T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

Pod pojmom temeljenja u visokogradnji podrazumijeva se sistem efikasnog prenoenja svih optereenja
putem temeljne konstrukcije na temeljno tlo. Temeljno tlo predstavlja slojeve zemlje na kojima lei
zgrada i ija nosivost ne smije biti prekoraena. Temelji predstavljaju osnovicu konstrukcije zgrade koja
se gradi na povrini ili ispod povrine terena. Izbor temeljne konstrukcije zavisi od osobina tla, obima i
karaktera optereenja te vrste konstrukcije zgrade. Stvarno optereenje u temeljima treba biti u
granicama koje osiguravaju dozvoljeno i ravnomjerno slijeganje i koje nee dovesti do oteenja na
konstrukciji zgrade.
Vrste temeljenja
U zavisnosti od vrste i osobina tla te drugih faktora, temeljenje moe biti plitko i duboko. Plitko
temeljenje podrazumijeva direktno oslanjanje temeljne konstrukcije na nosivo tlo. U sluajevima kada
izmeu nosivih slojeva i temelja postoji nepodesno tlo, vri se posredno ili duboko temeljenje. Ovakva
vrsta temeljenja podrazumijeva primjenu dubokih i vitkih konstrukcija koje prodiru kroz nestabilne
slojeve i prenose optereenja na nosive slojeve. Pored temeljenja na nepovoljnim terenima, esto se
primjenjuje i u relativno dobrim uslovima ukoliko se radi o visokim i zgradama sa velikim optereenjima.
Temeljna stopa openito oznaava svaki oslonac na kojem lei zid ili stub. Osnovni oblici temeljnih stopa
su trake i samci. U principu, nosivi zidovi se oslanjaju na temeljne trake, dok se stubovi oslanjaju na
temelje samce. Uloga temeljne stope je prenoenje i rasprostiranje optereenja na temeljno tlo.

Slika: 1 temelj samac, 2 temeljna traka

Veliina temelja openito zavisi od optereenja i doputene nosivosti tla. U principu, optereenje koje
djeluje u stubu ili zidu (F), podijeljeno sa nosivou tla () rezultira povrinom temeljne stope (A).

Slika: odnos izmeu optereenja F, nosivosti tla i

povrine stope A.

U mnogim sluajevima temeljne stope od betona bez armature ne bi mogle pruiti stabilne i
zadovoljavajue oslonce. Vea optereenja zahtijevaju i vee povrine temeljne stope. Ukoliko
pretpostavimo nearmiranu stopu izduenog presjeka sa odnosom irine i visine znatno veim od 2:1,
njeni krajnji dijelovi djeluju kao dvije konzole optereene momentima savijanja. Pri tome se u donjoj zoni
temeljne stope javlja zatezanje a u gornjoj pritisak. Na presjeku stope u ravni zida javljaju se smiua
naprezanja iji je krajnji stadij slom stope. Momenti savijanja i smicanje izbjegli bi se promjenom
izduenog oblika, odnosno primjenom masivnog presjeka. S druge strane, postavljanjem armature koj
prima napone zatezanja i smicanja, temeljna stopa zadrava relativno malu visinu. Armiranjem temeljnih
stopa postiu se ekonominija rjeenja sa manjim presjecima, odnosno utedom u koliinama betona.

T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

Slika: temeljne stope od nabijenog

(nearmiranog) betona. 1 pravokutni
presjek, 2 trapezni presjek, 3 stepenasti
presjek.

Slika: princip armiranja betonske stope. 1 idealzirana slika betonske stope nedovoljne visine koja je
optereena momentima savijanja i usljed ega se u donjoj zoni javlja zatezanje a u gornjoj pritisak; 2.
pored momenata savijanja u istoj stopi javljaju se i naponi smicanja izazvani suprotnim smjerovima
dejstvujue sile i otpora tla; 3 kod armirane stope eline ipke postavljene u donju zonu primaju
napone zatezanja i smiue sile.
Oblici temeljnih stopa
Izbor oblika temeljnih stopa
proizilazi iz vrste konstruktivnog
sistema, optereenja i osobina
tla. Kako je gore navedeno,
osnovni oblici stopa su trakasti
temelji i temelji samci. Samci su
najee kvadratne masivne
ploe u ijem centru se oslanjaju
stubovi. Nihov najloginiji oblik
ima trapezni presjek, meutim on
iziskuje vie vremena za
izvedbu. U sluaju ekscentrino
optereenog stuba, potrebno je
prilagoditi oblik stope. Samac sa
nadvienjem izvodi se u sluaju slika: 1 - niz stubova oslonjen na trakasti temelj; 2 - dva bliska stuba
nejednako optereena na zajednikoj stopi razliite irine
izuzetno velikih smiuih
napona. Ukoliko se dva nosea elementa, koja su razliito optereena, nalaze na tolikoj udaljenosti gdje
im se rasprostiranje uticaja na tlo poklapa, oni e, premda pravilno dimenzionirani, izazvati razliita
naprezanja u temeljnom tlu. U takvom sluaju izvodi se zajednika stopa koja moe biti iste ili
promjenjljive irine.
Bliske i velike stope jako optereenih stubova u nizu mogu se zamijeniti jedinstvenom temeljnom trakom.
Ukoliko su naponi koje izazivaju optereenja takvih stubova toliki da je debljina trake nedovoljna, ispod
stubova se u sastavu trake formira se pravokutna kontragreda.
Kod gradnje skeletnih sistema u trusnim podrujima kao i u cilju onemoguavanja nejednakih slijeganja,
temelji samci se povezuju temeljnim gredama. Grede se mogu izvoditi u istoj ravni sa stopama ili u nivou
gornje ravni samaca. Najee su kvadratnog presjeka dimenzija koje su jednake irini stubova.
Ukoliko se betonski stubovi nalaze u istoj ravni sa noseim zidovima, te su uz to i vie optereeni u
odnosu na zid, temeljne stope se izrauju proirene a nekad i vee visine u odnosu na dimenzije trake.
Meutim, ukoliko su proraunom dobivene neznatne razlike u dimenzijama stope i trake, onda je
ekonominije rjeenje izvesti traku jedinstvenog presjeka.

T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

slika: 1 - ekscentrino optereen samac sa nadvienjem (grebenom); 2 - centrino

optereena stopa trapeznog presjeka; 3 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima
ija je visina jednaka; 4 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima vee visine.

slika: Temeljenje skeletne konstrukcije u principu podrazumijeva temelje samce povezane temeljnim
(aseizmikim) gredama.

T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

slika: temeljenje skeletne konstrukcije na "rotilju" od temeljnih traka sa kontra-gredama. Izvode se

kod veih optereenja ili slabije nosivosti tla.
Temeljne ploe
Najpodesnije rjeenje temeljenja veine visokih ali i drugih zgrada je jedinstvena betonska ploa na kojoj
lei cjelokupna konstrukcija. Poredei je sa meuspratnim ploama optereenje djeluje u suprotnom
smjeru te se esto naziva kontra ploa. Temeljna ploa moe biti dodatno ojaana gredama. Grede se
obino postavljaju u oba ortogonalna pravca. Ukoliko su okrenute prema gore nazivamo ih jo i
kontragrede. Kako njihova izrada predstavlja dodatnu fazu u betoniranju temeljne konstrukcije, u nekim
se sluajevima grede produavaju prema dole to iskljuuje dodatnu oplatu i omoguava jednovremeno
betoniranje. Grede unutar temeljne ploe prihvataju u najveoj mjeri napone savijanja i smicanja. Osim
kontra greda stubovi se mogu oslanjati na plou preko stopa u obliku obrnutog kapitela.

Slika: ravna temeljna

ploa na koju se
oslanjaju stubovi i
zidovi.

Slika: temeljna ploa na koju se oslanjaju stubovi sa stopama

kapitelima. Kapiteli se izvode radi umanjenja smiuih sila u ploi.

T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

slika: 3 - temljna ploa sa temeljnim gredama koje su uputene u tlo; 4 - temeljna ploa sa temeljnim
kontra-gredama koje su nadviene u odnosu na plou.
Plutajui temelj
Viekatnice sa nekoliko podzemnih etaa oslanjaju se na tlo
sa takozvanim plutajuom temeljnom konstrukcijom. Ona
ima oblik betonske kutije koja pluta ispod same povrine tla i
unutar koje je uronjena konstrukcija zgrade. Oblik plutajueg
temelja trebao bi biti takav da teina iskopanog tla tei isto ili
vie od tereta koji nosi.

Slika: Plutajui temelj visokih zgrada

Temeljenje na kosom terenu
Kod temeljenja na kosom terenu temeljna konstrukcija prati oblik terena i formira se u stepenastom
obliku. Pri tome dno stope u svakoj taki mora biti ispod dubine mrnjenja. Stubovi se oslanjaju se na
stope u razliitim niovima a zidovi na stepenaste trakaste temelje. Kod veih optereenja temeljenje se
moe izvesti i na stepenastoj temeljnoj ploi. Forma stepenastog temelja mora zadrati preteno
horizontalan oblik pri emu vertikalni dio ne treba iznositi vie od 3/8 duine horizontalnog dijela.
Debljina vertikalnih dijelova traka ili ploe treba biti jednaka visini ali ne manje od 15cm.

T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E

Slika: temeljenje na nagnutom terenu: formiranje odnosa visine i duine stepenastih traka (lijevo), 1
temljenje sa samcima na razliitim dubinama; 2 temeljenje na temeljnoj ploi ili trakama.