Predmet: Geografija

Tip časa: Usvajanje znanja

Nastavna jedinica: Voda, njeni pojavni oblici i kruženje u prirodi

Trajanje: 1 školski čas (45 min)

Razred: VII

Nastavni ciljevi (djeca će na kraju predavanja moći)

- Samostalno prepoznati pojavne oblike vode

- Objasniti uticaj temperature na agregatna stanja vode
- Shvatiti značajnost gravitacije za proces kruženja vode u prirodi
- Razumjeti proporcije kopna naspram vode
- Objasniti proces kruženja vode u prirodi
-

Nastavni zadaci:

- Upoznati učenike sa agregatnim stanjima vode (pojavnim oblici)

- Postići razumijevanje kruženja vode u prirodnom okruženju
- Predstaviti osnovne oblike u kojima se voda sreće u prirodi
- Objasniti vezu temperature i uticaja na agregatna stanja vode
- Ukazati na značajnost gravitacije za cjelokupan proces kruženja vode u prirodi

Potrebni materijal: Globus i prilog 1

 Uvodna aktivnost: Prisjećanje (10 min)

Učenicima izložiti globus, i otpočeti diskusiju pozivanjem na prethodna zanja djece o

uticaju gravitacije i proporciji kopna na zemlji, naspram vode:

„Da li se možete sjetiti, šta je to gravitacija“, u slučaju da se ne mogu sjetiti ili ne daju
adekvatan odgovor, pružiti im podršku ukazivanjem na to da ljudi žive i u mjestima koja se
nalaze na donjoj strani globusa.

„Dakle gravitacija nas privlači ka zemlji, uključujući u to kako ljude, građevine i kopno,
tako i vodu, da li se sjećate koliki je dio zemljine kugle pokriven vodom?“ pružiti im pomoć
ponovo ukazujući na globus, te da pokušaju pogoditi na osnovu njega ako se ne mogu sjetiti.

Nakon podsjećanja postaviti pitanje za razmišljanje

„S obzirom na to kako je vode duplo više na zemlji, da li bi smo onda rekli da se oko
kopna na kome živimo nalazi voda, ili da je cijelo kopno uronjeno u vodu?“. Ne zahtijevati
odgovor od djece.

Glavna aktivnost: Agregatna stanja (20 min)

Provjeriti koliko je dobra predstava djece o tome koliko prostora određena količina
vode zauzima - „Pokažite mi kolika je flaša vode od pola litra/jednog litra/dva litra“, nakon
utvrđivanja da je ova predstava djece adekvatna, postaviti djeci zadatak.

„Ako bih zahtjevao od vas, da u šaci držite jedan litar vodem a da se pri tome ne
poslužite nikakvom posudom, na koji način bi ste to mogli da izvedete“, povremeno dodavati
po jedan trag koji navodi na rješenje:

 Zbog čega ne bi smo mogli da prosto tako držimo litar vode u šaci?
 Pošto je šaka mala voda bi dakle iscurila iz nje, da li postoji neki način da vodu
učinimo čvrstom?
 Da li u zamrzivaču ima vode?
Kada djeca pogode odgovor, nastaviti na priču, „Dakle voda sem svog tečnog
agregatnog stanja može biti i u zamrznutom obliku, da li postoji još neki oblik?“ takođe
potpomagati do rješenja.

 Kada vodu ostavimo na suncu, zašto ona nestane?

 Kada voda ključa šta se sa njom dešava?
 Kada dođu do odgovora, „Dakle voda se može javiti u tri stanja - tečnom, gasovitom i
zamrznutom, ali šta je to što određuje u kojem od ovih će se voda pojaviti“. Ako ne uspiju da
se prisjete - „Kada smo na plaži ljeti, i želimo da popijemo hladno piće, šta u njega
stavljamo“ nakon što zaključe da je u pitanju led - „A šta bi se desilo sa tim ledom ako bi smo
ga ostavili na suncu?“ – sumirati zaključkom kako agregatno stanje vode zavisi od
temperature.

Završna aktivnost (15 min)

Djeci se izlaže prilog 1. i zadaje zadatak da napišu u svesci, na osnovu slike u kom
agregatnom stanju se voda nalazi u „tom trenutku na slici“ koji je označen brojevima 1,2,3 i
4.

Kada učenici završe sa zadatkom - „Na ovoj slici možete primijetiti kako voda kruži u
prirodi mijenjajući agregatno stanje pod uticajem temperature, pokušajte da mi na osnovu
slike date objašnjenje kako se taj proces odigrava“.

Kada djeca završe upotpuniti njihova objašnjenja ako je potrebno i ukazati na

značajnost gravitacije u čitavom procesu.
Prilog 1.