Definicije panje:

1. Panja predstavlja sposobnost usmeravanja i odravaja psihike

energije i aktivnosti u odreenom pravcu, prema odreenom cilju,
kao i sposobnost promene tog pravca i cilja.
2. Panja je usmeravanje i usredsreivanje psihike energije na
odreeni predmet, koji moe biti informacija aktuelne realnosti ili
predmet seanja i razmiljanja.
3. Panja je psihika funkcija pomou koje ovek moe da usmeri i
odri svoju psihiku energiju na odreenoj informaciji koja je u
nekom vremenskom intervalu predmet njegovog interesovanja.
4. Panja je usmeravanje i usredsredjivanje mentalne aktivnosti na
odredjeni predmet, pojavu, misao, situaciju
5. Panja je uslov jasnosti doivljavanja (Karl Jaspers)

Osnovni elementi panje:

TENACITET (postojanost, usredsreenost panje) je sposobnost da
se panja, tj. psihika energija, zadri onoliko dugo na informaciji
koliko to potreba odn. zadatak zahteva. Sadraji koji su za reavanje
zadatka nevani bivaju za to vreme eliminisani, apstrahovani.
VIGILNOST (pokretljivost, gipkost panje) je sposobnost da se
psihika energija i opaajni aparat brzo prenosi sa informacije na
informaciju, odn. sposobnost brzog prebacivanja panje sa predmeta
na predmet (efikasno preusmeravanje panje sa informacije na
informaciju prema potrebi zadatka).

Zajedniki faktor za obe osobine panje je vreme (zadri na predmetu

onoliko dugo i brzo premeta). Zdrave osobe poseduju obe osobine
panje podjednako dobro razvijene, s tim da se prema potrebama zadatka
as aktivira tenacitet, a as vigilnost. Tenacitet i vigilnost su u obrnutoj
srazmeri (kada jedan jaa, drugi slabi).
Npr. nastavnik dok predaje, tokom itavog asa aktivira tenacitet svoje
panje, i trudi se da panju zadri na temi predavanja. Nakon asa odlazi
kolima u grad. Tokom vonje, umanjuje se tenacitet a aktivira se vigilnost
panje, jer je u toku gradske vonje neophodno da se panja vrlo brzo
premeta sa predmeta na predmet (semafor, peaci, drugi automobili,
retrovizor).

Postoje velike individualne razlike u tenacitetu i vigilnosti panje. Variranja u

njihovom intenzitetu su velika i kod jedne iste osobe. Na panju utiu i
motivacija, zamor, opte zdravstveno stanje i niz drugih faktora. Kod
psihikih poremeaja faktori poput jakog afekta, stanja izmenjene svesti,
ulnih obmana i poremeaja miljenja utiu na tenacitet i vigilnost panje.

inioci koji izazivaju i odreuju panju:

postoji prirodna, uroena tendencija da izvesne drai ili izvesna

svojstva drai privlae nau panju (veliina, promena veliine,
jaina, promena jaine, prestanak drai, pokret itd.)
panju mogu izazvati i usmeravati i izvesni unutranji inioci, kao
to su motivi, interesovanja i oekivanja
psihika aktivnost moe biti usmerena i namerno, hotimino

Odlike panje:

1. Poveana budnost (panja predstavlja stanje poveane budnosti)

2. Usmerenost i selektivnost (u svakom trenutku na receptore naih
ula deluje ogroman broj drai. Veina njih, bez uea svesti,
protie kroz nervni sistem obezbeujui tonus modane kore, dok
samo manji broj informacija zapaamo, u skladu sa vlastitim
interesom)
3. Prilagoavanje (itav organizam se prilagoava za to bolji prijem
informacije)
4. Jasnija svest o opaenoj informaciji (postojanje jasnije svesti o
sadrajima ka kojima je panja usmerena)
Podela panje (na osnovu podsticaja koji je aktiviraju):

Aktivna panja (direktivna, predstavlja manifestaciju volje)

Pasivna panja (nevoljna, aktivira se informacijom koja se
nametne sferi opaanja i izazove panju)
Sekundarna voljna panja je ona panja koja nije maksimalno
usredsredjena ali se odvija bez napora zbog motivisanosti (pr. kada
hirurg vadi konce).

Pasivna panja je filogenetski stariji vid panje, koji se odvija automatski a

organizuje se na nivou subkortikalnih struktura (amigdaloidni kompleks, nc.
caudatus, limbiki alokorteks), dok se voljna panja organizuje kroz sadejstvo
subkortikalnih struktura sa neokorteksom. U ivotinjskom svetu ovaj vid
panje je znaajan za registrovanje informacija koje su vane za odravanje
ivota jedinke, odn. pokreta je refleksnog orijentacionog odgovora. Ne
aktivira panju svaka informacija, ve samo ona koja poseduje odreene
kvalitete. Npr. izuzetno intenzivna informacija e svakako izazvati panju. To
e uiniti i dra manjeg intenziteta, ukoliko je u prostoriji tiina. Prekidajui
svetlosni signali (migavci) e pre izazvati panju nego kontinuirano svetlo.
Panju moe izazvati i nagli prekid drai. Pasivna panja moe da pree u
aktivnu, a ne mora. Npr. kada u vreme nastave vrata od sale otvori bolesnik
sa odeljenja, vidi da je nastava u toku pa zatvori vrata, studenti na par
trenutaka prekidaju sa aktivnom panjom koju su do tada usmeravali prema
reima profesora i izazvani lupom vrata usmeravaju pasivnu panju na
bolesnika. im je bolesnik napustio sluaonicu, studenti prestaju sa pasivnom
panjom i ponovo se aktivno, voljno, usmeravaju na nastavu. Neto kasnije,
u sluaonicu ulazi glavni medicinski tehniar i obavetava profesora da je
jedan pacijent kolabirao. U trenutku ulaska u sluaonicu, studenti pod
uticajem nametnute drai (lupa vrata) manifestuju pasivnu panju, ali je
odmah pretvaraju u aktivnu, voljnu panju i kreu sa profesorom sa svesnim
zadatkom da posmatraju kako se ukazuje pomo kolabiranom pacijentu.

Odnos tenaciteta i pasivne panje

Pasivna panja, kao i vigilnost, nalazi se u obrnutoj srazmeri prema

tenacitetu: to je tenacitet intenzivniji, to je pasivna panja slabija, i obratno.
Osobe sa hipertrofiranim tenacitetom, zbog slabe vigilnosti, loe voze u
gradskim uslovima. Isti vozai, zbog hipertrofisanog tenaciteta, imaju slabost
pasivne panje te ne zapaaju saobraajne signale koji prema svojoj nameni
treba da se nametnu kao dra i izazovu pasivnu panju.

Komponente panje:

Selekcija
Usmeravanje
Usredseivanje

Osobine panje:

Tenacitet (postojanost)
Vigilnost (preusmeravanje)
Obim panje
Stalnost panje

Obim (opseg panje): Podrazumeva sposobnost zapaanja meusobno

nepovezanih pojedinosti u kratkom vremenskom intervalu, odn. sposobnost
da se panja istovremeno usmerava na vei broj informacija. Ispituje se
tahistoskopom. Ova sprava projektuje na platno veu grupu predmeta u vrlo
kratkom vremenskom intervalu (npr. stoti deo sekunde). Osoba sa prosenim
opsegom panje u stanju je da izdvoji 5-6 elemenata, deca neto manje.

Stalnost panje se definie kao efikasnost koncentracije u vremenu. Panja

nuno fluktuira i sa proticanjem vremena pada efikasnost koncentracije zbog
eksploatacije sinapsi (habituacija). Dugotrajno zadravanje panje na
odreenom predmetu izaziva zamor modanih elija (nakon oko 45 minuta).
Nakon toga je potrebna vremenska pauza da se modane elije oporave od
zamora.

Dinamika panja je vii oblik voljne panje to je sposobnost da se u

okviru jedne delatnosti psihika energija stalno pomera sa jedne informacije
na drugu. Potrebni su joj stalno novi impulsi da bi se odrala.
Produena panja odnosi se na proces uenja i zavisi od mnogo drugih
inilaca (energije, volje, emocija).

Difuzna panja postoji uvek kada panja nije usmerena na jedan poseban
deo perceptivnog polja.

Telesne manifestacije panje:

1. Spoljanje (telo i oi su usmerene ka objektu posmatranja,

poluotvorena usta, nabrano elo itd.)
2. Unutranje (suavanje zenica, promene u psihogalvanskom
refleksu, promene pulsa, usporeno disanje i varenje, blokada alfa-
ritma u EEG-u itd.)

*EEG fenomeni panje: Panju je mogue elektroencefalografski registrovati,

to se manifestuje isezavanjem alfa-ritma u okcipitalnim odvodima i
pojavom breg beta-ritma (dolazi do desinhronizacije osnovnog EEG-crtea).

Modane strukture sa ulogom u medijaciji panje

Retikularni aktivirajui sistem ima bitnu ulogu u medijaciji panje, zbog ega
su neke psihijatrijske kole panju ukljuivale u svest, odnosno senzorijum,
to bi bili sinonimi (zajedno ine energijsku grupu psihikih funkcija).

Sledea vana raskrsnica za filtriranje informacija je talamus (aktivira

odreena podruja korteksa), a odreenu ulogu imaju i hipotalamus,
hipokampus, girus cinguli, amigdale, prefrontalni korteks i temporoparijetalni
i okcipitalni reanj. Kada postoji sloen zadatak vezan za znaajno
angaovanje panje (sadejstvo stimulusa) uoeno je da je pojaan protok
krvi kroz girus cinguli.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

U svakodnevnom govoru esto koristimo pojam "panja": roditelji upozoravaju

djecu da budu paljiva u koli, nastavnici govore uenicima: "Obratite panju na
...", sudarimo li se s prolaznikom na ulici, ut emo: "Pazite kuda hodate!". to je
panja i koliko je ona vana za na ivot? Iscrpljuje li se smisao i vanost ove,
naizgled, svima poznate i jasne sposobnosti nae psihe u aktivnostima
svakodnevnog ivota, ili ona za ovjeka ima mnogo dublje i vee znaenje koje ne
poznajemo?
Drevni nam mudraci poruuju: spoznaj samoga sebe i upoznat e bogove! Ukoliko
ne poznajemo svoje mogunosti, ne moemo ih ni koristiti u onoj mjeri u kojoj
nam je to priroda ponudila. Svi bi se udili kada bi netko uporno zanemarivao
svoju desnu ruku i sluio se samo lijevom. Meutim, svi to inimo s "rukama" nae
psihe. Ne poznajemo sve svoje potencijale, a jo manje znamo kakvi bi oni mogli
biti kada bi ih razvijali i sluili se njima prirodno, kao to prirodno koristimo dvije
ruke naeg tijela.
PANJA I SVIJEST
Koliko je panja vana za ivot ovjeka govori injenica da ni jednu svjesnu
aktivnost ne bi mogli obaviti bez panje usmjerene na tu aktivnost. Ni jedna knjiga
ne bi bila proitana, ni jedna vjetina savladana, niti jedno znanje naueno. Ono
na to ne obraamo panju ostaje izvan polja nae svijesti i tako za nas
jednostavno ne postoji.
Panja je neodvojiva od svijesti. Ona je produena ruka svijesti kojom u svijest
unosimo sadraje vanjskog, ali i naeg nutarnjeg svijeta inei ih tako dijelom
naeg iskustva. Mogli bi rei da je panja kanal komunikacije putem kojeg naa
svijest dolazi u kontakt sa svijetom. Ako svijest definiramo kao skup spoznaja koje
je ovjek tijekom ivota, ili ovjeanstvo tijekom evolucije, usvojilo, onih
spoznaja koje nam omoguuju da se razvijamo i ostvarujemo kao ljudska bia,
moemo zakljuiti da panja "iri" svijest. Tijekom stotina tisua godina ovjekova
postojanja, svaki novi korak njegova razvoja potaknula je panja koja je u svijest
unosila nove spoznaje.
Dakle, o panji ovisi koliko emo biti svjesni sebe i svijeta koji nas okruuje i zato
se nuno moramo zapitati tko upravlja naom panjom? Je li ona stihijska, ovisna o
pozivima iz vanjskog svijeta, ili smo mi gospodari i sami odluujemo?
TRI TIPA PANJE
Razliiti su inioci koji pokreu panju, od onih fizikih, kao to su npr. stanje
osjetila, snaga i trajanje podraaja, izoliranost podraaja i sl., do onih
psiholokih, npr. novost sadraja, interes, sposobnost inhibicije drugih ideja,
razliiti osjeaji, od onih koje raaju nae elje i potrebe, do onih najviih kao to
su osjeaj dunosti, plemenitost, idealizam. Ovisno o motivima koji pokreu
panju, moemo razlikovati tri tipa panje.
Prva je nehotina panja, a izazivaju je iznenadni ili intenzivni podraaji. Ako
neto iznenada tresne pokraj nas, istog trena emo usmjeriti panju prema onome
to je izazvalo taj zvuk. Ako se udarimo ekiem po prstu, naa panja bit e
usmjerena na bolan prst. U ovakvim situacijama ponaamo se refleksno, poput
robota koji u istim situacijama uvijek jednako reagira. Naa svijest ne prima
nikakve vrijedne sadraje koji bi obogatili nae iskustvo.
Drugi tip panje mogli bi nazvati spontanom panjom, a posljedica je preputanja
vlastitim sklonostima, interesima, onome to nam se svia, ili jednostavno
situaciji u kojoj se nalazimo. Pred izlogom knjiare panju nam privlae naslovi
koji nas zanimaju, ako nam se svia neka pjesma, uoit emo njenu melodiju ak i
ako je jedva ujna. Niti u ovim situacijama nismo gospodari svoje panje, a
sadraji koje unosimo u svijest ne mijenjaju nas bitno. Dovoljno je samo prepustiti
se starim emocijama, navikama, interesima, uobiajenom ponaanju. Glavni motiv
koji pokree ovu panju zadovoljenje je osobnih elja i potreba.
Trei tip panje je voljna panja. Ona zahtijeva napor volje kojom pobjeujemo
vlastitu inerciju, stare, uhodane oblike ponaanja, doivljavanja i miljenja.
Student koji koncentrirano ui iako je na televiziji dobar film, ini to snagom
volje. Na radnom mjestu vlastitom voljom usmjeravamo panju na predmet rada
savladavajui umor, zasienost ili dosadu. U ovim situacijama svjesno odluujemo
da emo usmjeriti panju prema odreenim sadrajima jer to smatramo potrebnim
i svojom dunou, neovisno o tome koliko nam se to svia, koliko nam je
zanimljivo ili ugodno. Jedino voljnom panjom irimo nau svijest, obogaujui je
iskustvom nadilaenja vlastitih ogranienja.
Tradicije govore da je ovjek nedovreno bie, tek na polovici puta svoje
evolucije. Jo mnogo toga tek treba nauiti, spoznati, osvijestiti. Pritom se ne
misli na koliinu informacija jer sama koliina nije
garancija kvalitete.Kvalitetu emo postii usvajanjem onih sadraja koji nas
mijenjaju i potiu da mane pretvaramo u vrline, slabosti u snagu, neznanje u
znanje, animalnog ovjeka u ljudsko bie.
Upravo nam to omoguuje voljna panja. Preduvjet za to je posjedovanje jasnih
kriterija vrijednosti kako bi izmeu mnotva sadraja koje nam nudi dananja
civilizacija znali izabrati one koji e pomoi naem razvoju. Kao to u trgovini
paljivo biramo hranu koju emo unijeti u tijelo, isto bi tako paljivo trebali birati
knjige koje emo itati, glazbu koju emo sluati, drutvo u kojem emo se kretati
ne podilazei svojoj lijenosti, pasivnosti, ugodi, trenutnim sklonostima i navikama.
Vlastitom voljom panju trebamo usmjeriti na ono to nas oplemenjuje i ini
boljim i kvalitetnijim ljudima.
No nisu bitni samo vanjski sadraji koji ulaze u nau svijest. Jednako je tako
vano, ako ne i vanije, usmjeriti panju na svoj nutarnji svijet, osvjetavati svoje
ponaanje, nain razmiljanja, motive djelovanja, uoavati pogreke i propuste
koje nesvjesno inimo. I tu nam pomae voljna panja koja treba razotkriti sva
naa samozavaravanja, iluzije, krive stavove, neiskrenost prema samima sebi.
PANJA DANANJEG OVJEKA
Kakva je panja dananjeg prosjenog ovjeka? Dvije osnovne znaajke uzrokuju da
je ona najee nehotina i spontana, a tek vrlo rijetko voljna. Prva je selektivnost
panje. Tijekom ivota svatko je izgradio posebnuosjetljivost za odreene
podraaje koji najlake izazovu panju. Pred izlogom knjiga majku e privui
knjige o odgoju djece, a osobu koja je optereena postizanjem vitke linije, naslovi
koji spominju dijetu. Na izletu, ovjek koji voli prirodu uoit e prirodne ljepote,
onaj koji voli jesti, primijetit e restoran. Na ovaj nain u nau svijest ulaze stalno
jedni te isti podaci, a mnogo toga, esto vrjednijeg i korisnijeg, ostaje izvan
domaaja svijesti. Potrebno je osvijestiti ovakva ponaanja i voljnim naporom
razvijati osjetljivost panje tamo gdje ne postoji.
Druga karakteristika je vremenska ogranienost panje. Koliko god smo se dobro
usredotoili na neki sadraj, nakon nekog vremena naa se panja pone umarati i
postajemo rastreseni. Kao to je fizikim miiima potreban odmor nakon rada,
tako je i panji potreban odmor. Ali isto tako kao to se izdrljivost fizikih miia
postie vjebom, tako se i izdrljivost panje moe vjebati snagom volje.
Tradicionalna uenja govore da razvijenost panje odraava razinu ljudske svijesti.
Budnost, neprekidna i potpuna panja u svakom trenutku, odraz je neprekidne i
potpune svijesti. Buddha, to u prijevodu znai "probueni" dostie ovakvo stanje
svijesti. U Egiptu je simbol Budnosti bila kobra koju esto moemo vidjeti na
prikazima faraona kao dio njegove krune. Faraon, boanski Sin Sunca morao je
posjedovati budnu panju i potpunu svijest. U suprotnom bi kobra iznad njegove
glave i najmanji trenutak nepanje kaznila smrtonosnim ugrizom.
Kao to se panja ovjeka koji spava razlikuje od one budnog ovjeka, tako se i
panja dananjeg ovjeka razlikuje od Budnosti. To je daleki cilj koji ljudska
evolucija tek treba ostvariti. Prva stepenica prema tom cilju je razvijanje voljne
panje.
RAZVOJ VOLJNE PANJE
Kao svaka ljudska sposobnost i voljna panja se moe razvijati. Svi ve
posjedujemo takvo iskustvo. Kao djeca prirodno smo je razvijali savladavajui
kolsko gradivo koje nam nije uvijek bilo zanimljivo i lako za nauiti. Znali smo da
je to potrebno i da je to naa dunost.
Odrastao ovjek zaboravlja jednostavnu, ali mudru poslovicu: ivot je kola. Kao
da smo sve to je potrebno ve nauili pa se preputamo svojim starim navikama i
stilu ponaanja. Ako smo zaista ve sve nauili, zar ne bi tada trebali ivjeti
smislenije, sretnije, ispunjenije, bez kriza, nezadovoljstava, stresova?
No, nije tako. Svakodnevno nas doekuju novi problemi koje ne znamo rijeiti,
neraspoloenja koja ne znamo pobijediti, nezadovoljstva kojima esto ne znamo
pravi uzrok. Nemojmo upasti u zamku i za sve optuivati okolnosti, efa koji nam
ne daje da predahnemo, susjedu koja nas gnjavi prigovorima, ekonomsku situaciju
u zemlji, loe vrijeme, astroloku konstelaciju zvijezda i tko zna to jo. ivotne
situacije su takve kakve jesu i na njih esto nemamo nikakvog utjecaja, ali nain
kako ih doivljavamo i reagiramo na njih moemo mijenjati. Kada bi obratili
panju, mogli bi uoiti da ponavljamo stalno ista ponaanja, inimo stalno jedne
te iste greke i ne uimo iz iskustva. Panja nam je uspavana.
Kako razvijati voljnu panju? Prvi korak je poeti uoavati razliku izmeu stanja
nehotine i spontane panje, i stanja voljne panje. U prvom sluaju nae reakcije
su refleksne, uobiajene, dobro poznate nama i okolini i najee jednake
reakcijama veine ljudi. One su posljedica preputanja utjecajima okoline,
nesvjesnog, pasivnog "preslikavanja" vladajuih stavova, obiaja, vrijednosnog
sustava.
U drugom sluaju voljnom panjom osvjetavamo vlastito djelovanje, upoznajemo
sami sebe i svijet u kojem ivimo to nam daje mogunost da uimo iz iskustva i
mijenjamo se. Na taj nain transformiramo svoju niu, nagonsku, nerazumnu
prirodu u viu, inteligentniju i humaniju. Svijet ne moemo promijeniti, ali same
sebe moemo; mijenjajui sebe, mijenjamo i svijet.
Nekoliko praktinih savjeta moe nam pomoi u razvoju voljne panje.
Jednostavna vjeba koncentracije na krug s tokom ili neki drugi objekt jaa
izdrljivost panje. Planiranje aktivnosti koje emo obaviti sljedeeg dana i
osvjetavanje onoga to nas je ometalo u realizaciji plana, dobra je vjeba
samodiscipline i volje. Korisno je naveer prije spavanja nekoliko trenutaka
posvetiti razgovoru sa samim sobom, promisliti o onome to smo radili, to smo
osjeali, o emu smo razmiljali, to smo dobro uinili, a to loe. Trebamo
kontrolirati svoja emocionalna stanja koja ometaju voljnu panju i dati prednost
volji nad nestalnim emocijama. Paljivim izborom onoga to itamo, glazbe koju
sluamo, televizijskih emisija koje gledamo, razgovora koje vodimo, trebamo
odgajati svoje interese usmjeravajui ih prema onome to nas oplemenjuje.
Sjetimo se na kraju mudrih rijei velikog filozofa i rimskog cara Marka Aurelija:
"Svakog jutra kada se probudi, sjeti se: budim se da bih ostvario djelo ovjeka".
Ljudski ivot moemo usporediti s barkom na otvorenom moru. Imamo dvije
mogunosti: prepustiti se plutanju i nepredvidljivosti valova, ili uzeti vesla u ruke
i vlastitim snagama krenuti prema cilju. Izbor je na nama.
--------------------------------------------------------------------------------------
Panja je ivotno vana sposobnost s kojom se raamo i koju razvijamo odrastajui. To je proces
koji nam omoguuje da se usmjerimo na vane informacije, a zanemarimo nevane. Za nju je
odgovoran frontalni reanj u mozgu koji svojim neuronskim vezama pomae da se usredotoimo
na neto smanjujui pritjecanje ostalih signala iz drugih dijelova mozga. Panja je iznimno vana
tijekom cijelog ivota. Ona odreuje koje podatke na um obrauje nevezano za situaciju u kojoj
se nalazimo.
Usredotoujui se na ono to nam je u danom trenutku sredite interesa, svakodnevno
upravljamo svojim perceptivnim procesima. Stoga nam panja omoguuje siguran razvoj i
sposobnost uenja.

PANJA KOD BEBA

Ve i male bebe imaju sposobnost usmjeravanja panje na predmete i zvukove iz svoje okoline
koji su im poznati, znaajni i zanimljivi. Pritom im se tijelo umiri, prestaju raditi ono to su dotad
radile te irom otvaraju oi. Psiholozi to ponaanje opisuju kao orijentacijski refleks, a svrha mu
je pospjeiti djetetovu spremnost za primanje podraaja. Upravo taj orijentacijski refleks najraniji
je oblik djetetove pozitivne panje.
U svakodnevnom ivotu izloeni smo tisuama podraaja, ali ne reagiramo na sve to se oko nas
dogaa i to nas okruuje. To nam omoguuje selektivna panja koja nas brani od svega onoga
to nije u fokusu naeg interesa.
Iako se djetetova sposobnost selektivne panje (izdvajanje samo jednog, djetetu najvanijeg
podraaja) razvija neto kasnije, ak i novoroenad ima sposobnost za jednostavan oblik
selektivne panje. Ona radije promatra vidne podraaje umjerenog intenziteta nego one koji su
ekstremno sloeni i intenzivni. Od roenja do priblino tri mjeseca starosti djeca obraaju panju
na podraaje koji sadre obrise i pokret. Otprilike od treeg mjeseca starosti pa do uzrasta od
dvanaest mjeseci njihovu panju privlae stvari koje ih iznenauju ili su u neskladu s onim to
znaju. Kad navre dvanaest mjeseci, panju ponu usmjeravati na dogaaje koji ih potiu na
stvaranje pretpostavki o tome to se dogaa u svijetu koji ih okruuje.

PANJA RASTE ZAJEDNO S NAMA

Kako dijete raste, tako se poboljava kontrola panje. To znai da se poveava trajanje panje, a
smanjuje lakoa s kojom je panju mogue odvratiti. Primjerice, mlaoj djeci igraka moe
odvratiti panju od gledanja crtia na televiziji, dok je starije dijete prilino teko odvojiti od te
radnje. S dobi se mijenja i prilagodljivost panje zahtjevima zadatka. Starija djeca bez potekoa
usmjere svoju panju na odreeni zadatak. Pritom ne pridaju vanost stvarima i dogaajima koji
nisu od vanosti za rjeavanje zadatka. Mlaa djeca usredotoit e se na znatno vie nevanih
aspekata i zbog toga e biti manje uspjena u rjeavanju glavnog zadatka.
Planiranje je sljedea znaajka panje koja se mijenja s dobi. Starija djeca planski pristupaju
rjeavanju nekog zadatka, npr. usporeivanju dviju slika, dok e mlaa djeca te dvije slike
usporeivati bez ikakva plana. I na kraju, djeca s vremenom postaju sve uspjenija u
prilagoavanju svojih strategija zadacima koji se postavljaju pred njih. Tako starije dijete, koje je
uvjebani ita, smanji brzinu itanja i usmjeriti panju na razumijevanje teksta ako on postane
tei, dok e mlae dijete biti sklono odravanju brzine neovisno o teini teksta.

TIPOVI PANJE
Dva su osnovna tipa panje: nehotina i hotimina panja.
Nehotina panja sinonim je za nenamjernu i spontanu panju. To je primarni oblik panje koji
nastaje spontano, bez svjesnih napora, bez prethodne namjere i podrava se neovisno o ciljevima
koji stoje pred osobom. Ona ima vanu ulogu u spoznajnom razvoju predkolaca te je temelj za
daljnji razvoj panje.
Hotimina (namjerna, voljna) panja jest svjesno usmjerena i regulirana panja. Upravo tu vrstu
panje elimo formirati i razviti kod djeteta. Ona je, naime, jedan od preduvjeta i kriterija
spremnosti djeteta za kolu.
RAZVOJ PANJE U PREDKOLSKOJ DOBI
U predkolskoj dobi prevladava nehotina panja. S polaskom u prvi razred, zbog organizacije
nastave i izloenosti mnotvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu panju i
mogunost koncentracije, koje se ponu naglo razvijati u dobi od est godina. Tada se iri opseg
djeje panje i mijenja krug predmeta koji privlae njegovu panju. S odrastanjem se poveava i
stabilnost panje, to se u poetku manifestira produljenjem djeje igre. Dijete mlae
predkolske dobi moe igrati istu igru od 30 do 50 minuta. U dobi od pet do est godina trajanje
igre poveava se do dva sata. Stariji predkolci mogu odrati panju rjeavajui mozgalice ili
zagonetke od 10 do 15 minuta, no to e se vrijeme sustavnim radom brzo poveavati te e ubrzo
iznositi 30-ak minuta, to je preduvjet za uspjeno praenje nastave.
Svakako treba imati na umu individualne razlike u razvoju panje kod djece. Svako dijete taj
proces prolazi svojim tempom, no u tome mu moemo pomoi poticanjem razvoja panje.

POTICANJE RAZVOJA PANJE KOD DJECE

Ubrzani nain ivota ne ide na ruku spontanom razvoju panje. Dananja djeca od najranije su
dobi nauena sve dobiti pritiskom na gumb. Na taj nain ne razvijaju strpljenje i "nemaju
vremena" za usmjeravanje panje. Meutim, sve to se razvija moemo poticati i trenirati, pa
tako i panju, o ijem opsegu znatno ovisi budua sposobnost uenja i pamenja.
Panja se moe razvijati od najranije djetetove dobi. Tako moete na ogradicu djejeg krevetia
postaviti crno-bijele slike s jednostavnim geometrijskim uzorcima. Takve slike razvijat e kod
bebe prvo fokusiranje vida.
Neto starijem dojenetu mogu se izraditi slikovnice od fotografija obitelji. Lica mame, tate, baka
i djedova zadrat e panju svakog djeteta.
Poslije djetetu potiite panju igrajui se u pijesku, slaui kockice, promatrajui slikovnice
(pritom mu panju usmjeravajte na detalje), priajui prie, pronalazei slinosti i razlike meu
predmetima/slikama itd.
S predkolcima slaite puzzle, igrajte memory, crtajte, precrtavajte, bojite, kopirajte oblike
plastelinom, rjeavajte labirinte, razvrstavajte predmete prema nekom kriteriju. Drutvene igre s
pravilima, osim to e zabaviti cijelu obitelj, pomoi e djetetu da izotri svoju panju.