SVEUILITE U RIJECI

DRUTVENE MREE
(seminarski rad)

DRUTVENE MREE
(seminarski rad)

MENTOR

STUDENT

SADRAJ
1.

UVOD

2. TEORIJSKE DETERMINANTE DRUTVENIH MREA

2.1. BAZA DRUTVENIH MREA

2.2. NASTANAK DRUTVENIH MREA

3. PODJELA DRUTVENIH MREA

13

3.1. SOCIJALNE DRUTVENE MREE

13

3.1.1. Facebook

14

3.1.2. Twitter

15

3.1.3. Pinterest

17

3.1.4. MySpace

19

3.1.5. Google Plus

20

3.2. PROFESIONALNE DRUTVENE MREE

23

3.2.1. LinkedIN

23

3.2.3. XING

25

4. ZAKLJUAK

27

POPIS SLIKA

29

LITERATURA 30

1.

UVOD
Drutvene su mree danas gotovo nezamjenjiv element drutvenog povezivanja, bilo

privatnog ili poslovnog. Stoga se kao temeljni problem istraivanja ovog rada postavlja
upravo pojam drutvenih mrea. Navedeni problem istraivanja zahtijeva analizu i
istraivanje pojma drutvenim mrea, to je potrebno potkrijepiti definicijama i primjerima,
ime se odredio i predmet istraivanja. Predmet istraivanja jest pojam i podjela drutvenih
mrea i njihova pojava i primjena u svakodnevnom ivotu. Iz postavljenog predmeta proizlazi
slijedea radna hipoteza: na temelju analiziranih bitnih teorijskih znaajki i podataka
prikupljenih istraivanjem, mogue je ustanoviti kako sudrutvene mree nezaobilazan
element u svakodnevnom ivotu prossjenog korisnika.
Svrha i cilj ovog istraivakog rada su usko povezani s postavljenim problemom i
predmetom istraivanja. Svrha ovog rada jest istraiti i analizirati pojam drutvenih mrea
kako bi se na temelju toga odredila njihova vanost i primjena. Cilj ovog rada jest dati
znanstveno utemeljene odgovore na pitanja vezana za problem i predmet istraivanja, kao to
su:
-

definicija drutvenih mrea,

kako su nastale drutvene mree

koje su vrste drutvenih mrea

koje su najkoritenije drutvene mree.

Za ovo istraivanje koristile su se slijedee znanstvene metode: metode analize i

sinteze, metoda promatranja, statistike metode, metode indukcije i dedukcije, generalizacije i
specijalizacije, apstrakcije i konkretizacije, metoda kompilacije, te metoda deskripcije,
odnosno teorije sustava. Rezultati istraivanja ovog rada pod naslovom DRUTVENE
MREE prikazani su kroz su kroz dvije velike cjeline koje su razraene na vei broj
podcjelina.

2. TEORIJSKE DETERMINANTE DRUTVENIH MREA

Pojam ''drutvene mree'' nadilazi jest zapravo opirniji pojam no internetske
platforme o kojima e biti rije u ovome radu. ''Drutvena mrea'' je zapravo socijalna
struktura koja se sastoji od broja socijalnih sudionika, poput individualaca ili organizacija, i
kompleksnih veza izmeu njih, koju izuavaju socijalna psihologija, sociologija i statistika1.
Posljednjih nekoliko godina Internet je postao neizostavan dio poslovnog i privatnog
ivota. Prije no to se pojavila prva stranica za drutveno umreavanje, Internet je bio
orijentiran na pasivno pregledavanje, bez previe sudjelovanja. Jedina mogunost
komuniciranja s vlasnicima tih stranica bila je posredstvom foruma, ukoliko je ta stranica
uope imala forum. Veze se u takvoj strukturi nazivaju bridovima (eng. Edges ), a glavne
drutvene jedinice vorovima (eng. Nodes). Tako vorovi koji povezuju bilo koju drutvenu
jedinicu predstavljaju svojevrsnu slinost meu razliitim kontaktima te drutvene jedinice.
Vie vrsta ovakvih odnosa mogu formirati mreu izmeu takvih vorova, pa time dobivamo
drutvene mree.
Kako bi se razumjele drutvene interakcije, vano je da se taj drutveni fenomen
istrai kroz postavke odnosa koji vladaju izmeu i unutar samih jedinica, umjesto da se
istrauju postavke tih jedinica. Odnosno, zbog razliitih tipova odnosa, jednostavnih ili
sloenih, odnosi se formiraju u mrenu konfiguraciju. U drutvenim znanostima ovo podruje
ukljuuje, i antropologiju, biologiju, komunikacijske znanosti, sociologiju i sociolingvistiku,
geografiju, ekonomiju, informacijske znanosti, organizacije znanosti i psihologiju. Strunjaci
u ovom podruju koriste termin drutvena mrea vie od stoljea da opiu sloene skupine
odnosa izmeu lanova drutvenih jedinica u tim podrujima.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_network, 15.06.2013.

SOCIAL

NETWORK,

2.1. BAZA DRUTVENIH MREA

Bazu drutvenih medija ine oni drutveni mediji koji ukljuuju tehnologije
temeljene na web i mobilnim tehnologijama koje se koriste na nain da se
komuniciranje preokrene u interaktivni dijalog. Prema tome slijedi definicija da su
drutveni mediji ''skupina Internet aplikacija koje su izgraene

na ideolokim i

tehnolokim osnovicama Web 2.0 tehnologije koje omoguavaju kreiranje i razmjenu

korisniki generiranog sadraja2''. Drutveni mediji su zapravo mediji za drutvene
interakcije te predstavljaju svojevrstan nadskup alata koji nadilaze same sfere
drutvene komunikacije. Drutveni mediji koji su lako dostupni i promijenili su nain
na koji organizacije drutva i individualci komuniciraju. Oni se odnose na mnogo
oblika, to ukljuuje asopise, Internet forume, blogove, drutvene blogove,
mikroblog, wikije, podcastove, fotografije ili slike, video, te stranice za drutveno
oznaavanje.
Prema Andreasu Kaplanu i Michaelu Haenleinu, klasifikacijska shema za
razliite tipove drutvenih medija slijedi3:
1.

KOLABORACIJSKI PROJEKTI (Collaboration Projects) Wikipedija;

2.

BLOGOVI I MIKROBLOGOVI (Blogs and Microblogs) Tumblr, Twitter;

3.

DRUTVA SADRAJA (Content Networks) Youtube;

4.

STRANICE ZA DRUTVENO UMREAVANJE (Social Networking Sites)

Facebook, Google Plus;

5.

VIRTUALNI SVIJETOVI (Virtual Worlds) World of Warcraft;

6.

VIRTUALNI DRUTVENI SVIJETOVI (Virtual Social Worlds) Second

Life.
Tehnologije koje se pritom koriste su: blogovi, dijeljenje slika, video blogovi,
slanje na zid, elektronika pota, slanje poruka u realnom vremenu (IM - Instant
Messaging) dijeljenje glazbe, eksternalizacija svjetini (Crowdsourcing) , Internet
telefonija itd.. Mnogo ovih tehnologija koje se klasificiraju kao tehnologije drutvenih
medija mogu se zapravo integrirati u jednu platformu drutvene mree.
2
3

Definicija prema Andreasu Kaplanu i Michaelu Haenleinu; ibidem.

Kietzmann, et al.: SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING THE

FUNCTIONAL BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate School of Business,

Simon Fraser University, Vancouver, 2011, str. 241

Metodika saa (Honeycomb Framework) definira nain na koji se usluge

drutvenih medija fokusiraju na neke ili svih sedam sastavnih dijelova drutvenih
medija, a to su: identitet, razgovori, dijeljenje, prisutnost, odnosi, reputacija i grupe.
Ovi blokovi pomau da se poblie razumije koja je razina ukljuenosti potrebna za
publiku drutvenih medija. Tako, npr. LinkedIN korisnici brinu uglavnom o identitetu,
reputaciji i odnosima, a Youtube korisnici o dijeljenju, razgovorima, grupama i
reputaciji4. Mnogo kompanija takoer gradi vlastite drutvene mree s ciljem da
poveu svih sedam blokova oko svojih brendova. To su privatne drutvene mree koje
ukljuuju ljude vezane za poseban brend ili hobi.
Ljudi dobivaju informacije, edukaciju, novosti i ostale podatke od
elektronikih i tiskanih medija. Drutveni se mediji razlikuju od klasinih medija,
poput medija, novina, televizije i filma. Glavna razlika meu tim medijima jest da su
informacije koje se pojavljuju u drutvenim medijima jeftine, te su dostupne svoj
javnosti za objavljivanje, a tradicionalnim medijima su potrebni svojevrsni resursi
kako bi oglasili pojedine informacije. Zajednika im je karakteristika mogunost da
dostignu mali ili iroki broj publike i objava na drutvenoj mrei i televizijska
emisija mogu biti praene od ili od malog ili vrlo velikog broja gledatelja5.
Karakteristike koje definiraju razlike izmeu starih i novih medija su6:
1.

DOSEG - Tradicionalne i drutvene medijske tehnologije omoguavaju imaju

mogunost

dosega

globalne

publike.

Tradicionalni

mediji

obino

koriste

centralizirane okvire za organiziranje, produkciju i diseminaciju, a drutveni mediji su

decentralizirani, manje hijerarhijski organizirani i razlikuju se po vie toaka
produkcije i dijeljenja.
2.

DOSTUPNOST Tradicionalni mediji su tipino privatno ili dravno

vlasnitvo, dok su drutveni mediji dostupni javnosti za vrlo malu ili nikakvu cijenu.
3.

UPOTREBLJIVOST sadraj za tradicionalne medija zahtijeva posebne

sposobnosti i trening kako bi se proizveo, dok drutveni mediji ne zahtijevaju

Ibidem, str. 242.

Journalism.org: NEW MEDIA, OLD MEDIA,

http://www.journalism.org/analysis_report/blogosphere,
23.05.2010. (15.06.2013.)
6

Kietzmann, et. al., str. 250

nikakve

posebne

sposobnosti niti trening. Svatko tko ima pristup drutvenim

medijima moe njima upravljati.

4.

NEPOSREDNOST vrijeme ekanja informacija prenesenih tradicionalnim

medijima moe biti dugako (u pitanju su dani, tjedni ili mjeseci), a drutveni su
mediji sposobni za trenutan odgovor.
5.

STALNOST jednom kada se tradicionalni mediji kreiraju, ne mogu se

mijenjati (jednom objavljen i tampan lanak u novinama se ne moe izmijeniti), a

objave u drutvenim medijima se mogu mijenjati ili komentirati.
6.
Primjer kombinacije izmeu tradicionalnih i drutvenih medija su mediji zajednice
(eng. Community Media). Njih posjeduje drutvo, radio stanice, TV postaje,
novinske agencije, te njima upravljaju i profesionalci i amateri.

Koriste

okvire

tradicionalnih i drutvenih medija.

2.2. NASTANAK DRUTVENIH MREA
Drutveni mediji koriste digitalne i mobilne tehnologije i Internet aplikacije da
razmijene informacije i stvore razgovore. Moe se rei da su drutveni mediji mediji
za interakciju. Oni su svakako sastavni dio modernog drutva, a stranice za drutveno
umreavanje su iznimno velika i rastua industrija i predstavljaju vrlo jak marketinki
alat. to se njihovog razvoja tie, mnogo je tehnologija koje su vezane za njihov
nastanak. U zadnjih etrdesetak godina se poajvio veliki broj inovacija u ovom
sektoru, no tek odnedavno se digitalni mediji koriste za umreavanje, druenje i
sakupljanje informacija. Postoje stranice za drutveno umreavanje vezane za bilo
koju domenu interesa, poput fotografije, uljepavanja, putovanja... Tako se moe
susresti sa stranicama za dijeljenje fotografija, videa, obavjetavanje prijatelja o
raznim

aktivnostima, upoznavanje novih ljudi i ponovno povezivanje sa starim

prijateljima. Isto tako, mogue je pratiti poruke i kretanja slavnih osoba putem tih
stranica. Drutveni mediji su, ako su pravilno koriteni, korisni za

izgraivanje

drutvenog autoriteta, a individualci ili organizacije se mogu nametnuti kao strunjaci

u svojim podrujima, te tako i na ta podruja utjecati. Dolazimo do zakljuka da je
jedan od osnovnih koncepata drutvenih medija taj da pomou drutvenih medija,
jedna osoba ne moe utjecati na tuu poruku kompletno, ali moe doprinijeti
razgovoru o njoj.
5

Poeci drutvenih mrea vezani su za IRC (Internet Relay Chat) kanale, a oni
to u prijevodu znai razgovor putem interneta. Suradnici preko IRC-a mogu bre
razmjenjivati ideje ili voditi bilo kakvu raspravu, a i bilo koji problem se bre rijei7.
Razvitak drutvenih medija, a time i drutvenih mrea, zapoinje BBS ovima. BBS
(Bulletin Board Systems) je kompjuterski softver putem kojeg se korisnici mogu
spajati i logirati koristei bazni program. Jednom kad su ulogirani, mogu rabiti
funkcije poput postavljanja i skidanja softvera, itanja vijesti te razmjenjivanja poruka
sa ostalim korisnicima8. Prvi BBS - ovi (Slika 1.) su se pojavili krajem 70 - tih
godina 20. stoljea. Bili su postavljeni na osobnim raunalima i korisnici su morali
birati broj korisnikovog modema. Pristup BBS - u je bio mogu samo jednoj osobi,
nije bilo mogue da dvije osobe budu na BBS - u u isto vrijeme9.
Slika 1. Primjer BBS a.

Izvor: Google Images.

Usenet je sustav kojeg su kreirali Tom Truscott i Jim Ellis. On omoguava
korisnicima da alju lanke ili objave na newsgrupe. On nema centraliziranog servera
ili administratora, te se time razlikuje od BBS sustava i foruma. Usenet je zaetak
prvih klijenata za itanje news grupa, koji prethode RSS - u (Really Simple

Wikipedija, Slobodna enciklopedija: IRC,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC, 15.06.2013.
8

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

BULLETIN

BOARD

SYSTEM,

http://en.wikipedia.org/wiki/Bulletin_board_system, 15.06.2013.
9

Chapman,

C.:

THE

HISTORY

AND

EVOLUTION

OF

SOCIAL

MEDIA,

http://www.webdesignerdepot.com/2009/10/the-history-and-evolution-of-social-media/, 15.06.2013.

Sindication) koji se koristi za praenje blogova i novosti na stranicama danas. Google i

Yahoo grupe i danas koriste sustave koji su postavljeni u poetnom Usenet sustavu10.
Nakon BBS-ova pojavile su se online uslugepoput CompuServea i Prodigyja. Ovo
su bili prvi korporativni pokuaji pristupa na Internet. CompuServe je bila prva
kompanija koja je ukomponirala brbljaonicu odnosno chat u svoje usluge. Prodigy je
omoguio cjenovno prihvatljiviju uslugu chata od CompuServea (oko 6$ po satu,
ukljuivanje iz daljnjih podruja oko 30$ na sat). GEnie (Slika 2.) je bio online usluga
koju je kreirala podrunica General Electric 1985. godine. Ta je tekstualna usluga bila
aktivna do 1999. godine i bilo je rije o jednoj od najstarijih dostupnih usluga, te se
smatrala prvim pravim rivalom CompuServeu. Usluga je kreirana da se koristi
neaktivno vrijeme velikih raunala nakon radnog vremena u SAD-u. GEnie je jo u
svojoj ponudi imao igre, trgovine, email i forume, koji su se zvali okrugli stolovi
(Round Tables). Postojao je i tampani asopis vezan za tu uslugu.
Slika 2. Genie login stranica.

Izvor: Google Images.

I AOL je pokrenuo online uslugu te je time uinio Internet dostupnijim za
stanovnike SAD - a11.
10

Ibidem.

11

Ibidem.

Ve spominjani IRC (Internet Relay Chat) je razvijen 1988. godine te se

koristio se za dijeljenje podataka, hiperveza i openito povezivanje s drugim
ljudima. Smatra se poetkom trenutnog slanja poruka (IM - Instant Messaging)
poznatog danas. Jedna od loijih karakteristika IRC-a je bila ta da je bio temeljem na
program UNIX 16, to je ograniavalo njegovo koritenje.
ICQ, to je skraeno od homofona I Seek You, razvio se sredinom 90 -tih
godina 20. og stoljea i bio je prvi program za trenutno slanje poruka za osobna
raunala. Djelomino je odgovoran za nastanak danas ope poznatih skraenica u
internet komuniciranju, poput LOL (Laughing Out Loud - smijati se na glas), BRB (Be
Right Back - odmah se vraam), itd. te ikona koje predstavljaju osjeaje (Emoticons).
Nakon njega, ubrzo su nastali drugi IM klijenti poput Microsoftova Live MSN
Messengera12.
Slika 3. Primjeri ICQ i MSN chata.

Izvor: Google Images.

Stranice za upoznavanje se zapravo smatraju zaetkom drutvenih mrea. Prva
stranica za upoznavanje je nastala gotovo u istom trenu kada i poetak masovnog
koritenja Interneta. Takve stranice svojim korisnicima omoguavaju kreiranje profila
sa slikama, te kontaktiranje sa ostalim korisnicima.
Internetski forum je usluga na Internetu koja omoguava razmjenu miljenja
meu sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napie i
poalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu
plou (message board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U naelu poruke na
12

Ibidem.

forumu mogu ostavljati i itati sudionici interneta bez ogranienja. Sudionici su

najee anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet.
Zbog lakeg snalaenja forum je obino podijeljen u nekoliko skupina prema temama
razgovora. Jednostavnost uporabe i mogunost anonimne rasprave o razliitim temama
jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma. Za internetski forum se dovoljno
sluiti web preglednikom. Poruka poslana na jedan forum vidljiva je samo na tom
forumu. Forum se uglavnom sastoji od mnogobrojnih kategorija unutar kojih se nalaze
teme koje otvaraju i zapoinju korisnici. Svaka tema ima svoju diskusiju u kojoj se
sudjeluje pisanjem, odnosno objavljivanjem postova. Svi razgovori/diskusije ostaju
sauvani na forumu dok ih ne obrie moderator (stvarna osoba)13. Online forumi imaju
veliku ulogu u evoluciji drutvenog weba. Uglavnom su potomci BBS sustava, ali
imaju mnogo bolje grafiko suelje za upravljanje, te time olakavaju koritenje i
onima koji nisu toliko upueni u Internet tehnologije. Razvijene su razne forum
platfome poput vBulletina i phpBB, koje se i danas koriste kao forumi. Forumi su
ostali popularni dio online kulture, te su mnogi razvijeni da ukomponiraju neke
elemente drutvenih medija (kao kreiranje profila).
Prvom modernom drutvenom mreom smatra se SixDegrees (Slika 4).
Lansirana je u 1997. godini te je omoguavala kreiranje profila i mogunost da se
postane prijatelj sa drugim korisnicima te mree. Sama stranica vie nije funkcionalna,
a u vrijeme svog vrhunca imala je oko milijun lanova14.

13

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, 15.06.2013.
14

Chapman, C., op.cit.

INTERNETSKI

FORUM,

Slika 4. Izgled SixDegrees drutvene mree.

Izvor: Google Images.

Nakon SixDegrees vei je broj drutvenih mrea koje su nastajale izmeu
1997. i 2001. godine, poput AsianAvenue, MiGente, BlackPlanet. Omoguavale su
svojim korisnicima da kreiraju profile,

dodaju prijatelje gdje nije bio potreban

pristanak druge strane na to.

LiveJournal drutvena mrea smatra se prvom dinaminom drutvenom
stranicom. Ova stranica je pokrenuta 1999. godine. Dok je Six Degree omoguavao
korisnicima da kreiraju statine profile, LiveJournal je omoguavao korisnicima da
kreiraju svoju mreu oko konstantno osvjeavanih blogova15.
World Of Warcraft je video igra koja se naziva MMORPG (Massively
Multiplayer Online Role Playing Games), odnosno predstavlja online igru za veliki
broj igraa u kojoj oni uzimaju lik i obiljeja izmiljenih likova koje dejlomino sami
stvaraju, te sadri

neke

aspekte

drutvene

mree.

Ova

igrica

predstavlja

najpoznatijeg predstavnika MMORPG - a gdje njezini igrai sudjeluju u svijetu igre, te

komuniciraju na forumima i za tu igru posveenim stranicama. Drutvena interakcija
unutar igara varira od toga da se timovi sastaju radi isto radi taktiziranja, do toga da
se dogode romanse i prijateljstva16.
15

Ibidem.

16

Ibidem.

10

Kako su se drutvene mree razvijale, tako je poetkom 21 stoljea dolo do

veeg napretka u stranicama za drutveno umreavanje. Prva od tih novijih stranica
je bila Friendster. Friendster je bila prva, moderna online drutvena mrea kakvu danas
poznajemo. Osnovana 2002, Friendster je jo uvijek vrlo aktivna drutvena mrea, sa
preko 90 milijuna registriranih lanova i vie od 60 milijuna posjeta svaki mjesec17.
Hi5 je jo jedna velika drutvena mrea, uspostavljena 2003 te trenutno broji
oko 60 milijuna aktivnih korisnika. Privatnost korisnika na Hi5 funkcionira drugaije
no na ostalim drutvenim mreama, jer se korisnikova mrea sastoji ne samo od
njegovih kontakata, nego i od prijatelja njegovih prijatelja te od prijatelja od
prijatelja18.
LinkedIN je osnovan 2003. godine, te je bio jedna od prvih drutvenih mrea
posveenih poslovanju. Originalno, LinkedIN je omoguavao korisnicima da postave
svoje profile koji su u biti bili ivotopisi, te da meusobno komuniciraju putem
privatnih poruka. Isto tako, funkcionirali su na pretpostavci da se mora osobno
poznavati osobu sa kojom se eli povezati. Tijekom vremena, dodane su ostale
funkcionalnosti, poput grupa, pitanja, forumi te naprednih funkcionalnosti profila kao
to su live osvjeavanja objava19.
MySpace je osnovan 2003., te je 2006. narastao na najpopularniju drutvenu
mreu na svijetu. MySpace

se

razlikovao

od

konkurencije

time

to

je

omoguavao svojim korisnicima da potpuno ureuju izgled svojih profila. Korisnici

mogu slati video sadraje, te pjesme autora sa MySpace-a. U poetku, MySpace je
omoguavao koritenje

privatnih poruka za komunikaciju, javno komentiranje

korisnikih profila te slanje objava. Blogovi su bili veliki dio MySpace profila, gdje je
svaki korisnik po registraciji automatski dobio svoj blog20.
Facebook je originalno zamiljen kao Harvardska drutvena mrea za
umreavanje studenata kako bi oni meusobno izmjenjivali informacije. Stranica
Facebook je pokrenuta 2004. godine, te se vrlo brzo nakon toga proirila na druge
fakultete, zatim srednje kole, privatne tvrtke, te je ubrzo nakon toga postao javno
dostupan svim korisnicima Interneta. 2008. godine, Facebook je postao najpopularnija
web stranica za drutveno umreavanje, te je pretekao do tada popularni MySpace, a
17

Ibidem.

18

Ibidem.

19

Ibidem.

20

Ibidem.
11

rast mu i dalje traje. Facebook omoguava svojim korisnicima da stavljaju video

sadraje, slike i sav ostali sadraj na svoje profile. Facebook konstantno dodaje
nove funkcionalnosti na svoju platformu, te je od 2011. godine dostupan i Facebook
IM klijent (Facebook Messenger). Korisnicima je dostupno nekoliko metoda
komuniciranja sa svojim prijateljima, putem privatnih poruka, piui na zidove drugih
korisnika, te putem integrirane brbljaonice21.
Twitter je nastao 2006. godine. Komunikacija putem Twittera je podosta
ograniena, te se sa ostalim korisnicima moe komunicirati samo putem privatnih
poruka, koje su ograniene na 140 znakova, te sa statusima, ali je potrebno prije toga
napisati ime profila na kojeg se odnosi ta poruka u obliku @imekontakta. Isto tako,
potrebno je poruku oznaiti (Tag), te je mogue voditi grupni razgovor putem #oznaka
(hash-tag) 22.

21

Ibidem.

22

Ibidem.

12

3.

PODJELA DRUTVENIH MREA

Drutvene se mree mogu podijeliti na socijalne drutvene mree, te one profesionalne

prirode. U ovom poglavlju e se razraditi obje vrste drutvenih mrea s primjerima za svaku.
3.1. SOCIJALNE DRUTVENE MREE
Socijalne drutvene mree predstavljaju, kao to sama rije govori, drutvene
mree koje korisnici koriste za druenje, upoznavanje novih ljudi te ponovno
povezivanje sa starim prijateljima kako bi s njima dijelili informacije. Najvee mree
za drutveno umreavanje su, prema najnovijim podacima 23 Facebook, Twitter,
Pinterest, MySpace i Google Plus. Prikazat e se fizionomija i specifinopsti tih
pojedinih drutvenih mrea.
Tablica 1. Najpopularnije socijalne drutvene mree 2013. godine
NAZIV MREE
FACEBOOK
TWITTER
PINTEREST
MYSPACE
GOOGLE PLUS

PROSJENA MJESENA
POSJEENOST
750 000 000
250 000 000
85 500 000
70 500 000
65 000 000

Izvor: Izrada autora, prema: The eBiz/MBA Knowledgebase: TOP 15 MOST

POPULAR SOCIAL NETWORKING SITES,
http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites, 15.06.2013.

3.1.1. Facebook
Facebook je internetska drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao
Mark Zuckerberg, bivi student Harvarda, sa svojim kolegama Eduardom
23

The eBiz/MBA Knowledgebase: TOP 15 MOST POPULAR SOCIAL NETWORKING

SITES, http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites, 15.06.2013.

13

Saverinom, Andrewom McCollumom, dustinom Moskowitzom i Chrisom

Hughesom. U svojim poecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima
sveuilita na Harvardu koji su tim putem mogli meusobno komunicirati i
razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveuilita, srednje kole i
velike kompanije diljem svijeta prikljuile su se mrei. Danas ova stranica za
drutveno umreavanje ima 1.11 bilijun aktivnih korisnika, sa 655 milijuna
dnevno aktivnih korisnika24. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za
objavljivanja fotografija, s vie od 14 milijuna novih dodanih fotografija
dnevno.
Slika 5. Facebook login stranica.

Izvor: Google Images.

Facebook je temeljen na modelu prijatelja i lanstava u mreama. Kada
se korisnik prijavi na mreu, on odabire kategoriju mree, kao to je radno
mjesto ili fakultet, te tada bira dostupne mree u toj kategoriji. Korisnici mogu
biti lanovi vie mrea, te sa nekim ogranienjima mogu promijeniti mree.
Ukoliko ele postati prijatelji s nekim drugim korisnikom, on to mora odobriti.
Facebook korisnici imaju irok raspon alata koje mogu koristiti. Primjerice,
korisnici mogu postaviti neogranien broj fotografija, pretraivati konaktne
liste e-mail rauna, putem kojih mogu nai druge koji imaju profile na
24

Podaci zabiljeeni 31.05.2013, prema: Facebook KEY FACTS,

http://newsroom.fb.com/Key-Facts, 15.06.2013.
14

Facebooku, oznaavati sebe i svoje prijatelje na slikama i u postovima. Putem

aplikacija koje korisnici mogu koristiti, mogu omoguiti dostupnost svojih
informacija putem tih alata. Samim time, na poetnoj stranici Facebook profila,
korisnici mogu odreivati koje sadraje e tamo staviti, a koje ne. To znai da
korisnik sam odreuje koji e se osobni podaci vidjeti na njegovoj profilnoj
stranici, te ak postaviti da odreene osobe mogu ili ne mogu vidjeti odreene
informacije.
Kada korisnici stavljaju sadraje na svoje profile, koji se objavljuju u
News Feedu, odreuju tko taj sadraj moe vidjeti tako to mogu ograniiti
vidljivost sadraja na odreene skupine ljudi. Facebook se, osim privatnih
korisnika, proirio i na poslovne korisnike, te je sve vie odlian marketinki
alat mnogim poduzeima i udrugama25.
3.1.2. Twitter
Twitter kao predstavlja mikroblog platformu. Mikroblog je pomak u odnosu
na klasino pisanje bloga. Korisnici mikrobloga piu krae postove i u skladu
sa time i ee auriraju svoje statuse (Slika 6.) Twitter je kreirao 2006. godine
Jack Dorsey. Korisnici za komunikaciju koriste poruke koje se nazivaju
tweets (u doslovnom prijevodu - cvrkut ptica). Broj znakova koji se moe
objaviti u samoj poruci je ogranien na 140 znakova, radi toga to veina
prometa na Twitter stranici dolazi od strane mobilnih korisnika, a korisnici u
svojim SMS porukama mogu napisati do 140 znakova, a ukoliko poruka ima
preko 140 znakova sustav e ju raspoloviti na vie dijelova. Radi toga je
Twitter dobio naziv SMS Interneta. Prema zadnjim podacima, Twitter ima
500 milijuna aktivnih korisnika, sa 500 milijuna tweetowa dnevno26.
Slika 6. Izgled Twitter platforme.

25

Wikipedia, The Free Encyclopedia: FACEBOOK, http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook,

15.06.2013.
26

Prema:

Holt,

R.:

The

Telegraph,

TWITTER

IN

NUMBERS,

http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/9945505/Twitter-in-numbers.html, 15.06.2013.

15

Izvor: Google Images.

Sama usluga se naziva SMS-om interneta. Twitter omoguava
kreiranje liste prijatelja, a sam koncept dodavanja prijatelja jest da se profil
prijatelja prati, to ne ovisi o njegovom pristanku ili ne, jedino ukoliko taj
korisnik ima privatan profil te je potrebno odobravanje od njegove strane.
Komunikacija putem Twittera se vri putem poruka, gdje je potrebno navesti
ime osobe kojoj se eli poslati poruka u obliku @imeosobe. Razgovori
radi lakeg praenja se mogu oznaiti sa #oznakama (eng. hash-tag).
3.1.3. Pinterest
Pinterest je drutvena mrea koja funkcionira kao online oglasna ploa,
neto poput virtualne ploe s pribadaama na koju korisnici dodaju interesantan
16

sadraj koji su pronali na internetu. Osnovali su je Ben Silbermann, Paul

Sciarra i Evan Sharp, a investicija je dola od male grupe poduzetnika i
investitora. Razvoj Pinteresta zapoeo je u prosincu 2009. U oujku 2010.
stranica je krenula i nastavila s radom po principu ulaza samo s pozivom.
Silbermann je izjavio kako je prvih 5000 korisnika osobno pozvao da krenu s
koritenjem, slanjem mailova, a s nekima se i osobno sastao. Devet mjeseci
poslije stranica je brojila 10 000 korisnika, a do ljeta 2011. Silbermann i
nekoliko operatera odravali su stranicu iz malog stana. U prosincu 2012.
TechCrunch je objavio da je Pinterest najbolja novopokrenuta investicija u
2011. godini. U sijenju 2012. comScore je prenio kako stranica ima 11,7
milijuna korisnika, to je najbri rast u povijesti preko 10 milijuna. 17.05.2012.
Japanska elektronika kompanija Rakuten objavila je da se sprema uloiti
investiciju od 100 milijuna dolara u Pinterest, uz bok investitorima kao to su
Andreessen Horowitz, Bessemer Venture Partners, and FirstMark Capital,
temeljenim na procjeni od 1.5 bilijuna amerikih dolara27.
Prema statistici comScorea Pinterest mjeseno biljei 12 milijuna
jedinstvenih posjetitelja samo iz Sjedinjenih Drava. Do granice od 10 milijuna
registriranih lanova Pinterest je stigao bre od Facebooka i Twittera. Tako brz
rast impresionira i zbog injenice to se novi korisnici mogu prijaviti samo
posredstvom pozivnica. Deset milijuna korisnika Facebook je dostigao nakon
28, Twitter 26, a Pinterest svega devet mjeseci28.
Pinterest pokriva razliite vrste sadraja, ali dominiraju teme ureenja
doma, mode, hrane i rune izrade predmeta. Tome je moda razlog i to to su
58% korisnika ene u dobi izmeu 25 i 44 godine. Korisnici Pinteresta mogu
objavljivati fotografije i sortirati ih, a iste su nazvane pribadae (pins), a
pojavljuju se grupirane u kolekcije zvane ploe (pinboards). Te su ploe
podijeljene po openitim kategorijama tako da postavljene fotografije mogu
biti lake organizirane (Slika 7). Postoji nekoliko naina kako se moe
registrirati novi Pinterest korisniki raun. Potencijalni korisnici mogu ili
primiti pozivnicu od prijatelja koji je ve registriran, ili mogu zatraiti
pozivnicu direktno s Pinterest stranice. Korisniki raun se moe kreirati i tako
27

Wikipedija, Slobodna Enciklopedija: PINTEREST, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pinterest,

15.06.2013.
28

Ibidem.

17

da se Pinterest povee s profilom na Facebooku ili Twitteru. Kada korisnici

postave neku tuu fotografiju na svoju plou, postoji opcija da se o tome
pokae obavijest na Facebooku ili Twitteru29.
Slika 7. Pinterest platforma.

Izvor: Google Images.

Globalno, ova je stanica najpopularnija meu enama. U 2012. stanje je
bilo takvo da su 83% korisnika bile ene. U Velikoj Britaniji, u oujku 2012.,
56% korisnika su ipak bili mukarci i njihova je dob takoer bila razliita, u
pravilu su bili 10 godina mlai nego u SAD-u, gdje je tipian prosjek godina
bio od 35 do 4430.
3.1.4. MySpace
MySpace ima simbol My

. MySpace je jedna od najpopularnijih

stranica za drutveno umreavanje. Web mjesto se financira prikazivanjem

29

Ibidem.

30

Ibidem.

18

oglasa. Na samom web mjestu, svatko tko eli moe objaviti osobni profil,
video uratke, voditi blog, dodati dodatne opise i slino. Sama stranica je jedna
od najposjeenijih drutvenih mrea, svaki dan posjeti je oko 230 000
korisnika, po emu je u vrhu socijalnih web 2.0 stranica. Posebno je popularna
meu glazbenicima, koji je koriste za besplatno predstavljanje svojih pjesama
iroj javnosti.
Slika 8. Izgled MySpacea.

Izvor: Google Images.

Osnovana je 2003. godine i preuzelo ju je poduzee News Corporation
2005. Od 2005. do 2008. MySpace je bio najsposjeenija drutvena mrea, te
ju je nakon toga pretekao Facebook. Povrh svega, ima veliki utjecaj u pop
kulturi i glazbi, kreirajui igrau platformu koja je lansirala vrlo popularne
Zynga igre i Rock You. Ideja o MySpaceu nastala je od nekolicine eUniverse
zaposlenika, koji su vidjeli potencijal u stranicama drutvenih mrea, pa su
tako osnovali MySpace31.
MySpace koristi bulletins, odnosno postove koje mogu vidjeti svi
prijatelji s korisnikove MySpace liste. Briu se nakon deset dana. Tu je i
MySpace IM, platforma za dopisivanje korisnika, MySpace TV, MySpace
News, blogovi i ostala multimedija.
31

Wikipedia, The Free Encyclopedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Myspace, 15.06.2013.

19

3.1.5. Google Plus

Google Plus (Google+, G+) je jedna od novijih drutvenih mrea, koja
ja pokazala najbri rast, odnosno irenje meu korisnicima. To je drutvena
mrea i usluga za otkrivanje identiteta od strane tvrtke Google d.d. Lansirana je
28.06.2011 u testnu fazu, ali joj se moglo pristupiti samo putem pozivnice koja
se dobije u elektronikoj poti. Dana 20.10.2011, Google je dopustio svima
koji imaju preko 18 godina da se ulane na ovu drutvenu mreu, dok je za
mlae od 18 otvorena 26.01.2012. Kada se prijavi u Google+ sustav mogue je
poslati sljedei sadraj32:
1.

Tekst - potrebno je samo poeti tipkati, te je mogue ukljuiti hiperveze

u tekst. Sam Google+ e procijeniti da radi li se o hipervezi ili ne, primjerice

ukoliko se stavljaju hiperveze na Youtube, Google+ e sam postaviti video
zapis u poruku;
2.

Grafika - vrlo je jednostavno postaviti slike s osobnog raunala na

Google+. Jedna od mogunosti u kojima se Google+ razlikuje jest da

omoguuje postavljanje statinih i pokretnih slika;
3.

Hiperveze - mogue je poslati hiperveze, gdje e se prve grafike i opis

hiperveze prikazati automatski u objavi.

4.

Lokacija - ako je to podrano od pretraivaa, mogue je uz objavu na

Google+ postaviti i svoju lokaciju uz samu objavu. Ukoliko se postavi lokacija

uz objavu, uz objavu se prikae mala ikona karte.
Slika 9. Izgled Google Plus platforme.

32

Stay, J.: GOOGLE+ FOR DUMMIES, Wiley, 2012, str. 23.

20

Izvor: Google Images.

Google plus u sutini je drutvena mrea koja ima mnogo slinosti s
Facebookom. Prvo s ime su se korisnici upoznali jest ''Stream'' koji je pandan
Facebookovom ''news feedu''. On omoguava dijeljenje fotografija, videa,
linkova i lokacija s prijateljima. Prvu razlika od ostalih mrea donosi alat
Circles. Ideja Google plusa razlikuje se od Facebookove jer korisnik u sutini
svoje objave nee dijeliti s masom ljudi, ve s odreenim drutvenim
skupinama, krugovima, to omoguava ovaj alat. Google u Circlesu, kao
pregledniku kontakata vidi prednost nad Facebookom i Twitterom33.
Prednost Google vidi i u alatu Hangouts, to je grupni chat koji e
korisnicima omoguava jednostavnu komunikaciju s prijateljima, odnosno
krugovima. Dosadanji servisi uglavnom zahtijevaju odobrenje druge strane
kako bi se uspostavila video veza. Umjesto dosadanjeg slanja zahtjeva za
stupanje u video chat dovoljno e biti odabrati start a hangout. Sustav e
33

NOVU

Klari, I.: GOOGLE DRUTVENA MREA: GOOGLE PLUS - PREDSTAVLJAMO

DRUTVENU

MREU!

IME

GOOGLE

PROTIV

FB-A?,

Profitiraj.

hr:

http://www.profitiraj.hr/izdvojeno/google-plus-predstavljamo-novu-drustvenu-mrezu-cime-ce-googleprotiv-fb-a/, 15.06.2013.

21

obavijestiti ostale prijatelje iz drutvenog kruga koji e se takoer moi

prikljuiti pa e nastati grupni online razgovor. U razgovoru moe sudjelovati
ak deset ljudi. Sljedei vaan alat je Sparks koji trai video zapise i lanke za
koje smatra da bi korisniku mogli biti zanimljivi34.

34

Ibidem.

22

3.2. PROFESIONALNE DRUTVENE MREE

Drutvene mree, osim za zabavu, prianje sa prijateljima mogu se koristiti i za
sklapanje poslovnih kontakata. To je sve mogue i putem gore navedenih drutvenih
mrea, ali tijekom vremena razvile su se posebne profesionalne drutvene mree koje
su uspostavljene primarno radi povezivanja poslovnih partnera. Od profesionalnih
drutvenih mrea, prikazati e se dvije najpoznatije, a to su LinkedIN i XING.
3.2.1. LinkedIN
LinkedIN je najvea svjetska drutvena mrea koja okuplja ljude koji trae
posao i tvrtke koje trae zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruivanja
drutvenoj mrei LinkedIN je u principu upravljanje vlastitom karijerom. Izradom
profila na LinkedIN mrei, postavljen je online resurs sa svim postignuima i
obrazovanjima. Takav resurs, omoguuje poslodavcima da tokom pretrage
Interneta dobiju poveznicu na LinkedIN profile potencijalnih zaposlenika. Proces
registracija na LinkedIN mrei jest takav da se mora izraditi profil koji saeto
opisuje profesionalna znanja i postignua korisnika koji kreira profil. Postoje dvije
vrste profila na LinkedIN-u, a to su osobni profil kojeg korisnik sam popunjava i
profili tvrtki koje one same izrauju u svrhu traenja buduih zaposlenika. Na
samom profilu mogue je navesti svoje prole radne pozicije i trenutne radne
pozicije, obrazovanje, te dodatne kontakt informacije. Takoer je mogue
pridruiti se raznim grupama i stranicama tvrtki gdje se mogu nai informacije za
eventualno budue zaposlenje. Korisnicima je omogueno i postavljanje vlastite
fotografije i pregledavanje fotografija drugih korisnika.
Osnovan je 2002. godine, a u sijenju 2013. brojao je vie od 200 milijuna
zemalja i teritorija. Stranica je dostupna na engleskom, francuskom, njemakom,
talijanskom, portugalskom, panjolskom, nizozemskom, vedskom, rumunjskom,
ruskom, turskom, japanskom, ekom, poljskom, korejskom, indonezijskom i
malajskom jeziku. linkedIN ima 33, 9 milijuna posjetitelja mjeseno35.
Korisnici se povezuju putem connections, veza koje se stvaraju tako da
korisnici pozivaju koga ele, bez obzira koristi li pozvana osoba stranicu ili ne.
35

Wikipedia, The Free Encyclopedia: LINKEDIN, http://en.wikipedia.org/wiki/LinkedIn,

15.06.2013.

23

Ako pozvani odbije poziv ili ga oznai kao nepoeljnu poruku, to se biljei kao
negativan bod onome koji je pozvao. Kontaktna mrea gradi se od izravnih veza,
koje imaju dodatne stupnjeve, putem kojih se moe doznati vrsta povezanosti
izmeu korisnika. Korisnici mogu uploadati svoje ivotopise ili dizajnirati svoj
vlastiti profil kako bi pokazali radna i drutvene iskustva. To se koristi kako bi
pronali posao, ljude i poslovne mogunosti. Korisnici mogu postavljati svoje
vlastite fotografije i pregledavati fotografije drugima kako bi im pomogli u
identifikaciji. Mogu se pratiti i razliite tvrtke, i dobiti obavijest o novom
pridruenom na mreu.
Slika 10. LinkedIN platforma.

Izvor: Google Images.

24

3.2.2.

XING

XING je drutvena platforma za poslovne profesionalce. Nastala je 2006.

godine pod imenom openBC (Open Business Club). Sama kompanija koja stoji iza
XING-a tvrdi da imaju korisnike iz preko 200 zemalja u svijetu. Trenutno je
dostupna na engleskom, njemakom, panjolskom, portugalskom, talijanskom,
francuskom,

nizozemskom,

kineskom,

finskom,

vedskom,

koreanskom,

japanskom, ruskom, poljskom, turskom i maarskom jeziku. Prikazujui kako je

koji lan povezan sa drugim lanom, ova mrea kreira fenomen zvan kao mali
svijet36.
Slika 11. Izgled XING profila.

Izvor: Google Images.

Nudi osobne profile, forume za raspravu, koordinaciju dogaaja te ostale
standardna obiljeja drutvenih mrea. Osnovno je lanstvo besplatno, ali veina je
osnovnih znaajki dostupna samo premium korisnicima koji plaaju uslugu, koja
iznosi 5 eura na mjesec. XING ima poseban Ambasador program za svaki grad i
zemlju u svijetu, gdje ambasadori odravaju lokalne dogaaje s ciljem promicanja
36

Wikipedia, The Free Encyclopedia: XING, http://en.wikipedia.org/wiki/XING, 15.07.2013.

25

drutvenog umreavanja kao poslovnog alata, gdje se lanovi upoznaju i stvaraju

fizike poslovne veze. Takoer nudi system za zatvorene zajednice, koje se zovu
Enterprise Groups (poduzetnike grupe), koje slue kao zatvorene grupe
pojedinim kompanijama, a koristi ih ak i IBM37.
Sama platforma koristi https veze i ima rigidno izvedenu politiku privatnosti i
nultu toleranciju na spam e-mail poruke. Za razliku od ostalih mrea, XING
omoguuje svojim lanovima koji plaaju vrlo lagan pristup ostalim lanovima38.
Vrlo je vano napomenuti da sve od navedenih drutvenih mrea imaju i svoju
mobilnu verziju, koja dolazi do izraaja na pametnim telefonima, te tako otvaraju mogunost
povezivanja ljudi i poduzea, te irenje mree, dijeljenja statusa, slika, kontakata itd. u
koraku, na bilo kojem mjestu, u bilo koje vrijeme. Ta opcija svakako dodatno proiruje
mogunosti povezivanja, posebice poslovnih kontakata.

37

Ibidem.

38

Ibidem.

26

4.

ZAKLJUAK
Drutvena mrea je, dakle, socijalna struktura koja se sastoji od broja socijalnih

sudionika, poput individualaca ili organizacija, i kompleksnih veza izmeu njih, a izuavaju
ih socijalna psihologija, sociologija i statistika. Zadnjih nekoliko godina Internet je sastavni
dio poslovnog i privatnog ivota. Prije pojave prve stranice za drutveno umreavanje, bio je
orijentiran na pasivno pregledavanje, bez previe sudjelovanja, to se uvelike promijenilo
primjenom drutvenih mrea.
Bazu drutvenih medija ine drutveni mediji koji ukljuuju tehnologije temeljene na
web i mobilnim tehnologijama koje se koriste na nain da se komuniciranje preokrene u
interaktivni dijalog, to je razlika izmeu dotadanjeg koritenja Interneta kao medija. Mnogo
tehnologija koje se klasificiraju kao tehnologije drutvenih medija mogu se integrirati u jednu
platformu drutvene mree. Drutveni mediji koriste digitalne i mobilne tehnologije i Internet
aplikacije da razmijene informacije i stvore razgovore. Oni su svakako sastavni dio modernog
drutva, a stranice za drutveno umreavanje su iznimno velika i rastua industrija i
predstavljaju vrlo jak marketinki alat, te alat za povezivanje osoba koje vrlo vjerojatno ne bi
bile povezane bez posredstva tih mrea. to se njihovog razvoja tie, mnogo je tehnologija
koje su vezane za njihov nastanak. U zadnjih etrdesetak godina se poajvio veliki broj
inovacija u ovom sektoru, no tek odnedavno se digitalni mediji koriste za umreavanje,
druenje i sakupljanje informacija. Postoje stranice za drutveno umreavanje vezane za bilo
koju domenu interesa, poput fotografije, uljepavanja, putovanja itd.
Prvom modernom drutvenom mreom smatra se SixDegrees. Drutvene se mree
mogu podijeliti na socijalne drutvene mree i profesionalne mree. Socijalne drutvene
mree du drutvene mree koje korisnici koriste za druenje, upoznavanje novih ljudi te
ponovno povezivanje sa starim prijateljima kako bi s njima dijelili informacije. Najvee
mree za drutveno umreavanje su Facebook, Twitter, Pinterest, MySpace i Google Plus.
Drutvene mree, osim za zabavu, prianje sa prijateljima mogu se koristiti i za sklapanje
poslovnih kontakata. To je sve mogue i putem gore navedenih drutvenih mrea, ali tijekom
vremena razvile su se posebne profesionalne drutvene mree koje su uspostavljene primarno
radi povezivanja poslovnih partnera. Od profesionalnih drutvenih mrea dvije najpoznatije su
LinkedIN i XING.
Nain komuniciranja meu ljudima uvelike se promijenio u posljednjih nekoliko
godina. Zbog velike zaposlenosti, manjka vremena, ali i razvoja tehnologije, razvile su se
27

drutvene mree kao oblik povezivanja meu poslovnim i privatnim korisnicima. Njihova
prednost je mogunost upoznavanja ljudi iz itavog svijeta, pod uvjetom das u korisnici
odreene mree, te stvaranje poslovnih i privatnih kontakata, to omoguava i irenje karijere
i stvaranje novih odnosa s ljudima i tvrtkama koje su fiziki odvojene od korisnika.
Negativnost drutvenim mrea moda lei u tome da se smanjuje fiziki kontakt i ljudi se vie
zatvaraju u svoje domove, druei se virtualno, a ne licem u lice.
No, neupitno je da drutvene mree predstavljaju velik korak u ljudskoj komunikaciji i
proirenje mogunosti korisnika, bilo na poslovnom, bilo na privatnom planu.

28

POPIS ILUSTRACIJA
ILUSTRACIJA

STRANICA

Slika 1. Primjer BBS a.

Slika 2. Genie login stranica.

Slika 3. Primjeri ICQ i MSN chata.

Slika 4. Izgled SixDegrees drutvene mree.

10

Slika 5. Facebook login stranica.

14

Slika 6. Izgled Twitter platforme.

16

Slika 7. Pinterest platforma.

18

Slika 8. Izgled MySpacea.

19

Slika 9. Izgled Google Plus platforme.

21

Slika 10. LinkedIN platforma.

24

Slika 11. Izgled XING profila.

25

Tablica 1. 15 najpopularnijih socijalnih drutvenih mrea 2013. godine

13

29

LITERATURA
1.

Kietzmann, et al.: SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING THE

FUNCTIONAL BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate School of

Business, Simon Fraser University, Vancouver, 2011.

1.

Facebook KEY FACTS, http://newsroom.fb.com/Key-Facts, 15.06.2013.

2.

Holt,

R.:

The

Telegraph,

TWITTER

IN

NUMBERS,

http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/9945505/Twitter-in-numbers.html, 15.06.2013.
3.

Journalism.org:

NEW

MEDIA,

OLD

MEDIA,

http://www.journalism.org/analysis_report/blogosphere, 23.05.2010. (15.06.2013.)

4.

The

eBiz/MBA

NETWORKING

Knowledgebase:

SITES,

TOP

15

MOST

POPULAR

SOCIAL

http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites,

15.06.2013.
5.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia

SOCIAL

NETWORK,

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_network, 15.06.2013
6.

Wikipedia, The Free Encyclopedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Myspace, 15.06.2013.

7.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia:

FACEBOOK,

http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook, 15.06.2013.
8.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia:

LINKEDIN,

http://en.wikipedia.org/wiki/LinkedIn, 15.06.2013.
9.

Wikipedia, The Free Encyclopedia: XING, http://en.wikipedia.org/wiki/XING,

15.07.2013.
10.

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

BULLETIN

BOARD

SYSTEM,

http://en.wikipedia.org/wiki/Bulletin_board_system, 15.06.2013.
11.

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

INTERNETSKI

FORUM,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, 15.06.2013.
12.

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

IRC,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC, 15.06.2013.
13.

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pinterest, 15.06.2013.

30

PINTEREST,