KONSTRUISANJE I DIMENZIONIRANJE

PRIMJENOM TAPNIH
MODELA

B - Bernoulli, Beam Theory

D - Deep beam, Detail, Disturbance, Discontinuity
Primjeri geometrijskog i statikog diskontinuiteta (D podruja)
Za razne sluajeve diskontinuiteta razraeni su tapni modeli, koje
moemo podijeliti u D1, D2 i D3 modele.

D1 model za uvoenje
koncentrine sile u gredu
D2 modeli koriste se na mjestima djelovanja dvije koncentrine sile.
Primjeri D2 modeli: a)optereenje u blizini oslonca; b)konzola; c)vor rama

Statiki neodreen tapni model

Prekobrojna sila u uzengijama moe se odrediti prema obrascu:

a
2 1
Tw = z F
3
Specijalni tipovi reetka kojima se modeliraju nagle promjene visine grede
jesu D3 modeli.
Podruje tapa sa naglom promjenom visine izloeno savijanju sa
negativnom poprenom silom
 vorovi tapnih modela
Tip 1 : C C C vor
C-C-C vorovi javljaju se u
podrujima unutranjih oslonaca
kod kontinuiranih nosaa
R C2
c1 = c2 =
a1 b a2 b
C3 R cot + C2( )
c3 = =
a3 b a3 b

a = a 1 sin + a 2 cos
R
D=
sin
D R
c = =
a b a b sin
R
c =
b sin (a 1 sin + a 3 cos )
 Tip 2 : C T C vor

R R
c = c1 = T = f yd As
a b sin a1 b
Tip 3 : T C T vor

U principu svi vorovi tapnih modela zasnovani su na osnovnim

vorovima tip 1, 2 i 3. Sloeniji problemi rjeavaju se superpozicijom
osnovnih vorova, odnosno preklapanjem modela osnovnih vorova.
 Primjeri tapnih modela
Kruti stubovi (J1 J2)
Vitki stubovi mekani na savijanje (J1 << J2)
Uticaj poprene sile

Ugao rama optereen momentom

sa pozitivnim predznakom
Ugao rama optereen momentom srednjeg intenziteta

Ugao rama optereen momentom velikog intenziteta

Ugao rama optereen momentom velikog intenziteta

Velika razlika izmeu visine rigle i

stuba (h2 >>h1)
 Konzole

Za opis nosivosti konzola koristi se D2 model (slika 8.22a). Razlikujemo

normalne konzole (slika 8.22b),
0,5z a 1 2z
kod kojih se uglavnom uzengije postavljaju vertikalno i visoke konzole
(slika 8.22c),

0,3z a1 0,5z
gdje se preporuuju horizontalne uzengije.

Ukoliko nema nekih posebnih saznanja, prema EC2 se za horizontalnu

proraunsku silu uzima,
Fx 0,2 Fz
Modeli konzola
Presjeci mjerodavni za proraun
Odreivanje sila u tapovima

vorovi A,B i C tapnog modela

Armatura konzole sastavljena od horizontalnih petlji i uzengija
Raunski primjer : Dimenzioniranje konzole sa odnosom ac < hc
Temelji
Ekscentrino optereen temelj samac
Izdignuti oslonac
Gerberov zglob
Greda sa izdignutim osloncem i vutom
 T vor izloen
djelovanju
simetrinog
momenta

Prihvat poveanog momenata sa lijeve strane T vora

 tapni modeli za T
vor sa
kontinuiranim
stubom
a) Pozitivni moment
M1 ; b)Negativni
moment M2
 Primjer 2 Spoj monolitan zid montana ploa

Formiranje STM-a

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

STM za monolitan spoj

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

STM za monolitan spoj

7
76,28

2
8,
169,47
2

82,13
23
1,
82,13

39

0
,3
31
1 147,33

98,41
27
8,

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

Formiranje STM-a za montane veze

Tuzla, 26.05.2007.
 ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

Formiranje STM-a za montane veze

2
3 5

0
45 0
30
1 4

Tuzla, 26.05.2007.
 ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

3
2
60 60
Z 5'
P(Z)
8 9
6
1' 25 45 45

1 7 4'
P
PRITISNUTI STAP
ZATEGA

Tuzla, 26.05.2007.
 ANALIZA PRIMJENOM TAPNIH MODELA (STM) (PRIBLINI POSTUPAK)

27 Usporedba STM-a
76,28

8,

169,47 125,21
2
3 Sila u zategnutoj
armaturi manja 7%.
82,13
23

31
,26
1,
82,13

,3
44
39

0
0
,3
31

0
30
1 147,33 4 86,87
98,41
27
8,

157,75 3 125,21
60 45 30
5'

32
Sila pritiska u voru 1
,53

,53
32

0
9

,3
manja 16%. 28,36 8 16,27

31
6
7
5 2 ,3 8
55 ,55
6,6

25 8, 45
7

1 94,09 7 102,96 4' 86,87

PRITISNUTI STAP
ZATEGA
Tuzla, 26.05.2007.
F=1500kN

500

40
400
F=1500kN

400
B
400
 F=1500kN

400
+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
 F=1500kN

0,5h
+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
 F=1500kN

T2=287kN

7kN

kN
C4=152

0,5h
55
=4
C5

T1=353kN
C3=287kN
C2=1500kN

C1=353kN

+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
 F=1600kN F=1600kN

50

800
D1

Debljina zida je
d=40cm

1800
B1

200
800
D2

400
800

B2

400
400 400
 F

248 C1 C2 725kN/m
325kN/m 248 304
T1
 F

248 C1 C2 725kN/m
325kN/m 248 304
T1
T1 = 403kN 1
C3
=
cca. 450

57
kN 0

C1 = 403kN 2
T1 = 403kN

C5 = 403kN

C2 = 1600kN
cca.75,90

C4 = 1
650k
N
F
 T
T1

267
C
C1

D2

100
C2

T= 2397kN T1= 403kN

T
T1

267
C = 3997kN
C
C1

100 C1 = 403kN
C2

C2 = 1600kN
T1= 403kN

C2 = 1600kN
C1 = 403kN
T4 =
T3 = 01994kN 1908kN0
4 cca. 45 cca. 780 5 cca. 40 6
N
412kN
4k
C6

C7 =
8
24
=
28

8=
2

C
0k
N
C = 3997kN
T= 2397kN