ZDRAVSTVENO VELEUILITE Katedra za kemiju, biokemiju i kliniku kemiju ___________________________________________________________________________

Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike

Naziv vjebe :

Opda klinika kemija

Vjeba 2 III. semestar

Urin ( mokrada) Kvalitativna pretraga mokrade

Ime i prezime studenta : Datum : Grupa : Radno mjesto : Voditelj vjebi : Potpis voditelja vjebi :
1. Uvod u vjebu 1.1. URIN ILI MOKRAA

Urin je vodena otopina otpadnih produkata metabolizma i organizmu stranih i nepotrebnih tvari. Nastaje u bubrezima, skuplja se u mokradnom mjehuru i izluuje kroz uretru, voljnim inom, mikcijom. Sastav urina ovisi o dobi, spolu, vrstu konzumirane hrane, tjelesnoj aktivnosti, vanjskim imbenicima i ovjekovom zdravstvenome stanju. Sastav i koliina urina mijenjaju se iz dana u dan i u tijeku dana, a odraz su funkcije urinarnog trakta, jetre, hormona, cirkulacijskog i ivanog sustava. Sastojci urina su :
a) konstantni uvijek u urinu : voda, ureja, mokrada kiselina, urati, kreatinin, natrij, kalij, kloridi, fosfati, aminokiseline, organske kiseline, sluz, proteini ispod praga dokazivanja (0,3 g/L) b) prigodni povremeno u urinu, zbog : promjenje u fiziolokom statusu (trudnoda, laktacija), gladovanja ketonska tijela, priroenih promjena (metabol. poremedaji) fenilalanin, tirozin, galaktoza, patolokih promjena glukoza, bilirubin

_________________________________________________________________________________________1 OKK V 2 / III.

c)

sluajni u normalnim okolnostima u organizmu i urinu nema prirodne i umjetne boje iz hrane (antocijani iz cikle), lijekovi (hipurna kiselina), otrovi (Pbo, aminolevulinska kiselina, koproporfirin meuprodukt u sintezi Hbg zbog olova)

Urin se moe analizirati slijededim analizama : 1. kvalitativna analiza utvruje se prisutnost, odsutnost ili izmijenjen sadraj urina 2. semikvantitativna analiza priblian odgovor na pitanje u kojim su koliinama izmijenjeni uobiajni sastojci urina 3. kvantitativna analiza tona koncentracija ispitivane tvari 4. mikroskopska analiza ispituju se vrsta i brojnost organiziranih i neorganiziranih elemenata sedimenta urina 5. ***** rutinska analiza urina ispitivanje fizikalnih svojstava (volumen, izgled, boja, gustoda, pH), kemijskih sastojaka (proteini, glukoza, ketoni, bilirubin i urobilinogen, eritrociti, Hgb, nitriti, Lkc, vit. C) i mikroskopsko ispitivanje urina (+prot, nit, krv, lkc) Skupljanje urina podrazumijeva da pacijent sam daje urin (uz prethodnu toaletu), a u izuzetnim prilikama, urin se pacijentu uzima kateterom. Stoga se za analizu urina, ovisno o vrsti pretraga, upotrebljavaju :
prvi jutarnji urin sadrava najvedu dnevnu koncentraciju tvari u porciji urina - pacijent daje sam i odmah u kemijski istu posudu, najkasnije do 2 sata od mokrenja donosi u laboratorij jednokratni dnevni urin materijal za hitne pretrage - pacijent daje sam i odmah u kemijski istu posudu dnevni urin (dU) ili 24-satni volumen urina uzme se alikvot (odgovarajudi dio potreban za analizu) za obradu, a predstavlja prosjenu koncetraciju ispitivane tvari izluene u jednom danu, za kvantitativne analize pacijent skuplja urin prema uputi iz laboratorija u boce s ili bez konzervansa : prvi jutarnji urin odbaci, a sve ostale porcije toga dana skuplja u bocu, prvi slijededi urin drugog dana skupi i doda u bocu te donosi isti dan u laboratorij na obradu (volumen, gustode ->alikvot->analize) urin skupljen u tono odreenim vremenskim razmacima za funkcionalno ispitivanje bubrega.

Za kemijske analize, urin se mora skupljati u kemijski isto posue, a da bi se sprijeila infekcija uzorka i u sterilno posue. U kemijski istom posuu ne smije biti tragova kemijskih neistoda od prijanjih analiza ili sredstava za pranje. Najbolje je da pacijent uzorak daje u
_________________________________________________________________________________________2 OKK V 2 / III.

zdravstvenoj ustanovi, ali zbog praktinih razloga esto se donosi u laboratorij, pa je tada uputno pacijentima dati prireeno posue za skupljanje i propis kao se urin sakuplja (dU). Za skupljanje urina rabe se dvije vrste posua : urinske staklene ae i posue za jednokratnu upotrebu po PVC a. Konzerviranjem urina eli se sauvati skupljeni urin to je mogude slinije svjeem urinu sa razliitim konzervansima koji sprjeavaju razmnoavanje bakterija u urinu, iji rast i razvoj uzrokuju promjenu sadraja urina (ureja, amonijaka, glukoze, promjene boje, izgleda, pH) i spontanu promjenu tvari u urinu. Konzervansi su : toluol (za plinovite sastojke), kloroform (antiseptik, smeta za sediment), formalin (antiseptik, ometa analize edera, proteina, ureje), HCl (odreivanje duikovih spojeva, razara stanice sedimenta), Hg(CN)2 ili HgCl2 (antiseptik, smeta odreivanju enzima), timol (antiseptik).

1.2.

FIZIKALNA SVOJSTVA I PRETRAGE URINA

1. Volumen urina Volumen urina zdrave osobe iznosi 0,5 do 2 L, ovisno o vrsti hrane, pidu, metabolizmu, bolesti i vanjskim imbenicima (napor, odjeda, temperatura okolia, znojenje). Pojedine dnevne porcije nejednake su po volumenu i koncentraciji tvari. Promjene u dnevnom urinu mogu biti : poliurija (izluivanje velikih koliina urina, 2,5L - dijabetes) oligurija (vrlo male koliine, 0,5L-proljev, povradanje, znojenje bez nadoknade) anurija (potpuni prestanak izluivanja urina).

Mjerenje volumena vri se s menzurom, izraava u mL za porciju ili L za dnevni urin. Oekivane vrijednosti su : 1,5 do 2 L/dU. 2. Gustoda urina Dnevni urin ima relativnu gustodu od 1,010 do 1, 025, na gustodu mogu utjecati tvari (glukoza, proteini, soli) kojih inae normalno nema u urinu. Relativna gustoda se mjeri na vie naina : a. Urometrom posebno badaren aerometar, izmjerenja gustoda se mora korigirati na 15 0C (temperatura badarenja urometra) i to da se za svaka 3 0C iznad 15 0C izmjerenoj gustodi doda 0,001, a za svaka 3 0C ispod 15 0C odbije 0,001.
_________________________________________________________________________________________3 OKK V 2 / III.

primjer : temp.urina = 18 0C razlika temp= 18 - 15 = + 3 => izmjerena rel. gust. = 1, 017 korigirana rel.gus.= 1,017 + 0,001= 1,018

b. Test trakom polje je impregnirano puferom, polimerom i indikatorom, mjerenje se osniva na zamjeni H ion iz polimera kationima iz urina; osloboeni H ioni reagiraju s prisutnim indikatorom i mijenjaju boju test polja koja je razmjerna koncentraciji vodikovih iona, a oni broju kationa u urinu 3. Reakcija urina ili pH Svjei urin zdrave osobe ima pH od 4,8 do 7,4, to ovisi o vrsti konzumirane hrane. Pri mjeovitoj prehrani reakcija urina je slabo kisela, hrani s proteinima kiselu reakciju (zbog fosfata i sulfata, vodika) , biljnoj prehrani alkalnu reakcij (zbog karbonata). pH se mijenja u tijeku dana ovisno i izluivanju probavnih sokova, mijenja se u patolokim stanjima, kod infekcija, ali i kod urina koji je dugo stajao ekajudi obradu pa je stoga vano odrediti pH urina u svjeem uzorku. pH urina odreuje se : a. mjerenjem na pH metru izravno u uzorku b. mjerenjem s pomodu indikatorskog polja test trake polje je impregnirano indikatorskom boja koja u dodiru s vodikovim ionima iz urina mijenja molekularni oblik i boju, a promjena boje razmjerna je koncentraciji H iona u urinu 4. Boja urina Urin zdrave osobe svijetloutu boju, a odreuju je urinarni pigment, volumen i gustoda urina i boja iz hrane. to je volumen urina manji, gustoda je veda i boja je tamnija. Urinarni pigment su uti urokrom (daje boju), uroeritrin, indirubin i urobilin. Neobinu boju urin poprima od prirodnih ili umjetnih boja iz hrane, lijekova, igraaka ili tkanina (cikla, uti bombon, aminopirin crveno(kis)/uti(alk) urin, metilensko modrilo zelenkasti, sulfonamidi crveni), zbog prigodnih sastojaka (Hgb crvena, urobilin naranasta, porfirini smea, bilirubin uto, ak i pjena, otrovanje fenolom crna, olovom crveno vino) 5. Izgled urina mute i talog Urin zdrave osobe bistra je tekudina koja stajanjem moe sadravati oblaide sluzi koji hlaenjem padaju nad dno zajedno s istaloenim solima.

_________________________________________________________________________________________4 OKK V 2 / III.

U kiselom urinu moemo nadi kristale Ca oksalata, mokradne kiseline. U alkalnom mogu se nadi kristali Ca i Mg fosfata i kalcij karbonata. U priblino neutranom svi navedeni kristali se mogu nadi. U kiselom koncentriranom urinu mogu se nadi amorfni (bezoblini) talog urata koji podsjeda na mljevenu opeku, nazivom sedimentum lateritium, a vidljiv je samo u ohlaenom serumu. Grijanjem se otapa, a izrazito ometa mikroskopski pregled urina. Na povrini urina ponekad se mogu vidjeti i kapljice ili sloj masti HILURIJA zbog prodora limfe u urin kroz otedene limfne putove ili upotrebe katetera s vazelinom. Urin mogu zamutiti i epitelne stanice iz urogenitalnog trakta, Erc, Lkc i bakterije; zamudenje s epitelnim stanica, Lkc i Erc uklanja se centrifugiranjem a od bakterija ne uklanja se filtriranjem niti djelomino s centrifugiranjem. Svjei, a mutan urin moe biti patoloka pojava, pa u u njegovu opisu to svakako treba istaknuti. Boja i izgled odreuje se vizualno. 6. Miris urina Svea mokrada zdrave osobe ima miris svjee govee juhe, a intenzivan miris moe poprimiti konzumiranjem lijekova i hrane (enjak, paroge, kvasac, vitamini), zbog metabolikih poremedaja (vodni miris glukoza, aceton gladovanje, gnoj infekcija, ljubice trovanje terpentinom).

1.3.

KEMIJSKA SVOJSTVA I PRETRAGE URINA

1. Proteini Urin zdrave osobe sadrava proteine (mukoproteine i glukoproteine, sluz) u koncentraciji od 0,2 do 0,3 g/L to se anal. metodama ne moe detektirati, stoga u urinu nema proteina. PROTEINURIJA =>prisutnost proteina u dokazivim koliinama (u urinu iznad normalnih koliina), a dokazuju se uobiajenim metodama dokazivanja. Podrijeklom su iz krvne plazme i to su albumini. Mogu biti jo prisutni i Hgb, globulini, fibrin, tkivni proteini, Bence Jonsonov protein. =>fizioloka - nakon tekih fizikih napora, uzimanjem hrane bogate proteinima, nakon kupanja u hladnoj vodi, u trudnodi i poslije poroda -nestaje spontano nakon uklanjanja uzroka -prisutni proteini : albumini
_________________________________________________________________________________________5 OKK V 2 / III.

=>patoloka -posljedica prodora proteina u urin, znak bolesti, sastav proteina sliniji sastavu plazme -zbog glomerularne filtracije, prolaskom urina kroz tubule, bubrenu aicu, uretere, mokradni mjehur i uretru, ili mogu biti porijeklom iz prostate ili vagine = nije uvijek znak bubrene bolesti -primarni uzrok je bolest urotrakta, ali i drugih organa ili sustava srca, krvotoka, dijabetese melitusa, hem. bolesti, bakterijemija =>sekundarne proteinurije -prisutni proteinu : albumini, globulini ( tei oblik ), fibrinogen ( najtei oblik masovna proteinurija ) DOKAZIVANJE PROTEINA 1. reakcija kuhanjem po Decker - u =>princip : proteini se denaturiraju kuhanjem to se vidi zamudenje, a CH3COOH ih jo jae taloi =>reagens : CH3COOH =>postupak : epruvetu napuniti do 2/3 i gornji dio zagrijavati, ako se pojavi zamudenje dodati 1 2 kapi CH3COOH =>rezultat : pozitivno zamudenje nakon dodatka CH3COOH negativno ako nema zamudenja 2. reakcija sa sulfosalicidnom kiselinom =>princip : pojavljuju se bijeli oblaidi zbog denaturacije proteina kiselinom =>reagens : sulfosalicidna kiselina p. a. 20% =>postupak :
SLIJEPA PROBA PROBA

urin 5 mL 5 mL reagens do 10 kapi =>rezultat : pozitivno pojava bijelih oblaida nakon ukapavanja kiseline (+, ++, +++) negativno ako nema oblaida 3. test trakom =>princip : polje je impregnirano smjesom pufera i indikatora, pufer odrava pH medija u niskom podruju (oko 3) u kojem proteini imaju najvedi broj NH3+ skupinu, u prisutnosti proteina nastaje kompleks vezanjem amino-skupine iz proteina i indikatorske boje, indikator mijenja konfiguraciju, a prisutni indikator ne mijenja boju zbog promjene pH medija, nego zbog u urinu prisutnih proteina (albumini), dolazi do reakcije i polje de promijeniti boju -temelji se na tzv. PROTEINSKOJ POGRECI INDIKATORA zbog pomaka toke pH nakon stvaranja kompleksa indikator protein -svaki pozitivni rezultat provjeriti sa sulfosalicidnom kiselinom!!!! 2. Glukoza ederi oznaavaju sve monosaharide (pentoze i heksoze) i sve disaharide koji semogu nadi u urinu.

_________________________________________________________________________________________6 OKK V 2 / III.

Zdravi ljudski organizam =>uneseni polisaharidi i monosaharidi razgradit de se do CO2 i vode ili u rezervne tvari ( glikogen, lipidi ) =>monosaharidi izluuju se urinom samo kada im je poviena koncentracija u krvi iznad bubrenog praga BUBRENI PRAG IZLUIVANJA = koncentracija neke tvari u krvi koju bubrezi vie ne mogu reapsorbirati u tubulima -i nakon maksimalne reapsorpcije tvar ostaje u urinu =>glukoza se ne nalazi u urinu zdrave osobe -moe se dokazati u urinu osobe iji je bubreni prag za glukozu SNIEN!!!! =>ostali ederi se mogu dokazati i u fiziolokim uvjetima (npr. hrana, med, sirupi, vode) GLUKOZURIJA pojava glukoze u urinu zbog koncentracije glukoze iznad bubrenog praga (10 mmol/L) i snienog bubrenog praga za za glukozu. DOKAZIVANJE EDERA 1. reakcija po Fehling - u =>princip : ederi u alkalnom mediju reduciraju bakrov-kalijev-natrijev tartarat uz izluivanje utog bakrovog-hidroksida koji spontano prelazi u crveni bakrov-oksid ederi + 2 Cu(KNa-tartarat)2------- Cu2O + H2O =>reagens : Fehling I Fehling II -uvaju se na sobnoj temperaturi, koriste se dok su bistre!!! =>postupak : u epruvetu dodati 1 mL Fehlinga I i 1 mL Fehlinga II, a u drugu staviti 2 mL urina, obje ih zagrijavati do vrenja, ako nema taloga prelije se smjesa reagensa u epruvetu sa urinom i ostavi stajati =>rezultat : pozitivno pojavi se uto zeleni do crveni talog Cu2O (ovisno o koncentraciji edera ) negativno ako nema taloga 2. reakcija po Benedict - u =>princip : ederi + Cu ++ ------ Cu + =>reagens : reagensi za Benedict -profiltrirati i uvati na sobnoj temperaturi, koristiti do zamudenja =>postupak :
SLIJEPA PROBA urin reagens 5 mL kont. urin -drati 5 min u vodenoj kupelji na 100 OC PROBA 0,5 mL 5 mL KONTROLA 5 mL 0,5 mL

=>rezultat : pozitivno reagens mijenja boju u zelenu a na dnu crveni talog Cu2O (+) - odmah se vidi ut ili crveni talog Cu2O, nema plave boje reagensa (++) negativno nema promjene 3. test trakom =>princip : test traka impregnirana je puferom, glukoza-osidazom i peroksidazim te kromogenom - glukoza s kisikom iz zraka i vodom u prisustvu glukoza- oksidaze daje glukonat i vodikov peroksid, te vodikov peroksid i kromogen (tvar koja daje boju) s peroksidazom daje boju i vodu, a intenzitet boje razmjeren je koncentraciji glukoze u uzorku
_________________________________________________________________________________________7 OKK V 2 / III.

3. Ketoni =>ketonska tijela / ketonske tvari / metilketoni u urinu -podrazumijevamo aceton, acetooctena kiselina i oksimaslana kiselina KETONEMIJA je povedana koncentracija tih spojeva u krvi i posljedica je pojaan katabolizam masti uz manjak glukoze u stanicama. Ketonemiju uvijek prati KETONURIJU, pojava ketona u urinu. Kad u stanicama ubog bilo kojeg razloga nema dovoljno glukoze za normalne metabolike procese dobivanje energije, energija se dobavlja iz priuva masnih tavri u tijelu. ZDRAVE OSOBE -ovi spojevi se ne mogu dokazati!!!!!! - iznimka : osobe koje gladuju PATOLOGIJA =>ketonemija -stanje u kojem se mogu dokazati ketonska tijela u krvi jer su u povedanoj koncentraciji =>acetonurija / ketonurija -ketonska tijela su u povedanoj koncentraciji u urinu -mogu se dokazati =>ketonemija ima za posljedicu ketonuriju koja se javlja u ljudi koji ne primaju, ne resorbiraju ili ne metaboliziraju ugljikohidrate u normalnoj mjeri, nego razgrauju proteine i masti -osobe koje imaju diabetes mellitus, osobe koje gladuju, osobe s bolestima probavnog trakta ( nema resorpcije hrane ) =osobe s ketonemijom -imaju dah koji mirii na aceton, urin ima miris po vodu zbog acetona ( ostali ketoni nemaju miris ) DOKAZIVANJE KETONA ( dokazujemo samo aceton i acetooctenu kiselinu ) 1. reakcija po Rotheru - u =>princip : Na nitroprusid u alkalnom mediju s acetonom i acetooctenom kiselinom daje kompleksan spoj ljubiasto crvene boje =>reagens : Na nitroprusid + amonijev sulfat NH4OH konc. =>postupak : 5 mL urina pomijea se u epruveti s malom liicom nitroprusidnog reagensa i promijea, zatim se oprezno doda 1 2 mL NH4OH da se otopine ne mijeaju =>rezultat : pozitivno pojavi se na dodirnoj plohi tamnoljubiasti prsten (ovisno o koncentraciji ketona ) negativno ako nema prstena 2. reakcija po Legalu - u =>princip : Na nitroprusid u alkalnom mediju s acetonom i acetooctenom kiselinom daje kompleksan spoj ljubiasto crvene boje, ija se boja pojaava dodatkom octene kiseline =>reagens : Na nitroprusid NaOH 20 %!!!! CH3COOH konc. =>postupak : u 5 mL urina dodati na vrh noa Na nitroprusida i 10 kapi NaoH, otopina se boji u crveno zbog kreatinina, odmah zatim dodati kap po kap octene kiseline
_________________________________________________________________________________________8 OKK V 2 / III.

=>rezultat : pozitivno oko svake kapi nastaje tamno crveni oblaid negativno nema oblaida 3. test trakom =>princip : polje trake impregnirano je smjesom alkalnog pufera i Na nitroprusida koji u prisutnosti s ketonima mijenjaju boju polja, ovisno o koncentraciji, od svijetlo do intenzivno ljubiaste 4. une boje =>zajedniko ime za urobilinogen, urobilin i bilirubin -samo je urobilinogen sastojak urina zdrave osobe -urobilin nastaje spontanom ili izazvanom oksidacijom urobilinogena, te ga u svjeem urinu nema, kao i bilirubina =>bilirubinurija -pojava bilirubina u urinu -u urinu zdrave osobe bilirubina nema -bilirubin - organski spoj koji daje boju plazmi i ui, a produkti njegove razgradnje urobilinogen i sterkobilinogen daju boju urinu i fecesu -produkt katabolizma hemoglobina, a svoj put zapoinje lizom eritrocita -eritrocit u cirkulaciji ivi prosjeno oko 120 dana, nakon kojih zbog povedane fragilnosti (lomljivosti / krhkosti) membrana puca, a sadraj se izlijeva u okolicu, u slezenu i jetru -nakon priblino 120 dana ivota eritrocita nastupa spontana hemoliza i oslobaanje hemoglobina -hemoglobin, osloboen nakon hemolize, kao i ostatke membrana fagocitiraju stanice histiocitnoga (retikulo-endotelnog) sustava, u kojima se hemoglobin kemijski mijenja i nastaje verdoglobin ( zelene boje ), zatim nastaje biliverdin koji se lako reducira i nastaje bilirubin koji naputa histiocite -u plazmi se vee za albumin pa tako nastaje transportni oblik bilirubina nekonjugirani, netopljivi ili indirektni bilirubin, ija se koncentracija moe odrediti i u serumu -stie do jetre, odvaja se od albumina, te s pomodu specifinih receptora bilirubin ulazi u hepatocite u kojima se konjugira s glukuronskom kiselinom uz aktivnost uridil-difosfat-glukuronil transferaze (UDPG - transferaze) -bilirubinu se konjugacijom povedava topljivost u vodi iji je cilj povedanja topljivosti u vodi lake izluivanje iz tijela -ovako promijenjeni bilirubin poznat je kao konjugirani, topljivi ili direktni bilirubin, ija se koncentracija moe odrediti u serumu -konjugirani bilirubin naputa hepatocite, manjim dijelom odlazi u krv, a vedim dijelom prelazi u une kanalide jetre i u u, gdje je najvanija una boja -na podraaj hranom u se izlijeva u crijevo, gdje na bilirubin djeluju enzimi crijevne flore -bilirubin de biti reduciran do mezobilirubina i urobilinogena, te do sterkobilinogena i sterkobilina -urobilinogen oksidacijom moe postati urobilin se moe izravno razgraditi do dipirola
_________________________________________________________________________________________9 OKK V 2 / III.

=>enterohepatini put -dio ovako pregraena bilirubina - urobilinogena apsorbira se iz crijeva u krv i portaInom venom stie dijelom natrag u hepatocite, te de iz njih ponovno biti izluen preko ui u crijevo -neapsorbirani dio pregraena bilirubina gubi se kao sterkobilinogen i sterkobilin dajudi boju fecesu -preostali se dio urobilinogena iz krvi izluuje bubrezima u mokradu => stoga u mokradi zdrave osobe uvijek malo urobilinogena (do 17mol/L) -druge se une boje u urinu zdravih osoba ne mogu nadi =>dokazivanje bilirubina : -moe se dokazati u mokradi osoba oboljelih od infektivnoga hepatitisa, ciroze jetre, opstrukcije unih putova bilo koje etiologije (konkrementi, karcinom glave pankreasa, upala une vredice i/ili kanalida), jer bilirubin ne moe prijedi iz une vredice u crijevo -stoga se topljivi, direktni, konjugirani bilirubin nakuplja u hepatocitima i vrada u krv, te prelazi u urin -iz krvi prelazi i u intersticij (meuprostore) tkiva, te tkiva i kou boji uto -utilo se najprije vidi na bjeloonicama, dlanovima, tabanima, na tanjim dijelovima koe, a zatim po cijelom tijelu -utica ( ikterus ) - simptom bolesti, a ne bolest -u tim stanjima u urinu nema urobilinogena, jer ni u, pa tako ni bilirubin ne mogu u crijevo, nema supstrata za djelovanje crijevne flore pa ne nastaje urobilinogen koji bi bio izluen mokradom -povedane koncentracije urobilinogena u urinu mogu se nadi u tijeku hemolitikih utica, u poetnom stadiju ili u lakim oblicima infektivnoga hepatitisa, jer tada nisu opstruirani (zaprijeeni) uni putovi -u tijeku hemolitikih utica jetra je preopteredena velikim koliinama nekonjugiranoga bilirubina koji djelomice ostaje u krvi, a i konjugiranje bilirubina je povedano -vedi priljev konjugiranog bilirubina u crijevo rezultira vedim koliinama urobilinogena u crijevu i krvotoku pa stoga i u urinu. =>u urinu zdravih osoba ima urobilinogena, a ako ne prelazi koncentraciju od 17 mol / L ili omjer od 1:16 u nalaz treba upisati urobilinogen : normalan -upie li se negativan, to znai da je prisutna opstrukcija unih putova =>utica se moe pojaviti kao rezultat : a) intravaskularne hemolize, b) opstrukcije unih putova, c) hepatocelularnih bolesti.

_________________________________________________________________________________________10 OKK V 2 / III.

DOKAZIVANJE UNIH BOJA BILIRUBIN 1. reakcija po Gmelinu - u =>princip : nitratna kiselina oksidira bilirubin u obojeni spoj =>reagens : HNO3 p. a. konc. =>postupak : u epruvetu dodati 2-3 mL HNO3 i na to oprezno dodati 2-3 mL urina, ako je prisutan bilirubin na dodirnoj povrini pojavit de se zeleni , a ispod njega modar i crvenkasti prsten =>rezultat : pozitivno pozorna pratit jer boja vrlo brzo prelazi u UTU!!!! (male koliine bilirubina ) negativno ako nema prstena 2. reakcija po Rosin - u =>princip : bilirubin sa jodom daje modro obojene oksidacijske produkte =>reagens : 1 % otopina joda u alkoholu =>postupak : na 5 mL urina oprezno dodati 1 mL tinkture joda =>rezultat : pozitivno na dodirnoj plohi pojava zelenog prstena negativno nema prstena 3. test trakom =>princip : polje trake impregnirano je organskom diazobojom i puferom koji u prisutnosti bilirubina mijenjaju boju polja UROBILINOGEN 1. reakcija po Ehlichu =>princip : urobilinogen kondenzira u kiseloj sredini s p-dimetil-amino-benzaldehidom u crvenskasti kondenzacijski spoj =>reagens : Ehrlichov reagens =>postupak : u 5 mL urina dodati se 2 4 kapi reagensa, otopina pouti zbog reakcije s urejom, a zatim nakon nekoliko minuta oboji u naranastu =>rezultat : pozitivno naranasta boja 2. test trakom =>princip : polje trake impregnirano je puferom i p - dimetilaminobenzaldehidom koji u prisutnosti urobilinogena mijenjaju boju polja u naranastu 5. Hematurija ZDRAVE OSOBE -u urinu se ne moe dokazati, u v.p do 3 Erc je normalno PATOLOGIJA -dokazuju se eritrociti (5 Erc), hemoglobin ili obadvoje =>hematurija -prisutnost krvi/eritrocita u urinu -posljedica prodora krvi iz krvnih ilau urin iz uro trakta i uvijek je pradena hemoglobinurijom a) mikrohematurija manje od 0,5mlErc / L urina to je oko 5 Erc / L b) makrohematurija sve vede koliine, vidljiva kao crveno zamudenje urina, u odstajalom urinu kao talog
_________________________________________________________________________________________11 OKK V 2 / III.

- nastaje zbog kamenaca u bubregu, uretrima, mjehuru, upalnih promjena urotrakta, trauma, glomerularna => renalna, prerenalna i postrenalna =>hemoglobinurija -pojava hemoglobina u urinu -ne mora biti pradena hematurijom !!! -posljedica prelaska hemoglobina iz krvi u urin zbog hemolitikih bolesti, intoksikacije i infekcija - posljedica hemolize u krvotoku ili urinu - u tijeku intravaskularne hemolize u mokradi i sedimentu ne mogu se nadi Erc, ALI SE MOE DOKAZATI HEMOGLOBIN - ako nastupi u urinu, mogu se u sedimentu nadi isprani Erc =>eritrociti -u kiseloj i blagoj alkalnoj mokradi ne hemoliziraju -u jako alkalnoj mokradi hemoliziraju =>urin - hematurija se dokazuje mikroskopskim pregledom sedimenta urina i kemijskom rekacijom na Hgb, a hemoglobinurija se moe dokazati samo kemijskim metodama - s eritrocitima i/ili hemoglobinom crvena ili smea boja, izgled zadimljen " -dokazivanje : hemoglobin poudano eritrociti samo ako je nastala hemoliza (ako ne, vide se pod mikroskopom ) -u dananje vrijeme se pouzdano dokazuju i Hb i E test trakom =>artefakti -pozitivni nalazi krvi u urinu menstrualna krv, sluajno zagaenje prilikom vaenja ili namjerno radi simulacije DOKAZIVANJE KRVNIH PIGMENATA 1. dokazivanje hemoglobina =>princip : Hemoglobin ima djelovanje pseudoperoksidaze, te stoga u prisutnosti peroksida oksidira razliite kromogene polifenole i aromatske amine. Na tom se naelu temelji niz testova za dokazivanje hemoglobina u mokradi. Tako se primjerice aminopirin oksidira u prisutnost hemoglobina tvoredi ljubiasto obojeni spoj. Hb i hem spojevi peroksidativnim djelovanjem kataliziraju oksidaciju benzidina koji se prevodi u difenokinon diimin koji je modro obojeni adicijski spoj =>reagens : 10 %-tna etanolna otopina aminopirina, 50 %-tna octena kiselina 3 %-tni vodikov peroksid =>postupak : U epruvetu s 2 mL mokrade dodati jednaki volumen 10 %-tne etanolne otopine aminopirina, nekoliko kapi 50 %-tne octene kiseline i 3 %-tnog vodikova peroksida, te dobro promijeati. =>rezultat : U sluaju pozitivne reakcije otopina se oboji ljubiasto. 2. test trakom =>princip : test se temelji na pseudoperoksidativnom djelovanju Hb i mioglobina u prisutnosti organskih peroksida na kromogen te se ovisno o prisutnosti E razvija boja na polju
_________________________________________________________________________________________12 OKK V 2 / III.

- polje trake impregnirano je peroksidom i kromogenom, a Hbg iz urina sudjeluje u rekaciji kao pseudoreduktaza prenosedi kisik s peroksida na kromogen 6. Bakteriurija Bakteriurija oznauje prisutnost bakterija u mokradi, one mogu dospijeti iz svih dijelova urotrakta, a uzrok su manifestnih i nemanifestnih upala. Masivna upala pradena je i drugim simptomima, vrijednosti su to vede to se bakterije prije otkriju. Test se osniva na svojstvu nekih bakterija da normalno prisutne nitrate u urinu reduciraju u nitrate. Takve bakterije su : E. coli, proteus, klebsijela, aerobakter, salmonela, stafilokoki pseudomonas. Pozitivan nalaz na nitrite u urinu siguran je dokaz da u njuemu ima bakterija, dok negativan nalaz znai samo da u urinu nema bakterija koje reduciraju nitrate u nitrite (to moe znaiti da je mokrada prekratko bila u mokradnom mjehuru pa nisu stigle reducirati nitrate u nitrite). DOKAZIVANJE NITRITA U URINU 1. reakcija po Griessu i Ilosswayu =>princip : nitriti u kiseloj otopini sa sulfanilnom kiselinom stvaraju diazobenzosulfonsku kiselinu, koja stvara s naftil aminom crveno obojeni spoj =>reagens : sulfanilna kiselina naftil amin =>postupak : pomijea se 1 ml sulfanilne kiseline i 1 ml naftil aminom i smjesi doda 4 ml urina =>rezultat : pozitivno naranasta do crvena boja 2. test trakom =>princip : polje trake impregnirano je kiselim puferomi aromatskim aminom koji s nitritom daje diazonijev spoj, te drugim aminonom koji s diazonijevim spoje daje obojeni spoj 7. Leukociturija U urinu zdrave osobe moe biti do 4 Lkc po vidnom polju, to odgovara brojanoj koncentraciji od 4 Lkc po mikrolitru urina. Leukociti u urin mogu dospjeti iz bilo kojeg dijela urogenitalnoga trakta. Vie od 4 Lkc/L smatra se leukociturijom i patolokim stanjem. Najbrojniji LKc u urinu su neutrofilni, a mogu se nadi i eozinofilni granulociti. Kronine upale pradene su vedim brojem limfocita. Kemijskom analizom ne moe se odrediti vrsta naenih leukocita. U kemijskoj analizi iskoritava se enzimska aktivnost leukocitne esteraze ime se mogu dokazati i lizirani leukociti, to se mikroskopski ne moe. Stoga pozitivan rezultata pri kemijskom ispitivanju leukociturije i negativan nalaz Lkc u sedimentu znae da su leukociti prisutni u urinu, ali su lizirani.
_________________________________________________________________________________________13 OKK V 2 / III.

DOKAZIVANJE LEUKOCITURIJE Leukociturija se dokazuje semikvantitativno pomodu test trake : polje test trake impregnirano je indolesterom i diazonijevom soli. Esteraza iz intaktnih ili liziranih leukocita hidrolizira indolester uz oslobaanje indola koji s diazonijevom soli daje obojeni spoj, a intenzitet boje razmjeran je broju leukocita u L urina.

_________________________________________________________________________________________14 OKK V 2 / III.

Kvantitativna pretraga urina vjebe

1. Dokazivanje ukupnih proteina Vjeba Kuhanje po Dekker u -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ Reakcija s 20 % sulfosalicidnom kiselinom -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ 2. Dokazivanje ukupnih edera Vjeba Dokazivanje ukupnih edera po Benedictu -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ 3. Dokazivanje ketonskih tijela Vjeba Postupak po Legalu -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________
_________________________________________________________________________________________15 OKK V 2 / III.

Postupka po Rotheru -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ 4. Dokazivanje bilirubina Vjeba Metoda po Rosinu -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ 5. Dokazivanje urobilinogena Vjeba Metoda uz pomod Ehrlichovog reagensa -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________ 6. Dokazivanje krvnih pigmenata Vjeba Dokazivanje hemoglobina -opis vjebi-

Rezultat : _______________________________

_________________________________________________________________________________________16 OKK V 2 / III.

7. Odreivanje specifine teine urina urometrom Postupak korekcije : Temperatura prostorije : ______________ Temperatura urina : __________________ Oitana vrijednost rel. gustode : _______________ Korigirana vrijednost rel. gustode : _____________

8. Test trake - komercijalni test proizvodi Ime i prezime pacijenta : Odjel : Datum : Opisni dio nalaza : Boja : _____________________________ Izgled : ____________________________ Miris : _____________________________ Specifina teina : ___________________ Test traka : pH Urobilinogen Bilirubin Proteini Ketoni Glukoza Nitriti Eritrociti Leukociti Ostalo __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________

_________________________________________________________________________________________17 OKK V 2 / III.