka unutra, niz hodnik, u ajnu kuhinju opremljenu prostoriju u
stranjem dijelu kue. Neka su vrata bila otvorena, tako da je djeak shvatio da on i ena
nisu sami. ena ga je jo drala za vrat u sred njene sobe.
Ona je rekla: "Kako se zove?"
"Roger," odgovorio je djeak.
"Pa, Roger, idi do lavaboa i operi lice," rekla je ena, nakon ega ga je pustila
napokon. Roger je pogledao na vrata gledao u enu gledao u vrata i poao prema
lavabou.
"Pusti da voda otee dok ne bude topla," rekla je. "Evo istog pekira."
"Odveete me u zatvor?" upitao je djeak, naginjui se nad lavabo.
"Ne sa takvim licem, nigdje te ne bih povela," rekla je ena. "Ovdje ja nastojim da
imam dom i da malo sebi skuham za jelo, a ti si zgrabio moju torbicu! Ti moda jo nisi ni
veerao, a davno je bilo kad si zadnji put jeo. Zar ne?"
"Nema nikoga kod mene u mojoj kui, " rekao je djeak.
"Onda emo jesti," rekla je ena. "Mislim da si gladan ili bio gladan kad si
pokuao otrgnuti moju torbicu!"
"elio sam par plavih antilop cipela," rekao je djeak.
"Pa, nisi trebao povlaiti moju torbicu da dobije antilop cipele," rekla je Ga
Luella Bates Washington Jones. "Mogao si me zamoliti."
"Gospoo?"
Voda mu je kapala niz lice dok ju je gledao. Zavlada dugi muk nakon to je
obrisao lice i nije znao ta drugo da uradi, djeak se okrenuo, pitajui se ta slijedi. Vrata
su bila otvorena. Mogao se sjuriti niz hodnik. Mogao je trati, trati, trati, trati!
ena je sjedila na kauu. Nakon izvjesnog vremena, rekla je: "I ja sam neko bila
mlada i eljela stvari koje nisam mogla dobiti."
Ponovo zavlada dugi muk. Djeak je otvorio usta. Onda se namrtio, ne znajui
namrgodio se.
ena je rekla: "Hm-hm! Misli da u kazati ali, zar ne? Mislio si da u rei, ali ja
nisam ljudima otimala torbice. Pa, nisam to kanila rei." Stanka. Muk. "I ja sam radila
mnoge stvari, o kojima ti ne bih govorila, sine niti bih to govorila Bogu, da on to ve ne
zna Svi imaju neto zajedniko. Zato sjedi dok ne pripremim neto za jelo. Moe se
poeljati ovim eljem pa e izgledati pristojno."
U drugom uglu prostorije iza zastora nalazio se tednjak na plin i friider. Ga
Jones je ustala i otila iza zastora. ena nije pazila na djeaka kako bi vidjela da li e sada
istrati, niti je pazila na svoju torbu, koju je ostavila iza sebe na kauu. Ali djeak se
pobrinuio da sjedne u dalji dio prostorije, dalje od torbe, gdje bi ga, kako je mislio, ona
mogla lako vidjeti krajikom oka ako bude eljela. Nije vjerovao do da ona ne vjeruje
njemu. A on nije elio da mu se ne vjeruje.
"Treba li vam ko da ode do radnje," upitao je djeak, "Moda da donese miljeka ili
neto?"
"Mislim da ne," rekla je ena, "osim ako ne eli slatkog mlijeka za sebe. Htjela

73

sam napraviti kakao od ovog mlijeka u limenki."

"To e biti fino," rekao je djeak.
Ugrijala je malo graha i unku koju je imala u friideru, napravila kakao i sjela za
stol. ena nije pitala djeaka nita o tome gdje ivi, ili o njegovoj porodici, niti bilo to
drugo to bi ga uznemirilo. Umjesto toga, dok su jeli, priala mu je o svom poslu u
hotelskom salonu ljepote koji je bio otvoren dokasno, kako je posao izgledao i kako sve
vrste ena dolaze, plavue, crvenokose i panjolke. Zatim mu je odrezala komad svog
kolaa od deset centi.
"Pojedi jo malo, sine," rekla je.
Kada su zavrili s jelom, ustala je i rekla: "A sada, uzmi ovih deset dolara i kupi
sebi plave antilop cipele. I slijedeeg puta nemoj praviti greku da se zalijee na moju
torbicu, niti bilo iju jer cipele koje dobije inei zlo spalie ti tabane. Sada se elim
odmarati. Nadam se, sine, da e se odsada bolje ponaati."
Odvela ga je niz hodnik do prednjih vrata i otvorila ih. "Laku no! Budi pristojan,
djeae!" rekla je, gledajui na ulicu dok je silazila niz stepenice.
Djeak je elio rei neto drugo a ne, "Hvala vam, gospoo," gi Luelli Bates
Washington Jones, ali mada su se njegove usne pomicale, nije mogao rei ni to dok je
sputao nogu na prazan stepenik i pogledao krupnu enu na vratima. Onda je ona
zatvorila vrata.

DODATAK

Henry Wadsworth Longfellow, Djeija ura

1

74

Izmeu tame i danjeg svjetla,

Kada no poinje dan da gura,
Nastaje prekid dnevnih zbivanja,
Znan kao Djeija ura.
ujem u sobici iznad mene
Malenih stopa tabananje,
Zvuk otvaranja vrata,
I glasove meke i tanane.
Iz svoje radne sobe vidim svjetlo lampe,
Kako iroko stubite krasi,
Ozbiljna Alice i nasmijana Allegra,
I Edith zlatnih vlasi.
apat, a potom muk:
Ipak, znam veselim se oima
dogovaraju i planiraju
Da me iznenade prepadima.
Iznenadna strka niz stube,
Iz hodnika iznenadni upad!
Kroz troje neuvanih vrata
One upadaju u moj utvreni grad"
Penju se u moj toranj
Preko naslona fotelje moje,

10

Ako pokuam pobjei, okrue me;

Izgleda da se posvuda roje.
Gotovo me ugue poljupcima,
Njihove se ruke pletu oko mene,
Dok mislim na biskupa iz Bingena
U kuli na Rajni zasunjena!
Mislite li vi, o plavooki banditi,
Budui da ste zid osvojile,
Da ovakav stari brko kao ja
Nije vam ravan uopte!
Ubrzo u vas imati u svojoj tvri,
I neu vas pustiti preko praga svoga,
Nego baciti u tamnicu
U krunu kulu srca moga.
I tamo u vas drati zauvijek,
Da, zauvijek i jedan dan,
Dok se zidovi ne srue,
I ne pretvore u prah!

DODATAK

Kahlil Gibran, O djeci

I ena koja dri dijete pod svojim prsima
rekla je, govorite nam o djeci.
I rekla je:
Vaa djeca nisu vaa djeca.
Ona su sinovi i keri ivota koji udi za
sobom.
Ona dolaze kroz vas ali ne od vas. I mada
su
sa vama ipak vam ne pripadaju.
Moete im dati svoju ljubav ali ne i svoje misli.
Moete njihovim tijelima dati dom, ali ne i njiihovim duama.
Jer njihove due borave u domu sutranjice, koju
vi
ne moete posjetiti, ak ni u svojim snovima.
Moete se truditi da budete kao oni, ali nemojte nastojati da
njih
nainite nalik sebi.
Jer ivot se ne vraa unazad niti oekuje jueranjicu,
Vi ste lukovi sa kojih se vaa djeca poput ivih
strijela
alju naprijed.
Strijelac vidi oznaku na stazi beskraja,
i

75

On vas napinje svom snagom kako bi njegove strijele mogle otii

hitro i
daleko.
Neka vae pokoravanje strijelevoj ruci bude radosno;
Jer jednako voli On strijele koje lete, i voli On
savijati to je postojano

DODATAK

Bucksnort Trout, Spasite Bali Mynah!

Neke ivotinje koje viamo u zoo vrtovima gotovo su nestale u divljini. Danas
zoo vrtovi imaju potpuno novi zadatak: odravanje ivotinjskih vrsta i vraanje tih
ivotinja u divljinu. Da bi to obavili, ljudi iz zoolokih vrtova moraju biti spremni da
rjeavaju neobine i neoekivane probleme. Ponekad, moraju donijeti i teke odluke.
U toku posjete zoo vrtu vidite ivopisne tropske ptice i mislite o hiljadama
njihovih roaka koje lete osunanim umama, negdje daleko. Mada se, ukoliko je ptica
koju posmatrate Bali Mynah, vaa mata poigrava sa vama.
Bali Mynah je prelijepa bijela ptica sa jarko plavim kljunom. Njena domovina je
uma na sjeverozapadnom visu Balija, ostrva u Indoneziji. Tamo ivi manje od pedeset
Bali Mynaha. Sve ostale ptice ove vrste, njih nekoliko stotina, ive u zoo vrtovima ili u
domovima ljudi irom svijeta.
Bob Seibels je skrbnik za ptice u Riverbanks zoo vrtu u Kolumbiji, Juna Karolina
u Sjedinjenim Dravama. On ima nekoliko Bali Mynaha u zbirci zoo vrta. Uspio je da
one izlegu svoje mlade u zatoenitvu. A zna i da one brzo nestaju u svijetu divljine.
Mogu li ove ptice biti spaene?
Prije nekoliko godine, Seibels je odluio da odri Bali Mynah u divljini i sprijei
njihovo izumiranje. On i ostali zabrinuti poslenici zoo vrtova i naunici mogu to uiniti
tako to zoo vrtovi obrnu svoju ulogu. Odnosno, mogu osloboditi svoje ptice iz
zatoenitva kako bi poveali broj ptica u divljini. Ideja je bila posve jednostavna. Teko
ju je bilo ostvariti.
Prvo, bile su im potrebne neke informacije. Da li bi se ptice vratile u bezbjedan
prostor? Glupo je sipati vodu u uplje vedro. Besmisleno je vraati Bali Mynah na mjesto
gdje iznova nestaju. Zbog ega ptice Bali Mynah nestaju tako brzo u divljini?
Prvi razlog koji su uoili bio je neugodan. uvari zoo vrtova bili su dio problema.
ezdesetih se godina proulo da su Bali Mynah rijetke ptice. Uskoro su privatni
kolekcionari i zoo vrtovi kupili stotine ptica koje su bile zatoene u divljini i dalje
smanjili populaciju u divljini na polovinu. Kada su shvatili ta se deava, uvari zoo
vrtova su se sloili da prestanu sa hvatanjem ptica i da zatite one koje su preostale. No,
od tada divlja su jata pala na par stotina.
Drugi je razlog je to farmeri sijeku ume u kojima su ptice ivjele da bi napravili
plantae kokosa i panjake za svoju stoku ili jednostavno radi ogrjeva.
ta bi mogli raditi u vezi sa tim?
Vlada Balija ve je sgradila nacionalni park radi zatite ptica. U Barat parku na
Baliju postoje oblasti pod umom, gdje je protuzakonito uznemiravati Bali Mynah. I
dobro i loe.

76

No pticokradice bi se uunjale u park i lovile ptice radi prodaje. Ponekad bi lovili

ptice zamkama. Ponekad bi razmazivali lijepak na granje i lovili ptice koje su se
zalijepile na njih. Bali Mynah je bila ugroena vrsta, no mnogi su kolekcionari davali
velike svote za ptice i drali ih prouzakonito. Za svaku pticu, bili su voljni platiti
dovoljno novca kojim bi krivolovci mogli godinu dana hraniti svoje porodice.
ta se moglo uiniti u vezi sa tim?
Ovaj problem nije bilo lako rijeiti. Seibels i drugi traili su od grupa za ouvanje
ivotinjskih vrsta da daju novac kako bi se zaposlilo vie uvara u parku, i kupili amci i
reflektori i kompasi kako bi im pomogli da patroliraju parkom i tite ptice. Ove metode
nisu bile djelotvorne. Nije prekinuta kraa ptica, ali su krae malo usporene. Sada je
park dovoljno siguran da se ptice mogu vratiti u njega.
No, izvjesno je da ne moete uzeti Bali Mynah iz zoo vrta u Kolumbiji, ili ikagu,
ili Washingtonu i vratiti ih izravno u divljinu. Ptice uzgajane u zoo vrtovima nisu
navikle na vrelu klimu Balija. Ne znaju kako da se odbrane od prirodnih neprijatelja, niti
da za sebe nau hranu.
ta su mogli uiniti s tim u vezi?
Seibels i njegov tim odluili su da poalju neke od svojih ptica Bali Mynah na Bali,
ali da ih uvaju u posebnim "odmoritima na pola puta do divljine" gdje bi mogli
uzgojiti novo leglo mladih ptica. Ove bi mlade ptice bile putene u umu parka. Nakon
svega, bile bi naviknute na vrelu klimu i bile bi odgajane na prirodnoj hrani. Imale bi
vie anse da preive.
Ali, koje ptice da odvedu na Bali? Mnoge ptice odgajane po zoo vrtovima bile su
iz istih legla. U jednom zoo vrtu, 185 ptica potie od dva para Bali Mynaha. Niko nije
mislio da je to vano. No, sada kada se govorilo o vraanju zdravih ptica u divljinu, to je
bilo veoma znaajno.
Evo zbog ega. Ukoliko ptice iz srodnog legla imaju mlade, a njihovi mladunci
nove mlade, ove ptice polako slabe i mogu ak i zaboraviti da love u divljini ili kako da
se brinu o svojim mladima. Ptice koje bi Seibel i njegov tim poslali u divljinu, ne smiju
biti u bliskom srodstvu. Ukoliko bi bili, kasnije generacije ptica bile bi slabije i manje bi
se mogle uklapati nego one prethodne. ak i tada bi njihov broj mogao rasti odreeno
vrijeme, njihova bi snaga slabila i samo bi se ubrzalo izumiranje Bali Mynaha.
ta su mogli uiniti s tim u vezi?
Prva stvar koju su uradili bila je da upitaju sve zoo uvare koji su imali Bali
Mynah da zapiu odakle te ptice potiu. Za veinu ptica uvari zoo vrtova nisu bili
sigurni u mjesta porijekla izvjesno su znali porijeklo za oko 100 ptica.
Slijedea stvar je bila da oforme parove ptica koje nisu bile iz istog legla kako bi
dobile zdrave mlade. To je znailo poslati ptice iz Kalifornije da se pare sa pticama u
Washingtonu ili ak u Londonu, i slanje ptica u New York da se pare sa pticama iz
Houstona, i tako dalje.
Naposljetku je doao dan kada je tim Boba Seibela ukrcao dvadeset sanduka na
avion u Los Angelesu. Trideset i jedan sat kasnije dvadeset parova Bali Mynaha stiglo je
na Bali i upueno u uzgajalite u mjesnom zoo vrtu. Ptice su se navikle na nove domove,
i vieno je bar osam mladih Bali Mynaha kako pokuavaju letjeti iz svojih gnijezda.
Napokon su bili spremni za putanje u divljinu.
Ptiari su oslobodili prvu seriju Bali Mynaha u divlje ume Balija. Nekoliko dana
kasnije, posmatrai su otili da vide u kakvom su stanju. Strahota! Dvije su uginule, a

77

jedna je nestala.
Da li je trebalo da napuste projekat?
Ne. Angairani ljudi su rekli da su ptice pustili u vrijeme duge sune sezone, i
predaleko od gnijezdilita u umi. Mogli su to srediti.
Naredne godine ptice u uzgajalitu u Baliju imale su spremno drugo leglo. Ova
serija je bila putena u vrijeme kine sezone, i u blizini gnijezda. Sasvim su sigurno dvije
ptice viene kako se pare sa pticama iz ume. Uskoro su ove ptice imale mlade.
Tokom naredne tri godine, mnogi narataji ptica donijeti su na Bali iz zoo vrtova
u Americi i Evropi. Uzgajane su u uzgajalitima u zoo vrtovima na Baliju a njihovi mladi
su puteni u Barat park na Baliju.
Posmatrai ptica u parku uoili su pouzdano poveanje jata Bali Mynaha u
divljini Balija sa 18 na 30, sa 30 na 48. Projekat se uspjeno odvijao moda.
Onda je nastupio najvei problem. U jednom amerikom zoo vrtu, mlada ptica
Bali Mynah uginula, a uzrok je bio neobian. Veterinar je utvrdio da je ptica bila
zaraena parazitom koji se zove Atoxoplasma. Testirane su ostale ptice ove vrste u
amerikim zoo vrtovima, i kod velikog broja naen je ovaj parazit. Sada su svi bili
zabrinuti. Ukoliko bi poslali zaraene ptice u divljinu, mogli bi inficirati i tako
uzrokovati smrt preostalih ptica. Da li je trebalo zaustaviti cijeli projekat?
ta su trebali uraditi?
U zadnjem izvjetaju, novo leglo Bali Mynah ptica uzgojen u uzgajalitu, bilo je
spremno za divljinu. A lokalna populacija ptica bila je smanjena, vjerovatno zbog
pticokradica i bolesti. ta je trebalo da uvari zoo vrtova urade? Puste u divljinu vie
ptica i rizikuju zarazu ptica u divljini? Ili da ne poduzmu nita i vide da li e populacija
divljih ptica nastaviti da se smanjuje?

DODATAK

Bucksnort Trout, Koliko je olovo otrovno?

Naunici koji se bave ouvanjem okolia i predstavnici javnih zdravstvenih
slubi dugo su bili svjesni prijetnje trovanja olovom. Poznato je da je hiljade ljudi u
srednjem vijeku izgubilo vid i trpjelo poremeaje uma jer su jeli iz tanjira prevuenih
olovom ili pili vodu iz bokala ili esmi nainjenih potpuno ili djelimino od olova. U
ovom vijeku vieno je da ljudi, koji piju ilegalno napravljen viski, oslijepe ili im se dese i
gore stvari jer je piritus destiliran kroz automobilske cijevi obloene olovom.
U Sjedinjenim Dravama, olovo je sedamdesetih povueno iz goriva za
automobile, kao i iz boje za kreenje. Donijeti su ak i propisi da se zabrani pravljenje
same od olova, budui da su godinama trovale ivotinje koje bi ih progutale u divljini:
primjer kako su lovci doprinijeli gaenju svoje omiljene zabave.
Olovo koje su koristile prethodne generacije taloilo se i na drugim mjestima
pored ribnjaka sa patkama. Olovo iz boja za kreenje, bilo da je iz ostruganih zidova ili
komada napuklih tokom godina, truje djecu. Uslijed tog nevidljivog otrova, moe se
kod mladih ljudi koji est ili vie godina ive u kuama sa visokom koncentracijom
olova, smanjiti koeficijent inteligencije za oko 15 podioka.
U Sjedinjenim Dravama, Environmental Protection Agency (EPA)* propisuje
kritine koliine otrova koje se mogu tolerisati u okoliu a koje odobrava Kongres. Na
*EPA = Agencija za zatitu ivotne sredine.

78

osnovu ovih pravila, javne zdravstvene slube mogu proglasiti neupotrebljivim ona
mjesta stanovanja u kojima je utvren pretjerano visoki nivo otrovnog olova u
tragovima. No, koliko otrova je previe?
Ma koja koliina olova u okolini moe urokovati neka oteenja mozga.
Meutim ienje olova iz okolia je skupo: bilo bi potrebno sastrugati sve zidove do
podloge, na primjer, prekopati tlo oko temelja zgrada (a za sve to potrebno je da radnici
poduzmu krajnje mjere opreza) zatim unitavanje otpada je skupo, a odlaganje otpada
krajnje rizino. Prilikom odreivanja "tolerantne" koliine, EPA stoga mora odrediti
izmeu onoga to je poeljno uraditi i onoga to je ekonomski izvedivo. U jednoj
gradskoj stambenoj zgradi, uklanjanje olova koje moe uzrokovati smanjenje IQ za
petnaest podioka u toku est godina izloenosti djeteta trovanju, moglo bi svaku
porodicu kotati 50 000 USA dolara. U siromanim sredinama u kojima se porodice bore
da podmire ak i subvencionisane stanarine, a budeti agencija socijalne pomoi ve su
prekoraeni, ovih 50 000 USA dolara je ogromno optereenje. Ali, ak i da se nae tih 50
000 USA dolara, koliko bi tete uzrokovane olovom jo preostalo?
Kasnih osamdesetih naunici iz EPA doli su do nekih obeshrabrujuih otkria.
Kada je u jednoj stambenoj zgradi u New Yorku otklonjena boja rezidualnog olova sa
zidova jo uvijek je ostalo dovoljno olova u stanovima da moe uzrokovati oteenja
mozga koja bi rezultirala gubitkom pet podioka na IQ skali, i mnoge druge srodne
probleme, kod djece koja ive u tim stanovima najmanje est godina. Ispostavilo se da je
olovo prodrlo u ba svaku ciglu zgrade u toku trajanja zagaenja olovom uslijed
izbacivanja otrovnih gasova iz kamiona i automobila koji su tuda prolazili vie od
sedamanest godina.
Kada bi EPA postavila minimalni nivo tolerancije ispod tih "pet podioka IQ skale",
stotine hiljada, moda i milioni ljudi bi morali biti evakuisani iz glavnih dijelova grada.
Da bi bili stvarno sigurni, te bi zgrade trebalo sruiti i prevesti otpad do mjesta gdje bi se
moglo ukopati bez tete po okoli. Ogromna mjesta, vea od mnogih gradova svijeta.
Stanovnitvo najvie ugroeno ovim problemom pripada najsiromanijem sloju jer su
njihovi stanovi obino najblii najprometnijim cestama.
Naunici, ekonomisti, ininjeri i politiari ukljueni u Environmental Protection
Agency moraju odluiti gdje povui liniju. Koliko je trovanja olovom previe? Gdje
treba da postave granicu?

DODATAK

Iz dnevnika Christopher Columbusa - na engleski preveo Robert H. Fuson

Petak, 12 oktobar 1492.
(Prilog za dnevnik za 12. oktobar kombinovan je sa prilogom za 11. oktobar)
U zoru smo ugledali nage ljude i ja sam izaao na obalu u brodskom amcu,
naoruan, u pratnji Martina Alonzoa Pinzona, kapetana Pinte i njegovog brata,
Vincentea Yanez Pinzona, kapetana Nine. Razvio sam kraljevski barjak a kapetani su
donijeli zastave na kojima je bio veliki zeleni kri sa slovima F i Y sa lijeve i desne strane
kria. Iznad svakog slova nalazio se znak krune Vladara. Ove su zastave nosili svi
brodovi na svim putovanjima. Nakon molitve zahvalnosti naredio sam kapetanima

79

Pinte i Nine, zajedno sa Rodrigom de Escobedom (sekretar flote) i Rodrigom

Sanchezom iz Segovije (revizor flote) da prenose vjeru i budu svjedoci da sam zaposjeo
ostrvo za kralja i kraljicu. Napravio sam sve potrebne deklaracije i ova svjedoenja
briljivo je zapisao sekretar. Pored imenovanih, svo ljudstvo flote bilo je svjedokom
ovog ina. Ovom sam otoku dao ime San Salvador, u ast Blagoslovljenog Gospodina.
Neposredno poto smo zavrili formalnosti oko zauzimanja otoka, ljudi su
poeli dolaziti na obalu, mukarci goli kao od majke roeni, i ene takoer, mada ih ja
nisam vidio osim jedne veoma mlade djevojke. Svi koje sam vidio bili su mladi ljudi,
nijedan stariji od trideset godina. Bili su veoma dobro graeni ljudi, krasnih tijela i
lijepog lica, mada je njihova pojava donekle nagrena velikim glavama i elom, veim
nego to sam ikada vidio kod drugih rasa. Njihove su oi velike i veoma lijepe, a boja
njihove koe je kao kod ostrvljana sa Kanara ili pocrnjelih seljaka, ne potpuno crna, kao
to bi se oekivalo jer smo na liniji istok-zapad u odnosu na Hierro u Kanarima. Ovo su
visoki ljudi, a njihove noge, bez izuzetka, su veoma prave, i niko od njih nema trbuh.
Oni su, u stvari, proporcionalno graeni. Njihova kosa nije kovrdava, nego prava i
krupnih vlasi poput konjske strune. iaju je kratko iznad obrva, ali imaju dug smotak
na leima koji nikada ne iaju. Mnogi od uroenika boje svoja lica; drugi boje cijelo
tijelo; a neki samo oi ili nos. Neki koriste crnu, neki bijelu, neki crvenu, a ostali i druge
boje.
Ovdanji ljudi zovu ovaj otok Guanabani na svom jeziku, a njihov je govor veoma
tean, mada ga ja uopte ne razumijem. Prijateljski su raspoloeni i dobre naravi i ne
nose oruje, izuzev malog koplja i ne znaju za gvoe. Pokazao sam jednome svoj ma i
u neznanju on ga je uhvatio za otricu i posjekao se. Njihova su koplja nainjena od
drveta, na koje dodaju riblji zub na jednom kraju ili neku drugu otru stvar.
elio sam da uroenici razviju prema nama prijateljski odnos, budui da sam
znao da su to ljudi koji mogu biti slobodni i biti preobraeni na nau Svetu vjeru
ljubavlju a ne silom. Stoga sam nekima dao crvene kape, a drugima staklene kuglice.
Perle su nosili oko vrata, zajedno sa drugim bezvrijednim stvaricama koje sam im dao.
A njima je to priinilo zadovoljstvo i postali su tako prijateljski raspoloeni da je to udo.
Trgovali su i rado su davali sve to su imali, no inilo mi se da imaju veoma malo i da su
u svemu siromani. Upozorio sam svoje ljude da nita ne uzimaju od ljudi a da im ne
daju neto zauzvrat.
Mnogi od mukarca koje sam sretao imali su oiljke po tijelu, i kada bih ih
pokazao da ustanovim kako se to dogodilo, kazali su da ljudi sa susjednih otoka dolaze
na San Salvador da ih pokore; branili su se najbolje to su mogli. Vjerujem da ljudi sa
glavnog otoka dolaze ovdje i odvode ih kao robove. Sigurno mogu postati dobre i vjete
sluge jer su ponavljali veoma brzo sve to bi im mi govorili. Mislim da bi se od njih lako
mogli napraviti krani, jer se ini da nemaju nikakvu religiju. Ukoliko se to svia
naem Gospodu, uzet u est od njih za Vae Visoanstvo kada poem, kako bi nauili
na jezik.
Subota, 13.oktobar 1492.
Bio sam veoma paljiv i veoma sam se trudio da utvrdim ima li ovdje zlata. Vidio
sam nekoliko uroenika koji su nosili komadie zlata kroz rupu na nosu. Znakovima,
ako sam ih dobro shvatio, razumio sam da idui na jug, ili obilazei otoke na jugu, mogu
naii na kralja koji posjeduje dosta zlata i ima ga u velikim posudama. Pokuao sam

80

pronai neke uroenike koji bi me poveli tom velikom kralju, ali nikome se nije ilo na
taj put.
Namjeravao sam da sutra popodne odem jugozapadno. Uroenici su ne samo
natuknuli da se na jugu i jugozapadu nalazi kopno, nego takoe i na sjeverozapadu.
Poi u na jugozapad i potraiti zlato i drago kamenje. tavie, ukoliko sam tano
razumio, sa sjeverozapada stranci dolaze da se bore i porobljavaju ovdanje ljude.
Ostrvo je veoma veliko i veoma ravno. Zeleno je, sa mnogo drvea i nekoliko
rijeka. U sredini otoka je velika laguna i nema planina. Zadovoljstvo je razgledati to
mjesto jer je sve tako zeleno, a vrijeme je predivno. U stvari, od kada smo napustili
Kanare, Bog nije propustio da nam poalje lijepe dane jedan za drugim.
Nedjelja, 14. oktobar 1492.
Ne mogu a da ne pomenem injenicu kako su ovi ljudi posluni. Imaju tako malo
da daju a dali bi sve za ono to im mi dajemo, ak i za polomljene komade stakla i
grnarije. Jedan je mornar dao tri portugalsaka ceitisa (ne vredniji od penija) za 25 funti
predenog pamuka. Vjerovatno bih zaboravio tu razmjenu no elio sam donijeti pamuk
Vaem Visoanstvu, a izgleda da ga ima u izobilju. Mislim da pamuk raste na San
Salvadoru, no ne mogu sasvim sigurno rei budui da nisam ovdje tako dugo. Takoer,
zlato koje nose u nosu potie odavde, no da ne bih gubio vrijeme elio sam otii da vidim
mogu li nai otok Japan.
Kada padne no svi ljudi izlaze na obalu dolazei svojim amcima.
Nastavljam kako bih sve vidio i tako podnio izvjetaj Vaem Visoanstvu.
Takoe, elim vidjeti da li mogu pronai pogodno mjesto za izgradnju tvrave. Vidio
sam komad zemlje koji izgleda kao otok, mada nije, sa est kua na njemu. Vjerujem da
se mogu probiti do njega i doi do otoka za dva dana. Meutim, mislim da to nije
neophodno jer ovi ljudi nisu vjeti s orujem. Vae e Visoanstvo i samo to vidjeti kada
mu dovedem sedmero koje sam uzeo. Nakon to naue na jezik vratiu ih, izuzev ako
Vae Visoanstvo ne naredi da se cijela populacija dovede u Kastilju ili ovdje dri u
zatoenitvu. Sa 50 ljudi mogli bi svakoga pokoriti i od njih napraviti ta elite.
Ponedjeljak, 15 oktobar 1492.
Ukotvio sam se na zalasku sunca pored rta da bi utvrdio ima li tamo zlata. Ljudi
iz san Salvadora su mi rekli da stanovnici ovog ostrva nose velike zlatne narukvice na
rukama i nogama. Zapravo im nisam povjerovao ali mislim da izmiljaju prie da bi me
natjerali da isplovim kako bi se oni mogli spasiti. Ipak, stao sam, jer ne elim nou
ploviti nepoznatim vodama. Nije moja elja zaobii otok bez osvajanja, mada svi mogu
potvrditi da sam ih osvojio za vas.
Utorak, 16. oktobar 1492.
U smiraj dana izaao sam na obalu u malom amcu. Ljudi su nas sreli na plai.
Bilo je mnogo ljudi i bili su nagi i u istom stanju kao oni u San Salvadoru. Pustili su nas da
idemo gdje elimo i davali su nam sve to smo zatraili.
Odluio sam da se ne zadravam dugo u Santa Maria de la Concepcion, jer sam
vidio da tamo nije bilo zlata a vjetar se okrenuo u nepovoljni jugoistonjak. Napustio
sam otok nakon dva sata. Upravo kad sam se pripremao da se ukrcam na brod, veliki
amac nainjen od izdubljenog debla priao je Nini i jedan od ljudi iz San Salvadora

81

preskoio je ogradu i utekao. Ovo je drugi takav incident, jer sredinom prole noi drugi
je mukarac skoio u more i pobjegao takvim amcem. Nekoliko je ljudi polo za
amcem prole noi, no nije bilo naina da ga uhvate mada su bili naoruani. Ovi amci
plove veoma brzo.
Ovog jutra je nekoliko lanova moje posade pokualo uhvatiti drugi amac, no
uzalud, pobjegao im je. Nali su ga ostavljenog na obali, a ljudi iz njega pobjegli su kao
kukavice. Mornari su vratili amac na Ninu do koje je doplovio jo jedan amac sa
jednim ovjekom. Doao je sa drugog rta i elio trgovati balom pamuka. Nekoliko je
mornara skoilo u more i uhvatilo ga jer se nije elio popeti na karavelu. Posmatrajui
sve to sa palube na krmi poslao sam po njega. Dao sam mu crvenu kapu i neto malih
kuglica od zelenog stakla, koje sam mu stavio u ruku i dva zvonia koja sam mu stavio
na ui. Takoer sam naredio ljudima sa Nine da vrate njegov amac i poalju ga na
obalu. Nisam uzeo balu pamuka, mada ju je elio meni dati. Mogao sam vidjeti da su ga
na obali okruili ljudi i smatrali su to velikim udom i uvjerili se da smo dobri ljudi.
elio sam da misle da su ljudi koji su pobjegli uinili nama neko zlo i da ih zbog toga
vodimo sa nama. Tako sam ga iskoristio iz tog razloga i dao mu sve pomenute predmete
da bi nas ljudi mogli potovati u drugoj prilici kada Vae Visoanstvo poalje ljude
nazad da se prema njima dobro postupa. Sve to sam mu dao nije vrijedilo ni dva centa.
Ne samo to se vjetar mijenjao i to tamo nije bilo zlata, takoer sam se plaio da
bi svi ljudi iz San Salvadora mogli pobjei ukoliko se ne pokrenem i ne otplovim dalje.
elio sam otii do drugog veeg otoka koji sam uoio daleko na zapadu.

DODATAK

Iz Dnevnika Bartolomea de las Casasa

Prevedeno iz Historia de las Indias, Bartolomea de las Casasa
Jedne srijede, 9. Aprila 1494. Alonso de Hojeda poveo je oko 400 ljudi na kopno i,
nakon prelaska rijeke koju je admiral nazvao Rio del Oro (to mora biti rijeka Mao jer
dobro poznajem kopno i indijanske nazive rijeka), Hojeda je otiao u grad, okovao
caciquea (poglavicu uroenika), njegovog brata i jednog od njegovih neaka i poslao ih
admiralu kao zatvorenike. tavie, uhvatio je roaka casique i na trgu mu javno odsjekao
ui. ini se da je razlog tome to je cacique dao pet Indijanaca trojici krana koji su ili iz
tvrave do broda da bi im pomogli da pregaze rijeku nosei zaveljaje odjee. Navodno
su Indijanci ostavili ljude nasukane u rijeci i vratili se u selo, cacique ih nije kaznio a
odjeu je zadrao za sebe. Cacique iz oblinjeg grada, vjerujui dobrodolici kojom su
njega i njegovog susjeda pozdravili i admiral i Hojeda prilikom njihove prve posjete,
odluio je pridruiti se zatvorenicima da zamoli admirala da ne povrijedi njegove
prijatelje. Kada su zatoenici stigli, i on sa njima, admiral je naredio telalu da objavi da e
biti javno pogubljeni. Kako lijep nain da se pobolja pravda, prijateljstvo i uvrsti Vjera
zarobiti kralja na njegovoj teritoriji i osuditi njega, njegovog brata i negovog neaka na
smrt, a da nita nisu uinili! ak i da su bili krivi, zloin je bio tako neznatan i trebalo je
zamoliti ispriku i olakavajue okolnosti. Osim toga, kako je mogla biti dokazana
njihova krivica ili nevinost? Hojeda ih je zarobio po dolasku i niko nije znao njihov jezik.
Isti nedostatak pravde moe se uoiti u Hojedinoj naredbi da se odsijeku ui jednom od
caciqueovih vazala u njegovom prisustvu. Kakva zbivanja po cijeloj zemlji i kakvo

82

pokazivanje kranske plemenitosti i dobrote!

Da se vratimo na priu, kada je drugi cacique, koji je moda bio u srodstvu sa
zatoenikom, uo osudu zamolio je admirala da ih potedi i uplakan obeao to je bolje
mogao jezikom znakova da se nita slino vie nee dogoditi, i admiral je garantovao
njegovu molbu ukinuvi presudu. Nakon toga je u tvravu stigao konjanik sa vijestima
o pobuni: cacqueovi podanici su opklolili pet krana i namjeravali ih ubiti, no polo mu
je za rukom da ih na konju oslobodi i rastjera oko 400 Indijanaca, ranivi neke, a bez
sumnje je neke i pobio. Kakva reputacija za krane koji su netom smatrani ljudima koji
su doli iz raja! To je bila prva nepravda prema Indijancima pod izlikom pravednosti i
poetak krvoprolia koji se od tada irio ovim otokom kao to u kasnije pokazati.
Nijedan ovjek zdravog razuma ne bi posumnjao u pravo caciquea i njegovog
naroda da objave rat kranima, i da je njihovo ponaanje prema peterici krana
zapravo bio poetak potraivanja tog prava. Moda su mislili otkupiti svog gospodara
zatoenog na brodu ivotima ove peterice krana. Koje je uvjerljive razloge admiral
imao kada je stigao u ovaj grad, u tih par sati koje je ovdje proveo i posebno jer nije znao
jezik, da cacique ne povjeruje da on ini dobro dozvoljavajui slobodni prolaz svojom
zemljom i pozdravljajui ga dobrodolicom kao to je i uinio? Najzad, admiral je doao
bez dozvole, a krani su bili tako zastraujua neobinost, prolazei na konjima i
naoruani i izgledali su tako okrutno da su i od samog pogleda na njih stanovnici drhtali
i plaili se da e biti ivi progutani! Zapravo, to je bila odbrana koju bi svako u svijetu
danas poduzeo i traio osvetu, prema zakonu prirodnog prava kao i iure gentioum.
Takoer, zar ne bi cacique sebe mogao smatrati superiornijim od admirala i njegovih
krana? A isto tako i od Hajede, koji je Indijance optuio da su lopovi za veoma
sumnjivo djelo krae, postupajui kao najvii sudac na stranom tlu pod stranom
jurisdikcijom.
Najvei i najozbiljniji zloin bilo je hapenje kralja koji je miroljubivo ivio u
svojoj zemlji, a okovati ga bio je ruan i ogavan zloin. Sam razlog govori da nije bilo
prava prolaska, niti prava da se to uradi u ratnom maniru, i nije bilo prava da admiral
napusti brod a da prvo ne poalje ambasadora da upozna indijanskog kralja o svojoj
namjeri da ih posjeti, traei dozvolu za to i aljui darove, kao to mu je rekao kralj
Kastilje. Admiral se trebao potruditi da donese ljubav i mir a da izbjegne skandalozne
incidente, da ne uznemirava nevine to je pouka zakona Evanelja iji je glasnik bio.
Umjesto toga, podstakao je strah i pokazao mo, objavio rat i prekrio pravo koje nije
bilo njegovo nego Indijanaca; i ini mi se nije koristio vrata nego prozor da ue u kuu,
kao da zemlju nisu nastanjivali ljudi nego ivotinje.

DODATAK

Prijedlozi za koritenje oglednih tekstova u pouavanju

Pouavanje na osnovu teksta "Zlotvor"
Ova pria je pogodna za itanje metodom reakcija itaoca. Takoe se moe
koristiti u diskusijama tipa razmijeni-istrai i za diskusiju i debatu koritenjem mree za
razmatranje i opisanih tehnika voenja diskusija. Uenici mogu pripremiti lekciju na
osnovu teksta za nastavu prema svom nahoenju.

83

Ukoliko elite koristiti tekst za diskusiju, morate zapoeti ovim pitanjima:

Ko je "zlotvor"?
Zbog ega je Denis priznao nepravilnosti u vezi sa porezom na kraju?
Zbog ega se sudac rugao Denisu pitanjem o glavatuama?
Diskusija se moe polarizovati u debatu o Denisovoj krivici ili nevinosti, tako da se u
debati koriste argumenti odbrane i tuioca.
Pouavanje na osnovu teksta "Hvala vam, gospoo"
Mada uenicima moda nije poznat Langston Highes i Renesansa Harlema,
veina ne bi trebala imati problema sa odreivanjem polazne pretpostavke po kojoj je
siromana ena pomogla da se mladi odvrati od zloina. Snaga prie je u tome to je
vei dio radnje implicitan: Ga Jones govori o svojoj prolosti, no ne govori nam o emu
se radi; postoji nagovjetaj da e Roger biti spaen, ali bez izvjesnih sredstava; i moda
postoji veza izmeu prolosti ge Jones i Rogerovog spasenja.
U radu smo koristili pristup dvojno voenog dnevnika, a tekst je pogodan i za
voenje diskusije primjenom metode razmijeni-istrai. Potrebno je da uenici smisle
svoja pitanja, no ukoliko vi elite koristi pitanja u diskusiji evo nekih prijedloga:
Zbog ega je ga Jones povela Rogera svojoj kui?
Zbog ega Roger nije pobjegao kada ga je ga Jones oslobodila?
Zbog ega ga Jones nije Rogeru govorila o svojoj prolosti?
ta je Roger namjeravao rei gi Jones na kraju prie?
Ukoliko bi se pria koristila u aktivnosti sa mreom za razmatranje, neka polarizirajua
pitanja mogla bi biti:
Da li je Roger sada spreman da krene "pravim" putem?
Da li je to najbolje to je ga Jones mogla uraditi za Rogera? Odnosno, zar ne bi bilo
bolje da ga je odvela vlastima?
Pouavanje na osnovu tekstova "Djeija ura" i "O djeci"
U dvije pjesme potpuno je razliit pristup temi djetinjstva. Mnogo se vie pitanja
javlja kada se pjesme proitaju zajedno. Odnosno, itaoci mogu slijediti neobinu
kombinaciju objektivnosti i kontrolisanog odnosa u "Djeijoj uri" nakon itanja
Gibranove pjesme. I moda e Gibranov pristup smatrati neobinim nakon itanja
Longfellowa ili ne; moda Gibran potcjenjuje potrebu autoriteta odraslih.
Neka uenici prvo proitaju "Djeiju uru", i o tome napiu nekoliko priloga za
dvostruko voeni dnevnik. Zatim neka meusobno razmijene svoje komentare. Neka
taj postupak ponove nakon itanja pjesme "O djeci". Zatim neka razmotre obje pjesme.
Postupak poreenja i kontrastiranja moe se pospjeiti Vennovim dijagramom sa dva
kruga koji se dijelom preklapaju. U odvojene dijelove krugova upisali bi svojstva
karakteristina za svaku od pjesama a u preklopljenom dijelu, potrebno je da zapiu
popis osobina koje su zajednike i jednoj i drugoj pjesmi.

84

Pouavanje na osnovu teksta "Spasite Bali Mynah!"

Ovo je istinita pria o tekoama koje se odnose na poboljavanje onoga to je
pogreno uraeno u ivotnoj sredini. Pogodan je za diskusiju i debatu. Pitanja se kreu
oko potrebe da se obazrivo postupa kada se tite ugroene vrste u ekosistemu nasuprot
potrebi za radikalnom mjerom da se sprijei potpuno izumiranje vrsta.
Uenici mogu koristiti pitanja tipa razmijeni-istrai, uz mreu za razmatranje za
problem da li Bob Seibels, protagonista stvarne prie, treba nastaviti putati jo Bali
Mynaha u divljinu ili odloiti njihovo oslobaanje, ak i uz rizik da veliki broj
nepovratno nestane.
Pouavanje na osnovu tekstova Iz dnevnika Chistophera Columbusa i Dnevnik
Bartolomea de las Casasa
Ova dva teskta su originalni dokumenti o tome kako su Evropljani "otkrili" Novi
svijet. U Columbovom dnevniku hronoloki su navedena njegova razmiljanja i
postupci tokom prvih dana boravka u Americi. Las Casasov dnevnik opisuje progon
populacije uroenika u rukama Evropljana, tek nekoliko dana po Columbovom
dolasku.
Stanovnici Novog svijeta ne bi se sloili sa interpretacijom ovih zbivanja. Neki
tvrde da je Columbo bio junak, koji je donio kranstvo i civilizaciju u zemlju koju je
nehotice pronaao na putu za Orijent. Drugi kau da je Columbo bio vie nego
eksploatator, i da je njegovo postupanje prema uroenicima od prvih dana i sedmica
vodilo njihovom porobljavanju ime je uzrokovana njihovo rapidno nestajanje i
zamjenjivanje robovima iz Afrike. Ovo je vodilo problematinom legalizovanju nasilja i
eksploatacije u odnosima rasa u Novom svijetu. Tekstovi su pogodni prvo kao vjeba za
itanje izmeu redova, a zatim za debatu o Columbovim motivima i njegovoj
odgovornosti za obrazac porobljavanja po kojem je postupano neposredno poslije
njega.
Kao preliminarnu aktivnost, moete od uenika traiti da zamisle da su
formulisali pravila za angaovanje grupe istraivaa koji bi se prvi susreli sa
nepoznatom grupom ljudi. Kojim bi pravilima regulisali svoje ponaanje? Zbog ega?
Zamolite ih da proitaju izvode iz Columbovih pravila o angaovanju? Zbog ega tako
mislite?
Nakon razmatranja rezultata, neka proitaju tekst Las Casasa. Sada kada znaju
ta se dogodilo uroenicima, mogu voditi debatu koristei mreu za razmatranje,
odnosno pitanje: Da li je odnos Columba prema uroenicima, prema navodima iz
njegovog dnevnika, uslovio kasnije loe postupanje prema njima?

85

LITERATURA (VODI III)

Berthoff, A. (1981). The making of meaning: Metaphors, models, and maxims for
writing teachers. Portsmouth, NH: Boynton/Cook.
Bonwell, C.C. & Eison, J.A. (1991), Active learning: Creating excitement in the
classroom (ASHE-ERIC Higher Education Report No. 1). Washington, DC: The George
Washington University, School of Education and Human Development.
Carin, A. (1997). Guided discovery activities for elementary school science (IV izdaje).
Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
Costin, F. (1972). Lecturing versus other methods of teaching: A review of
research. British Journal of Educational Technology, 3, 4-30.
Dillon, J.T. (1988). Questioning and teaching: A manual of practice. New York:
Teachers College Press.
Elbow, P. (1982). Writing without teachers. New York: Oxford University Press.
Gallas, K. (1995). Talking their way into science: Hearing children's questions and
theories, responding with curricula. New York: Teachers College Press.
Gardner, H. (1993). The unschooled mind: How children think and how school should
teach. New York: Basic Books.
Lovell, J. (1992). Response journals in a second grade classroom. U C. Temple &
P. Collins (ured.), Stories and readers. Norwood, MA: Christopher Gordon.
Manzo, A. (1969). The ReQuest Procedure. Journal of Reading, 31(11), 123-126.
Martin, R., Sexton, C., Wagner, K., &Gerlovich, J. (1998). Science for all chidren:
Methods for constructing understanding. Needham Heights, MA: Allyn & Bacon.
Moore, D., Moore, S., Cunningham, P., & Cunningham, J. (1994). Developing
readers and writers in the content areas, K-12. White plains, NY: Longman.
Palincsar, A., & Brown, A. L. (1984). Reciprocal teaching of comprehensionfostering and comprehension-monitoring activities.Cognition and Instruction, 1, 117-175.
Penner, J.H. (1984). Why many college teachers cannot lecture. Springfield, IL:
Charles C. Thomas.
Pittelman, S.D., Heimlich, J.E., Berglund, R.L., & French, M.P. (1991). Semantic
feature analysis: Classroom applications. Newark, DE: International Reading Association.
Temple, C., Meredith, K., & Steele, J. (1997). How children learn: A statement of first
principles. Geneva, NY: Reading & Writing for Critical Thinking Project.
Vacca, R., & Vacca, J.A. (1996). Content area reading (V izdanje). New York:
Harper-Collins.
Verner, C., & Dickinson, G. (1967). The lecture: An analysis and review of
research. Adult education, 17, 85-100.

86

RJENIK
Evokacija

Faza nastave u kojoj se od uenika trai da razmisle o

tome to ve znaju o nekoj temi (evociraju znanje), da
postavljaju o njoj pitanja, te da odrede svrhe uenja.

Razumijevanje znaenja

Faza nastave u kojoj uenici propituju i tragaju za

spoznajama, a kao rezultat njihove aktivnosti
onstruiu ili shvaaju znaenje.

Refleksija

Faza nastave u kojoj uenici iznova promiljaju o

idejama s kojima su se susreli i znaenjima koja su
shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju,
raspravljaju, sumnjaju i proiruju to znaenje na nova
podruja aktivnosti.

Nastavni sadraji

Suprotno od izuavanja koje razvija sposobnosti

itanja, pisanja i miljenja, ovaj se pojam odnosi na
ono to se prouava, npr. historija, matematika,
prirodni predmeti i knjievnost.

Konstruktivizam

Dio teorije o uenju u kojem se smatra da ljudi

stvaraju ili konstruiu znaenje u okviru postupaka
otkrivanja i interpretacije.

Predvianje

Pogaanje jo neotkrivenog na osnovu otkrivenog.

Potvrda

Provjera je li neko predvianje ili nagaanje

potvreno otkrivenim.

Aktivno uenje

Pristup uenju koji potie propitivanje i otkrivanje.

Kratki prikaz

Slijedi nakon neke aktivnosti, a predstavlja razdoblje

pregleda i refleksije o toj aktivnosti.

Implementacija

Provoenje neke zamisli u praksu, kao to je

iskuavanje novih nastavnih metoda u razredu.

Razumijevanje

Shvaanje; povezivanje nepoznatog s poznatim, a

time i proirenje postojeeg znanja.

Kritiko miljenje

Znai imati ideje koje zadiru dalje od zadanog,

uoavati nove dimenzije u nekoj temi, otkrivati i
rjeavati probleme, te razlikovati ideje, npr. u
pismenim ogledima ili raspravi.

87

Modelovanje

Demonstracija; pruanje primjera koji moe

uticati na organizovanje neije tue ideje ili
aktivnosti.

Okvirni sistem

Skup (esto zamjenjivih) ideja u odnosu jednih prema

drugima:na primjer,okvirni sistem
evaluacija/razumijevanje znaenja/refleksija
doputa supstituciju, unutar kategorija, strategija
pouavanja ako slue slinim svrhama.

88

LITERATURA (VODI IV)

Alvermann, D. (1991.). The discussion web: A graphic aid for learning across the
curriculum. The Reading Teacher; 45, 92-99.
Bleich, D. (1975.) Subjective criticism. Baltimore, MD: Johns Hopkins University
Press.
Bloom, B. (Ur.) (1956.). Taxonomy of educational objectives: Handbook I. The cognitive
domain. New York: David McKay.
Britton, J. (1970.). Language and learning. Harmondsworth, England: Penguin.
Brophy, S. (1996.). Classroom debate as a method in reading for understanding. Cluj,
Romania.
Freire, P. (1970.) The pedagogy of the oppressed. New York: Seabury.
Frye, N. (1957.) The anathomy of criticism. Princeton, NJ: Princeton University
Press.
Levi-Strauss, C. (1963.). Structural anthropology. New York: Basic Books.
Lipman, M. (1991.) Thinking in education. New York: Cambridge University
Press.
Lobel, A. (1987.) Days with frog and toad. New York: Harpercrest.
Matthews, G. (1988.). Dialogues with children. Cambridge, MA: harvard
University Press.
Ogle, D. (1986.). K-W-L: A teaching model that develops active reading of
expository text. The Reading Teacher, 39, 564-570.
Plecha, J.. (1992.) Shared inquiry. In C. Temple & P. Collins (ur.), Stories and
readers. Norwood, MA: Christopher Gordon.
Probst, R. (1986.) Response and analysis. Portsmouth, NH: Boynton/Cook.
Rosenblatt, L. (1978.). The reader, the text, the poem: The transactional theory of the
literary work. Carbondale, IL: Southern Illinois University.
Stauffer, R. (1975.). The language experience approach to the teaching of reading. New
York: Harper & Row.
Temple, C., Meredith, K., & Steele, J, (1998.). How children learn: A statement of first
principles. Geneva, NY: Reading & Writing for Critical Thinking Project.

PREPORUENO TIVO
Barone, D. (1992.) Dual entry diaries. In C. temple & P.Collins (ur.), Stories and
readers. Norwood, MA: Christopher Gordon.
Borders, S., & Naylor, A. (1993.). Children talking about books. Phoenix, AZ: Oryx
Press.
Brown, A., Palincsar, A., & Armbruster, B. (1984.). Instructing comprehensionfostering activities in interactive learning situations. In H. Mandl (Ur.), Learning and
comprehension of text. Jillsdale, NJ: Erlbaum.
Calkins, L. (1986.). The art of teaching writing. Portsmouth, NH: Heinemann.
Dewey, J. (1910.) My pedagogic creed. Chicago, IL: A. Flanagan.
Freinet, C. (1960.) Modernizar la escuela. Barcelona, Spain: BEM.
Gardner, H. (1991.). To open minds. New York: Basic Books.

89

Johnson, D.W., Johnson, R.T., & Smith, K.A. (1991.). Cooperative learning:
Increasing college faculty instructional productivity. Washington, DC: ERIC.
Langer, J. (1994.). Teaching literature. Urbana, IL: National Council of Teachers of
English.
Lipman, M. (1988.). Philosophy goes to school. Philadelphia, PA: Temple University
Press.
Matthews, G. (1985.) Philosophy and the young child. Cambridge, MA: Harvard
University Press.
Paul, R., Elder, L., & Nosich, G. (1995.). Critical thinking: How to prepare students for
rapidly changing world. Cotati, CA: Foundation for Critical Thinking.
Piaget, J. (1955.). The language and thought of the child. New York: Meridian.
Reimer, J., Paolitto, D., & Hersh, R. (1983.). Promoting moral growth: From Piaget to
Kohlberg (drugo izdanje). White Plains, NY: Longman.
Roser, N.L., & Martinez, M.C. (Ur.) (1995.). Booktalk and beyond. Newark, DE:
International Reading Association.
Temple, C., & Gillet, J. (1996.). Language and literacy: A lively approach. New York:
HarperCollins.
Whitehead, A.N. (1957.) The aims of education. New York: Macmillan.

90

RJENIK
Razmijenjena istraivanja

Tehnike za voenje diskusije kakve

predlae Great Books Foundations, u
kojima nastavnik postavlja odabrana
interpretativna ili pitanja otvorenog
tipa (na koja ne postoji samo jedan
ispravan odgovor), a grupa uenika
sarauje dubinski razmatrajui svako
pitanje.

Mrea za razmatranje

Kooperativna tehnika za voenje

diskusije binarnim pitanjem (odnosno,
"ispravno" nasuprot "pogrenom")
koritenjem grafikog prikaza..

Zakljuak, izvod

Upotreba razloga za izvoenje

zakljuka koji nije izravno naveden.

Interpretativno pitanje

U postupku razmijeni-istrai, ovo je

znaajno pitanje, odreeno prema
tekstu na koje se mora odgovoriti u
procesu tumaenja-interpretacije ili
izvoenja zakljuaka.

Debata

Kompetitivna razmjena ideja, u skladu

sa formalnim i neformalnim
pravilima.

Reakcija itaoca

Tradicija teorije knjievnosti koja se

pripisuje Louise Rosenblatt (1978.),
Davidu Bleichu (1975.), Wolfgangu
Iseru i drugima, u kojoj se smatra da je
znaenje teksta kreativni spoj pisca i
itaoca, ukljuujui transakciju
izmeu itaoevih ideja, slika,
asocijacija i emocija i predloka u
tekstu.

Predvianje

Zakljuivanje o tome to se moe desiti

koje je mogue izvesti na osnovu
obrazaca uoenih u onome to se
deava.

Potvrivanje

Odreivanje da li je nagaanje ili

predvianje tano.

91