Professional Documents
Culture Documents
I GENERALIJE:
Ime i prezime, godine starosti(datum i mesto rodjenja),mesto zivljenja, kolska sprema i profesija kojom se sada bavi,brano
stanje, broj dece(kog pola), nacionalnost, veroispovest,levoruk,desnoruk.
Prethodne hospitalizacije-njihov hronoloki redosled(koje je po redu ovo lecenje,kada i gde su bila prethodna,Dg tada),gde ide na
kontrole,koliko cesto su kontrole,kada je poslednji put bio,okolnosti sadanjeg prijema i dolaska u bolnicu(dobrovoljno, uz
sugestiju lekara ili porodice, prinudno, hitna pomo, uz organe vlasti-policija). ),koji lekar ga je primio na odeljenje.
II GLAVNE TEGOBE :
Razlozi zbog kojih pacijent dolazi na leenj,iskazano reima pacijenta(samo nabrojati-utvrditi najznaajnije psihijatrijske
simptome i znake:nesanica, strah, neraspoloenje, bezvoljnost, i sl.).
IV LINA ANAMNEZA :
Koliko moe da se seti.Notirati periode o kojima pacijent ne govori i emocije vezane za njih ( bolni, stresogeni, konfliktni
periodi).
1.Prenatalna istorija:
Trudnoa majke i porodjaj(prirodni,carski rez,u terminu,prevremeni,provocirani),porodjajne traume,defekti na rodjenju,da li je bio
planirano i eljeno dete.
a ) socijalni odnosi: odnos prema brai i sestrama,drugovima,broj drugova i bliskost sa njima,da li je bio lan ili vodja grupe,
popularnost u drutvu, uestvovanje u grupnim aktivnostima,agresivno, pasivno, anksiozno, antisocijalno ponaanje;
b) kolovanje: koliko se pacijent kolovao,kako je izabrao skolu(svojom voljom ili pod pritiskom),da li je bio odvojen od porodice
za vreme skolovanja,prilagodjavanje u toku kolovanja(da li je bio zadovoljan skolom ,drustvom),omiljen ili ne od strane
nastavnika, interesovanje za odredjene predmete, talenti,sport, hobi,potekoe sa uenjem i njihovo savladavanje i uticaj na
dete,fakultet,studiranje
c) emocionalni ili fiziki problemi vezani za adolescenciju :none more, fobije, masturbacija, umokravanje u krevet, beanje od
kue, delinkvencija, problemi sa telesnom teinom,oseanje inferionosti(manje vrednosti);
d) psihoseksualna istorija:
I radoznalost, infantilna masturbacija,
II sticanje znanja o seksu, odnos roditelja prema seksu
III poetak puberteta, oseanja u vezi sa tim,oseanja u vezi sa masturbacijom,razvijanje sekundarnih seksualnih
karakteristika(normalno-muski,zenski tip)
IV seksualne aktivnosti u adolescenciji, izlasci, zabavljanje,masturbacija, polucija
www.belimantil.info
V odnos prema suprotnom polu:nesigurnost, stidljivost, agresivnost, potreba za dokazivanjem, anksioznost
VI seksualno iskustvo, seksualni problemi, homoseksualna iskustva,
parafilije(inverzije:pedofilija,zoofilija,gerontofilija;perverzije:voajerizam,egzibicionizam,transvestizam), promiskuitet
5. odraslo doba:
i. seksualni odnosi pre braka:prvi seksualni kontakt(sa koliko godina),da li ste imali neku sex bolest,da li ste
zaljubive prirode,da li ste imali idola partnera(ko je to bio),prva ozbiljnija veza i kada,koliko je trajala,zasto
ste raskinuli,da li ste skloni kratkim ili dugim vezama
ii. brana istorija:koji vam je ovo brak po redu,kada ste se ozenili prvi put,zasto ste se razveli, godine kada je
brak zapoet,vencan ili ne(nain venanja), planiranje porodice,stavovi prema podizanju dece,sex problemi
u braku,oblasti slaganja i neslaganja,problemi u braku(slazu se ili ne),rukovodjenje novcem
iii. simptomi seksualnih smetnji: anorgazmija, impotencija, frigidnost
iv. odnos prema trudnoi i deci
v. seksualne aktivnosti, parafilije
mukarci: da li ste sluzili vojsku,sa koliko godina,gde ste bili u vojsci,u kom rodu ste sluzili,prilagodjavanje, povrede,javljanje
psihijatru u to vreme,jeste li bili pun vojni rok, oslobadjanje od sluenja vojnog roka i razlozi za to,nagrade ili kazne u vojsci;
ene: prva menstruacija,menstrualni ciklus ( urednost, bolnost),trudnoe i porodjaji ( tok,komplikacije),
pobaaji(namerni ili spontani)
V PORODINA ANAMNEZA
Ko su lanovi porodice,godine starosti, obrazovanje, brani status,zdravi ili ne,porodina atmosfera u kojoj je pacijent
odrastao;opis ukuana-linost, inteligencija;sadanji odnosi izmedju pacijenta i lanova porodice; istorija mentalnih bolesti
(hereditet):samoubistva, ubistva, psihijatrijske bolesti, epilepsija, alkoholizam i bolesti zavisnosti;
porodina anamneza se uzima i od pacijenta i od nekog od lanova porodice, obzirom da se mogu dobiti sasvim razliiti
opisi istih ljudi ili dogadjaja
VI SOCIJALNA ANKETA
Gde pacijent ivi(stan-kuca),opis stanovanja i susedi(da li se slazu);da li je dom prenaseljen; izvori porodinih prihoda i potekoe
u vezi sa tim;javne funkcije(da li je stresogeno),ko vodi brigu o deci;
www.belimantil.info
PSIHIKI STATUS :
( procena svih devet psihikih funkcija)
OPIS PACIJENTA -opis pacijentove pojave i ponaanja ( kao kada bi to pisac uradio).
1.Izgled( uredne, neuredne spoljanjosti),
2.Dranje (upadljivo-neupadljivo)
3.Ponaanje ( sumnjiavo, bojaljivo, inhibovano, i sl.);
4.Gestovi, mimiki izraz ( adekvatne mimike ekspresije ili ne)
5.Motorna ekspresija ( oskudna, motorna hiperaktivnost, i sl.).
6.Verbalni kontakt se lako uspostavlja i odrava ili teko, kontakt se produbljuje ili ostaje na povrnom nivou;
7.Odgovori na postavljena pitanja su direktni i logini ili ne
8.Reakciono vreme produno ili ne
9.Stav prema ispitivau ( kooperativan, oprezan..)
10.Spremnost na saradnju.
11. Kontakt oima se uspostavlja ili ne sa pacijentom
I SVEST
Procena orijentisanosti pacijenta:
a)spaciotemporalna orjentacija
-u vremenu-temporalna;( pitati za godinu,godisnje doba,mesec,datum,dan kada se vodi razgovor)
-u prostoru-spacijalna;( gde se nalazi, bolnica, sprat,drzava,grad)
b)autopsihika orjentacija
-prema sebi ( ko je, da li se izmenio u poslednje vreme i kako/ev. depersonalizacioni fenomeni)
c)alopsihika orijentacija
-prema okolini ( da li se okolina pacijenta izmenila u poslednje vreme i kako / ev. derealizacioni fenomeni)
NORMALNO:pacijent je svestan orjentisan(u prostoru,vremenu,prema sebi i drugim licnostima),bez fenomena depersonalizacije i
derealizacije
II OPAANJE:
Pitati pacijenta da li uje glasove koje drugi ne uju, da li dolaze iz glave ili spolja, ta govore,koliko ih ima, da li mu se prividjaju
slike pred oima ili neto drugo; da li ima utisak da je hrana promenila ukus u poslednje vreme; da li osea mirise koje drugi ne
oseaju; da li osea gamizanje po telu ili sline senzacije;da li su predmeti promenili velicinu(metamorfopsije)
Pitanja vezana za halucinacije u oblasti svih ula - kada se javljaju ( nou ili danju), koliko traju, kako ih doivljava i tumai, tj.
objanjava;
NORMALNO:Ne stie se utisak niti se per anamnesis dobijaju podaci o postojanju perceptivnih obmana ( koristi se ovakva
formulacija obzirom da pacijent moe da negira postojanje perceptivnih obmana).
www.belimantil.info
8.metamorfopsije-promena velicine prostora ili objekata(mikropsije-smanjenje,makropsije-
uvecanje,dismegalopsije-deformitet)
9.psudohalucinacije-pac su psih.zdravi i znaju da halucinacije realno ne postoje(fantomski ud-amputiran ud
dozivljava kao da postoji;hipnagogne i hipnopompicne halucinacije-u toku budjenja ili padanja u san;scotoma scintilans-svetlaece
tacke kod migrene)
III PANJA:
- procena tenaciteta(usredsredjenosti)/ vigilnosti(usmerenosti) panje
- procena aktivne(voljna)/pasivne(jak intenzitet informacije) panje
Koristiti Burdonov test za procenu panje - traiti od pacijenta da u nekom tekstu precrta svako slovo koje se esto ili retko
pojavljuje ( npr. slovo o i ); traimo da imenuje pet stvari(MLEKARA,PEKARA,APOTEKA,KLJUC,AVION) od mnotva koje
mu se nakratko pokau ili da govori dane u nedelji unazad;
NORM:paznja ocuvana,ujednacenog tenaciteta i vigilnosti
IV PAMENJE:
- procena sposobnosti upamivanja- da li je u stanju da ponovi estocifreni broj ili tri pokazana predmeta posle
nekon kratkog vremena;
- procena pamenja za starije dogadjaje - pitati za vanije datume u pacijentovom ivotu / datum venanja, rodjendane,
odlazak u vojsku i sl.)
- procena pamenja novijih dogadjaja - pitati pacijenta ta je radio ili jeo prethodnog dana, da li je imao posetu i ko je bio,
ta je bilo na televiziji, i sl.
NORM:ocuvani funkcija upamcivanja kao i pamcenje za starije i novije dogadjaje
V MILJENJE :
Poremeaje miljenja po formi: ispitujemo analizirajui govor pacijenta ( usporen, ubrzan misaoni tok, blok misli(prica pa stane
pa ne zna gde je stao) ,bolesna opirnost, rasulo misli itd.) , po mogunosti citirati izlaganje pacijenta;analiziramo i govor
pacijenta - bogatstvo renika, adekvatno korienje stranih ili redjih izraza, gramatiku ispravnost;
Poremeaji miljenja po sadraju: proceniti prisustvo
a)prisilnih-da li Vam se nameu neke misli protiv Vae volje ili radnje koje neodlono morate da izvrite?
b)precenjenih-da li vam je nesto preterano vazno i sta je to?
c)sumanutih ideja:
- da li imate problema sa ljudima, utisak da su protiv Vas
- da li imate utisak da Vas prate, prislukuju, ele da otruju, i sl.
- da li imate utisak da Vam itaju misli
- da li imate neke posebne sposobnosti, moi ili talente i koje
- da li se sadraj iz novina ili sa TV-a odnosi na Vas
- da li su Vae misli glasne i neko drugi moe da ih uje, i sl.
Sumanute ideje analizirati po strukturi, mehanizmu nastanka i sadraju; proceniti da li su podlone korekciji ili ne(pokusati da
razuverimo pacijenta);ispitati osnovne misaone preokupacije pacijenta, nain interpretiranja zbivanja u njegovoj okolini,proceniti
tenedencije ka disimulaciji ( prikrivanju);
NORM:nema poremecaja misljenja po formi i sadrzaju
www.belimantil.info
POREMECAJI:I po formi:
1.bolesna opsirnost-manifestuje se gubitkom ciljne predstave(kod:demencije,oligofrenije,epi)
2.usporen misaoni tok-smanjen broj izgovorenih reci i misli u jedinici vremena(kod MOPS,depresije).Podvrsta
je misoni blok kada se misljenje sasvim zaustavi(kod depresije postepeno a sch naglo pa ne zna gde je stao).Mutizam-gasenje
impulsa za govor(ne govori niti odgovara).
3.ubrzan misaoni tok-misli naviru,govor je ubrzan(kod manicnih)
4.rasulo misli-nepovezano misljenje i raspad pojmova(kod sch)
5.inkoherentno misljenje(mentalna konfuzija,amentni sindrom-nepovezano misljenje sa
dezorjentacijom(kod:delirijuma,demencije,sumracnih stanja,toksiinfektivnih psihoza)
6.perseveracija-ponavljanje misaonog toka:verbigeracija-ponavljano izgovaranje nekih reci(kod:alkosa,CVI)
II po sadrzaju:
1.precenjene(fiks) ideje-davanje preterane vaznosti nekom sadrzaju(kod:poremecaja licnosti i zdravih)
2.prisilne ideje-su ideje koje se namecu protiv volje pacijenta,koje su neprijatne,zahtevaju izvrasenje radnje-
pranje ruku(kompulziju)a neizvrsenje je praceno anksioznoscu(kod opsesivno- kompulzivne neuroze)
3.sumanute ideje-su zasnovana na bolesnoj osnovi licnosti a ne na realnim cinjenicama i nepodlozne su
korekciji.Vrste:
A.po strukturi:1.paranoidne-nesistematizovane,neuverljive za okolinu,lakse podlozne promeni2.paranoicne-
sistematizovane,logicne,uverljive za okolinu,teze promenljive,prva karika u lancu sumanutih ideja je bolesna(npr.moja zena me
vara)a ostale se logicno nadovezuju na prvu
B.prema sadrzaju:1.sumanute ideje proganjanja(neko ga prati)2.ljubomore(zena ga vara)3.erotomanske(u
njega je zaljubljena neka poznata licnost)4.ekspanzivne:megalomanske-ideje velicine(najveci,nepobedljiv),pronalazastva,visokog
porekla,mesijanske5.depresivne(zivot nista ne vredi,kriv je)6.religiozne(komunikacija sa djavolom,andjelima,isusom,bogom
itd)7.citanje,emitovanje,oduzimanje,ubacivanje,kradja misli7.hipohondricne8.uticaja(drugi ljudi ga kontrolisu)
C.po mehanizmu nastanka:1.halusinatorni(na bazi halucinacija se formiraju sum ideje)2.intuitivni(na
osnovu predosecaja ali nema dokaze)3.interpretativni(bolesna tumacenja dogadjaja oko sebe)4.fabulativni(na osnovu fantazija-
lazi se formiraju sum ideje)
VI INTELIGENCIJA:
Proceniti obim znanja pacijenta, pitanja prilagoditi nivou obrazovanja, nekolovane i nepismene pitati za ime Predsednika
Rrepublike, naziv drave, glavni grad, kao i pitanja vezana za aktivnost kojom se bavi ( poljoprivreda, domaiki poslovi i sl.);
pacijente sa kolom pitati za: granice nae drave, imena veih reka, vanije dogadjaje iz nae istorije, imena kontinenata, svetske
ratove i aktuelne dogadjaje ( politike, kulturne, sportske i sl.)
Mali kliniki test inteligencije- pitati sve pacijente bez obzira na stepen obrazovanja:
procena se vri na osnovu bogatstva poznavanja i tumaenja apstraktnih i konkretnih pojmova, razlikovanju bitnog od nebitnog,
tumaenju narodnih poslovica, izreka i zagonetki;
NORM:inteligencija prosecna u skladu sa obrazovanjem
VII EMOCIJE :
Iz izgleda i ponaanja pacijenta moe se delom proceniti raspoloenje; posmatrati konstantnost raspoloenja i uticaje koji ga
menjaju, notirati sve kvantitativne i kvalitativne poremeaje emocija;postaviti pitanja vezana za postojanje strahova, napetosti,
razdraljivosti, tuge, euforije, sposobnosti doivljavanja zadovoljstva;
NORM:nema kvantitativnih ni kvalitativnih poremecaja emocija
POREMECAJI:I kvantitativni:
1.euforija-bezrazlozna veselost(pac je veseo,radostan,optimista itd)
2.depresivno raspolozenje-bezrazlozna tuga(pac jezabrinut,tuzan,place)
3.apatija-snizenje i gasenje emocija(kod sch)
www.belimantil.info
4.patoloski afekat-jaka razdrazenost(na najmanji povod reaguje burno sa motornim preznjenjem)
5.emocionalna razdrazljivost-ne moze da odlozi emocionalno reagovanje(reaguje burno i brzo)
6.emocionalna labilnost-lako i brzo menjanje raspolozenja(kod hitericnih neuroza,dece,starih)
II kvalitativni:
1.paratimija-bolesnik misli tuzno a ima emociju veselosti
2.paramimija-pac ima emoc. tuge a pocne da se smeje
3.defekt emocionalnog odnosa(emocionalne rezonance)-svojim emocijama ne moze da prati sagovornika
VIII NAGONI :
Pitati pacijenta za:kvalitet apetita, seksualni ivot, nagon i elju za ivljenjem; pitati da li je bilo tzv. crnih misli , planova ili
pokuaja samoubistva, samopovredjivanja; proceniti eventualne autodestruktivne , suicidalne ili homicidalne tendencije;
NORM:nagonski dinamizmi ocuvani
VRSTE:I vitalni(za zivotom i ishranom-hrana,voda),II nagoni odrzanja vrste(seksualni i roditeljski) III socijalni nagoni
IX VOLJA :
Pitati pacijenta za sadanje aktivnosti, planove za budunost i proceniti kapacitete za njihovu realizaciju;
proceniti upornost, sugestibilnost pacijenta, ispitati da li postoji negativizam, ambivalentnost(da li je odlucan ili hocu-
necu),abulija(pasivan),impulsivne radnje(kleptomanija-kradja,piromanija-podmetanje pozara,dipsomanija-pijenje
alkohola,poriomanija-besciljno lutanje),katatoni fenomeni i dr.
NORM:voljni dinamizmi ocuvani
www.belimantil.info
*UVID( uvidjavnost)- stav prema sopstvenoj bolesti proceniti direktnim pitanjem pacijenta - da li smatra da je bolestan i od koje
bolesti boluje, da li bolest zahteva leenje; proceniti da li postoji potpuni ili delimini uvid, ili je pacijent bez uvida u svoju bolest
i potrebu leenja;
NORM:ima uvid u svoje stanje,smatra da je bolestan i da treba da se leci(recima pacijenta napisati)
Ako ima uvid verovatno nije psihoza i obrnuto.
Na kraju prvog intervjua /razgovora uvek pacijentu ostaviti mogunost da nas neto pita - da li Vi imate neto mene da
pitate-
posebno je delikatno voditi razgovor sa odredjenim kategorijama pacijenata i u tim sluajevima se savetuje sledee,
ukoliko je pacijent:
a) suicidalan - napraviti uvek antisuicidalni ugovor
b) paranoidan - ne konfrontirati se sa pacijentom direktno, ve indirektno sugerisati da postoje i drugi naini
razmiljanja iako razumemo kako se osea
c) impulsivan - rei pacijentu da moe kazati ili oseati bilo ta ali da ne sme uiniti nikakvu nasilnu radnju ; ne
dodirivati pacijenta bez opreza, ne pokazivati ljutnju, strah ili uznemirenost;
www.belimantil.info