See

discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/271701373

TEHNOLOKE EME TERMOENERGETSKIH

POSTROJENJA
Chapter January 2011

CITATIONS

READS

1,085

1 author:
Zdravko Milovanovic
University of Banja Luka
117 PUBLICATIONS 11 CITATIONS
SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Zdravko Milovanovic on 02 February 2015.
The user has requested enhancement of the downloaded file.

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Poglavlje 6
TEHNOLOKE EME TERMOENERGETSKIH
POSTROJENJA
6.1. UVOD
Principijelna toplotna ema (PTS) termoelektrane (TE) ili nuklearne
elektrane (NE) karakterie njeno tehniko savrenstvo i toplotnu
ekonominost, na osnovu koje je mogue definisati osnovni sadraj
tehnolokog procesa transformacije energije u termoelektrani. Obuhvata
osnovnu (parna turbina, parni kotao i elektrini generator) i pomonu
tehnoloku opremu, koja uestvuje u realizaciji tog procesa
(termoenergetsko postrojenje u cjelini, slika 6.1), a ulazi u sastav parnovodenog trakta elektrane. Pri tome, na crtee koji predstavljaju PTS, nanosi
se termoenergetska oprema zajedno sa linijama (cjevovodi) pare i vode
(kondenzata), koje povezuju tu opremu u jedinstveno postrojenje(TEP u
cjelini). Termoenergetsko postrojenje sa slike 6.1 sastoji se iz:
-

generatora pare (parni kotao), u kojem se napojna voda pod

odreenim pritiskom pretvara u suvozasienu paru;
pregrija pare, u kojem se vri poveanje temperature
(pregrijavanje) pare do zadane vrijednosti;
parne turbine, u kojoj se potencijalna energija pare transformie u
kinetiku, a ova u mehaniki rad na vratilu turbine;
kondenzatora, predvienog za kondenzaciju izraene pare u turbini;
kondenzacione pumpe, koja vraa kondenzat iz kondenzatora u
sistem (SNV);
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

339

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

spremnika napojne vode sa otplinjaem (degazatorom), u kojem se

iz napojne vode odstranjuje kiseonik i drugi gasovi;
napojne pumpe, koja daje napojnu vodu u parni kotao, kao i
elektrinog generatora, koji proizvodi elektrinu energiju.

Legenda:
1- generator pare (kotao);
2- pregrija pare;
3- parna turbina;
4- kondenzator;
5-kondenzatna pumpa;
6- elektrini generator;
7- zagrija niskog pritiska;
8- spremnik napojne vode sa
otplinjaem;
9- napojna pumpa;
10- zagrija visokog pritiska

Slika 6.1. Uproena ema parno-turbinskog postrojenja

Kako se PTS izrauje obino kao jednoagregatna i jednolinijska
ema, tada se istovrsna oprema u emi prikazuje uslovno samo jedanput, pri
emu se linije tehnolokih veza iste namjene takoe prikazuju u vidu jedne
linije. Na osnovu date PTS treba biti vidljiv i sam redoslijed tehnolokog
procesa radnog fluida. Osim osnovnih agregata (turbina + elektrini
generator + parni kotao) i njihovih veza po pari i vodi, u sastav PTS ulaze:
a) regenerativni zagrijai visokog i niskog pritiska sa hladnjacima
pare i drenanog kondenzata;
b) deaeratori (degazatori ili otplinjai) napojne i dodatne vode;
c) cjevovodi regenerativnih oduzimanja pare iz turbine prema zagrijaima
visokog i niskog pritiska;
d) napojne, kondenzatne i drenane pumpe;
e) linije osnovnog kondenzata, linije drenane i dodatne vode;
340

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

f) isparivako postrojenje (za sluaj primjenjene termike pripreme vode);

g) izmjenjivai toplote i ostala pomona oprema za zagrijae mrene vode
(kod kondenzacionih TE, mreni zagijai se obino ugrauju na prva
dva energetska bloka TE);
h) ostala pomona oprema i izmjenjivai toplote: ekspanderi i hladnjaci
odsoljavajue vode kod kotlova s bubnjem, hladnjaci ejektorskih ureaja
i zaptivnih para, linije odvoenja pare iz labirintnih zaptivaa turbine
prema razliitim zagrijaima vode i sl.;
i) turbina za pogon napojne pumpe (turbonapojna pumpa) sa pomonom
opremom, kod energetskih blokova veih snaga.
Treba istai da se, zbog bolje preglednosti, na PTS ne prikazuje
armatura (ventili i sl.), osim vanijih ventila znaajnih za prikaz
tehnolokog procsa, kao npr. stop i regulacioni ventili pred turbinom,
regulacioni ventili na liniji dovoda pare u degazator i dr. Na osnovu
prorauna PTS odreuju se tehnike karakteristike i vri izbor termike
opreme, razrauje potpuna razvijena toplotna ema energetskog bloka i
termoelektrane u cjelini.
Da bi se sastavila PTS, neophodno je prethodno rijeiti nekoliko
sutinskih zadataka, kojim se definie karakter i tip elektrane. Redoslijed
njihovog rjeavanja je sljedei:
a) izbor tipa elektrane - kondenzaciona ili toplifikaciona elektrana (na
osnovu polaznih podataka o energetskim potrebama i optereenjima u
okviru elektroenergetskog i toplifikacionog sistema);
b) zavisno od tipa izabrane elektrane definiu se polazni parametri (za
kondenzacionu TE definie se ukupna elektrina snaga, tip i snaga
pojedinih energetskih blokova, a zatim se odreuju poetni parametri
svjee pare, broj stupnjeva i parametri meupregrijanja);
c) bira se tip parnog kotla (dokritini ili nadkritini parametri, priridna,
prinudna ili protona cirkulacija vode, suvo ili teno odvoenje ljake i
dr.);
d) vri se izbor naina pripreme goriva u zavisnosti od vrste goriva;
e) vri se izbor naina dopreme goriva na elektranu u zavisnosti od vrste
goriva;
f) vri se izbor naina vodosnabdijevanja termoelektrane, zavisno od
lokalnih uslova i na bazi posebnih tehniko-ekonomskih prorauna (sa
pripadajuim postrojenjima za hemijsku pripremu vode, sakupljanje i
tretman otpadnih voda).
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

341

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Pri tome, razrada PTS nove elektrane ili energetskog bloka vri se
najee na osnovu postojeih podataka, iskustava o eksploatacije analoga u
pogonu, novih tehnikih rjeenja (nove ili poboljane tehnologije
sagorijevanja i sl.), kao i rezultata tehniko-ekonomskih prorauna i analiza
(benefit-cost analiza, SWOT analiza i sl.). Ukoliko se u PTS elektrana
ugrauje osvojena i isprobana tipska oprema, unose se potrebne izmjene i
dopune, koje su uslovljene lokalnim uslovima, kao to su:
karakter energetskih optereenja,
vrsta i cijena goriva,
dostupnost i kvalitet sirove vode,
postojea zagaenost okoline (mjere za unapreenje kvaliteta
ivotne sredine), i
- regulativa zatite na radu, zatite od poara i zatite ivotne sredine,
itd.
esto se trebaju uzeti u obzir i elemente energetske politike zemlje u
kojoj se elektrana gradi.
-

6.2. TEHNOLOKE EME KONDENZACIONIH

TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA
U sluaju kondenzacionih termoelektrana, da bi se sastavila polazna
PTS ema, neophodno je prethodno rijeiti odreene zadatke, koji
obuhvataju sljedee:
a) definiu se poetni parametri svjee i parametri meupregrijane pare;
b) vri se izbor broja regenerativnih oduzimanja i definie konana
temperatura zagrijavanja napojne vode, pri emu se vri izbor tipa
regenerativnih zagrijaa (uglavnom povrinski, a samo dio ZNP mogu
biti kontaktnog tipa, najee je to degazator);
c) u sluaju ugradnje povrinskih zagrijaa, odreuje se nain odvoenja
drenanog kondenzata (ema sa kaskadnim slivom i ema sa
odvoenjem pomou drenanih pumpi);
d) rjeava se nain ugradnje hladnjaka pare za regeneraciju i njenog
drenanog kondenzata;
e) bira se ema prikljuenja degazatora napojne vode, kao i nain
odravanja pritiska u njemu (konstantan ili klizni pritisak);
342

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

f) odreuje se tip napojnih pumpi (sa predpumpom, tj. "buster" -pumpa ili
bez nje, pogon elektromotorom ili parnom turbinom);
g) vri se predvianje odvoda pare i ukljuenje eme za grijanje mazuta,
regenerativno zagrijavanje vaduha na kotlu i dr.;
h) bira se postupak i adekvatna ema pripreme dodatne vode (hemijski ili
termiki postupak);
i) planira se ugradnja ekspandera i hladnjaka odsoljavajue vode kod eme
termoelektrane sa dokritinim parametrima i kotlovima s bubnjem;
j) na liniji osnovnog kondenzata pred ZNP, u toplotnu emu se ukljuuju
pomoni izmjenjivai toplote (hladnjaci pare): para iz ejektora
kondenzatora turbine i para iz krajnjih zaptivaa turbine i njihovih
ejektora;
k) definie se ema protoka (istjecanja) pare kroz labirintne zaptivae
turbine i njeno iskorienje u regenerativnim i pomonim zagrijaima;
l) na prva dva energetska bloka termoelektrane, obino se predvia
ugradnja mrenog dvostepenog zagrijakog postrojenja za toplifikaciju
(grijanje);
m) pri sastavljanju PTS planira se povratak kondenzata nakon pogonske
turbine napojne pumpe, vazdunih kalorifera kotla i dr.;
n) bira se nain uvoenja dodatne vode u ciklus (hemijski pripremljena, tj.
demineralizovana voda, uvodi se obino u kondenzator turbine, zavisno
od njene temperature, pri emu se esto sa njenim uvoenjem u
kondenzator odrava odnosno regulie nivo kondenzata u kondenzatoru
turbine, tj. nivo vode pred usisom kondenzatne pumpe).
Racionalno sastavljena PTS treba da obezbijedi potpuni materijalni
bilans tokova pare i vode u bilo kojoj njenoj taci, kao i optimalne i
ekonomine pokazatelje energetskog bloka. Opta orjentacija pri izgradnji
termoelektrana u svijetu je da se grade kondenzacioni blokovi veih snaga
(obino 800 1500 MW), ime se postie vea ekonominost postrojenja,
cijena izgradnje i eksploatacije, kao i trokovi transporta goriva, pod
uslovom da se elektrane grade u blizini velikih rudarskih basena.
Principijelne toplotne eme nekih veih energetskih blokova, date su
na slici 5.14 (turbina K-1200-240-3, poetni parametri pare:
23,5 MPa/540 0C i pritisak u kondenzatoru od 3,5 kPa), zatim slici 6.2
(turbina K-800-240-5, poetni parametri pare: 23,5 MPa/540 0C i pritisak u
kondenzatoru od 3,4 kPa), kao i slici 6.3 (turbina K-500-240-4, poetni
parametri pare: 23,5 MPa/540 0C i pritisak u kondenzatoru od 3,5 kPa).

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

343

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Slika 6.2. Prikaz principijelne toplotne eme K-800-240-5 POT LMZ, 21

Vanije karakteristike energetskog bloka snage 1.200 MW (ija je
toplotna ema data na slici 5.14) su, 78 :
-

344

protoni kotao sa nadkritinim parametrima pare, sa dvije promaje

(P - oblika), predvien za sagorijevanje mazuta i prirodnog gasa, sa
izabranim tipom kotla TGMP-1202 (Pp-3950/255 GM);
kapacitet kotla po pari iznosi: svjea para 3.950 t/h (1.097,2 kg/s),
meupregrijana para 3.240 t/h (900 kg/s);
pritisak i temperatura svjee pare na izlazu iz kotla su 25 MPa/545 0C;
parametri meupregrijane pare iznose: "hladna" linija 3,9 MPa/ 290 0C,
"vrua" linija 3,7 MPa/ 545 0C;
temperatura napojne vode je 270 280 0C;

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

temperatura vazduha za sagorjevanje iznosi 338 0C, a temperatura

izlaznih gasova iz kotla 142 0C;
osnovno gorivo je mazut sa donjom toplotnom moi H dr 39.063 kJ/kg,

a rezervno prirodni gas sa H dr 36.425 kJ/m3 (potronja goriva: mazut

273 t/h ili 75 kg/s), prirodni gas 294.000 m3/h ili 81,66 m3/s);
stepen korisnog dejstva kotla pri sagorijevanju mazuta iznosi 93,86 %, a
pri sagorijevanju gasa 95,2 %;
dimenzije poprenog presjeka loita kotla su 30,95x10,258 m, u kome
je ugraeno 56 gasno-mazutnih gorionika;
dimenzije parovoda izmeu kotla i turbine: svjea para ima etiri
cjevovoda 377x60 mm, a meupregrijana para takoe ima po 4
cjevovoda i to, "hladne" linije 630x17 mm, a "vrue" linije 720x25 mm;
jednoosovinska parna turbina sa 5 dvostrujih kuita i sa 9 oduzimanja
pare za regeneraciju, tipa K-1200-240-3 (LMZ);
nominalna snaga turbine je 1200 MW, a maksimalna 1380 MW;
maksimalni protok pare kroz TVP je 3950 t/h (1097,2 kg/s);
parametri svjee pare pred turbinom su: 23,54 MPa / 540 oC;
parametri meupregrijane pare ispred TSP iznose: 3,51 MPa / 540 oC;
pritisak izraene pare (kondenzator) kod temperature rashladne vode od
12 0C je 0,00372 MPa;
srednji prenik poslednjeg stupnja turbine iznosi 3000 mm, dok je
duina lopatica poslednjeg stupnja 1200 mm;
protok rashladne vode kroz kondenzator iznosi 108.000 m3/h (30 m3/s);
napajanje kotla vri se sa tri napojne pumpe, pogonjene parnim
turbinama parom sa treeg oduzimanja TSP parametara 1,65 MPa/
445 0C, a svaka ima snagu od 17.100 kW i protok pare od 20,19 kg/s;
kondenzator turbine je jednoprolazni sa povrinom hlaenja od
62.600 m2, protokom vode od 108.000 m3/h i ostalim tehnikim
karakteristikama: broj rashladnih cijevi 52.800 komada, duine 13,5 m,
prenika 28/26 mm;
teina kondenzatora bez vode je 2.000 t, a sa vodom 2.700 t;
ukupna teina turbine iznosi 1.900 t, odnosno kotla 13.500 t, od ega su
povrine pod pritiskom 5.969 t;
ukupna duina turbine sa generatorom iznosi 71,8 m, a bez generatora
47,9 m;
specifina potronja toplote turbinskog postrojenja 7.660 kJ/kWh, a
specifina potronja goriva je 313 g/kWh na pragu elektrane;
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

345

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

godinja proizvodnja elektrine energije na pragu elektrane iznosi

7.100 GWh, uz iskorienje instalisane snage od 6.000 asova godinje i
potronju energije za sopstvene potrebe od 1,4 %;

Slika 6.3. Prikaz principijelne toplotne eme K-500-240-4 POT LMZ, 21

U normalnom radu (nominalno optereenje) parni kotao radi sa
nadpritiskom gasova u loitu, a dovod vazduha za sagorijvanje ostvaruje se
sa tri ventilatora, koje pogone posebne parne turbine. Kotao moe da radi i
sa uravnoteenom promajom, ali se u tom sluaju optereenje bloka sniava
do 80 % (960 MW). Odvoenje dimnih gasova vri se pomou tri dimna
ventilatora, od kojih svaki ima kapacitet 1.335.000 m3/h (376,4 m3/s) kod
temperature gasova na usisu od 200 0C i napora od oko 3,5 kPa. Visina
dimnjaka iznosi 320 m. Oigledno je da su sa posmatranim blokom velike
snage od 1.200 MW postignuti znaajni energetski i ekonomski efekti. S
druge strane, to moe imati velike ekoloke posljedice na okolnu sredinu,
imajui u vidu velike emisije tetnih gasova i vrstih estica, velika
odlagalita jalovine na rudicima uglja, kao i potronju ogromnih koliina
346

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

vode za hlaenje. Zbog toga se trae optimalna rjeenja, koja bi zadovoljila

kriterijume odrivog razvoja kako u konkretnoj zemlji tako i u zemljama
irom svijeta. Takoe, oigledno je da su sa posmatranim blokom velike
snage od 1.200 MW postignuti znaajni energetski i ekonomski efekti. Dalje
poveanje toplotne ekonominosti na blokovima ovog tipa idu u pravcu
uvoenja jo jednog (dvostrukog) meupregijavanja pare.
Posebno su date PTS kondenzacionih energetskih blokova koji su
izgraeni u Republici Srpskoj (sline PTS kod KO-TE Ugljevik i KO-TE
Gacko instalisane snage 300 MW, slika 6.4), odnosno 200 MW BiH
(termoelektrane Tuzla, "Nikola Tesla A" u Obrenovcu, Kosovo A, Kostolac,
Sisak i dr.), slika 6.5, kao i u energetskom sistemu bive Jugoslavije, slika
6.6.

Slika 6.4. Principijelna toplotna ema turbopostrojenja

K-300-240-3 LMZ, 21

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

347

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Ove termoelektrane su bile i jedine na prostoru bive Jugoslavije sa

nadkritinim parametrima pare. Primjena hladnjaka pare i drenanog
kondenzata je na svim ZVP, dok je na ZVP-4 primjenjen samo hladnjak
pare odnosno na ZNP-3 samo hladnjak kondenzata. Sistem regeneracije
toplote ima i zagrijavanje kondenzata u degazatoru. Radna napojna pumpa
pogoni se pomonom parnom turbinom snage 12,5 MW, a napaja se parom
iz treeg oduzimanja glavne turbine. Iskoriena para iz pomone turbine
odvodi se u ZNP-3 ili u TNP. Upusna i rezervna napojna pumpa pogoni se
elektromotorom snage 8 MW, koji ima hlaenje namotaja statora i rotora
demineralizovanom vodom. Kompletan turbinski kondenzat (100 %)
proputa se kroz postrojenje za obesoljavanje, kao zatita od eventualnog
zaprljanja kondenzata sirovom (rashladnom) vodom u kondenzatoru. Ostali
vaniji podaci za energetski blok od 300 MW su, 78 :
-

protoni parni kotao kapaciteta 1.000 t/h (277,7 kg/s), sa nadkritinim

parametrima pare od 25 MPa i 545 0C;
parametri svjee pare pred regulacionim ventilima turbine iznose
23,52 MPa i 540 0C;
protok (potronja) pare kod 300 MW iznosi 930 t/h (258,3 kg/s), a kod
310 MW iznisi 975 t/h (270,83 kg/s);
parametri meupregrijane pare su: na izlazu iz TVP 4,1 MPa i 300 0C, a
na ulazu u TSP 3,53 MPa i 545 0C;
pritisak pare na izlazu iz turbine (kondenzator) je 0,0034 MPa;
temperatura napojne vode iznosi 278 0C;
pritisak u deaeratoru je 0,7 MPa;
pritisak pare u pogonskoj turbini napojne pumpe (TNP) na ulazu je
1,45 MPa, a na izlazu 0,243 MPa;
proputanje pare u kondenzator 145 kg/s;
protok rashladne vode kroz kondenzator iznosd 36.000 m3/s;
stepen korisnosti generatora pare: za kameni ugalj 90,5 %, za gasovito i
teno gorivo 93,2 93,5 %, dok je npr. za kotao u KO-TE Ugljevik
garantovani stepen iskorienja toplote goriva u kotlu 86,5 %, a
ostvareni oko 88 %;
preporueni (raunski) unutranji relativni SKD turbine kree se u
pojedinim odsjecima u sljedeim vrijednostima: oireg .st . 82,5 %,

oiTVP 85,5 %, oiTSP 90,1 %, oiTNP 84,6 %;

348

kritini brojevi obrtaja tubine su 1.620, 1.700 i 1.870 o/min;

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

specifina potronja toplote na turbini iznosi 7.800 kJ/kWh;

dimenzije parovoda svjee pare su 325x56 mm;
duina same turbine je 21,3 m, a sa generatorom 36,5 m;
ukupna teina turbine bez kondenzatora, cjevovoda i pomone opreme
iznosi 690 t;
- teina kondenzatora bez vode je 335 t.
Na toplonoj emi datoj na slici 6.4 moe da se uoi nain ugradnje
hladnjaka pare i drenanog kondenzata na ZVP-2 i hladnjak pare sa 5-tog
oduzimanja za zagrija ZNP-5, a sve u cilju poboljanja ciklusa regeneracje.
Uobiajeno je da se u ovakav tip toplotne eme ukljue i zagrijai mrene
vode za grijanje objekata termoelektrane i manjeg oblinjeg naselja (optina
Ugljevik), toplotne snage do 11 MWt.
Principijelna toplotna ema kondenzacionih termoelektrana snage
200 MW prikazana je na slici 6.5 ( 78 ). U elektroenergetskom sistemu
bive Jugoslavije izgraeno je vie termoenergetskih blokova koji su radili
prema ovoj emi.

Slika 6.5. Principijelna toplotna ema kondenzacionog energetskog

bloka snage 200 MW sa turbinom K-200-130
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

349

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Legenda uz sliku 6.5: KP-1 - kondenzatne pumpe prvog stepena; KP-2 - kondenzatne
pumpe drugog stepena; HOK - postrojenje za hemijsko obesoljavanje kondenzata;
HE - hladnjak ejektora (zagrija kondenzata parom iz ejektora); HZp - hladnjak zaptivnih
para otsisanih iz labirintnih zaptivaa turbine (zagrijai kondenzata parom iz zaptivaa
turbine); EP - ekspanzioni rezervoar kondenzata; Z-4 Z-7 - zagrijai kondenzata niskog
pritiska; DP - pumpe drenanog kondenzata grejne pare; D - deaerator; NP - napojna
pumpa; Z1 Z3 - zagrijai napojne vode visokog pritiska; GP- generator pare (parni
kotao); PP - pregrijai svjee pare; MPP - meupregrijai (dogrijai) pare; SV - stop ventili
visokog i srednjeg pritiska; TVP - turbina visokog pritiska; TSP - turbina srednjeg pritiska;
TNP - turbina niskog pritiska; K - kondenzator; G - elektrini generator

Ovakvi blokovi su instalisani u termoelektranama Tuzla, "Nikola

Tesla A" (Obrenovac), Kosovo A, Kostolac, Sisak i dr. Ostali parametri za
energetski blok snage 200 MW su:
generator pare s bubnjem i prirodnom cirkulacijom, kapaciteta 640 t/h
(177,7 kg/s);
- temperatura napojne vode 230 236 0C;
- stepen korisnosti kotla: za kameni ugalj 90,5 %, za gas i mazut,
92,3 93,5 %, dok za ugljeve nieg kvaliteta, stepen korisnosti je manji;
- protok napojne vode kod nominalne snage 600 t/h (166,6 kg/s);
- protok pare kroz stop ventile kod nominalne snage iznosi 564 592 t/h
(156,6 164,4 kg/s);
- preporuene vrijednosti unutranjeg stepena korisnosti turbine su:
oivp 84,5 %, oisp 88,2 %, oinp 86,6 %;
- pritisak pare na izlazu iz turbine je 0,0035 MPa;
- protok rashladne vode kroz kondenzator turbine kod 10 0C iznosi
25.000 m3/h (6,9 m3/s);
- rashladna povrina kondenzatora je 9.000 m2 (12.000 kondenzatorskih
cijevi, duine 8.055 mm i prenika 30/28 mm);
- kod TE sa povratnim hlaenjem i viom temperaturom rashladne vode
(npr. 25 0C), povrina kondenzatora iznosi 15.400 m2;
- ukupna teina turbine je 560 t;
- dimenzije parovoda svjee pare su 2x( 345x43 mm);
- specifina potronja toplote turbinskog postrojenja kod nominalne snage
iznosi 8.135 kJ/kWh.
Principijelna toplotna ema termoenergetskog bloka snage 620 MW sa
dokritinim parametrima pare predstavljena je na slici 6.6. Dva ovakva
energetska bloka izgraena su 1983. i 1985. godine u TE "Nikola Tesla B"
-

350

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

(Obrenovac, Srbija) i predstavljaju trenutno najsavremenije i najvee

pojedinane blokove izgraene u termoelektranama bive Jugoslavije.

Slika 6.6. Uproena razvijena toplotna ema energetskog bloka

snage 620 MW (ema voda-para) - TENT-B
Legenda uz sliku 6.6: 1 - generator pare (kotao); 2 - parna turbina; 3 - elektrini generator;
4 - kondenzator; 5 - kondenzatne pumpe; 6 - recirkulacija i preiavanje turbinskog
kondenzata; 7 - zagrijai niskog pritiska; 8 - napojni rezervoar sa deaeratorom; 9 - turbina
za pogon napojne pumpe; 10 - kondenzator turbine napojne pumpe; 11 - glavne napojne
pumpe sa buster pumpama; 12 - pomone elektro napojne pumpe; 13 - pumpe drenanog
kondenzata iz zagrijaa; 14 - zagrijai visokog pritiska

Ostali vaniji karakteristini podaci o energetskom bloku 620 MW:

-

protoni parni kotao toranjske izvedbe, sa sljedeim parametrima:

1.880 t/h (522,2 kg/s), 18,65 MPa/540 0C (dimenzije loita 20 x 20 m, a
visina od ivice lijevka 50,4 m);
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

351

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

parametri svjee pare pred turbinom su: 17,75 MPa/535 0C;

parametri meupregrijane pare pred TSP iznose 3,92 MPa/ 535 0C, a na
ulazu u kotao 4,41 MPa/328,4 0C;
- temperatura toplog vazduha za sagorjevanje je 310 0C;
- konani pritisak pare u kondenzatoru kod t rv 12 0C iznosi 4,2 kPa;
- koliina rashladne vode iznosi 63.972 m3/h (17,77 m3/s) sa dvije
rashladne pumpe kapaciteta 2x37.500 m3/h i protonim sistemom
hlaenja;
- turbo napojna pumpa ima kapacitet od 2.260 t/h (627,77 kg/s), pritisak
29,17 MPa i snagu pogonske parne turbine od 23.900 kW;
- temperatura napojne vode je 259 0C, a ulazni pritisak 23,15 MPa;
- duina turbinske lopatice u zadnjem redu iznosi 1.000 mm;
- prenik udarnog kola ventilatoskog mlina za ugalj je 4.100 mm, teina
jednog rotora iznosi 37.000 kg, a cijelog mlina (N 420.42) 225 t;
- elektrini generator ima sljedee karakteristike: prividna snaga 727,5
MVA, napon 21 kV, pobuda tiristorska, hlaenje voda-vodonik.
Osnovno gorivo za TENT-B je kolubarski lignitni ugalj toplotne moi
5.862 7.955 kJ/kg ( W r 45 53 %, Ar 10 23,5 %, Str 0,45 0,50 %),
a pepeo je silikatnog karaktera ( SiO2 51 78 %), to znatno utie na
habanje udarnih ploa mlinova (radni vijek oko 900 h, umjesto
projektovanih 2.500 h). Potronja uglja iznosi 242 kg/s kod garantovane
toplotne moi ( H dr 7.000 kJ/kg) i nominalne snage bloka. Za prva dva
bloka TENT-B izgraeno je skladite uglja kapaciteta 420.000 t.
-

6.3. TEHNOLOKE EME ENERGETSKIH

POSTROJENJA ZA KOMBINOVANU
PROIZVODNJU ENERGIJE
Potrebe potroaa za toplotnom i elektrinom energijom izraavaju se
preko vrijednosti D p , koja predstavlja potrebnu koliinu pare za tehnoloke
procese i druge sline potrebe, kg / s , zatim vrijednosti Qg (potrebna
koliina toplote za toplifikaciju, kJ / s ), kao i vrijednosti N el (potrebna
elektrina snaga, kW ). Da bi neko postrojenje zadovoljilo ove potrebe
potrebno je i neophodno da posjeduje odreene i tehnike karakteristike.
352

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Relativno toplotno opterecenje, %

Energetska postrojenja za kombinovanu proizvodnju u principu mogu biti

sistemi potroaa toplote, sistemi industrijskih potroaa ili i jedno i drugo.
Glavne karakteristike za ove sisteme su dijagrami trajanja optereenja (u
ovom sluaju toplotnog optereenja). Primjer dijagrama nivoa i trajanja
toplotnog optereenja tehnolokih potroaa u jednom kombinatu bazne
hemije dat je na slici 6.7. Veliina toplane odreuje se u skladu sa
predvienim toplotnim optereenjem, koje je u najveem broju sluajeva
mjerodavno za izbor broja i veliine kotlovskih i turbinskih jedinica. Pri
tome se proizvedena elektrina energija najee smatra sekundarnom
energijom.

67,0

42,5
34,0
24,5
22,6
2,2

Zima

Ljeto
Legenda:
Tehnoloska para 0,7 MPa
Para za grijanje 0,4 MPa
Tehnoloska para 0,4 MPa
Tehnoloska para 1,4 MPa

Slika 6.7. Primjer

dijagrama nivoa
i trajanja toplotnog
optereenja tehnolokih
potroaa, 59

Godine

Polazei od obima i trajanja toplotnog optereenja egzistiraju

raznovrsne osnovne koncepcije postrojenja, to e detaljnije e biti
obrazloeno kroz nekoliko uproenih ema postrojenja za kombinovanu
proizvodnju energije. Prikazane eme su dosta uprotene, tako da na njima
nije prikazan puni sastav osnovne i pomone opreme, a nisu naznaeni niti
razni gubici tople vode i pare, kao ni postupci njihovog nadoknaivanja. U
sistemima industrijskih potroaa toplote vanu karakteristiku predstavlja
zahtijevani nivo temperature, koju mora da ima nosilac toplote, kao i obim
dozvoljenih odstupanja od te temperature. Poto je u ovom sluaju nosilac
toplote uglavnom pregrijanja para, time je ujedno predodreen i pritisak
pare na pragu potroaa i dozvoljeni obim njegovog odstupanja. Uklapanje
izvora toplote u ovom sluaju nije samo po snazi (kao to je sluaj kod
kondenzacionih turboagregata), ve se mora voditi rauna i o
temperaturnom nivou i ostalim parametrima nosioca toplote.
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

353

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

U sistemu urbanih potroaa toplote, koji obuhvata toplifikaciju i

potronju sanitarne tople vode, vie oblika potronje mogu biti povezani u
jedan jedinstven sistem daljinskog grijanja. Toplotna snaga potroaa u
sistemima daljinskog grijanja zavisna je od razlike spoljanje temperature i
projektovane temperature unutar objekata potronje. Postoji priblino
linearna zavisnost izmeu toplotnog optereenja i spoljanje tempereture,
jer se temperatura prostorija odrava na priblino konstantnom nivou.
Temperatura i protok nosioca toplote za tolifikaciju esto se daju u
zavisnosti od temperature spoljanjeg vazduha, tako da temperatura
polaznog voda moe da varira. Pored toga, vano je napomenuti da nosilac
toplote moe biti vrela voda ili para, u zavisnosti od toga koji reim predaje
toplote se primjenjuje.
Tehnike zadatke, koji trebaju da rezultiraju podmirenjem potreba
razliitih potroaa energije iz jednog postrojenja, potrebno je rjeavati kroz
detaljne tehniko-tehnoloke analize, preglede i bilanse tokova energije.
Tehnoloke eme postrojenja u ovom smislu predstavljaju osnovu za
proraun. Na slici 6.8 prikazana je uproena ema postrojenja TE-TO, koja
ima dva regulisana i etiri neregulisana oduzimanja sa turbine. Postrojenje
snabdijeva potroaa toplote i tehnoloke pare i pri tome proizvodi
elektrinu energiju. Unutar postrojenja primijenjeno je regenerativno
zagrijavanje povratnog kondenzata, ime se postie bolji energetski uinak
u cjelini. Povratni industrijski kondenzat (PIK) i povratni ogrijevni
kondenzat (POK), uvodi se u spremnik napojne vode (SNV), uz prethodno
zagrijavanje oduzetom parom iz turbine. Toplota za potroae predaje se u
osnovnom (OZ) i vrnom zagrijau (VZ), prema dinamici koju uslovljava
nivo i duina trajanja toplotnog optereenja.
Uprotena ema postrojenja za kombinovanu proizvodnju sa dva
regulisana oduzimanja iz dijela TNP, za toplifikaciju i industrijsku
potronju data je na slici 6.9. I ovo postrojenje, kao i prethodno, proizvodi i
elektrinu energiju. Kod ovog postrojenja dodatno je instalisan vrni
vrelovodni kotao (VVK) za grijanje mrene vode kod ekstremno niskih
spoljanjih temperatura.
Na slici 6.10 data je uproena ema postrojenja za kombinovanu
proizvodnju sa dva regulisana oduzimanja, koja se vode iz dijela TVP i TSP
(za toplifikaciju i industrijsku potronju). I ovo postrojenje, kao i prethodna,
proizvodi i elektrinu energiju. Kod ovog postrojenja takoe je dodatno
instalisan vrni vrelovodni kotao (VVK) za grijanje mrene vode kod
ekstremno niskih spoljanjih temperatura. Primijenjene su i regulaciono354

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

rashladne stanice za sluaj kada nije mogue zadovoljiti potrebe potroaa

za energijom kroz oduzimanja sa turbine.

PP
TVP
1 23
4 5

GP
ZVP2

TNP

ZVP1

NP

6
TPgrijanje

TPindustrija
D

VZ

SNV
OZ

G1

IZ2

ZNP3

IZ1

ZNP2

POK

ZNP1

Rec.vod
HZP HE
PPK

PIK

Povratna
mrezna voda
MP
K

Industrijski
kondenzat

Slika 6.8. Uproena ema postrojenja za kombinovanu proizvodnju sa

regulisanim oduzimanjima za industrijsku potronju i toplifikaciju sa TVP
i regenerativnim zagrijavanjem povratnog kondenzata
Mogunosti kombinovanja kod sastavljanja tehnololokih ema su
velike, ali se u skladu sa potrebama potroaa elektrine i toplotne energije
biraju najoptimalnija rjeenja sa stanovita toplotne ekonominosti. Ovo je
veoma sloen zadatak, kojem prethode detaljni prorauni svih elemenata
postrojenja, brojne analize i mnoge druge aktivnosti koje doprinose
postizanju boljih rjeenja.

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

355

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

TP
PP
TVP

GP

TNP

EKO

23456

VZ

ZVP2

OZ MP

TP

ZVP1
PIK

ZNP2

ZNP3

ZNP4

ZNP1

Rec.vod

PPK

D
NP

VVK

ZVP3

SNV

POK

HZP HE

HD

Slika 6.9. Uproena ema postrojenja za kombinovanu proizvodnju sa

regulisanim oduzimanjima za industrijsku potronju i toplifikaciju sa TNP
i regenerativnim zagrijavanjem povratnog kondenzata
Na osnovu prorauna principijelne toplotne eme (PTS) odreuju se
tehnike karakteristike termike opreme, koja treba da obezbijedi zadani
dijagram elektrinog optereenja i potreban nivo energetskih i tehnikoekonomskih pokazatelja termoelektrane i njenih sastavnih komponenti. Pri
tome, izabrana oprema TE ili energetskog bloka treba da obezbijedi
maksimalnu snagu.

356

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

PP
TVP

GP

TSP

TNP G
TPindustrija

ZVP3
ZVP2

ZVP1

PPK

TP

HE

NP

ZNP1

Rec.vod

ZNP2

SNV

ZNP3

HZP
ZNP4

HPV

VVK

OZ
MP
POK

Ind. DPK
kondenzat

DDV

Slika 6.10. Uprotena ema postrojenja za kombinovanu proizvodnju

sa regulisanim oduzimanjima za industrijsku potronju i toplifikaciju,
regenerativnim zagrijavanjem povratnog kondenzata i redukcionorashladnim stanicama (RRS)
Radi toga se PTS proraunava, prije svega, kod maksimalne snage,
dok prorauni kod niih meuoptereenja slue za odgovarajue provjere i
analizu termikog procesa. Kao to je to ve ranije reeno, proraun PTS se
izvede prema tri poznata naina prorauna toplotnih ema:
a) proraun u udjelima oduzimanja pare u odnosu na ukupnu potronju
pare na turbini;
b) proraun prema predhodno zadanom protoku pare na ulazu u turbinu
sa naknadnom korekcijom i definitivnim utvrivanjem te potronje;
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

357

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

c) proraun prema zadanom protoku pare u kondenzator turbine.

6.4. TEHNOLOKE EME NUKLEARNIH ELEKTRANA

Principijelno, razlikuju se dvije grupe nuklearnih elektrana sa parnim
turbopostrojenjem:
a) nuklearne elektrane sa parnim turbopostrojenjem, koje radi sa
svjeom parom visokih parametara (esto i sa dogrijevanjem pare
u generatoru pare), i
b) nuklearne elektrane sa parnim turbopostrojenjem, ija je svjea
para suvozasiena ili vrlo malo pregrijana (max. do 30 0C).
U dosadanjem razvoju nuklearne energetike, preovladavajuu
primjenu su nali nuklearni reaktori sa usporenim termalnim neutronima,
kao rezultat efikasne fisije jezgara atoma U-235 pri "bombardovanju" sa
sporim (moderiranim) termalnim neutronima. Takoe, u zadnjih desetak
godina intentivniji razvoj biljee reaktori na brze neutrone (brideri - oplodni
reaktori). Neophodnost ovakvog puta razvoja nuklearne energetike
uslovljena je ogranienim sadrajem fisibilnog izotopa uranijuma - 235 u
prirodnom uranijumu (samo 0,714 %), a u isto vrijeme u reaktorima sa
brzim neutronima (FBR) koristi se znatno vie uranijuma - 238. S druge
strane, na udaljenosti do 1500 km od teritorija Bosne i Hercegovine u
pogonu se nalazi ukupno 40 nuklearnih elektrana, sa 92 energetska reaktora
(1 do 6 reaktorskih jedinica po elektrani).
Najblie teritoriju Bosne i Hercegovine locirane su NE Krko (PWR,
707 MWe, Slovenija) i NE Paks (VVER, 3x460 +1x470 =1.850 MWe,
Maarska). Za sniavanje brzine neutrona do tzv. termalnih brzina
(energija), koriste se odgovarajui specijalni usporavajui materijali moderatori (obina voda, grafit, teka voda), koji su smjeteni u aktivnoj
zoni (jezgri) nuklearnog reaktora.
Nuklearno gorivo, koje se nalazi u vrstom stanju, formira se u
tehnoloke gorivne elemente i kao takvo ulae u nuklearni reaktor, zavisno
od tipa nuklearne reakcije. U reaktoru su ugraene i regulacione ipke
izraene od materijala koji dobro apsorbuju neutrone (bor, kadmijum i dr.).
Mijenjajui dubinu uranjanja uvlaenjem ili izvlaenjem regulacionih ipki
u aktivnu zonu reaktora mijenja se koliina apsorbovanih neutrona, a na taj
nain i snaga reaktora. Jedan broj takvih ipki se nalazi u sastavu zatitnih
358

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

ureaja, koje tite (zaustavljaju) reaktor od havarijskih situacija pri

iznenadnom naruavanju normalnog rada postrojenja. Osloboena toplota u
aktivnoj zoni reaktora odvodi se odgovarajuem nosiocu toplote - hladiocu
(obina voda, gasovi, teka voda, teni metali, organske tenosti). Preko
navedenih nosilaca toplote se ostvaruje termodinamiki ciklus nuklearne
elektrane.
Postrojenja nuklearnih elektrana se izvode kao jednokonturna (slika
6.11), dvokonturna (slike 6.12 i 6.13) ili trokonturna (slika 6.14). U sluaju
jednokonturne eme kod postrojenja nuklearnih elektrana, neophodno je
sprovesti odgovarajue bioloke mjere zatite u vidu hermetike zatite
turbopostrojenja, jer parna turbina radi sa radiokativnom parom. Da bi se
sprijeio prodor radioaktivne pare kroz spoljne zaptivae parne turbine u
okolinu, esto se u ove zaptivae dovodi neradioaktivna para proizvedena
specijalno za ovu namjenu u posebnim parnim kotlovima.
Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
ZVP - zagrijai visokog pritiska;
ZNP - zagrijai niskog pritiska;
K - kondenzator;
KP - kondenzatna pumpa;
NP - napojna pumpa;
D - degazator;
SNV - spremnik napojne vode

Slika 6.11. Jednokonturna ema nuklearne elektrane

Kod viekonturnih postrojenja nuklearnih elektrana, primarni krug sa
radnim fluidom koji hladi reaktor i prenosi toplotu u naredni krug je
hermetiki zatvoren, dok parna turbina u ovom sluaju ne radi sa
radioaktivnom parom, slike 6.12 i 6.13. Voda pod pritiskom, kao nosilac
toplote iz reaktora (1) ulazi u generator pare (2), gdje odaje toplotu
isparavajuoj vodi i ponovo se vraa u reaktor, ime se zatvara primarni
cirkulacioni krug ciklusa sa slike 6.12. Radioaktivnost nastaje u procesu
hlaenja gorivih elemenata, u kojima se odvija nuklearna reakcija cijepanja
jezgri atoma urana. Zasiena para iz generatora pare (2) ulazi u drugi
energetski cikulacioni krug ciklusa, tj. u dio turbine visokog pritiska (3),
gdje se dalje usmjerava u odvaja vlage (4), a zatim ulazi u dio turbine
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

359

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

niskog pritiska (5), koja je, zajedno sa turbinom visokog pritiska, povezana
sa generatorom (6). Izraena para se dalje kondenzuje u kondenzatoru (7), a
zatim se kondenzatnom ili napojnom pumpom (8) kondenzat alje ponovo u
generator pare (2) preko sistema regenerativnih zagrijaa (9). Drenani
kondenzat iz pojedinih zagrijaa prebacuje se u liniju osnovnog kondenzata
drenanim pumpama (10). Na taj nain se zatvara drugi cirkulacioni krug
ciklusa.
1
2

6
1
4

2 3

10

10

10

10

Slika 6.12. Principijelna ema dvokonturne nuklearne elektrane

sa zasienom parom kao radnim fluidom
U okviru novog ciklusa dozvoljeni su gubici pare i vode poto nisu
radioaktivni. Transformacija toplotne energije u nuklearnom reaktoru u
oblik elektrine energije izvodi se praktino i kod klasine kondenzacione
termoelektrane. Kod trokonturnih ema (kakva je NE Krko u Sloveniji), u
primarnom krugu osloboena toplota u jezgri reaktora zagrijava vodu, koja
krui u okviru ovog kruga. Toplota vode se, preko stjenki cijevi u
generatorima pare, prenosi na vodu sekundarnog kruga, slika 6.14. Para
koja nastaje u sekundarnoj strani generatora pare pokree turbinu, a ona
elektrini generator, koji dalje alje elektrinu energiju u mreu. Tercijalni
krug je namijenjen odvoenju toplote, koja se ne moe iskoristiti za
360

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

proizvodnju elektrine energije. Pumpe potiskuju vodu iz rijeke Save u

kondenzator i vraaju je nazad u rijeku Savu.
Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
ZVP - zagrijai visokog pritiska;
ZNP - zagrijai niskog pritiska;
K - kondenzator;
GP - generator pare;
KP - kondenzatna pumpa;
NP - napojna pumpa;
D - degazator;
SNV - spremnik napojne vode

Slika 6.13. Dvokonturna ema nuklearne elektrane

Nuklearne elektrane takoe mogu biti sa instalisanim turbinama sa
protivpritiskom (slika 6.15), kondenzacionim i regulisanim oduzimanjima
(slike 6.16 i 6.17).
Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
ZVP - zagrijai visokog
pritiska;
ZNP - zagrijai niskog pritiska;
EG - elektrini generator;
K - kondenzator;
GP - generator pare;
KP - kondenzatna pumpa;
NP - napojna pumpa;
D - degazator;
SNV - spremnik napojne vode

Slika 6.14. Trokonturna ema nuklearne elektrane

Kod nuklearnih elektrana se u primjeni nalaze i eme kod kojih se
nuklearni reaktor koristi samo za proizvodnju toplotne energije
(toplifikaciju), slika 6.18.

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

361

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
K - kondenzator;
TP - toplotni potroa;
EG - elektrini generator;
GP - generator pare;
CP - cirkulaciona pumpa;
RRS - redukcionorashladna stanica

Slika 6.15. Uproena ema nuklearne TE-TO

sa turbogeneratorom sa protivpritiskom
ema prikazana na slici 6.18 je veoma prosta i jednostavna, nuklearni
reaktor tradi na niskim temepraturama, pa se pri njegovoj izgradnji mogu
koristiti i loiji materijali.

Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
K - kondenzator;
KP
kondenzatna
pumpa;
TP - toplotni potroa;
GP - generator pare;
EG
elektrini
generator;
CP
cirkulaciona
pumpa;
RRS - redukcionorashladna stanica

Slika 6.16. Uproena ema nuklearne TE-TO sa meupregrijavanjem pare

362

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
K - kondenzator;
EG - elektrini generator;
KP - kondenzatna pumpa;
TP - toplotni potroa;
GP - generator pare;
IT - izmjenjiva toplote;
CP - cirkulaciona pumpa;
RRS - redukciono-rashladna
stanica

Slika 6.17. Uproena ema nuklearne TE-TO sa izmjenjivaem toplote

Takoe, ova ema ima jednostavan sistem za regulisanje i u dosta
sluajeva dala je povoljne ekonomsko-finansijske pokazatelje.

Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
TP - toplotni potroa;
CP - cirkulaciona pumpa

Slika 6.18. Uproena ema instalisanja postrojenja za centralizovano

snabdijevanje toplotnom energijom iz nuklearnih elektrana
Iz nuklearne elektrane toplota se potroaima moe dovesti parom iz
izjenjivaa toplote i sa vrelom vodom iz mrenih zagrijaa. Na slici 6.19 dat
Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja

363

Z. Milovanovi: Termoenergetska postrojenja - Teoretske osnove

je prikaz dovoenja toplote toplotnom potroau na nuklearnoj toplani.

Slika pokazuje blok instalisane snage 500 MW (ACT-500), instalisan na
prostorima nekadanjeg SSSR-a.

Legenda:
NR - nuklearni reaktor;
TP - toplotni potroa;
CP - cirkulaciona pumpa;
MP - mrena pumpa;
MZ - mreni zagrija

Slika 6.19. Uproena ema instalisanja postrojenja za centralizovano

snabdijevanje toplotnom energijom iz nuklearnih elektrana

364

Poglavlje 6: Tehnoloke eme termoenergetskih postrojenja