You are on page 1of 27

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Organizacija trada odjeljenske zajednice

BROJ ČASA: 1

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Cilj casa:Upoznati ucenike sa planom OZ, ,kako odabrati razredno rukovodstvo,zadaci


koji nas ocekuju kao i obaveze I odgovornosti naznacene u kodeksu

Tok casa:

ARTIKULACIJA CASA

-Utvrditi brojno stanje,da li je identicno proslogodisnjem V3 razredu odnosno strukturi


odjeljenja.

-Osvrnuti se na rezultate iz prosle godine.upoznati ucenike koji to novi predmeti i


nastavnici rade u VI (sestim) razredima)Razgovarati sa ucenicima o udzbenicima koje
ce ucenici dobiti na revers i kako ih sto bolje sacuvati.Takodje upoznati ucenike sa
radom smjena kao i koristenjem kabineta(sto je novo) u ovoj skolskoj godini odnosno
odmorima (velikim i malim)

- -Pozeljeti sretnu i uspjesnu skolsku 2014/2015 god.i da do godine budemo svi zajedno
sa sto boljim uspjehom.
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Izbor rukovodstva OZ

BROJ ČASA: 2

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Cilj casa:Upoznati ucenike sa razrednim pravilima i ponašanju u toku školske 2010/2011


gpdone
Tok casa:

ARTIKULACIJA CASA
-Utvrditi brojno stanje,da li je identicno proslogodisnjem razredu odnosno strukturi odjeljenja.

Ucenici svojim prijedlozima i glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenja i obrazlazu svoje


prijedloge.Naznaciti koje su to obaveze i odgovornosti izabranih.Kao i svake skolske godine
upoznati ucenike sa kodeksom ponasanja odnosno kucnim redom nase skole.

Svaki učenik u razeredu zasebno na papiru napisati će ime i prezime učenika za kojeg smatra
da je odgovorat i sposoban da bude predsjednik zajednice. Prije glasanja (na ovaj način
učenicima se ukazuje demokratski način izbora rukovodstva), objasni samo da učenik/ca sa
najviše glasova je izabrana za prdsjenika/cu odjeljenja dok ostali na spisku po broju glasova
biraju se na druga zaduženja zajednice.

Na ovaj način učenici će sami izabrati svoje rukovodstvo.


PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Nasilje

BROJ ČASA: 3

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Cilj casa: Razviti svijest o štetnosti nasilju i kako utječe na društvo

Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom
ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost
usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli.

Nasilje je karakteristika mnogih inteligentnih vrsta. U stvari, svih, gdje postoji mogućnost da
se nanese ozljeda, i na taj način ukloni protivnik iz arene. Svugdje gdje se bića trude
dominirati jedno nad drugim, nasilje postoji.
Jedna od osobina nasilja je da je obično neophodno u uvjetima primitivnog života. Ovisno od
okoline, tendencija ka nasilju može biti u stvari od bitne važnosti za preživljavanje.
Naša Zemlja je takva sredina. Za vrijeme projekatagenetskog inženjeringa koji su se
odigravali u prošlosti, one inteligentne vrste koje su razvijene bez sklonosti ka nasilju nisu
preživjele i razvile se. Naprotiv, umrle su.

Šta je to nasilje i tendencija ka nasilju, i zašto je ono bilo neophodno u prošlosti? Kao prvo,
vrste jedu jedna drugu. Kao što se često govori, vrste na našem planetu uglavnom koriste
borbu ili bježanje suočeni sa mogućnošću biti pojedenim. Iako se pretpostavlja da se ove dvije
reakcije razlikuju, one imaju više zajedničkog nego različitog. Adrenalin se luči, srce tuče
maksimalnom brzinom i svaka misao ili potreba u svezi s drugim stvarima, kao što je probava
ili vođenje računa o ozljedi, biva potisnuta. Ako biće ustanovi da borba nije moguća niti
bježanje ili njegove varijacije, pravit će se da je mrtvo. Za vrijeme bježanja adrenalin radi
korisne stvari napuhivajući mišiće u nogama i izaziva trzanje ruku. Ako biće ustanovi da bijeg
nije moguć, onda se primjenjuje posljednji pokušaj u odvraćanju napada - biće se pravi mrtvo,
ili pokušava postati nepoželjnim plijenom za napadača, pa može nastati izbacivanje izmeta ili
gubljenje svijesti.
U koliko vremenski dio bude dobro isplaniran učenici će sami navesti situacije u kojime su
dožvijeli odnosno bili žrtva nasilnog ponašanja svojih vršnjaka.
TOK ČASA

1. Uvodni dio
Na početku časa učenicima u kratkim crtama izložim osnovne činjenicama o predrasudama,
stereotipima i diskriminaciji. Navodim najčešće oblike i neke primjere. Neki od učenika imaju zadatak
da ispričaju vic o plavušama, crnogorcima ili bosancima i naglašavam da su sve to stereotipi o tim
ljudima.

Poslije toga učenici uz pomoć projektora mogu gledati kratki film o stereotipima.

2. Glavni dio
Podijelim učenike u pet grupa. Poslije toga sa liste prioriteta uzmemo pet prvih problema o kojima
ćemo raspravljati i izrađivati plan rješavanja tih problema.

Poslije toga predstavljam učenicima šest koraka za izradu akcionog plana:

1. Analiza problema (lista prioriteta sa prethodnog časa)


2. Smišljanje mogućih rješenja
3. Procjena rješenja
4. Donošenje odluke o akciji
5. Izrada akcionog plana
6. Način praćenja realizacije aktivnosti
Zadatak je da učenici donesu akcioni plan prema problemima koji su dobili prioritet za rješavanje.

Svaka grupa dobije tabelu i problem koji treba rješavati. Sumiranjem pet tabela dobiće se tabela
akcionog plana.

Tabela akcionog plana ima oblik:

Način
Moguća Vrijeme Potrebni Nosioci praćenja. Tim
PROBLEMI rješenja Aktivnosti realizacije resursi aktivnosti za praćenje
realizacije
Problem 1

Problem 2

Problem 3

Problem 4

Problem 5

3. Završni dio
Sa učenicima prodiskutovati o času i dati im zadatak da i roditelje uključe u izradu akcionog plana.
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Prava djeteta

BROJ ČASA: 4

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Cilj casa: Kod učenika razviti svijest o dječijim pravima koje su zagarantovane
konvecijama od strane „Ujedinjenih Naroda“
Tok casa: Učenike podijeliti u četiri grupe i dodijeliti pripremljeni tekst o dječijim pravima.

I – grupa ima zadatak da objasni šta su to dječija prava i kada se donose. Npr.:
Djeca posebno trebaju zaštitu. U ophođenju s njima - tako se kaže - pokazujemo svoje
pravo lice. To vrijedi za odrasle, ali isto i za društva i države. Nema razdoblja u kojemu djeca
nisu bila zlostavljana i iskorištavana, a to je oblik posebno teške povrede ljudskih prava.
Zbog toga su Ujedinjeni narodi od samog početka preuzeli taj problem. Godinu dana nakon
osnivanja organizacije, Generalna skupština Ujedinjenih naroda, 11. decembra 1946.
osnovala je organizaciju za pomoć djeci - UNICEF. Zbog masovnog umanjivanja vrijednosti
životnih šansi i povreda prava djeteta prvi korak bilo je usvajanje "Povelje o pravima djeteta",
20. studenoga 1959. godine.
II – grupa dobiti će zadatak da pročita i prepiše tri člana koja se odnose na zaštitu dječijih
prava iz povelje o pravima djeteta koja je usvojena 1959. godine. Navodim primjer:
Član 2: Dijete uživa posebnu zaštitu, te mu se zakonski ili nekim drugim sredstvima daju
šanse i olakšanja, da bi se moglo u slobodi i s dostojanstvom razvijati tjelesno, duhovno,
moralno, društveno zdravo i normalno. Pri uvođenju zakona u ovu svrhu, interesi djeteta su
odlučujući.
III – grupa ima zadatak da razradi konvenciju o dječijim pravima. Prethodno potrebno je
izdvojiti najvažnije članove ove konvencije, učenici u grupi trebaju zajedno pročitati a onda
izdvojiti po njima najznačajnije. Navodim primjer:
član 1: Definicija djeteta
Svaka osoba ispod 18 godina smatra se djetetom, ukoliko ta starosna granica nije prema
nacionalnim zakonima niža.
Član 5: Uloga roditelja
Vlade priznaju prava i obveze roditelja i drugih članova obitelji da dijete usmjeravaju kako
to odgovara njegovom razvoju.
Nakon grupnog rada slijedi izlaganje i razgovor o temi.
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Predrasude i diskriminacija

BROJ ČASA: 5

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Tok casa:

1.Veoma je vazno da roditelji I nastavnici ohrabruju djecu da budu tolerantna prema


ljudima.Kod djece razvijati otvorenost I znatizelju prema raznolikostima da uce o svojoj
kulturi I obicajima,sto ce im pomoci da prihvate drustvo I sredinu koja je drugacija od
njihove.Razvijajuci osjecaj tolerancije smanjuje se mogucnost konfliktnih
situacija.Izgradnja povjerenja I odnosa koja su zasnovana na uzajamnom postovanju
predstavljaju jezgro tolerancije.

Veoma vazna tolerancija u skolama jeste pitanje “jednakosti polova”(vazna tema za


ucenike)

2.Sta djecaci mogu ili djevojcice a sta ne?

Veoma je bitno graditi ravnopravne odnose izmedju djecaka I djevojcica I graditi


povjerenje na osnovu komunikacije I to bez prisiljavanja ili zlostavljanja.

3.Zakljucak;

Atmosfera u razredu koja pdstice otvorenu komunikaciju I postovanje sebe I drugih I


prihvatanje razlicitih pogleda I misljenja je plodno tlo za TOLERANCIJU
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE
NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Maloljetna prijestupništva

BROJ ČASA: 6

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

Cilj casa: kako je naše društvo u velikim problemima kada se radi o maloljetničkim
delikvencijama, učenicima je potrebno objasniti šta je delikvencija i kako se ona jevlja.
Kako odgoj utiče na razvoj čovjekove ličnosti, navesti da učenici razmisle o svojim
postupcima ali postupcima drugih učenika u razredu, i pitati da li su se ikada susreli sa
teškom povredom zakona.
Učenike podijeliti u tri grupe i podijeliti tekst koji se odnosi na prestupništvo, tekat je
predočen u daljoj pripremi:
I grupa: Šta je maloljetnička delinkvencija?
Pod maloljetničkom delinkvencijom podrazumijevaju se kaznena djela koja su počinile
osobe mlađe od 18 godina života.
Pojam DELIKVENCIJA (tal. delinque – pogriješiti, činiti kaznena djela ) obuhvaća teže
oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja s izuzetkom
ubistva, kao što su krađa, pljačka, namjerno izazivanje šteta, požara, prijestupništva, devijatno
ponašanje, huliganstvo, razbojstvo, vršenje kaznenih djela, krađa i vožnja automobila i motora
itd.''Delikvencija nije medicinska dijagnoza, to je socijalna bolest, jer se delikventima
smatraju osobe koje ne žive u skladu sa moralnim i fizičkim normama društva i koje su zbog
toga povrmeno ili trajno u konfliktima sa zakonima ''.

II grupa: Suvremeno društvo, osim modernih tehnologija i ubrzanog načina života, za


posljedicu ima i porast kriminaliteta, posebno među djecom. Maloljetna delikvencija je u
uzletu, u doslovnom smislu riječi. Nedavni slučaj, kada je 13 - godišnji dječak uz prijetnju
pištoljem opljačkao trgovinu, malo koga ostavio je ravnodušnim. Najčešća kaznena djela koje
počinu maloljetni delikventi su krađe, tjelesne ozljede, provale i razbojništva. Kazne koje ih
sustižu jesu kaznene prijave koje podnosi policija ili optužni prijedlozi Državnom
odvjetništvu za mladež. Onima u dobi do 16 godina izriču se odgojne mjere, a maloljetnim
delikventima preko 16 navršenih godina života može se izreći i zatvorska kazna.
III grupa: Osobine ličnosti maloljetnih delikvenata razlikuju se od osobina ostale djece.
Prema istraživanjima više naučnika (Glika, Tapana, Majera ) osobine ličnosti maloljetnih
delikvenata su:

- asocijalnost
- nepoštivanje ničijeg autoriteta
- prkos
- neposlušnost
- neprijateljsko raspoloženje prema drugima
- destruktivnost
- sadizam
- implusivnost
- emocionalna nezrelost
- socijalna nezrelost
- ekstrovertnom tipu ličnosti.
U završnom dijelu rada učenicima omogućiti dovoljno vremena da svaka grupa izloži
svoj rad, nakon toga slijedi dijalog s učenicima o prestupništvu maloljetnika, navesti
učenike da sami zaključe na koji način se može umanjiti delikvencija u društvu ali i u
školi.
TOK ČASA

1. Uvodni dio
Podijelim učenike u tri grupe (grupa C-centar za socijalni rad, Š-škola i grupa P-policija) i svaka grupa
ima ulogu institucije koju predstavlja. Svaka grupa dobije radni list sa unaprijed pripremljenom
pričom.
Uz pomoć multimedijalnog projektora učenici mogu vidjeti kakve su nadležnosti i uloge svake
institucije (strana 320. priručnika za nastavnike).
Takođe, mogu vidjeti poster iz priručnika koji je vezan za priču sa radnog lista.

2. Glavni dio
Radeći u grupama učenici čitaju dobijenu priču, svaka grupa smišlja šta je najbolje rješenje problema
u priči. Pri tome se trude da razmišljaju kao predstavnici institucije koju predstavljaju.
To traje 15 minuta a poslije toga svaka grupa iznosi svoja rješenja i plan kako bi se dati problem
mogao riješiti.
Nakon toga slijedi diskusija i učenici daju svoje sugestije i prijedloge kako bi došli do najboljeg
rješenja datog problema.

Radni list:

Matija je pohađao sedmi razred osnovne škole. Bio je loš đak u školi. Na polugodištu je pao iz 6
predmeta, i iako je razredna nastojala da mu pomogne, ni pred kraj školske godine stanje se nije
popravilo. Imaće zaključene najmanje četiri jedinice i moraće da ponavlja razred.
Matijini roditelji su bili razvedeni. Otac mu je živio u drugom gradu sa drugom ženom i dvoje djece
koje je imao sa njom. Matiju je rijetko viđao, jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca, a nije ga
često ni zvao telefonom. Matija je živio sa majkom, očuhom i polubratom, odnosno sinom iz njihovog
braka. Očuh je radio kao fizički radnik na najam i posla je imao povremeno. U posljednje vrijeme je
često konzumirao alkohol i u takvom stanju je često maltretirao Matiju i njegovu majku. Matiji je
govorio kako je bezvrijedan, kako će od njega postati narkoman i propalica. Majka je radila u lokalnoj
prodavnici. Brinula se o svojim sinovima i trpjela očuhovo loše ponašanje prema njoj. Živjeli su kao
podstanari.
Nakon jedne svađe sa očuhom i batina koje je od njega dobio Matija je pobjegao od kuće. Budući da u
blizini nije imao rođake, smatrao je da nema kome da se obrati za pomoć. Spavao je dvije večeri kod
druga a nakon toga je pronašao neku napuštenu kuću u kojoj je provodio vrijeme. S obzirom na to da
nije imao novaca, te nije imao šta da jede, počeo je da krade prehrambene artikle u prodavnici. Policija
ga je ubrzo pronašla. Vratili su ga kući. Matija je prestao da ide u školu. Očuh ga više nije tukao ali su
se svakodnevno svađali. Matija je agresivnost iz kuće počeo da prenosi na ulicu. Počeo je da se tuče sa
drugim dječacima. Zatim je počeo da napada mlađe od sebe. Ispred škole im je otimao novac i
mobilne telefone. Policija ga je ponovo privela u policijsku stanicu. Pozvali su majku da
porazgovaraju sa njom. Ona nije znala šta da radi.

3. Završni dio
U završnom dijelu naglašavam učenicima da osim njihove porodice, postoje nadležne institucije koje
su dužne da im pruže potrebnu pomoć i podršku, ukoliko im zatreba.
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Aktivno učenje

BROJ ČASA: 8

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

CILJ ČASA:

Obrazovni:

- upoznati učenike sa ciljevima ucenja;


- kako i na koji način uciti;
- ukazati ucenicima na nepravilnosti kod ucenja
Odgojni:

- izgrađivanje stava o potrebi ucenja;


- Razvoj marljivosti
Funkcionalni:

- podsticanje razvoja sposobnosti razmišljanja, zaključivanja, uočavanja bitnih elemenata


dobrog i lošeg
- razvijanja sposobnosti vrednovanja vlastitog rada, razvijati pozitivan odnos prema ucenju,

STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio (10 minuta)

- Psihološka priprema: dogovor o načinu rada.


Sa učenicima se razgovara o tome šta je za njih cilj ucenja i kako uce

Glavni dio (30 minuta)

 Podijeliti ucenicima nastavni listic1 koji ce procitati


Nastavni listic1:

Savjeti za uspjesnije ucenje

Prvo izaberi mjesto za učenje na kojem se možeš dobro usredotočiti na gradivo. Prije učenja pripremi
si sve što može zatrebati (knjige, papire, bilješke, olovke...). S mjesta za učenje ukloni sve što ti
odvlači pažnju, ugasi glazbu i mobitel, ukloni sliku dečka ili djevojke. Pošto pažnju možeš držati
usmjerenu najviše oko pola sata, radi kraće pauze. Po mogućnosti uči ujutro jer su tada tijelo i mozak
su odmorni.

Odabrano gradivo koje moraš naučiti prvo prelistaj i pokušaj uočiti ključne riječi. Zatim sve
temeljito pročitaj i sve što je važno zapiši u obliku bilježaka. Ako je gradivo teško za naučiti, napiši si
sažetak, pročitaj ga i prepričaj. Tako napisan sažetak puno više vrijedi nego podvlačenje u udžbeniku.
Pri tome ti je uključeno više osjetila, a što više osjetila koristiš pri učenju bolje pamtiš informacije.

 podijeliti ucenicima nastavni listic 2 na kojem je pjesmica, koju treba da nauce


Nastavni listic2:

„Jakci, dragci jakcidroni

setali se limpoponi

naisao dragcidoni i

dao im bomboboni.“

Završni dio (5 minuta)

izvesti zakljucke

pospremiti radno mjesto-klupe

TOK ČASA

U uvodnom dijelu časa iznesem neke definicije učenja:

 Učenje je mijenjanje djelatnosti pod utjecajem iskustva, s razmjerno


Trajnim učinkom. Pečjak

 Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u


mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti. Zarevski

 Učenje je svaka trajna promjena ponašanja koja je nastala pod


utjecajem iskustva.

Atkinson i Atkinson

VRSTE UČENJA

prema složenosti razlikujemo:

• 1. jednostavno učenje (uvjetovanje, asocijacije, mehaničko

učenje)

• 2. složeno učenje (učenje motornih radnji, učenje s

razumijevanjem i uvidom, učenje putem pokušaja i

pogrešaka)

VRSTE UČENJA

 s obzirom na gradivo: motorno i verbalno


 s obzirom na modalnost: kinestetičko i učenje putem opipa
i sluha
Pri učenju razlikujemo tri specifična procesa:

1 učenje u užem smislu riječi tj. usvajanje gradiva ili savladavanje

nove djelatnosti

2. retencija ili zadržavanje sadržaja i djelatnosti

3. obnavljanje sadržaja i djelatnosti

OBNAVLJANJE se javlja na tri načina:

1. kao sjećanje, reprodukcija ili aktivno obnavljanje;


2. prepoznavanje ili rekognicija;
3. kao ušteda pri ponovnom učenju

U završnom dijelu slijedi diskusija, učenici iznose svoje stavove i iskustva o učenju, načinu
učenja, iznose svoje savjete kako treba da se uči isl.
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Karakteristike pojedinih tehnika učenja

BROJ ČASA: 9

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

CILJ ČASA:

- upoznati učenike sa nekim od načina kako uspiješno šplanirati slobodno vrijeme i učiti novo
odnosno ponavljati staro gradivo

ZADACI ČASA:

Obrazovni:

- upoznati učenike sa pojmovima učenje ,pamćenje planiranje


- kroz različite situacije upoznati učenike- kako i na koji način najlakše naučiti određeno
gradivo nekog predmeta
Odgojni:

- navikavanje učenika na planiranje i praktično korištenje slobodnog vremena;


Funkcionalni:

- podsticanje razvoja sposobnosti razmišljanja, zaključivanja, uočavanja bitnih elemenata ;


STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio (5 minuta)

- Psihološka priprema: predstavljanje učenicima i dogovor o načinu rada.


- Podjela učenika u pet grupa (grupe se formiraju tako što svaki učenik izvuče po jednu
sliku i prema sličicama se dijele u grupe.) Naziv će grupe dobiti prema izvučenim
sličicama.
- Svaka grupa izabere svog predstavnika.
Razgovara se o tome zašto su odabrali baš tog učenika za predstavnika grupe?

- Najbolji učenik, vrijedan, marljiv, povjerljiv, komunikativan, dobar drug, prijatelj...).


Zadatak 1.

Svaka grupa treba da se izjasni o tvrdnjama...!

Prečesto i predugo telefoniram s prijateljima

Provodim previše vremena pred televizorom / kompjuterom

Stalno nešto drugo radim da bih izbjegao/la učenje (šetnja s psom, odlazak u dućan, čitanje
časopisa)

Imam puno hobija, pa jedva stignem nešto napraviti za školu.

Često mi se događa da gubim vrijeme na traženje stvari, jer ih ne držim uredno.

Stalno me prekidaju (ukućani, telefon)

Volim učiti uz glazbu; to me ometa pa duže učim.

Krenem na učenje bez da unaprijed razmislim i isplaniram koje predmete moram učiti, kojim
ću to redom učiniti, koliko mi vremena treba za nešto...

Često odgađam učenje, a to me opterećuje i onda mi je još teže početi.

Predugo radim nevažne zadatke, a premalo ono što je stvarno važno naučiti.

Učim u zadnji čas, pa ne stižem dobro naučiti.

Sa učenicima u plenumu komentarisati koliko su imali odgovora sa da ili sa ne.

Učenicima prikazati prezentaciju u PowerPointu na temu ;; Kako da učenje ne bude mučenje“

Učenicima komentarisati svaki slajd posebno

• uči uvijek na istom mjestu, za radnim stolom


• na radnom stolu drži samo stvari za učenje
• Knjige i bilježnice za svaki predmet trebaju imati svoje posebno mjesto
Nakon dolaska iz škole:

1. Odmah pogledaj raspored za sljedeći dan


2. Na stol poslaži knjige i bilježnice iz predmeta iz kojih imaš zadaću ili trebaš učiti
(ostale spremi u torbu)
3. Odmori se
4. Prije učenja pripremi sav pribor
5. Odluči kojim ćeš redom učiti - počni s učenjem najtežih predmeta
6. Kad završiš s nekim predmetom, knjigu i bilježnicu stavi u torbu
• uči 35-55 min → odmor (do 15 min)
• ako je lekcija velika, podijeli je na nekoliko dijelova (poslije svakog dijela-kratka
stanka)
• prije spavanja - ponovi najvažnije
• Najteže je učiti napamet:
• sporo pamtiš
• brzo zaboravljaš
• Učiti s razumijevanjem znači razmišljati o onome što učiš: čitati,proučavati, zapisivati,
prepričavati, ponavljati...
• 3 temeljna koraka:
1. Upoznavanje s gradivom

2. Učenje - poglavlje po poglavlje

3. Ponavljanje

Nakon prezentacije razgovarati sa učenicima o utiscima sa časa;

Izvesti zaključak : Ko propusti da planira ,planirao je da propusti!


PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

NASTAVNIK: Melisa Alić

RAZRED: VIII-5

NASTAVNI PREDMET: Odjeljenska zajednica

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Humani odnosi među polovima

BROJ ČASA: 11

NASTAVNE METODE: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracije,


metoda rada na tekstu, metoda diskusije.

OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: projektor- laptop, radni listići, sličice za


formiranje grupa, radni listovi za grupni rad, hamer papir.

CILJ ČASA:

- upoznati učenike sa nekim od načina kako postupiti prema drugu i drugarici kada se oni
nađu u veoma teškoj situaciji i kako prepoznati pravo i lažno drugarstvo.

ZADACI ČASA

Obrazovni:

- upoznati učenike sa pojmovima drugarstva i prijateljstva;


- kroz različite situacije upoznati učenike- kako i na koji način biti dobar drug u dobru i zlu;
Odgojni:

- navikavanje učenika na pružanje pomoći drugovima i drugaricama;


- izgrađivanje stava o potrebi stalnog međusobnog uvažavanja drugova i drugarica;
- razvijanje kod učenika stavova o humanim odnosima među ljudima (drugovima i
drugaricama;
Funkcionalni:

- podsticanje razvoja sposobnosti razmišljanja, zaključivanja, uočavanja bitnih elemenata


dobrog i lošeg drugarstva;
STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio (10 minuta)

- Psihološka priprema: predstavljanje učenicima i dogovor o načinu rada.


- Podjela učenika u pet grupa (grupe se formiraju tako što svaki učenik izvuče po jednu
sliku i prema sličicama se dijele u grupe.) Naziv će grupe dobiti prema izvučenim
sličicama.
- Svaka grupa izabere svog predstavnika.
Razgovara se o tome zašto su odabrali baš tog učenika za predstavnika grupe?

- Najbolji učenik, vrijedan, marljiv, povjerljiv, komunikativan, dobar drug, prijatelj...)


- Prezentacija o prijateljstvu.

Sa učenicima se razgovara o tome šta je za njih drugarstvo, a šta prijateljstvo?

Glavni dio (30 minuta):

- Nakon što su učenici odabrali predstavnike grupa i rekli šta za njih predstavlja drugarstvo
i prijateljstvo slijedi najava nastavne jedinice.

Moj odnos prema drugovima i drugaricama ( Naslov pišem na tabli)

- Danas ćemo razgovarati o drugarstvu tj. Vašem odnosu prema drugovima i drugaricama.

- Svakoj grupi se dijelie koverte sa pričama i papir u boji, u zavisnosti od boje stalka koji se
nalazi na njihovim stolovima. (Priče se nalaze u prilogu pripreme)
- Zadatak grupa je da pročitaju priču, razmisle i razgovaraju o tome šta bi oni uradili da se
nađu u takvoj situaciji. (Šta bi po njihovom mišljenju trebalo ispravno uraditi, a šta
pogrešno) Izvući pouku iz priče. Sve to ukratko napisati na papir.
- Predstavnici grupa referišu ono što su uradili.
- Priče će biti prikazane na projektoru popraćene ilustracijama.
- Svaka grupa će dobiti po jednu izreku u koverti koju treba da sklope i zalijepe na hamer
papir.
- Razgovor sa učenicima o izrekama.
- Nakon razgovora sa učenicima o pričama i zaključcima koje su donijeli u grupama,
učenicima dijelim listiće sa jabukama i listove. Na jabukama treba da napišu osobine koje
im se dopadaju i ne dopadaju kod druga i drugarice.
- Dok učenici pišu osobine, zalijepit ću plakat na kojem se nalazi drvo. Svaki učenik će
zalijepiti jabuku i list na odgovarajuće mjesto.
- Nakon što svi zalijepe osobine, pročitat ćemo neke od tih osobina i zaključiti kojih ima
više - manje, koje osobine se ponavljaju.
Završni dio (5 minuta)

Slijedi pohvala svim učenicima. U znak njihovog drugarstva, aktivnosti i discipline u radu uručit ću im
diplomu kao mali znak zahvalnosti.

- Učenicima ću podijeliti - poruku o prijateljstvu.

„Zapis o prijateljstvu – Neki kažu da je čovjekov nabolji prijatelj- pas. Neki opet kažu da je knjiga
najbolji prijatelj. Prijatelji su i knjige i psi, ali i jedne i druge treba platiti. Ali postoji prijateljstvo
koje se ne može ničim platiti. Ima ljudi koji ga pokušaju kupiti, a onda shvate da više nikada neće doći
do njega. To prijateljstvo jedino se može uzvratiti prijateljstvom. To je najbolje prijateljstvo -
prijateljstvo među ljudima.“

- Ova poruka će im pomoći da uvide da je prijateljstvo veoma bitno u životu, da se trebaju truditi da
budu dobri drugovi, da se sve može kupiti, ali prijateljstvo ne.
- Čovjek je vrijedan onoliko koliko ima prijatelja.
ŠAPTANJE

Selma ide u šesti razred, dobra je i mirna učenica. Ali jedan dan nije bila
raspoložena za rad, već je radije pričala. Baš tada je bila na času historije, a
nastavnik je predavao novu lekciju koja je Selmi bila dosadna. Nastavnik ju je
par puta opomenuo zbog pričanja i ometanja časa, ali ona nije prestajala. Kako
nije mogao više tolerisati Selminu priču, nastavnik je prozove da odgovara
lekciju koju Selma nije bila naučila. Njena prijateljica Hana koja sjedi iza nje,
željela joj je pomoći, pa joj je šaptala, ali nastavnik ju je otkrio i objema dao
jedan. Selmi zbog neznanja, a Hani zbog šaptanja.
__________________________________________________________________________________
____

- Razmislite i u grupi razgovarajte šta biste vi uradili da se nađete u ovakvoj situaciji, zapišite
sve ideje!
- Šta bi po vašem mišljenju bilo ispravno uraditi, a šta pogrešno?
- Izvucite pouku iz priče.

OSPICE

Sanel ide u peti razred. Jedan dan dobio je ospice, i da ne bi prenio bolest
ostalim učenicima, mjesec dana nije mogao ići u školu. Za to vrijeme dok nije
išao na nastavu, njegov drug Dženan i drugarica Merima, su ga svaki dan
posjećivali i donosili mu sveske i zadaće koje je Sanel radio kod kuće i tako
naučio svo gradivo koje su prešli. Malo nakon što je Sanel ozdravio i vratio se u
školu, Dženan i Merima su dobili ospice i nisu dolazili u školu. Sada je Sanel
imao priliku da se oduži svojim prijateljima, pa je to i učinio, on je njima svaki
dan donosio zadaću i sveske da i oni nauče novo gradivo.
__________________________________________________________________________________
____

- Razmislite i u grupi razgovarajte šta biste vi uradili da se nađete u ovakvoj situaciji, zapišite
sve ideje!
- Šta bi po vašem mišljenju bilo ispravno uraditi, a šta pogrešno?
- Izvucite pouku iz priče.
ŠKOLSKI SPORTOVI

Semir zajedno sa drugovima iz razreda trenira u školskom fudbalskom klubu.


Upotreba alkohola i drugih droga strogo je zabranjena kako u klubu tako i u
školi. Dva najbolja igrača Semirova dobra druga pričali su kako piju prije
utakmice i tvrde da su im zbog alkohola rezultati bolji. Semir i ostali koji ne piju
žele nešto poduzeti u vezi toga, jer u pitanju je zdravlje njihovih prijatelja, a i
uspjeh njihovog tima.
__________________________________________________________________________________
____

- Razmislite i u grupi razgovarajte šta biste vi uradili da se nađete u ovakvoj situaciji, zapišite
sve ideje!
- Šta bi po vašem mišljenju bilo ispravno uraditi, a šta pogrešno?
- Izvucite pouku iz priče.

KONTROLNI

Dženana ide u šesti razred. Dobra je učenica, ali ako bi se malo potrudila
mogla bi biti i bolja. Prošle sedmice Dženana je imala kontrolni rad iz
matematike, za koji se nije bila pripremila. Nastavnik je zadao šest zadataka od
koji je Dženana znala uraditi samo dva, jer kada su učili ostale zadatke ona nije
bila u školi. Dva zadatka koja je Dženana znala uraditi nisu bila dovoljna za
pozitivnu ocjenu. Dženanina najbolja drugarica koja sjedi pored nje pomogla
joj je da uradi još dva zadatka. Ali nastavnik ih je primjetio i zaprijetio da će
Dženaninoj drugarici smanjiti ocjenu.

__________________________________________________________________________________
____

- Razmislite i u grupi razgovarajte šta biste vi uradili da se nađete u ovakvoj situaciji, zapišite
sve ideje!
- Šta bi po vašem mišljenju bilo ispravno uraditi, a šta pogrešno?
- Izvucite pouku iz priče.
DILEMA

Amir i Mirza su veoma dobri drugovi, idu zajedno u sedmi razred. Jedan dan
bili su na igralištu iza škole kad se Mirza povjerio Amiru, kako ima porodičnih
problema zbog kojih ne može da uči, pa je zbog toga neraspoložen i tužan.
Nakon što mu je to ispričao, Mirza je zamolio Amira da se malo udalje od škole,
gdje ih niko ne može vidjeti. Potom ga je ponudio cigarom i rekavši da mu
pušenje pomaže da se smiri, pošto mu je Amir dobar drug, može mu praviti
društvo. Amir je u dilemi, nije znao šta da uradi...
__________________________________________________________________________________
____

- Razmislite i u grupi razgovarajte šta biste vi uradili da se nađete u ovakvoj situaciji, zapišite
sve ideje!
- Šta bi po vašem mišljenju bilo ispravno uraditi, a šta pogrešno?
- Izvucite pouku iz priče.

Sličice za formiranje grupa:

Individualni listići:

IZGLED TABLE
Moj odnos prema drugovima i drugaricama

„Jedini način da imaš prijatelja “Cvijetu je potrebno sunce, a čovjeku


jeste biti prijatelj“(R.W.Emerson) ljubav i prijateljstvo.”(narodna izreka)

„Tek kada stane pucati led znat ćeš „Prijateljstvo je zvijezda koja život krasi,
ko ti je prijatelj“. (eskimska a uspomena je čuva da se ne
narodna poslovica) ugasi“(narodna izreka)

„Prijatelje sreća stvara, a nesreća


provjerava“. (Sopenhauer)
Nastavna priprema

Rb.19

Odjeljenska zajednica

Datum:

Razred:VII

Nastavna jedinica:“Privatnost“

Tip casa:obrada,utvrdivanje,ponavljanje,sistematisacija,ocjenjivanje,vjezbanje:

Metode:monoloska,dijaloska,demonstracija,tekstualna,ilustrativni radovi,interaktivna

Oblici:frontalni,grupni,individualni,rad u parovima,

Sredstva:verbalna,tekstualna,vizualna,auditivna,audiovizualna

Cilj casa: sticanja značaja sopstvene privatnosti kao i poštivanje tuđe privatnosti,
učenici moraju spoznati značaj poštivanja svoje privatnosti kao i privatnosti drugih da li
bila privatnost ponašanja, informacija i posmatranja.

TOK ČASA

OTVARANJE LEKCIJE: (10 min)

FOKUS – Ispričati učenicima neki događaj gdje ljudi imaju privatnost i jedan gdje nemaju
privatnost.

PREGLED CILJEVA LEKCIJE – Pročitati ciljeve lekcije i pojasniti ih.

OBAJŠNJENJE NEPOZNATIH POJMOVA – Koristeći predznanja učenika, zajedno s njima


doći do objašnjenja nepoznatih pojmova.

GLAVNE VJEŽBE: (30 min)

-Dati učenicima po jedan primjer privatnosti posmatranja, informacija i ponašanja.


Učenici će individualno pročitati primjer iz knjige na strani 21. (Demokratija i ljudska
prava.)
- Problem za riješavanje- Pročitati priču o Bati I dio. Bato voli da piše priče i da crta. U
navedenim lekcijama pročitat ćemo i ostale dijelove. U paru s kolegom odgovoriti na
pitanja na str. 23. diskusija o priči.
- Pročitati navedene situacije na strani 24 i radeći u paru odgovoriti na pitanja u vježbi
«Pokaži šta znaš». U udžbeniku se nalaze četiri primjera privatnosti i učenici treba da
kažu ko želi privatnost u pojedinim situacijama, koje stvari žele zadržati privatnim,
koje osobe žele privatnost, kako se ponašaju. Poslije 5 min učenici čitaju primjere i
daju svoje odgovore.
ZAKLJUČIVANJE LEKCIJE: (5 min)

- Provjera razumijevanja lekcije- Šta je privatnost? Kako biste vi objasnili pojam


privatnost?
- Osvrt na naučeno – O čemu smo danas učili? Koje ciljeve smo ostvarili? Jedan učenik
će nam ponovo pročitati ciljeve lekcije?
Nastavna priprema

Rb.20

Odjeljenska zajednica

Datum:

Razred:VII

Nastavna jedinica:“Analiza pojma autoriteta“

Tip casa:obrada,utvrdivanje,ponavljanje,sistematisacija,ocjenjivanje,vjezbanje:

Metode:monoloska,dijaloska,demonstracija,tekstualna,ilustrativni radovi,interaktivna

Oblici:frontalni,grupni,individualni,rad u parovima,

Sredstva:verbalna,tekstualna,vizualna,auditivna,audiovizualna

Cilj casa: sticanja značaja autoriteta kao i poštivanje starijih, učenici moraju spoznati
značaj poštivanja autoriteta i razliku između autoriteta i moći
TOK ČASA

OTVARANJE LEKCIJE: 10 min.

a) FOKUS: Reći nekoliko informacija o jednom čudnom, dramatičnom i tužnom


događaju
b) PREGLED CILJEVA LEKCIJE: nakon isticanja ciljeva lekcije, prozvati učenike da ih
naizmjenično čitaju. Razgovarati o njima.
c) OBJAŠNJAVANJE NEPOZNATIH POJMOVA: na tabli navesti nepoznate pojmove i
koristeći predznanja učenika, objasnit kroz razgovor nepoznate riječi.
d) Upoznavanje ideja koje će učenici učiti
GLAVNE VJEŽBE: 30-min

a) Učenici će individualno pročitati tekst OPASNA VOŽNJA (udžbenik str. 1) i


procijeniti o čemu se radi u prvom primjeru. Odgovorit će na pitanja:
- Po čemu su slični postupci napadača i policajca?
- Po čemu se razlikuju?
- Ko je koristio moć? Ko je imao pravo to koristiti?
Tražiti potpitanjima objašnjenje na sva pitanja.

b) Vježba kritičkog razmišljanja – rad u parovima


Učenici čitaju tekst o 9 različitih situacija u kojima je upotrebljen autoritet ili moć bez
autoriteta. Kad završe učenici objašnjavaju svoje odgovore.

c) Učenici će radeći u paru, kreirati dvije ilustracije, na jednoj će biti osoba koja koristi
moć bez autoriteta, a na drugoj pojedinac koji koristi autoritet. Nakon završetka, svaki
par će prikazati svoje likovno rješenje.
ZAKLJUČIVANJE LEKCIJE: 5 – min

a) Provjera razumijevanja. Šta je autoritet, a šta moć bez autoriteta? Koje su koristi od
autoriteta?
b) Osvrt na naučeno: O čemu smo danas učili? Koje ciljeve smo ostvarili? Ponovo
pročitati ciljeve lekcije i zaključiti da li smo savladali obrađeno gradivo?
Nastavna priprema

Rb.21

Odjeljenska zajednica

Razred i odjeljenje: VIII

Naziv lekcije: «PRAVDA»

Vrijeme:

Datum:

Oblik rada: Frontalni, grupni

Metode: Usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu

Nastavna sredstva: Udžbenik

Ciljevi lekcije: Ova lekcija nas upoznaje sa tri vrste problema vezanih za pravdu i daje priliku
da se ovo prouči i da malo porazgovaramo o tome.

Pojmovi: Distributivna pravda, korektivna pravda, proceduralna pravda, koristi, cijene.

TOK ČASA

OTVARANJE LEKCIJE: (10 min)

FOKUS – Porazgovarati s učenicima šta oni misle da je pravda. Učenici treba da daju neke
svoje primjere o pravdi/nepravdi.

PREGLED CILJEVA LEKCIJE – Prozvati učenika da pročita ciljeve lekcije.

OBJAŠNJENJE NEPOZNATIH POJMOVA – Koristeći predhodna znanja učenika , prisjetiti


se značenja nepoznatih pojmova.

GLAVNE VJEŽBE: (30 min)

Vježba kritičkog razmišljanja – Učenike podijeliti u grupe. Na str.58 predstavljene su tri


situacije. Učenici treba da pročitaju i da odgovore na pitanja koja slijede. Svoja mišljenja
podijeliti s ostalim učenicima u razredu.

Zašto se pitanje pravde dijele na tri kategorije?

DISTRIBUTIVNA – podrazumijeva pravednost načina na koji se nešto distribuira (plaća za


rad, pravo na glas...).

KOREKTIVNA – radi se o pravednosti reakcije na neku nepravdu ili grešku (ako neko nešto
ukrade treba da bude kažnjen i da plati).

PROCEDURALNA – pravednost načina na koji se informacije prikupljaju i kako se donosi


odluka.

Vježba kritičkog razmišljanja – U udžbeniku su dati primjeri. Učenici trebaju pročitati


primjere i odgovoriti na pitanja šta je pravedno/nepravedno u svim situacijama i da li se
radi o distributivnoj pravdi, korektivnoj ili proceduralnoj.
ZAKLJUČIVANJE LEKCIJE: 5 min.

- Provjera razumijevanja: Šta smo danas radili? O čemu smo govorili? Šta je to pravda?
- Za domaću zadaću napisati primjer korektivne pravde, distributivne i proceduralne u
kojoj su učenici sami učestvovali.
Nastavna priprema

Rb.22

Odjeljenska zajednica

Razred i odjeljenje: VIII


Naziv lekcije: « aktivizam i nenasilje »
Datum:
Oblik rada: Frontalni, grupni
Metode: Usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu
Nastavna sredstva: Udžbenik
CILJ I ZADACI:
Rаzvijаnje osobinа tolerаncije od strаne učenikа,sposobnosti sаmokontrole i prаvilno
postupаnje u situаcijаmа nаsiljа;
-procjenа situаcije kаdа učenici mogu uticаti nа sprečаvаnje nаsiljа i dа budu tolerаntniji;
-kаdа se odlučiti izаći nа vidjelo sа nаsiljem (u porodici, školi, nа ulici, itd.);

TOK ČASA:

Aktivizam u najširem smislu označava nečiji stav prema kome je bilo čiji pogled na svijet,
odnosno ideologija ili teorija bezvrijedna ukoliko je osoba ne nastoji primijeniti u praksi,
odnosno kroz akciju provesti ili pokušati provesti političke, ekonomske, kulturne ili ekološke
promjene koje se s takvim idejama u skladu.
Aktivizam se također tradicionalno povezuje s konceptom neslaganja (disidencija) u nekom
društvu, odnosno aktivnošću protesta, ali može poprimiti razne oblike - od najjednostavnijih
kao što su propaganda kod stanovništva i lobiranje kod vlasti, preko javnih skupova,
političkih kampanja, demonstracija te raznih protestnih akcija kao što
su bojkoti, štrajkovi, štrajk glađu, a koje u ekstremnim slučajevima mogu eskalirati
u sabotaže i oružanu borbu.

Čаs početi tаko što će svаki učenik nа pаpiru krаtko nаpisаti kаdа su posljednji put nаljutili
nekog u porodici,а dа su zа to bаš oni bili krivi,i štа će učiniti dа se to ne ponаvljа.

Zаdаtаk broj 1:
Predstаvnici grupа učenikа će nаjprije izvući kаrtice sа opisаnim primjerimа nаsiljа u
porodici,ili će to urаditi-osmisliti nekoliko učenikа.
Nаkon rаdа nа opisаnim primjerimа učeničke grupe če glumom prikаzаti nаvedene situаcije.
PRIMJERI SITUACIJA:
1.nesporаzumi meću djecom – drugovimа;
2.nesporаzumi u odnosu otаc-mаjkа koji nаstаju u prisustvu djece;
3.nesporаzumi nа relаciji mаjkа otаc,koji nаstаju u prisustvu djece;
4.Pozitivno rješenje nesporаzumа sа neophodnim posljedicаmа ili bez njih;

Zаvisno o tome kаko su osmislili dа sukobe u porodici, društvu, nа ulici, prikаžu


glumom,učeničke grupe će i prikаzаti te situаcije.Usijаnu аtmosferu zаmijeniti poželjnom
kkomunikаcijom-tolerаntnom аtmosferom.

REFLEKSIJA:
-Kаko se oduprijeti nаsilju kаdа ono ne prestаje i pored nizа dogovorа?

You might also like