Sveuilite u Mostaru

Ekonomski fakultet

Prof.dr.sc. Zdenko Klepi

dr.sc. Nikola Papac

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BOSNI I

HERCEGOVINI
(dodatni materijal za uenje kolegija Korporativno upravljanje)

Mostar, svibanj 2014. godine

0
SADRAJ
1. UVOD................................................................................................................................2

2. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BOSNI I HERCEGOVNI ...............................3

2.1. Utjecaj privatizacije na korporativno upravljanje u Bosni i Hercegovini ...............4

2.2. Utjecaj trita kapitala na razvoj korporativnog upravljanja u Bosni i

Hercegovini .......................................................................................................................6

3. ZAKONSKI OKVIR ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BOSNI I

HERCEGOVINI...................................................................................................................8

4. DIONIKO DRUTVO U BOSNI I HERCEGOVINI................................................. 12

4. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 16

LITERATURA ................................................................................................................... 17

1
1. UVOD

Niz dogaaja u protekla dva desetljea utjecao je na to da koncept korporativnog

upravljanja doe u sam centar interesa, kako meunarodne poslovne zajednice, tako i
meunarodnih financijskih institucija. Ti dogaaji zapoeli su nizom krahova velikih
globalnih korporacija u SAD-u, Europi, zatim nizom skandala u Rusiji, azijskom krizom te u
samoj konanici i velikom financijskom krizom koja je pogodila globalnu ekonomiju
posljednje desetljee. Sve ovo je uzrokovalo promjenu naina poslovanja, a pitanja vezana za
korporativno upravljanje dolaze u prvi plan u svim zemljama, pa ak i u zemljama u tranziciji.
U zemljama u razvoju, korijeni onoga to se sada naziva korporativnim upravljanjem
lee u inicijativama za privatizacijom, koje su jaale od kraja sedamdesetih i tokom
osamdesetih godina, a svoj glavni zamah su dobile u devedesetim godina 20. stoljea.
Pretvorba (privatizacija) dravnog ili drutvenog vlasnitva u privatno jedan je od prvih i
bitnih koraka ili faza u cjelokupnom procesu tranzicije ili prijelaza s dravnoplanskog i
administrativno reguliranog na trino gospodarstvo (Ljubi, 2005., str. 65.). Zdrava
korporativna struktura bila je osnovni preduvjet za uspjeh privatizacije, a neki od najveih
neuspjeha u ranim fazama privatizacije dolazili su kao posljedica nepostojanja vrstog
regulatornog okvira. Pored ovih nedostataka u razvoju procesa privatizacije pojavili su se
problemi nedovoljne razine iskustva svih strana te nepripremljenost sustava. U BiH i
Hrvatskoj rat je donio i ogromne probleme i zaustavio mnoge procese te su u konanici i loe
namjere nekih investitora utjecale na itav niz problema koji su se pojavili. Upravo ova
pitanja i ovi problemi imali su presudan znaaj na razvoj sustava korporativnog upravljanja u
zemljama u tranziciji do danas.
Moemo povezati nekoliko sutinskih pitanja koja odreuju uspjeh korporativnog
upravljanja u zemljama u tranziciji, a to su: (1) transparentnost ili otvoren pristup kljunim
informacijama vezanim za financije ili poslovne rezultate, (2) sukob interesa koji ukljuuje
odbore direktora i menadere, (3) zatita vlasnikih prava te (4) korupcija i kraa (Neziri,
2005., str. 238 354.).
I u zemljama u tranziciji potrebno je standardnu definiciju korporativnog upravljanja
dopuniti na nain koji kae da sustav korporativnog upravljanja zavisi od skupa institucija
(zakona, propisa, ugovora i normi svake zemlje) koji autonomna poduzea pretvara u
sredinje subjekte trine ekonomije. Zadatak ovih institucija u svakoj zemlji jeste osigurati
da se interne procedure korporativnog upravljanja sprovode u poduzeima koja su ih usvojila

2
i da njihova uprava bude odgovorna vlasnicima i drugim interesno utjecajnim skupinama.
Korporativno upravljanje daje odgovor na pitanje kako uspostaviti strukturu koja omoguava
dovoljno slobode poduzetniku u okviru vladavine prava.
Znaaj korporativnog upravljanja dolazi iz sri razvoja trine ekonomije i
demokratskog drutva. Ovakav stav ne podrazumijeva samo pitanje zatite dioniara, kontrole
menadmenta te problema koji nastaju izmeu komitenata i zastupnika, a kojima se bave
teoretiari ekonomije i menadmenta. U ostvarenju oba cilja razvoja pravnog demokratskog
drutva i stvaranju konkurentskog trinog sustava, korporativno upravljanje ovisi od suradnje
izmeu javnog i privatnog sektora.
BiH kao zemlja u tranziciji prola je dosta faza i problema koji su karakteristini za
tranzicijske ekonomije. Proces privatizacije donio je razne privatizacijske prijevare,
korupciju, pljake i malverzacije, propadanje velikih korporacija i sl. Praksa je pokazala da
zemlje koje su imale razvijene i dobre osnove za korporativno upravljanje su u privatizaciji
postigle bolje rezultate i vei uspjeh.
Prema tome, promatrati problematiku korporativnog upravljanja u BiH moramo poeti
s drutvenim i gospodarskim stanjima i problemima tranzicije praenih usklaivanjem
nacionalnog zakonodavstva sa supranacionalnim smjernicama i naelima.

2. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BOSNI I

HERCEGOVNI

Korporativno upravljanje u jednoj zemlji odreeno je i regulirano kako skupom

zakona, tako i drugih propisa koji reguliraju ovo podruje i predstavljaju formalna pravila. Uz
ovo tu su jo i neformalna pravila koja su definirana unutar ili izmeu korporacija.
Korporativno upravljanje u BiH je u nadlenosti entiteta i postoje dva razliita, iako znaajno
usklaena ipak posve razliita, sustava korporativnog upravljanja. Postojanje dva odvojena
zakonska sustava vezana za entitete, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, to BiH kao dravu
izdvaja u meunarodnom okruenju u jednu specifinu kategoriju, kada promatramo
korporativno upravljanje, u kojoj joj je vrlo teko pronai usporedbu zbog tog niza
specifinosti. Ovdje se ne smije zaboraviti ni Brko Distrikt, teritorij BiH koji sa svojim
zasebnim institucionalnim okvirom ovu priu jo vie uslonjava.
Korporativno upravljanje, kao vaan segment organizacije i rada korporacija, nije jo
uvijek dovoljno obuhvaeno kako u teoriji, tako ni u praksi u BiH. ak i struna edukacija o

3
ovoj problematici u BiH se pojavljuje tek pomalo kasno u 2006. godini, a 2007. godine se ova
problematika poinje izuavati na ekonomskim fakultetima kao zaseban kolegij.
Pitanje i problematika korporativnog upravljanja u BiH odreena je s vie faktora koji
su na razliite naine djelovali na probleme korporativnog upravljanja. Prvi imbenik je
sloenost ustrojstva BiH, postojanje dva razliita entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska)
i Brko Distrikta BiH, to je utjecalo i na sam nain definiranja korporativnog upravljanja u
BiH.1 Drugi faktor je injenica da BiH spada u tranzicijska gospodarstva, gdje su se
privatizacijom dravnih poduzea, stvaranjem drutava kapitala i formiranjem trita
vrijednosnih papira tek poela otvarati pitanja problema korporativnog upravljanja. Trei
faktor je rat i poslijeratna problematika vezana za prava, slobode, ravnopravnosti i
demokraciju u drutvu. Rat je donio i itav niz problema za gospodarsko stanje, kao to su
razaranja, unitenja, gubitak povjerenja trita, nedostatak investicija i sl.
U ovome istraivanju e se promatrati entiteti FBiH i RS jer imaju organizirana
financijska trita, burze vrijednosnih papira u Sarajevu i Banjaluci, pa s toga bez obzira na
specifinu poziciju Brko Distrikta, korporacije sa sjeditem u Brkom e se promatrati samo
ako se njihovim dionicama trguje na nekoj od entitetskih burzi.

2.1. Utjecaj privatizacije na korporativno upravljanje u Bosni i Hercegovini

Pitanje korporativnog upravljanja u Bosni i Hercegovini nametnulo se usporedno s

procesom privatizacije i izgradnjom institucija trinog gospodarstva. Kao rezultat
privatizacije javlja se veliki broj malih dioniara, meutim, spori razvitak trita kapitala i
relativno nepovoljan poloaj malih dioniara, utjecali su na njihovu pasivizaciju i/ili potakla
brzu prodaju dionica. Privatizacija je takoer stvorila preduvjete za restrukturiranje drutava i
konsolidaciju vlasnikih udjela u njima. to se tie zakonskog okvira i modela privatizacije u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj, postoje odreene razlike koje se vide jasno u zakonskom
okviru za privatizaciju u entitetima.
Kada govorimo o modelu privatizacije u Federaciji BiH, zakonski osnov za prodaju
dravnog kapitala nalazi se u lanu 11. stav 2. i 3. Zakon o privatizaciji poduzea (Slubene
novine Federacije BiH, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 27/01, 27/02, 61/01, 33/02,

1
BiH je podijeljena na dva entiteta Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), te Brko
Distrikt. FBiH je dalje podijeljena na deset upanija. Prema Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine,
hrvatsko - bonjaka FBiH i srpska RS imaju vlastite zakone i institucije, a ograniene nadlenosti rezervirane su
za dravni nivo. Korporativno upravljanje je u nadlenosti entiteta, pa prema tome BiH i ima dva razliita reima
korporativnog upravljanja.

4
28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) koji glasi: O nainu, odnosno metodu privatizacije odluuje
vlada nadlena za upravljanje dravnim kapitalom u tom poduzeu, a postupak privatizacije
sukladno ovom Zakonu i odlukom nadlene vlade provodi Agencija za privatizaciju
upanije/kantona, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine u zavisnosti od toga koja vlada
ostvaruje pravo upravljanja u tom poduzeu. Prodaju poduzea mjerodavna agencija provodi
putem: otvorenog prikupljanja ponuda (tender), izravne pogodbe, burze, otvorenog
nadmetanja i otvorene ponude dionica za novac.
to se tie modela privatizacije u Republici Srpskoj, prema lanku 33. Zakona o
privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima (Slubeni glasnik Republike Srpske, br.
51/06, 1/07, 53/07, 41/08, 58/09 i 79/11), metode privatizacije su: 1. vauer ponuda, 2. tender
sa fiksnim ili tender sa varijabilnim uvjetima, 3. licitacija, 4. licitacija putem koje prodava
postupno sniava poetnu cijenu dok ne dobije prvu ponudu (specijalna licitacija), 5. direktna
prodaja, 6. prodaja dravnog kapitala na burzi i drugim ureenim javnim tritima, 7.
kombinacija navedenih metoda.
Meutim, tijek privatizacije esto je bio obiljeen sporou i znaajnom dozom
nekonzistentnosti i arbitrarnosti u odlukama, a uspostava zakonskih i institucionalnih okvira
za korporativno upravljanje takoer je bila spora i/ili nedovoljno uinkovita (Rai,
Cvijanovi, 2006., str. 205 216.).
Rezultat takvih odnosa bila je uestalost neregularnih preuzimanja (u pravilu pomou
kredita ili putem certifikata) i dominacija koncentriranih vlasnikih struktura. Takva drutva
su u dijelu sluajeva nadzirali menadment i zaposlenici, a dijelom krupniji vanjski dioniari.
To je imalo negativan utjecaj na transparentnost poslovanja trgovakih drutava i zatitu
prava dioniara, a time i na interes investitora i razvoj trita kapitala. Budui da se domaa
trgovaka drutva pri dugoronom financiranju dre bankovnih kredita, a financiraju se
iznimno rijetko izdavanjem dionica, trite kapitala nije moglo imati toliki utjecaj na njihovo
korporativno upravljanje.2
U procesu privatizacije nastalo je stotine tisua dioniara, meutim ta privatizirana
poduzea karakterizira visoka koncentracija vlasnitva. Privatizacija se provodila u BiH
upisivanjem dionica zaposlenima, raspodjelom certifikata svim punoljetnim graanima
entiteta u BiH na temelju kojih su mogli stjecati udjele u kapitalu drutava i raspisivanjem
tendera za znaajne udjele. Prema nekim procjenama, od ukupne populacije koja broji oko 3,8
miliona stanovnika, u FBiH ima oko 532.000 dioniara, a u RS-u je preko 100.000 onih koji

2
Ovo je potpuno suprotno od sluaja u SAD-u i V. Britaniji koje imaju razvijeno trite kapitala koje kontrolira
svojim mehanizmima upravljanje u korporacijama i odreuje sam model korporativnog upravljanja.

5
posjeduju dionice direktno u drutvima i investicijskim fondovima.3 Praktino sva drutva
imaju odreeni broj malih dioniara, ukljuujui i zaposlene. Neka velika drutva imaju tisue
dioniara, a privatizacijski investicijski fondovi koji su kasnije postali zatvoreni investicijski
fondovi mogu imati desetine tisua dioniara.
Veliki dioniari, odnosno oni koji imaju kontrolu u veini drutava, zauzimaju
znaajna mjesta, a tu spadaju poduzetnici koji su tijekom privatizacije kupili veliki udio u
drutvu, te upanije koje su nadlene za koritenje vlasnikih prava entiteta (u FBiH),
odnosno nadlean je resorni ministar, a u RS-u su danas investicijski fondovi najvei dioniari
u velikom broju poduzea.4
to se tie stranog vlasnitva, ono je u konstantnom rastu. Veina banaka sada ima
strane veinske vlasnike koji imaju kontrolu i nad bankarskim sustavom u BiH. Ne postoje
naravno ni zakonska ogranienja za nivoe stranog vlasnitva u BiH, to je sasvim i logino jer
ni u drugim tranzicijskim zemljama ne postoji slina ustaljena praksa.

2.2. Utjecaj trita kapitala na razvoj korporativnog upravljanja u Bosni i

Hercegovini

Svaki entitet ima svoju burzu, FBiH ima Sarajevsku burzu, a RS Banjaluku burzu.
Obje su poele s radom 2002. godine. Tijekom proteklih godina, na svakoj burzi je dolo do
znaajnog porasta broja drutava, prometa, kapitalizacije trita i rasta najvanijih trinih
indeksa. Drutva koja su na slubenom tritu moraju ispunjavati odreene uvjete za
uvrtavanje na listu, a investicijski fondovi moraju biti na listi. Sva ostala drutva trguju
dionicama na slobodnom tritu svoje burze. Drutva se automatski registriraju na
slobodnom tritu kada broker primi nalog da kupi ili proda dionice tog drutva, a izdavanje
se unosi u entitetski registar dioniara.5 Iako su spajanja drutava i njihova transformacija u
drutva sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) dovela do skidanja jednog broja drutava sa
liste na svakom tritu, ukupan broj drutava dostupnih za trgovanje znaajno je porastao u
proteklih nekoliko godina.
Kretanja na tritu kapitala dana su tablici 1.

3
Drutvo se automatski registrira na Slobodnom tritu kada broker primi nalog da kupi ili proda dionice tog
drutva, a izdavanje se unosi u entitetski Centralni registar dioniara.
4
U FBiH ovim Investicijskim fondovima nije doputeno da imaju veinu u dionikom kapitalu nekog drutva,
dok u RS-u im to jeste doputeno.
5
U FBiH se naziva Registar vrijednosnih papira (www.rvp.ba), dok se u RS-u naziva Centralni registar hartija
od vrijednosti (www.crhovrs.org).

6
Tablica 1. Stanje prometa na sarajevskoj i banjalukoj burzi
Sarajevska burza, SASE
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Promet (u 000 KM) 1.274.340 477.079 219.085 108.554 244.787 373.578
Broj trgovanih
vrijednosnih papira 70.773 17.116 19.632 76.338 56.693 35.852
(tisue)
Broj transakcija
159 39 26 18 16 11,6
(tisue)
Trina
kapitalizacija (u 15.518.257 7.808.682 7.158.679 7.210.603 4.371.013 4.504.561
000 KM)
Banjaluka burza, BLSE
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Promet (u 000 KM) 742.582 275.090 180.493 176.195 425.456 260.932
Broj trgovanih
vrijednosnih papira 765.213 506.993 81.462 161.633 215.756 192.359
(tisue)
Broj transakcija
191 31 18 19 25 26,8
(tisue)
Trina
kapitalizacija (u 7.747.850 3.685.730 3.756.543 3.732.304 3.835.425 3.826.612
000 KM)
Izvor: www.sase.ba i www.blse.ba , prilagoeno prema godinjim izvjeima burzi za period od 2007. do 2012.

Prema navedenom u tablici 1 se vidi kontinuirani porast trgovanja na obje burze do

2007. godine, nakon ega, kao posljedicu recesije, vidimo ozbiljni pad 2008. godine. Nakon
ovoga pada, ni u jednoj godini od 2009. do 2012. godine nije ostvarena polovina prometa iz
2008. To je u najboljim godinama manje od 20% ostvarenog prometa iz 2007. godine u
Federaciji BiH, dok je u RS-u to neto manje od 60% ostvarenog prometa iz 2007. godini.
Trite kapitala u BiH je ponovo na poetku nakon recesije, pa moemo zakljuiti da
je sada jo manje znaajno nego to je bilo prije jer nema investicijskog potencijala (stranog
radi globalne krize, a domaeg nije nikad ni bilo), meutim ove probleme nije donijela
financijska kriza nego su oni i ranije postojali. Graani zapravo vie tede u bankama, pa tako
u 2012. godini koja je nosila izrazite krizne probleme tednja je rasla na godinjoj razini
gotovo 10% prema procjeni Centralne banke BiH.
Stoga je svrha korporativnog upravljanja u ovakvom okruenju dati doprinos razvoju
transparentnosti, povjerenja i zatite vlasnikih prava kao temelja svakog efikasnog
financijskog trita. Prema tome i razvoj financijskog trita stoga postaje usko i jako vezan
uz primjenu korporativnog upravljanja kao koncepta odrivog upravljanja i razvoja.

7
3. ZAKONSKI OKVIR ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
U BOSNI I HERCEGOVINI

Korporativno upravljanje odreeno je u svakoj dravi skupom zakona, podzakonskih i

drugih propisa koji reguliraju ovo podruje. Zakoni, uredbe i pravilnici, predstavljaju formalni
okvir, meutim postoji i neformalni okvir, a to su pravila koja su utvrena i definirana unutar
ili izmeu korporacija (npr. ugovori). Korporativno upravljanje jo uvijek prolazi kroz proces
razvoja u Bosni i Hercegovini. Entitetski zakonski okvir, koji je temelj za razvoj
korporativnog upravljanja u BiH, regulirao je pojedine segmente ovog sustava i stvorio je
povoljne uvjete za njegov razvoj.
Zakonodavni okvir kojim je ovo podruje definirano u Federaciji BiH obuhvaa skup
zakona, koji polazi od Zakona o gospodarskim drutvima FBiH (Slubene novine Federacije
BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09, 88/08, 63/10 i 75/13),
Zakona o bankama (Slubene novine BiH br. 39/98, 32/00, 48/01, 41/02, 58/02, 13/03,
19/03 i 28/03) i Zakona o preuzimanju dionikih drutava u FBiH (Slubene novine
Federacije BiH br. 7/06). Pored ovoga za FBiH znaajna su i Pravila upravljanja dionikim
drutvom FBiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 24/06, 30/07). Ovim pravilima blie
se ureuju standardi upravljanja dionikim drutvima koji se odnose na izbor i razrjeenje
tijela drutva, obaveze i odgovornosti ovih tijela te njihovih lanova u upravljanju i voenju
poslovanja drutva. Ovim pravilima su utvrena prava i obaveze dioniara te drugih osoba
koja imaju interes u drutvu. U Federaciji BiH je na inicijativu Sarajevske burze vrijednosnih
papira donesen kodeks korporativnog upravljanja za drutva ijim se dionicama trguje na
burzi. Kodeks predstavlja skup preporuka koja su iskljuivo namijenjena drutvima ijim
dionicama se trguje na Sarajevskoj burzi i obrauje pitanja vezana za transparentno
poslovanje, zatitu prava dioniara, odgovornost odbora, meusobnu suradnju odbora, internu
kontrolu i upravljanje rizikom.6
U Republici Srpskoj je 2006. god. Komisija za vrijednosne papire (srpski - hartije od
vrijednosti) usvojila i objavila kodekse korporativnog upravljanja pod nazivom Standardi
upravljanja dionikim drutvima (srpski jezik akcionarskim drutvima)7 i oni pokrivaju
slina podruja kao i kodeksi korporativnog upravljanja u FBiH. Ovaj dokument je nastao na

6
Dana 25.07.2008. god. je na inicijativu Sarajevske burze konstituiran Odbor za izradu Kodeksa korporativnog
upravljanja u FBiH. Konana verzija kodeksa je objavljena na stranicama Sarajevske burze vrijednosnih papira u
veljai 2009. godine. Pored kodeksa je objavljen i upitnik o korporativnom upravljanju za drutva ijim se
dionicama trguje na burzi. Na kraju poslovne godine sva drutva ijim dionicama se trguje na Sarajevskoj burzi
su obvezna objaviti odgovore na upitnik. Izvor: www.sase.ba dana 01.02.2013.
7
Standardi upravljanja akcionarskim drutvima, Slubeni Glasnik RS, br. 3/06

8
inicijativu Banjaluke burze i u veem dijelu je usklaen sa OECD-ovim standardima. Nastao
je s ciljem zatite interesa investitora na burzi, osiguranja transparentnog poslovanja i zatite
malih dioniara poduzea ije dionice kotiraju na burzi. Ovaj dokument je izmijenjen u 2011.
godini, kada je Komisija za hartije od vrijednosti zajedno sa Banjalukom burzom hartija od
vrijednosti donijela i objavila nove Standarde korporativnog upravljanja (Slubeni glasnik
Republike Srpske 117/11). Novim standardima napravljen je jo jedan iskorak u razvoju
korporativnog upravljanja u Republici Srpskoj s ciljem to veeg pribliavanja originalnim
OECD ovim standardima korporativnog upravljanja.
Zakonodavni okvir za korporativno upravljanje u Republici Srpskoj se sastoji od:
Zakona o privrednim drutvima RS (Slubeni glasnik RS br. 127/08, 58/09, 100/11 i
67/13)8, Zakona o javnim preduzeima RS (Slubeni glasnik RS br. 75/04 i 78/11) i Zakona
o bankama RS (Slubeni glasnik RS br. 44/03 i 74/04).
to se tie raunovodstvenih propisa u BiH, na dravnoj razini donesen je Zakon o
raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br 42/04), kojim su
utvreni standardi za provedbu raunovodstva i revizije u BiH, nain stjecanja certifikata i
obuke u struci, usuglaavanje provedbenih propisa i aktivnosti u entitetima te formiranje
neovisne komisije za nadgledanje i provedbu standarda u cijeloj BiH. Pored toga postoje i
entitetski zakoni, i to: Zakon o raunovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (Slubene novine
FBIH, br. 83/09) i Zakon o raunovodstvu i reviziji RS (Slubeni glasnik RS, broj 36/09 i
52/11). Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS), odnosno Meunarodni standardi
financijskog izvjetavanja (MSFI), osnova su za izradu domaih raunovodstvenih propisa,
kojima se dalje reguliraju sve radnje vezane za izradu financijskih izvjea, odnosno
raunovodstvo i eksternu reviziju drutava.
to se tie interne revizije i kontrole, ona je definirana unutar Zakona o bankama i
Zakona o javnim poduzeima gdje je obavezno formiranje odjela interne revizije. Ovo je
razumljivo, ako imamo u vidu javni znaaj banaka i strukturu vlasnitva u javnim
poduzeima. to se tie ostalih poduzea ona mogu, u zavisnosti od potreba, formirati odjele
interne revizije u FBiH, dok u RS-u koji prema zakonima prelaze na jednoslojni sustav
korporativnog upravljanja ovi odbori su obvezni.
Iz ove navedene zakonske regulative ne moe se rei da BiH, odnosno njeni entiteti,
nisu adekvatno regulirali pitanja korporativnog upravljanja. Meutim, postoji jo uvijek dosta
koraka u razvoju korporativnog upravljanja u Bosni i Hercegovini, posebno u aspektu svijesti

8
Stupanjem ovoga zakona na snagu prestao je vaiti Zakon o preduzeima (Slubeni glasnik RS br. 24/98,
62/02, 38/03, 97/04 i 34/06)

9
o korporativnom upravljanju, zatiti vlasnikih prava (posebno malih dioniara),
transparentnosti poslovanja te meuentitetskog usklaenja institucionalnog okvira i
institucionalne suradnje. Postojei zakonski okvir takoer sugerira da se u entitetima deavaju
suprotne tendencije razvoja korporativnog upravljanja, gdje RS ide prema jednoslojnom
sustavu a FBiH dvoslojnom sustavu korporativnog upravljanja. Ovakve tendencije izazivaju
dosta polemika unutar strune javnosti, o tome koji od sustava je adekvatniji i bolji za danu
situaciju, pa stoga moemo kazati da se BiH nalazi u jednom prijelomnom trenutku razvoja
institucija i sustava korporativnog upravljanja.
Institucionalni okvir za korporativno upravljanje u svim zemljama obuhvaa kako je
ve napisano skup zakona koji pokrivaju razna podruja korporativnog upravljanja i
sintetizirana su podzakonskim aktima kao to su kodeksi i preporuke. Sloenost dravnog
ureenja BiH odredila je i sloenost ukupnog zakonskog okvira. U Bosni i Hercegovini moe
se rei da postoje tri zasebna sustava korporativnog upravljanja, a odnose se na dva entitetska
sustava i Brko Distrikt. U ovome istraivanju e se analizirati oba entitetska institucionalna
okvira, te e se donijeti zakljuci o osobinama sustava korporativnog upravljanja u Bosni i
Hercegovini, kao i njegov utjecaj na razinu financijske uspjenosti promatranih korporacija.
Institucionalni okvir za korporativno upravljanje u BiH prikazan je u tablici 2, gdje je
naveden pregled svih podruja regulacije i entitetski zakoni koji to podruje obuhvaaju.
Tablica 2. Institucionalni okvir za korporativno upravljanje u Bosni i Hercegovini
I. Dravna/BiH razina regulacije
Propisuje da je Centralna banka Bosne i
Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, Hercegovine jedina odgovorna za
1. izdavanje novca i monetarnu politiku u
br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05 i 76/06)
cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zakon o osiguranju depozita Bosne i
Hercegovine regulira osnivanje, status,
Zakon o osiguranju depozita u BiH, (Slubeni glasnik BiH, br. djelatnost, upravljanje i rukovoenje,
2. ovlatenja, obaveze i financiranje
20/02,18/05, 100/08 i 75/09)
Agencije za osiguranje depozita Bosne i
Hercegovine
Ovim zakonom se: utvruju obavezni
standardi raunovodstva i revizije,
Zakon o raunovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik ukljuujui i kodeks profesionalne
3. etike za profesionalne raunovoe i
BiH, br 42/04)
revizore koji se obavezno primjenjuju na
cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ovaj zakon ima za cilj uspostaviti siguran
pravni okvir za postupak privatizacije
Okvirnog Zakona o privatizaciji poduzea i banaka u Bosni i Hercegovini poduzea i banaka i omoguiti da se taj
4. proces odvija to je mogue
(Slubeni glasnik BiH, br. 14/98, 12/99, 14/00, 16/02 i 88/05)
transparentnije i bre u korist dravljana
Bosne i Hercegovine (BiH).

II. Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Opis i podruje primjena

Ovim zakonom utvruju se opa pravila
Zakon o privatizaciji poduzea privatizacije poduzea u ijoj se poetnoj
Zakon o privatizaciji dravnog
(Slubene novine Federacije BiH, bilanci pokae da u razlici izmeu ukupne
kapitala u preduzeima (Slubeni
1. br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, vrijednosti aktive i vrijednosti obveza
glasnik Republike Srpske, br. 51/06, sukladno zakonu postoji kapital iji
27/01, 27/02, 61/01, 33/02, 28/04,
1/07, 53/07, 41/08, 58/09 i 79/11) vlasnik nije fizika ili pravna osoba i da
44/04, 42/06 i 4/09)
nema trajnog kapitala.

10
 Zakon o poetnoj bilanci stanja
poduzea i banaka (Slubene
2.
novine Federacije BiH, br. 12/98,
40/99, 47/06, 38/08 i 65/09)
Zakon o privatizaciji banaka
3. (Slubene novine Federacije BiH,
br. 12/98, 29/00, 37/01 i 33/02)
Zakon o stranim ulaganjima
4. (Slubene novine Federacije BiH,
br. 61/01 i 50/03 )
Zakon o bankama (Slubene
novine BiH br. 39/98, 32/00,
5.
48/01, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i
28/03)
Zakon o gospodarskim drutvima
(Slubene novine Federacije BiH,
6. br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09,
63/10 i 75/13)
Zakon o preuzimanju dionikih
7. drutava (Slubene novine
Federacije BiH, broj 7/06)
Zakon o raunovodstvu i reviziji u
8. FBiH (Slubene novine FBIH, br.
83/09);
Zakon o steaju i likvidaciji
9. (Slubene novine Federacije BiH,
br. 23/98)
Zakon o likvidacijskom postupku
10. (Slubene novine Federacije BiH,
broj 29/03)
Zakon o steajnom postupku
11. (Slubene novine Federacije BiH,
broj 29/03 i 32/04 i 42/06)
Zakon o tritu vrijednosnih papira
12. (Slubene novine Federacije BiH",
broj 85/08)
Zakon o poetnom bilansu stanja
Republike Srpske (Slubeni glasnik
RS, br. 24/98)
Zakon o privatizaciji dravnog
kapitala u bankama ("Slubeni
glasnik Republike Srpske" br. 24/98,
5/99, 18/99 i 70/01)
Zakon o direktnim stranim
ulaganjima ("Slubeni glasnik RS",
br. 17/99); Zakon o stranim
ulaganjima ("Slubeni glasnik
Republike Srpske", br. 25/02 i 24/04)
Zakon o bankama Republike Srpske
(Slubeni glasnik Republike Srpske
44/03, 74/04 i 116/11)
Zakon o privrednim
drutvima (Slubeni glasnik
Republike Srpske, broj:
127/08, 58/09, 100/11 i 67/13),
stupanjem ovoga zakona na snagu
prestao je vaiti Zakon o preduzeima
(Slubeni glasnik RS br. 24/98,
62/02, 38/03. 97/04 i 34/06. )
Zakon o preuzimanju akcionarskih
drutava (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br.: 65/08 i
92/09)
Zakon o raunovodstvu i reviziji RS
(Slubeni glasnik RS, broj 36/09 i
52/11)
Zakona o prinudnom poravnanju,
steaju i likvidaciji ("Slubeni list
SFRJ br. 84/89"), koji se primjenjuje
u Republici Srpskoj na osnovu lana
12. Ustavnog zakona za sprovoenje
Ustava Republike Srpske (Slubeni
glasnik Republike Srpske br. 21/92")
Zakon o likvidacijonom postupku
(Slubeni glasnik Republike Srpske
broj 21/92)
Zakon o steajnom postupku
(Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj 67/02, 77/02, 38/03,
96/03, 68/07, 12/10 i 16/10)
Zakon o tritu hartija od vrijednosti
(Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj 92/06 i 34/09))
Ovim zakonom ureuje se postupak i
nain pripreme poetnih bilanci stanja
poduzea i banaka.
Ovim zakonom utvruju se opa pravila
privatizacije dravnog/drutvenog
kapitala u bankama.
Ovim zakonom ureuju se prava, obveze i
povlastice stranih ulagaa, oblici stranih
ulaganja, postupak odobrenja i registracije
stranih ulaganja, te odreuju organi
nadleni za odobrenje i registraciju
stranih ulaganja u entitete Bosne i
Hercegovine
Ovim zakonom ureuje se osnivanje,
nadzor, poslovanje i upravljanje pravnih
lica koja obavljaju poslove primanja
novanih depozita i davanja kredita.
Ovim zakonom ureuje se osnivanje,
poslovanje, upravljanje i prestanak
gospodarskih drutava, te pojam i oblici
gospodarskog drutva.
Ovim zakonom ureuju se uvjeti, nain
preuzimanja, te postupak provoenja
preuzimanja prava i obveza sudionika u
postupku preuzimanja kontrole nad
dionikim drutvima.
Ovaj zakon ureuje materiju
raunovodstva i revizije koja se
primjenjuje na privatna i javna poduzea,
obrtnike, i na sve pravne osobe koje su
kao takve registrirane sukladno posebnom
propisu entiteta, kao i provedbene akte
koje donose entitetska ministarstva
financija i profesionalna raunovodstvena
tijela u oblasti raunovodstva,
financijskog izvjeivanja i revizije.
Ovim zakonom ureuju se uvjeti za
provoenje i postupak steaja, prinudnog
poravnanja u steaju i likvidacije pravnih
osoba odreenih ovim zakonom
Ovim zakonom ureuje se likvidacijski
postupak pred nadlenim sudovima
entiteta, u postupku likvidacije pravnih
osoba.
Ovim zakonom ureuju se: uvjeti za
otvaranje steajnog postupka, steajni
postupak, pravne posljedice njegovog
otvaranja i provoenja i reorganizacija
steajnog dunika nesposobnog za
plaanje na osnovu steajnog plana.
Ovim Zakonom ureuju se: a) vrijednosni
papiri; b) izdavanje vrijednosnih papira;
c) poslovi s vrijednosnim papirima i
ovlateni sudionici na tritu vrijednosnih
papira;d) burza i drugo ureeno javno
trite;e) obveze i ovlatenja Registra
vrijednosnih papira u entitetima; f)
strukovne udruge ovlatenih sudionika na
tritu vrijednosnih papira; g) osiguranja i
zabrane u svezi poslova s vrijednosnim
papirima;h) objavljivanje i izvjeivanje; i
i) ovlatenja Komisije za vrijednosne
papire u provoenju ovoga Zakona.
11
 Kodeks korporativnog upravljanja za
Kodeks korporativnog upravljanja drutva uvrtena na trite Sarajevske i
za drutva uvrtena na trite Standardi upravljanja akcionarskim Banjaluke burze vrijednosnih papira.
13. Sarajevske burze vrijednosnih drutvima, (Slubeni glasnik Detaljnije utvruje mehanizme
papira, odlukom NO Sarajevske Republike Srpske, broj 3/06) funkcioniranja i zatite interesa u
burze broj NO 80/1/09 meusobnim odnosima svih stakeholdera
ili nositelja interesa.
Standardi za sastavljanje i objavljivanje financijskih izvjea. Cilj primjene standarda je
14. MRS i MSFI harmonizacija raunovodstvenih standarda i financijskih izvjea.
Izvor: autor
Institucionalni okvir za korporativno upravljanje u BiH se sastoji, kako je to prikazano
u tablici 2, od dva institucionalna okvira, koji ima 18 razliitih podruja regulacije (od kojih
postoje 4 osnovna zakona na razini drave i 14 entitetskih zakona), entitetskih kodeksa
(vezani za burze) te Meunarodne raunovodstvene standarde i Meunarodne standarde
financijskog izvjetavanja. Na temelju svega moe se zakljuiti da se korporativno upravljanje
u BiH temelji na dva preteno usklaena, ali ipak znaajno razliita institucionalna okvira. To
u pravom smislu odstupa od meunarodnih preporuka i standarda korporativnog upravljanja
koji zagovaraju jedan harmoniziran sustav, usklaen sa meunarodnim standardima. Ova
situacija oteava i samo istraivanje jer otvara mogunosti postojanja razliitih kriterija u dva
entiteta i razliitih mogunosti pristupa tim istim kriterijima.

4. DIONIKO DRUTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

Promatrajui problematiku korporativnog upravljanja, moe se zakljuiti da su

korporacije drutva kapitala gdje je temeljni kapital drutva podijeljen na udjele ili dionice.9
Osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih drutava, te pojam i oblici
gospodarskih drutava u Federaciji BiH definirani su Zakonom o gospodarskim drutvima
(Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08,
88/08, 7/09, 63/10 i 75/13). U Federaciji BiH, prema lanku 3. Zakona o gospodarskim
drutvima, gospodarska drutva mogu biti organizirana u obliku: (1) drutvo s neogranienom
solidarnom odgovornou, (2) komanditno drutvo, (3) dioniko drutvo i (4) drutvo s

9
lankom 127. Zakona o gospodarskim drutvima (Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02,
6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), temeljni kapital dionikog drutva u FBiH iznosi u
protuvrijednosti najmanje 50.000 KM. U RS-u je odreeno lankom 228. Zakona o privrednim
drutvima (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 127/08, 58/09 i 100/11) da je minimalni novani ulog
kapitala u zatvoreno dioniko drutvo 20.000 KM, a u otvoreno dioniko drutva je 50.000 KM. Drutvo moe
izdavati i obveznice i varante.
Varanti su vrijednosni papiri koji svojemu imatelju donose pravo na stjecanje odreenog broja dionica i po
odreenoj cijeni.

12
ogranienom odgovornou. Dionika drutva mogu biti prema lanku 107. ovog Zakona
otvorena i zatvorena.
Otvorena dionika drutva su drutva ije su dionice emitirane putem javne ponude
koja ispunjavaju jedan od sljedeih kriterija: (1) da se radi o bankama ili drutvima za
osiguranje, ili (2) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje
40 dioniara. Pod dionicama emitiranim putem javne ponude smatraju se dionice emitirane po
Zakonu o vrijednosnim papirima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/93 i 36/99).
Otvoreno dioniko drutvo ne moe ograniiti prijenos dionica treim osobama. Zatvoreno
dioniko drutvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija otvorenog drutva.
U Republici Srpskoj, lanak 2. Zakona o privrednim drutvima (Slubeni glasnik
Republike Srpske, broj: 127/08, 58/09 i 100/11), definira da su pravni oblici gospodarskih
drutava u smislu ovog zakona: ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom
odgovornou i dioniko drutvo (otvoreno i zatvoreno). Zatvoreno dioniko drutvo je
drutvo ije se dionice izdaju samo njegovim osnivaima ili ogranienom broju drugih osoba
u skladu sa zakonom. Zatvoreno dioniko drutvo moe imati najvie 100 dioniara. Dioniko
drutvo smatra se otvorenim ako osnivai uine javni poziv za upis i uplatu dionica u vrijeme
osnivanja drutva, odnosno ako takav poziv uini drutvo nakon osnivanja. Ako promatramo
oblike, prema ovim zakonima ona mogu biti privatna i javna. Privatna su drutvo osoba i
drutvo kapitala. Drutvo osoba moe biti ortako ili komanditno, a drutvo kapitala dioniko
ili drutvo s ogranienom odgovornou.10
Korporativno upravljanje se odnosi samo na korporacije, odnosno drutva kapitala.
Njihova temeljna osobina je da je kapital drutva podijeljen na dijelove, dionice (dionika
drutva), kojima se u pravilu moe trgovati na burzama vrijednosnica. Dioniko drutvo je
trgovako drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu
podijeljenim na dionice, s tim da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, a drutvo moe
imati i samo jednog dioniara.11 Ova drutva mogu imati znaajnu drutvenu poziciju i javnu
odgovornost, pa stoga problematika korporativnog upravljanja ne obuhvaa samo problem
odnosa vlasnika i menadera, nego i samu drutvenu poziciju i znaaj tih korporacija.

10
U BiH s obzirom da je problematika korporativnog upravljanja entitetski definirana postoje jezine razlike u
pojmovima. Ako promatramo Zakon o gospodarskim drutvima u FBiH i Zakon o privrednim drutvima u RS-u,
za pojmove na hrvatskom jeziku dionica, sinoniman je pojam akcija (akcionarsko drutvo) na srpskom, a za
termin korporacija na hrvatskom sinonim je termin kompanija. Termin preduzea na srpskom je sinoniman
terminu poduzea na hrvatskom jeziku. Ove jezine razlike nisu nikakva prepreka, meutim mogu stvarati
odreene nejasnoe, posebno za pojmove istog znaenja.
U radu su koritene samo verzije zakona na hrvatskom jeziku u FBiH, dok su u RS-u koritene verzije zakona na
srpskom jeziku.
11
Gorenc, V.: Trgovako pravo drutva, II. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 1996. godina, str.180.

13
 U nastavku rada e se analizirati ''tijela upravljanja'' korporacijom, kako to pravna
praksa naziva, njihove ovlasti i nain rada te usklaenost njihove regulative sa
supranacionalnim preporukama.
Federacija BiH je zadrala srednjoeuropsku praksu ili praksu europskih kontinentalnih
zemalja u regulaciji ovog segmenta, pa postoje i u javnim i u privatnim poduzeima Skuptina
dioniara, Nadzorni odbor i Upravni odbor, dok sva javna poduzea u Republici Srpskoj od
tijela upravljanja imaju Skuptinu, Nadzorni odbor i Upravu te za njih moemo rei da imaju
dvorazinski sustav uprave dok ostala poduzea u privatnom vlasnitvu od tijela upravljanja
imaju Skuptinu i Upravu (jednorazinski sustav). Republika Srpska se odluila usvajanjem
Zakona o privrednim drutvima (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 127/08, 58/09,
100/11 i 67/13) promijeniti praksu i prei na jednorazinski sustav odbora u svim dionikim
drutvima osim javnih. U veini zemalja u istonoj Europi koje su prolazile i jo prolaze
proces tranzicije gospodarstva postoje Skuptine dioniara i tzv. dvorazinski sustav odbora,
odnosno postoji Nadzorni odbor i Upravni odbor. Nadzorni odbor ima kontrolnu i strategijsku
ulogu, dok Upravni odbor ima izvrnu ulogu.
Temeljna karakteristika ovog modela je u tome to Uprava drutva vodi poslove
drutva, a Nadzorni odbor nadzire njihov rad. I Federacije i Republika Srpska su u poetku
bile uzele u primjenu dvorazinski sustav odbora, koji se primjenjuje i u drugim zemljama
bive drave osim u Sloveniji i Srbiji. Republika Srpska je po uzoru na Srbiju Zakonom o
privrednim drutvima (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 127/08, 58/09, 100/11 i
67/13) napravila zaokreti i prela sa dvorazinskog u klasini jednorazinski sustav odbora u
privatnim dioniki drutvima dok je u javnim zadrala dvorazinski sustav. Dvorazinski sustav
odbora primjenjuje se jo u Njemakoj, Austriji, ekoj, Litvi, Maarskoj, Poljskoj,
Slovakoj. Odreeni broj zemalja je uveo mogunost mjeovitog sustava, kombinaciju
jednorazinskog i dvorazinskog, kao to je to sluaj u Francuskoj, Italiji, Portugalu, Belgiji,
Sloveniji i Srbiji. Iskljuivi jednorazinski sustav je karakteristian za anglosaksonske zemlje,
prije svega Veliku Britaniju, njene bive kolonije i SAD. Ovdje je bitno zakljuiti da je odabir
modela u zemljama u regiji najee vezan za zakonski okvir koriten kao predloak za
nacionalni zakonski okvir. Sve navedeno pokazuje da u BiH postoje dva entitetskim
zakonima odvojena sustava korporativnog upravljanja, to predstavlja veliki izazov u
istraivakom smislu za nastavak istraivanja BiH i njenih korporacija.
Skuptina dionikog drutva ili glavna skuptina je tijelo u kojem se nalaze svi
dioniari drutva. Putem ovog tijela dioniari ostvaruju svoja prava u drutvu i u kojem se
izraava volja dioniara koja predstavlja volju drutva (Didi, 2010., str. 398.). Veina

14
zakona o gospodarskim drutvima poznaje glavnu skuptinu (engl. General meeting, njem.
Generalversammlung), osnivateljsku skuptinu (engl. Founders meeting, njem.
Grndungsversammlung) koja se odrava samo jednom i odravaju je osnivai, te posebna
skuptina (engl. Meeting of classes of shareholders, njem. Gesonderte Versammlung) koja se
odrava samo u sluajevima kada odreeni dioniari donose odluke o odreenoj materiji
(Gorenc, 1996., str. 317.). U nastavku rada analizirati e se odreenje djelokruga obveza i
rada skuptine dioniara u FBiH i RS.
Nadzorni odbor glavni je nadzorni organ drutva, no njegove ovlasti se ne iscrpljuju u
funkciji nadzora, nego i u drugim poslovima odreenim zakonom i statutom dionikog
drutva. Nadzorni odbor je obvezno tijelo drutva i ne moe se ukinuti ili zamijeniti nekim
drugim tijelom u FBiH, dok u RS je predvien samo u javnim dionikim drutvima.
Dvorazinski sustav odbora ne doputa spajanje dunosti i lanstva u upravnom i nadzornom
odboru, dok jednorazinski predvia jedan odbor sa vie skupina lanova koji imaju razliite
funkcije. Opseg ovlasti nadzornog odbora teko je definirati, moe se rei da se odnosi na
nadzor u voenju tekuih poslova i nadzor u voenju buduih poslova (Gorenc, 1996., str.
305.).
Uprava je tijelo dionikog drutva koji organizira rad, rukovodi poslovanjem, zastupa
i predstavlja dioniko drutvo te odgovara za zakonitost njegova poslovanja. Uprava je
sredinje tijelo ili organ dionikog drutva, djeluje samostalno i drutvo ne moe nastati bez
uprave (Didi, 2010., str. 371.). Uprava zapravo vodi poslove drutva na vlastitu
odgovornost, pa ak i ako dobije odobrenje za odreene poslove od nadzornog odbora za
poduzimanje odreenog posla, ne iskljuuje se odgovornost uprave.
Sva javna dionika drutva u Republici Srpskoj od tijela upravljanja imaju Skuptinu,
Nadzorni odbor i Upravu te za njih moemo rei da imaju dvorazinski sustav odbora dok
ostala dionika drutva u privatnom vlasnitvu od tijela upravljanja imaju samo Skuptinu i
Upravu, odnosno jednorazinski sustav odbora. U FBiH-u sva dionika imaju Skuptinu,
Nadzorni odbor i Upravu, odnosno dvorazinski sustav odbora. Stoga treba promatrati Upravu
u RS i FBiH kroz razliite kontekste te naglasiti da Uprava kao tijelo korporacije u RS-u ima
puno ire ovlasti nego u FBiH.

15
4. ZAKLJUAK

Zakonski okvir u velikoj mjeri utjee na kvalitetu korporativnog upravljanja kroz

zatitu dioniara (posebno manjinskih), ponaanje investitora, ponaanje menadmenta i samo
oblikovanje nacionalnih kodeksa.
BiH nema usklaen unutranji zakonodavni okvir, nego se temelji na entitetskim
zakonima i kodeksima korporativnog upravljanja (RS i FBiH) koji rjeavaju tek parcijalno
odreene probleme, nisu meusobno usklaeni, a nisu usklaeni ni sa supranacionalnim
standardima.
Promatrajui znaaj korporativnog upravljanja, moe se zakljuiti da je temeljna
perspektiva u Bosni i Hercegovini izraditi modele i mehanizme koji e omoguiti stabilno
financijsko trite i privlaenje stranih investitora. Kao osnovna pretpostavka je izrada
zajednikog Kodeksa korporativnog upravljanja na razini BiHc i njegovo usklaenje sa
supranoacionalnim kodeksima i zahtjevima.
Znaaj korporativnog upravljanja je u sri razvoja i trine ekonomije i demokratskog
drutva i stoga je on osnova gospodarskom i drutvenom razvoju BiH.

16
LITERATURA

1. Barbir, J., olakovi, E., Para, B. i aban, J.: Nadzorni odbori vodi kroz sustav
korporativnog upravljanja, CROMA, Zagreb, 2006.
2. engi, D.: Vlasnici menaderi i kontrola poduzea prilozi analizi korporacijskog
upravljanja u Hrvatskoj, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2001.
3. Clarke, T.: International Corporate Governance: A Comparative Approach,
Routhledge, 2007.
4. Klepi, Z. i Papac, N.: ''Globalizacija i korporativno upravljanje'', Zbornik radova sa
3. meunarodnog simpozija po nazivom ''Globalizacija utjecaj na financije i
raunovodstvo zemalja u tranziciji'', FIRCON, Mostar 2008. godine
5. Mati, B. i Papac, N. (2010), Osobine sustava corporate governance u bankama u
Bosnia and Herzegovina, Ekonomski vjesnik, Ekonomski fakultet u Osijeku, god.
XXIII, br. 1/2010, Osijek;
6. Mati, B. i Papac, N. (2010), Poslovno izvjetavanje kao mehanizam corporate
governance u bankama u Bosnia and Herzegovina, Zbornik radova Ekonomskog
fakulteta Sveuilita u Mostaru XVI., Mostar;
7. Monks, R. A. G. i Minow, N.: Corporate governance, tree izdanje, Blackwell
Publishing, 2003.
8. Morck, R.: A History Of Corporate Governance Around The World: Family Business
Group To Professional Manager, University of Chicago, 2005.
9. Organisation for Economic Co-Operation and Development: OECD Principles of
Corporate Governance, OECD Publication, Paris, 2004
10. Standard & Poors Corporate Governance Scores: Criteria, Methodology And
Definitions, McGraw-Hill, New York 2002.
11. Tipuri, D.: Nadzorni odbor i korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, 2006.
12. The Combined Code on Corporate Governance, Financijal Reporting Council (FCR),
2003.
13. Veri - Marui, M.: Zato kodeks korporativnog upravljanja, Hrvatska pravna revija,
Zagreb, 2004.
14. Zakonski okvir vezan za pravni poloaj drutava u BiH

Web izvori:
1. http://www.pfcg.org.pl/en/, dostupno 10.2.2012. godine
2. http://www.sase.ba i http://www.blse.ba, koriteno kroz cijeli period istraivanja
3. http://www3.gmiratings.com/home/our-products/gmi-analyst/, dana 1.8.2012. godine.
4. Preuzeto sa: http://www.issgovernance.com/policy/EngagingWithISS, dana 15.8.2012.

17