Metodika nastave prirode i društva III

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Agregatna stanja vode

(Projektna nastava)

Zadar, siječanj 2022.

Projektna nastava: Agregatna stanja vode

I. Projektna ideja/pronalazak teme

Učenike se nastoji upoznati s različitim stanjima u kojima možemo pronaći vodu te ih

upoznati s načinima prelaska iz jednog stanja u drugo. Nositelji projekta su učenici četvrtog
razreda i njihova učiteljica. U projekt se namjerava uključiti i likovna kultura što se
namjerava odraziti kroz razredni model prirodnog okruženja u kojem je prikazana voda u sva
svoja tri agregatna stanja, koji je planirani rezultat projekta.

II. Formuliranje cilja i planiranje

Učenici su se prethodno već upoznali sa svojstvima vode: tekućina bez boje, mirisa i okusa,
poprima oblik posude u kojoj se nalazi. Sada to znanje proširuju tako što će naučiti o
različitim stanjima u kojima mogu pronaći vodu u prirodi. Cilj ovog projekta je da učenici
nauče u kojim se sve stanjima može naći voda te da nauče kako dobiti od jednog stanja drugo
i obratno, a namjeravaju ga ostvariti razrednim modelom na kojem će biti prikazana sva
agregatna stanja u kojima je moguće pronaći vodu u prirodi te procesi prijelaza iz jednog
stanja u drugo.

Planiran je individualni rad, rad u paru i rad u skupinama.

III. Priprema projekta

S obzirom da razlikujemo tri različita agregatna stanja, učenici će biti podijeljeni u 3 skupine
od koje će svaka skupina dobiti jedno agregatno stanje koje će morati prikazati na
zajedničkom modelu. Kako bi učenici znali kako prikazati svoj dio na modelu, važno je
provesti izvanučioničnu nastavu kroz koju će dobiti inspiraciju za početak rada.

Učiteljica izvodi učenike na Pozdrav Suncu gdje mogu vidjeti vodu u svom najčešćem
agregatnom stanju, tekućem. Na primjeru mora učenici opet ponavljaju svojstva vode koja su
usvojila na prethodnim satovima prirode i društva. S Pozdrava Suncu mogu vidjeti vodu u još
jednom agregatnom stanju ako se okrenu prema sjeveru. Na sjeveru se nalazi planina Velebit
koja je sada prekrivena snijegom i ledom. Učiteljica pita učenike znaju li kako se dobije led.
Učenici već sami otprilike znaju da se procesom hlađenja vode dobije led jer su vjerojatno i
sami ljeti pokušavali zalediti vodu kako bi si rashladili piće ili slično. Učiteljica ih zatim pita
što bi se dogodilo da donesu snijeg i led s Velebita i drže ga neko vrijeme na suncu. Učenici
odgovaraju da će se otopiti i da će ostati sama voda. Učiteljica ih nadalje pita što bi se
dogodilo da tu vodu ostave na suncu. Učenici odgovaraju da bi voda isparila, na što ih
učiteljica pita je li voda onda nestala ili je sada u nekom drugom obliku. Pretpostavlja da će
se netko od učenika sjetiti vodene pare. Kad su učenici nabrojili sva tri agregatna stanja vode,
vraćaju se u učionicu gdje planiraju ostatak projekta.

Svaka grupa počinje s istraživanjem svog agregatnog stanja i iznosi mjesta na kojima mogu
pronaći vodu u tim stanjima. Kada učenici skupe dovoljno informacija, sljedeća stvar koja ih
zanima je kako od jednog stanja dobijemo drugo i treće, te obratno. S time su se već površno
upoznali na Pozdravu Sunca, no kako bi dublje ušli u tematiku, mogu pitati za pomoć
profesora/profesoricu kemije koji/koja će im približiti te procese te pomoći u provođenju
pokusa kojim će dokazati promjene iz jednog stanja u drugo.

Nakon što učenici odrade pokus i vide iz „prve ruke“ promjene agregatnih stanja vode,
spremni su na sljedeći korak projektne nastave, a to je samo provođenje projekta, odnosno
izrada modela na kojem će sistematizirati svoje stečeno znanje o agregatnim stanjima vode.

IV. Provođenje projekta

Rezultat ovog projekta je razredni model na kojem će biti prikazana agregatna stanja vode te
kako iz jednog stanja dobivamo drugo i treće te obratno. Učenici prvo prikupljaju sve
potrebne materijale za njegovu izradu: hamer papir, škare, ljepilo, markeri, flomasteri,
stiropor, kolaž papir.

Svaka skupina ima svoj zadatak: jedna izrađuje more (tekuće stanje), druga planine
prekrivene snijegom i ledom (kruto stanje) i treća isparavanje mora (vodena para) te neke
druge elemente poput kopna i sl. Učenici se koriste različitim materijalima i likovnim
priborom u izradi modela.

Dok svaka skupina izrađuje svoj dio projekta, članovi se međusobno educiraju kako bi
pobliže pojasnili članovima drugih skupina agregatna stanja koja nisu bili njihov dio zadatka.
Na taj način učenici ne uče samo o onom agregatnom stanju koje im je zadano, već uče o
svim te povezuju ta znanja.
Učiteljica u ovom dijelu ima samo ulogu koordinatorice projekta te eventualno dodatno
pojašnjava učenicima neke nejasnoće i dileme na koje nailaze tijekom svog rada.

V. Prezentacija projekta/ Dokumentacija projekta

Nakon što je svaka skupina, i svaki učenik unutar nje obavio svoj zadatak, slijedi prezentacija
projekta. Model se postavlja na klupu koja se nalazi ispred ploče kako bi ga svaki učenik
mogao dobro vidjeti. Svaka skupina dolazi pred ploču i opisuje svoj doprinos projektu te što
je zapravo njime prikazano. Predstavnik svake grupe opisuje jedno agregatno stanje, gdje ga
sve u prirodi mogu naći te kako od njega mogu dobiti druga dva. Isto rade i predstavnici
druge dvije skupine.

Dokumentacija je dio projekta i bitna osnova za prezentaciju, refleksiju i evaluaciju. Ona

sadržava informacije o svim rezultatima, fazama radnog procesa i iskustvima sudionika/ca
projekta.

VI. Evaluacija projekta

Predstavnik svake skupine opisuje tijek postavljanja, ciljeva, planiranja i same izvedbe
projekta. Navodi poteškoće s kojima su se susreli tijekom rada na projektu. Sudionici ostalih
skupina komentiraju te postavljaju razna pitanja vezana uz temu.

Komentira se rad na projektu i iznose ideje i prijedlozi kako bi u budućnosti poboljšali rad na
projektu, propuste koje su učinili, teškoće na koje su naišli i kako ih otkloniti.

U etapi refleksije odgovaraju na niz pitanja usmjerenih na samoprocjenu rada na projektu. To

je dio nastave u kojem učenici detaljno analiziraju svoj rad ukazujući na dobre i loše trenutke
u njemu. Učenici uče iz počinjenih grešaka i osobnog uspjeha. Tijekom evaluacije korisno je
uključiti i vanjski pogled (kritički prijatelj/kritička prijateljica, projektni partneri/partnerice).