BILJKA CVJETNJAA

Carstvo: Biljke (Plantae)

Morfoloki organizacijski stupnjevi kod biljaka

Viestanino tijelo jednostanine i viestanine

Tkiva i organi razvijene biljke
vegetativni i tkiva - kasno u filogenezi
generativni
Podjela organizacijskih
Celulozna stanina stupnjeva:
stijenka
Kopneni nain ivota
I PROTOPHYTA
Izmjena generacija
II TALLOPHYTA
III CORMOPHYTA
Biljka cvjetnjaa
 Morfoloki organizacijski stupnjevi kod biljaka

TALLOPHYTA
PROTOPHYTA
najnii stupanj
jednostanini organizmi
meusobno vrlo labavo povezani
skupovi stanica
jednostanini, sa ili bez stanine
stijenke prvi viestanini organizmi

Pr. Euglena nemaju korijen

kuglastog oblika nepotpuno razvijeni stabljika i list

nitaste bakterije i modrozelene alge stanice vrsto povezane

labave veze meu stanicama pojava razdiobe rada meu

gdje stanice zadravaju stanicama
samostalnost - CENOBIJI agregacijski skupovi
stanine kolonije
- Volvox
Razliite alge i mahovine

Biljka cvjetnjaa
 CORMOPHYTA
najvii organizacijski stupanj
papratnjae i cvjetnjae
diferencirana tkiva za ivot na kopnu

VEGETATIVNI organi
korijen
stabljika
list

GENERATIVANI organi
cvijet/cvat
plod/sjemenka

Biljka cvjetnjaa
 BILJKA CVJETNJAA

Cvjetnjae ili sjemenjae

Korijenov sustav pod zemljom
Izdanak iznad zemlje
Stabljika
Listovi
Pupovi
Postranini
Vrni (terminalni)

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija izdanka

stabljika (lat. caulis)

vegetativni organ
veinom iznad tla
moe biti u tlu, djelomino ili
potpuno u vodi ili iznad vode
rast neogranien

a. vorovi, nodiji (lat. nodus)

kratki i odebljali dijelovi
stabljike
rastu listovi i pupovi
b. lanci, internodiji

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija stabljike

a. zeljasta stabljika
crvena djetelina
b. drvenasta stabljika
drvo
1. stablo
2. kronja
maslina
polugrm
lavanda
grm
rumarin

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija stabljike
- Podzemna stabljika

Uloga:
spremanje hranjivih tvari
vegetativno razmnoavanje

Vrste stabljike:

1. lukovica (lat. bulbus)

rast ogranien na jednu vegetacijsku sezonu
luk
2. podanak
perunika
3. gomolj
krompir

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija
stabljike
Epidermis
Jednoslojno stanije
Odrava oblik zeljaste
stabljike
Smanjuje gubitak vode
isparavanjem, pui
Viegodinje drvenaste
biljke
Sekundarno vieslojno
stanije
Periderma: feloderm,
pluto, felogen
Lenticele izmjena
plinova
Biljka cvjetnjaa
 Morfologija
stabljike
Kora (cortex)
Parenhimsko stanije
Izmeu provodnih ila i epiderme
Skladite kroba

Srika (medulla)
Sredinje rahlo stanije
Potporna uloga

Provodne ile smjetene u obliku

cilindra
 Provodne ile
Prijenosni (transportni) sustav
provoenje vode i hranjivih tvari (organskih i anorganskih)

KSILEM
voda i anorganske tvari
uzlazni tok - od podzemnih organa biljke (korijen) do vrha nadzemnih
dijelova (stabljike i listova)
provodna i mehanika funkcija
traheje

FLOEM
organske tvari
silazni tok - od listova kroz stabljiku do podzemnih organa biljke

Biljka cvjetnjaa
 Ksilem
traheje
neive stanice
stanine stijenke
odrvenjele lignin
vrste i nepropusne
stanine stijenke sadre
razliita odebljanja
prstenasta, zavojita,
mreasta, ljestviasta
omoguuju trahejama
svladavanje pritiska
susjednih stanica
duine oko 10 cm
golosjemenjae nemaju
traheje (bor, smreka i
dr.) Biljka cvjetnjaa
Floem sitaste cijevi
sitaste cijevi
duge cijevi
pojedinane ili u
skupinama
poprene stanine
stijenke s rupicama
prolaze produkti
fotosinteze - hranjivi
sokovi
nemaju lignina

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija lista

vegetativan organ
funkcija - fotosinteza i
transpiracija
rast - ogranien

Biljka cvjetnjaa
Slika . Osnovni tipovi grae lista.
 Morfologija lista

pravi listovi
lisna plojka
lisna peteljka
baza lista
privruje plojku za izdanak

sjedei listovi - listovi bez peteljke

trave

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija lista

nervatura lista - skup ila

a) paralelna - postrane ile paralelne s glavnom ilom
perunika
b) mreasta bone (kolateralne) ile se granaju
brljan

Biljka cvjetnjaa
 Anatomija lista
EPIDERMA (gornja pokoica)
kutikula dobro razvijena
MEZOFIL
asimilacijski parenhim (palisadni,
stupasti)
okomite na povrinu lista
ponekad 2 - 3 sloja
mnogo kloroplasta

transpiracijski parenhim
(spuvasti)
stanice nepravilnog oblika
manje kloroplasta
mnogo velikih intercelulara
zatvorene kolateralne ile
ksilem prema licu lista, a
floem prema naliju lista
EPIDERMA (donja pokoica)
pui

Biljka cvjetnjaa
 Pui
otvori na nepropusnoj
epidermi:
na licu lista vodene biljke
na naliju lista
hipostomatski listovi
s obje strane lista
amfistomatski listovi

stanice zapornice i otvor = pu

stanice susjedice i pu =
stomatalni aparat

Uloga:
izmjena plinova
disanje, fotosinteza,
transpiracija
izluivanje vodene pare Biljka cvjetnjaa
 otvaranje pui
kloroplasti - fotosinteza
Pui eer (topiv u vodi)
stanice zapornice - vea
koncentracija staninog
sadraja
Uloga: voda iz stanica pomonica
izmjena plinova (CO2 i O2) ulazi u stanice zapornice
izluivanje vodene pare - stanice zapornice vei turgor
i volumen (samo prema
transpiracija pomonicama)
epiderma nije dovoljno otvor se poveava
djelotvorna
kloroplasti u stanicama zatvaranje pui
zapornicama eer u stanicama zapornicama
regulacija otvora pui - krob (nije topiv u vodi)
stanice zapornice manja
koncentracija staninog
sadraja
voda iz stanica zapornica
izlazi u stanice pomonice
stanice zapornice manji
turgor i volumen
otvor se smanjuje
Biljka cvjetnjaa
STANICE ZAPORNICE:
1. Primanje iona

2. Biosinteza organskih molekula

poveanje osmotskog tlaka ()

smanjenje vodnog potencijala ()

voda ulazi u zapornice

poveava se turgorski tlak (P)

PUI SE OTVARAJU

Biljka cvjetnjaa
Izluivanje tekue vode u obliku kapljica

Pui vodenice
Biljka cvjetnjaa
 Morfologija korijena

korijen (lat. radix) korijenov sustav

Vegetativan glavni korijen
veinom podzemni bono ili postrano
organ korijenje
Razgranjen korijen
nadzeman ili u vodi
rast - neogranien korijenov vrat - mjesto
pojavljuje se kod gdje korijen prelazi u
kopnenih biljaka
prvi put kod papratnjaa
u stabljiku
pozitivno geotropan
upavi korijen
Biljka cvjetnjaa
 Morfologija korijena
Oblik korijena:
vretenast
korijen
mrkva
kuglast korijen
Adventivno korijenje rotkvica
upav korijen
kukuruz

raste iz donjih dijelova stabla,

lista, iz podzemnih izdanaka... Biljka cvjetnjaa
 Morfologija korijena
Uloga korijena
primanje vode i anorganskih tvari iz tla
korijenove dlaice
spremanje priuvnih (rezervnih) tvari
uvrivanje biljke

Graa korijena
Korijenova kapa
Nekoliko slojeva stanica
Neprekidna mitoza
Zatita korijena pri prodiranju u tlo
Stanice korijenovog vrka
rast korijena
tvorno tkivo - primarni meristem

Korijenove dlaice
Jedna produena stanica
Rastu izmeu estica tla
Biljka cvjetnjaa
 Morfologija korijena

Popreni presjek kroz

korijen
Provodne ile u
sreditu
Pruaju otpor snazi
vjetra protiv
izvaljivanja

Biljka cvjetnjaa
Korijenove dlaice
specijalizirane za primanje
i otputanje vode
osmozom
anorganske tvari
apsorbiraju difuzijom ili
aktivnim transportom
dodatno uvruju biljku u
tlu
broj: oko 400/mm2
duine 0.1 8 mm
ive oko 20-tak dana
vodene i movarne biljke
nemaju korijenove dlaice
Biljka cvjetnjaa
 Pupovi
zametak organa (lista, Prema smjetaju na izdanku:
cvijeta) vrni (terminalni)
vrh izdanka
raste izdanak
Vrste: postrani (lateralni, pazuni)
a) vegetativni pupovi (lisni nasuprotni
izmjenini
pupovi)
u prljenu
b) generativni pupovi (cvjetni nastaju grane drveta
pupovi)
pupovi mogu biti:
c) mjeoviti pupovi (sadre
pojedinani
zametke listova i cvjetova)
u skupinama
npr. vinova loza

Biljka cvjetnjaa
 Transport tvari - Transpiracija
Transpiracijski tok
Sila koja vue vodu iz tla stanini sok napree
kroz biljku turgorski tlak prema
staninim ovojnicama
Regulacija koliine vode:
turgor tjera vodu iz stanice
isparavanje u zrane prostore
pui pokretaka sila - pad
Transpiracijski tok odvija se: vodnog potencijala -
difuzija
nasuprot sili gravitacije
voda:
u trahejama
odlazi u zrane prostore
izmeu stanica
isparava u obliku vodene
pare
difundira kroz pui
a b
Ako biljka gubi vodu, turgorski tlak
se smanjuje, stanice postaju a = normalna stanica bez znakova uvenua,
mlohave, a biljka vene. b = stanica u kojoj je uslijed transpiracije dolo do
smanjivanja zapremine protoplazme
 Transpiracijski
tok
Transpirirane stanice :
nadoknauju vodu iz
lisnih ila
povlae vodu iz traheja
u ksilemu
Posljedica uzlazno
povlaenje vode
prema stabljici i
listovima
50 m i vie u vis

Biljka cvjetnjaa
 Znaenje i kontrola
transpiracije
Snani vodeni tok:
Dobivanje dostatnih
koliina mineralnih tvari
Hlaenje listova
ljetne vruine
visoka temperatura -
smrtonosna za citoplazmu
Neizbjena posljedica
fotosinteze
ravnotea izmeu ulaska
ugljikovog dioksida i
tetnog gubitka vode
transpiracijom
Biljka cvjetnjaa
Pui
veliki gubitak vode - zatvaraju
se
otvorene danju, zatvorene nou
Odbacivanje listova
listopadno drvee smanjenje
transpiracije
Oblik lista i kutikula
mala povrina lista (etinjae)
manja transpiracija
votana kutikula, udubljene
pui suni, hladni krajevi
 Jaina transpiracije
Jaina svjetla
intezitet svjetla vei pui otvorene - bra transpiracija

Vlanost zraka
zrak zasien vodenom parom transpiracija usporena i
smanjena

Brzina vjetra
miran zrak zasien vodenom parom vea
transpiracija
vjetroviti zrak nema zasienja vodenom parom
transpiracija bra

Temperatura
topli zrak prima vie vodene pare transpiracija
intezivnija Biljka cvjetnjaa
 Kretanje
mineralnih tvari
Stablaice Putuju ksilemom
Kutikula i pluto Rijetka otopina:
Spreavanje gubitka
0,1 % - 1 % otopljenih
vode
tvari
Primanje vode preko
aminokiseline i druge
korijenovih dlaica
organske tvari
mineralne tvari iz tla
teko topljive soli
fosfata, karbonata i
sulfata

Biljka cvjetnjaa
 Primanje vode preko
korijenovih dlaica
Voda ulazi osmozom
Kree se protoplastima i
stijenkama
Stanice endoderma:
aktivno istiskuju vodu i
mineralne tvari u provodne
ile ksilema

Nastaje korijenov tlak

jaine 0,1 MPa
podie vodu do visine od 1
m zeljaste biljke
10 m drvenaste biljke
pomo transpiracije

Biljka cvjetnjaa
 Transport asimilata
Nastaju u procesu fotosinteze
Sadre:
eere, aminokiseline, organske kiseline, proteine,
katione, ATP, hormone, vitamine

Turgor / turgorski gradijent

nastaje izmeu mjesta nastanka i potronje asimilata
kretanje od listova prema tkivima koji rastu (mladi
listovi, izdanci)

Put asimilata:
u korijen iz donjih listova stabljike
u listove, cvijetove i plodove - iz gornjih listova
stabljike
Biljka cvjetnjaa
 Transport plinova

Respiracija:
kisik ulazi u stanicu
ugljikov dioksid izlazi
Zeljaste biljke
pui
Fotosinteza:
Drvenaste biljke
ugljikov dioksid difundira u
lenticele
stanicu
Korijen
kisik difundira izvan stanice
pribavlja kisik iz zranih prostora
u tlu
Biljka cvjetnjaa kisik otopljen u vodi u tlu
 Morfologija cvijeta
- kritosjemenjae Graa cvijeta:
1. cvjetna stapka
cvijet (lat. flos)
2. aka
nerazgranjeni izdanak 3. vjeni
s preobraenim aka i vjeni ine ocvijee
listovima 4. tuak
rast - ogranien 5. pranik
uloga:
spolno razmnoavanje

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija cvijeta
- kritosjemenjae

1. cvjetna stapka
nosi cvijet (dio stabljike)
nalazi se neposredno ispod cvjetita
za cvjetite su privreni svi dijelovi
cvijeta
2. aka
sastoji se od lapova
veinom zeleni listovi jaglac
mogu biti slobodni (jaglac) ili
meusobno srasli (jagoda)
titi unutranje dijelove cvijeta

Biljka cvjetnjaa
jagoda
 Morfologija cvijeta
- kritosjemenjae

vjeni
sastoji se od latica
listii raznih boja
titi unutarnje dijelove cvijeta
opraivanje - indirektno (boja, oblik,
miris i dr.)
latice
a. slobodne mumula
b. srasle latice

zvoni
Biljka cvjetnjaa
 Morfologija cvijeta
- kritosjemenjae
4. tuak (-ovi)
enski spolni organ
sadri sjemeni zametak

plodnica
vrat
njuka
5. pranici
muki spolni organ
stvara pelud - peludna zrnca

pranica
pranika nit

Biljka cvjetnjaa
 Morfologija cvijeta
- kritosjemenjae jednodomna biljka
biljka koja na istoj
jedinki sadri
dvospolan cvijet jednospolne cvjetove
cvijet koji sadri pranike i tuak npr. orah
npr. rua
dvodomna biljka
jednospolan cvijet biljka koja ima
cvijet koji sadri samo pranike ili jednospolne cvjetove
samo tuak npr. lijeska na odvojenim
jedinkama
npr. kivi
 Cvatovi - skup cvjetova na istoj
cvjetnoj stapci

titac

maca / resa
glavica

grozd
Biljka cvjetnjaa
 Opraivanje

Prijenos peluda s pranika na njuku tuka

Samoopraivanje
u istom cvijetu
dva cvijeta na istoj biljci

Krino opraivanje
Prenos peluda s jednog cvijeta na njuku
tuka drugog cvijeta druge biljke iste vrste
Biljka cvjetnjaa
 Zoofilija ivotinjama
Naini Mirmekofilija
opraivanja mravima
Anemofilija vjetrom
Ornitofilija pticama

Malakofilija
puevima
Entomofilija
kukcima Hidrofilija vodom

Biljka cvjetnjaa
 Oplodnja

Stapanje muke i enske

spolne stanice

Muka spolna stanica

spermalna stanica
nastaje iz peludnog zrnca
enska spolna stanica
jajna stanica
u sjemenom zametku

Nastaje zigota
Biljka cvjetnjaa
 Oplodnja
enski gametofit

Embrionska vrea
Muki gametofit Jedna jezgra (primarna)
Dioba primarne jezgre osam
Peludno zrnce jezgara

Ima jednu jezgru Na krajevima embrionske vree

Dioba peludnog zrnca: po tri jezgre postaju samostalne
Vea vegetativna stanice
Gornje jajni aparat
stanica
Najvea jajna stanica, druge
Manja generativna sinergide (pomonice)
stanica Donje tri stanice antipode
Dvije spermalne
stanice Preostale dvije jezgre
sekundarna jezgra (2n)

Biljka cvjetnjaa
 Oplodnja
Peludno zrnce (2 spermalne
stanice) pada na njuku tuka
Klija u peludnu mjeinicu
Peludna mjeinica prodire do
mikropile otvora na
sjemenom zametku

Spermalne stanice - ameboidno

gibanje
jedna se spaja s jajnom
stanicom
druga embrionska vrea
stapa se sa sekundarnom
jezgrom

Rezultat oplodnje
Diploidna zigotna jezgra
Triploidna jezgra endosperma
Biljka cvjetnjaa
 Formiranje sjemenki i plodova
Diploidna zigota
Intezivne mitotike diobe
Nastaje klica
Klicin korjeni
Klicin izdanak
Supke postrani listovi (izvor hrane)

Dvosupnice dvije supke

Jednosupnice jedna supka
Endosperm priuvna hrana

Biljka cvjetnjaa
 Nastanak ploda:
Plodnica raste
Plodovi Otpadaju pranici i latice
Nastaje plod
Sjemenka nastaje od
Uloga: sjemenog zametka
Zatita sjemenki Usploe (perikarp)
nastaje od stijenke plodnice
Raznoenje sjemena
Osiguravanje potomstva

Biljka cvjetnjaa
 Rasprostranjivanje
plodova
Samoopraivanje
Anemohorija vjetar
Mahunarke osuena i
zgrena mahuna puca Krilati plodovi javor,
jasen
trcalica
Uinak rasipanja mak
Zoohorija ivotinje
Padobranski plodovi i
Sisavci sjemneke - maslaak, vrba
plodovi s kukicama
iak Hidrohorija voda
Ptice i sisavci Vodene biljke
Mesnati plodovi Antropohorija - ovjek
Izmet ivotinja

Biljka cvjetnjaa
 Sjemenka

Slui spolnom razmnoavanju

Dijelovi sjemenke:
sjemena lupina
klica

Biljka cvjetnjaa
 Klijanje sjemenki
Sjemenke preivljavaju
nepovoljne uvjete stanita Sjemenka pada na tlo
Upija vodu
Korijeni klija prema dole
pozitivno geotropan
Daljnji razvoj hormoni,
eeri, AK,...
Priuvne tvari supke
Klicin pupolji hipokotil
raste prema gore
Supke iznad tla
Hipokotil uspravan
Listii pupoljka se otvaraju
Fotosinteza
Biljka cvjetnjaa
 Uvjeti klijanja
Voda
Aktivira enzime
Temperatura
Klijanje snanije i bre pri
Pomae pretvorbu kroba u
vioj T
glukozu
T 1 4C nema klijanja
iri vakuole poveava turgor
Omoguuje fotosintezu
Transport mineralnih tvari iz Svjetlost
tla prema korijenu Nije uvjet klijanja
Ne sprjeava klijanje
Kisik Pojava izdanka svjetlost
neophodna
Sjemena lupina nepropusna za
kisik klijanje anaerobno
Aerobna respiracija

Biljka cvjetnjaa
 Dormancija i stratifikacija
sjemenke
Dormancija Stratifikacija
Razdoblje mirovanja Postupak za prekid
U razdoblju nepovoljnih dormancije
uvjeta na stanitu (mraz, vlani pijesak
snijeg,...) niske T
Uvjetovana unutarnjim Potaknuta svjetlou
initeljima svjetlosni klijanci (salata,
celer,...)
Nedostatno razvijena klica
Pigment fitokrom
Nedostatna koliina
hormona Aktivira gene za klijanje

Biljka cvjetnjaa
 Vegetativno razmnoavanje
kritosjemenjaa
Nespolno Potomak - klon
razmoavanje Genetski iste jedinke
Pomou vegetativnih meusobno i roditelju
organa Poljoprivreda i
Korijen hortikultura prednost
Stabljika Dobra i korisna
List obiljeja
Posebne viestanine Evolucijski
tvorevine nedostatak
Odsutnost raznolikosti
Biljka cvjetnjaa
 Podraljivost biljaka

Uzrok podraaja: Odgovor na podraaja:

Dodir Cvijet
Intezitet svjetla List
Temperatura Korijen
Zvuk Stabljika
Kombinacija Dio stabljike (vrijee,
podraaja vitice...)

Biljka cvjetnjaa
 Vrste gibanja:

Tropizmi
Gibanje prema ili od
izvora podraaja
Fototropizam
svjetlost
Geotropizam
Gravitacijska sila
Kemotropizam
Kemijske tvari

Biljka cvjetnjaa
 Vrste gibanja:
Termonastije
Razlika u T
Nastije
Nisu izravni odgovor na
podraaj
Dijelom reverzibilna
turgorska gibanja
Dijelom uzrokovana
rastom

cvjetovi tulipana reagiraju

na promjene od 1 C

Biljka cvjetnjaa
 Nastije: Seizmonastije
Uzrokovana potresanjem ili
dodirom
Promjena turgora
Fotonastije Otvaranje i zatvaranje pui
Uzrokovane svjetlou Srameljiva mimoza
osvjetljenje otvaranje liske i lisne peteljke
zamraenje zatvaranje oporavak nakon 20 30 min

Biljka cvjetnjaa