Pranje novca kao oblik finansiranje terorizma sa posebnim osvrtom na

Bosnu i Hercegovinu

NACRT NAUČNE ZAMISLI PROJEKTA MASTER RADA

 SADRŽAJ

UVOD ....................................................................................................................................

METODOLOŠKI OKVIR ISTRAŽIVANJA .......................................................................

PROBLEM ISTRAŽIVANJA ..............................................................................................

Opšti značaji istraživanja ......................................................................................................

PREDMET ISTRAŽIVANJA ..............................................................................................

CILJEVI ISTRAŽIVANJA ..................................................................................................

HIPOTETIČKI OKVIR ISTRAŽIVANJA ..........................................................................

Opšta hipoteza istraživanja ..................................................................................................

Posebna hipoteza istraživanja ..............................................................................................

Sporedna hipoteza istraživanja ............................................................................................

METODE ISTRAŽIVANJA ..............................................................................................

DISKUSIJA ........................................................................................................................

REZULTAT ........................................................................................................................

ZAKLJUČAK .....................................................................................................................

LITERATURA ....................................................................................................................

POPIS SLIKA ......................................................................................................................

POPIS TABELA ..................................................................................................................

POPIS GRAFIKONA ...........................................................................................................

PROBLEM ISTRAŽIVANJA U MASTER RADU

Rad analizira pranje novca - negativne pojave i ekonomske implikacije tih pojava koje
su danas veoma rasprostranjene u velikom broju zemalja. Sprečavanje pranja novca
predstavlja jedan od vodećih izazova modernih društvenih promjena. Javljajući se u
političkom i društvenom životu, oni čine građane i javnost uvjerenim da društvo ne može da
funkcioniše bez korupcije i pranja novca.

Ovi kriminalni akti su veoma vješto prikriveni i teški su za otkrivanje, zahvaljujući,

između ostalog, i pomoći i podršci uticajnih dijelova birokratije, tehnokratije i plutokratije
određenih društava: politika, korupcija, pranje novca, kriminalni akti.

Procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja jedan

sveobuhvatan proces prikupljanja i analize relevantnih podataka sa ciljem da se procijeni
stepen izloženosti pojedinačnih sektora pranju novca i finansiranju terorizma. Pored
navedenog, svrha Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma jeste i da se sagleda
mogućnost efikasnog angažovanja raspoloživih finansijskih, tehničkih i ljudskih kapaciteta i
resursa u borbi protiv finansijskog kriminala.

Osnov za izradu Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i

Hercegovini direktno proizilazi iz Prve preporuke Radne grupe za finansijsko djelovanje
(Financial Action Task Force- u daljem tekstu FATF), koja nalaže zemljama da identifikuju,
procjene i shvate rizike sa kojima se suočavaju na planu pranja novca i finansiranja terorizma,
kao i preduzimanje koraka u smislu određivanja organa ili mehanizama koji će koordinisati
mjere za procjenu rizika i osiguranja resursa u cilju djelotvornog smanjenja navedenih rizika.

Podložnost finansiranju terorizma ogleda se u snazi odbrambenih mehanizama države,

ili u drugom slučaju, u snazi kontrolnih mehanizama usvojenih radi otkrivanja i borbe protiv
finansiranja terorizma.

Procjena ranjivosti od finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini se temelji na

analizi sljedećih varijabli:

 Kvalitet zakonodavstva;
 Kvalitet obavještajnih podataka;
  Efektivnost izvještavanja, nadzora i analize sumnjivih transakcija povezanih sa
finansiranjem terorizma;
 Efektivnost međunarodne saradnje;
 Svijest i opredijeljenost za borbu protiv finansiranja terorizma;
 Geografski i demografski faktori;
 Drugi faktori.

Najveći broj izvještaja o krivičnom djelu, koja su od strane policijskih agencija

okvalifikovana kao djela u vezi sa terorzimom, odnosio se na „strane borce“. Od ukupnog
broja podnesenih izvještaja o krivičnim djelima u vezi sa terorizmom, 90,72% su se odnosila
na strane borce, zatim, tri izvještaja su se odnosila na izvršena krivična djela koja su
okavalifikovana kao terorizam, dok za šest izvještaja o krivičnim djelima, koja su u prijavi
okvalifikovana kao terorizam, a radilo se o prijetnjama upućenim putem interneta, još nije
donesena tužilačka odluka ili je donesena odluka da se istraga neće provoditi.

Ako je definicija pojma terorizma ozbiljan problem, šta se tek može reći za
formulaciju istraživačkog problema vezanog za realizaciju naučnoistraživačkog zadatka iz
oblasti terorizma. Da li je to lakši ili teži zadatak? Dosadašnja istraživačka praksa pokazuje da
su česti slučajevi projekata i radova u kojima se terorizam tretira kao „selebriti“ tema,
odnosno svjetski hit, zbog čega se treba priključiti tom „istraživačkom pokretu“ i kopirati ga.
Posebno je taj način copy-paste preslikavanja prisutan na prostoru bivše Jugoslavije. Na taj
način propušta se prilika da se uoče stvarni aktuelni istraživački problemi i formulacije na
našem prostoru i na njih usmjeri istraživanje.

Ponekad se, zbog inercije duha (ili nečega drugog?), uzmu tuđi istraživački problemi i
preslikaju u naš milje, bez potrebe njihovog „pročišćavanja“ i uzimanja u obzir našeg
interesnog i kulturološkog konteksta. Naš istraživački okvir daje dodatnu dimenziju izboru
tema i definisanju istraživačkog problema. Naime, bez obzira na svijetle primjere, kod nas je
nauka razbijena ili čak ne postoji. Gotovo da i ne postoji, od strane društva prepoznat i
institucionalno podržan, interes za kontinuiran naučnoistraživački rad, njegovu verifikaciju i
transfer u realne tokove društa kao upotrebne vrijednosti. Tako su istraživači, u pravilu,
prepušteni sami sebi, pa saglasno tome prepoznaju i pronalaze svoje naučnoistraživačke
interese.
 Na primjer, potreba da se radi projekat ili napiše rad nije prepoznata (a pogotovo nije
podržana) kao društveni interes, nego kao jednokratna i jednodimenzionalna mogućnost
napredovanja sa idejom: „Treba mi rad za izbor...“

Kad se uđe u detalje formulacije problema, pojavljuju se novi izazovi i nova pitanja:
Kako uočiti problem istraživanja? Šta se podrazumijeva pod ograničavanjem problema
istraživanja? Šta je suština fopmulacije problema, uključujući otvorena pitanja, dosadašnja
istraživanja, hipotetičke stavove, značaj istraživanja? Opterećenost takvim istraživačkim
kontekstom i vođenost idejom „preslikavanja“ problema teško da može dati realne
formulacije problema istraživanja.

Zbog toga se odgovori na pitanja vezana za uočavanje i ograničenje problema svode

na operativu, dok se otvorena pitanja, dosadašnja istraživanja, hipotetički stavovi i značaj
istraživanja shvataju kao zadaci u okviru analize slučaja

PREDMET ISTRAŽIVANJA U MASTER RADU

Predmet istraživanja u ovom radu jeste tipologije pranja novca u Bosni i Hercegovini.
Predmet istraživanja počinje od digitalne ekonomije koja je proizašla iz procesa globalizacije
i internacionalizacije. Upravo je Internet i digitalizacije jedan od razloga zbog čega dolazi do
pranja novca. Da bismo govorili o pojmu pranja novca i tipologiji i napravili poređenje
susjedne države i naše zemlje moramo se prvo osvrnuti na pojam kriminalnih radnji, zatim
pojma pranja novca, i na kraju odrediti trendove u borbi protiv pranja novca i finansiranja
terorizma kako u susjednoj državi tako i u Bosni i Hercegovini.

Pored navedenog korišteni su podaci prikupljeni od relevantnih institucija u BiH 1 dok

je u svrhu prikupljanja kvalitativnih podataka, sačinjen upitnik kojim su prikupljeni podaci o
predmetima pranja novca od svih tužilaštava u BiH. Pored podataka o otkrivenim krivičnim
djelima, koji predstavljaju „svijetlu brojku“ kriminala u svrhu potpunog razumijevanja
prijetnje iz razloga nepostojanja zvaničnih istraživanja izvršenih od strane pravosuđa ili
organa za provođenje zakona, ostvaren je uvid u više domaćih i stranih publikacija, koje se
bave „percepcijom“ kriminala, koja se primjenjuje kod procjena vezano za
neotkrivena/neprijavljena krivična djela, odnosno „tamne brojke“ kriminala.
 Pored osnovnih krivičnih djela terorizma i krivično djelo finansiranje terorizma je u
posljednjem periodu i na osnovu sve većeg stepena rizika za ostvarenje terorističkih akata,
dobilo na značaju, kako na globalnom nivou tako i u Bosni i Hercegovini. Otkrivanje
finansiranja terorizma znači prekid mogućnosti ili makar smanjenje rizika da će biti
realizovan teroristički akt za čije ostvarenje je neophodno prikupiti sredstva kako bi isti
mogao biti sproveden.

Organizacija i realizacija terorističkog akta zahtijeva određena sredstva koja se

prikupljaju na različite načine, a zatim i transferišu, odnosno, prenose radi dalje upotrebe
(kupovine potrebne opreme, organizovanja obuke, kupovine naoružanja, finansiranja odlazaka
na strana ratišta radi priključivanja teorističkim organizacijama itd.). Vrlo često organiziranje
ovih akata uključuje nekoliko jurisdikcija pa se za ilegalan prenos novca koriste kuriri, zatim
formalni sistemi prenosa novca (putem banaka i sistema za elektronski prenos novca) te
neformalni sistemi prenosa novca (kao što su havala i dr.).

Terorističke aktivnosti a time i njihovo finansiranje provode se na organizovan način i

povezane su sa drugim prijetnjama i rizicima, kao što su transnacionalni organizovani
kriminal, širenje hemijskog, biološkog, radiološkog, nuklearnog oružja i materija,
krijumčarenje oružja, eksplozivnih sredstava, ručno prenosivih raketnih sistema, trgovina
opojnim drogama, robom vojne i dvostruke namjene, falsifikovanje dokumenata i novca,
ilegalne migracije i trgovina ljudima. U globalnom kontekstu, najveća prijetnja sigurnosti i
sigurnosnim interesima Bosne i Hercegovine, u ovom trenutku, dolazi od sljedećih
terorističkih organizacija, odnosno pojedinaca i grupa inspirisanim njihovih ideologijama: Al
Qaida, ISIL i Al-Nusra front.

Za sprječavanje i otkrivanje finansiranja terorističkih aktivnosti i inače svih vidova

podrške tome, veoma su značajne aktivnosti na unapređenju međunarodne saradnje, brzoj i
lakoj razmjeni informacija, praćenju transfera sredstava i prenosa preko granice u koje su
uključena sigurnosno interesantna lica.

Kada je u pitanju finansiranje terorizma, povećana pažnja se traži kako od obveznika

koji imaju obavezu i interes da spriječe da kroz njihove sisteme prođu sredstva namijenjena
finansiranju terorizma, tako i od strane nadležnih organa koji imaju obavezu da onemoguće
zloupotrebu i djelatnost pravnih lica u svrhu prikupljanje sredstava za finansiranje terorizma.
 Kada su u pitanju obveznici koji imaju jako bitnu ulogu u sprječavanju finansiranja
terorizma, (prvenstveno banke), isti imaju razvijen sistem za automatsko prepoznavanje
listiranih lica koja se nalaze na sankcionim listama VSUN-a, koje su u primjeni obavjezujuće
za Bosnu i Hercegivinu, odnosno, sankcijama EU kojima se Bosna i Hercegovina pridruži.
Svako ko je listiran na sankcionim listama VSUN-a, ukoliko bi pokušao da izvrši novčanu
transakciju u finansijskom prostoru Bosne i Hercegovine, isti bi u tome bio onemogućen,
budući da je sistemom sigurnosti banaka u BiH, koji se provodi u svrhe identifikacije klijenta,
odnosno, odbijanja poslovnog odnosa i obavljanja transakcije neprihvatljivih klijenata,
softverski povezan sa listama VSUN-a.

Ministarstvo sigurnosti BiH radeći na implementaciji Zakona o primjeni određenih

privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata međunarodnog krivičnog suda za bivšu
Jugoslaviju, te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, institucijama BiH redovno
prosljeđuje obavještenja i izmjene u vezi listiranih lica VSUN-a.

Kako se kod novčanih transakcija koje se dovode u vezu sa finansiranjem terorizma

uglavnom radi o novčanim transakcijama u sitnijim iznosima koji po svojim obilježjima ni na
koji način ne odstupaju od uobičajenih transakcija, time je otkrivanje istih u svim zemljama,
pa tako i u Bosni i Hercegovini znatno otežano, čak i u odnosu naspram novčanih transakcija
u vezi sa sumnjom na pranje novca.

Formulisanje predmeta istraživanja, kao posljedice ovako definisanog problema nužno

nas zadržava u domenu teorije slučaja. Ne otkriva se novo znanje nego se istražuje praksa, a
istraživač je pomalo u ulozi krim. inspektora koji se bavi rješavanjem konkretnog slučaja. Iz
takve pozicije teško je dosljedno i u naučnoistraživačkom duhu obuhvatiti sve gradive
segmente predmeta istraživanja: dati preliminarno teorijsko i operacionalno određenje
predmeta istraživanja i prostorno i vremenski omeđiti predmet istraživanja. Disciplinarno
određenje svodi se samo na konstataciju da „problem pripada širem polju društvenih nauka“.
U najboljem se slučaju nabroje neke do njih.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA MASTER RADA

Ovaj rad ima za cilj utvrđivanje osnovnih karakteristika pranja novca i njegovih
implikacija na ekonomiju i bezbjednost u državi. Takođe, kao cilj postavićemo obrađivanje i
modeliranje nadzora strategije i politike otkrivanja pojave pranja novca.

Cilj Procjene oranizovanog kriminala, bavljenje svim pojavnim oblicima

organiziranog kriminala za krajnji rezultat ima sticanje novčanih sredstava koja se ubacuju u
legalne novčane tokove, tzv. „pranje novca“. Praćene novčane transakcije povezane sa
djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa otkrivaju da se finansijska dobit stečena
nelegalnim putem najčešće legalizuje kupovinom nekretnina i participiranjem u izgradnji
građevinskih i drugih objekata, a u nekim slučajevima novčanim transakcijama u inostranstvo.

Također, više kriminalnih lica porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine stalno je

nastanjeno u inostranstvu, gdje se bave nezakonitim aktivnostima koje donose visoku
novčanu dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u našoj zemlji.

Ciljevi istraživanja su:

 Istraživanje i unapređenje mjera za suzbijanje sive ekonomije – stvaranje

ambijentalnih okvira sprečavanje pranja novca,
 Obuka i obrazovanje – analize potreba za specifičnim obukama, organizacija obuka,
edukovanje stručnjaka za prepoznavanje i otkrivanje pranja novca,
 Uticaj na politiku –kreiranje dijaloga vlasti, naučne zajednice i vlade u cilju
zajedničkih akcija,
 Inovacije i tehnologije – olakšavanje procesa inovacija, praćenje trendova,
rasprostiranje novih znanja i metoda u praćenju sivih tokova ekonomije.
 Konačni ciljevi su usmjereni na uspostavljanju i razvoju sistema praćenja poslovnih
tokova.

Mora se uzeti u razmatranje da je veoma bitna praksa zemalja EU vezanih za pitanje

sive ekonomije, razvoja i uspostave kontrolne politike.
 Cilj istraživanja se ogleda u tome da se čitaoci bolje upoznaju sa pojmovima pranja
novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini. Ovaj rad ima naučni cilj, a to je da se
povežu pojmovi kriminalne radnje sa pojmom pranja novca u teorijskom smislu. Društveni
cilj ovog rada je uvideti sličnosti i razlike u regulativi i institucijama pranja novca, kao i
tipologiji pranja novca kako u susjednoj državi tako i u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na navedeno, cilj je da se izvrši procjena prijetnji i podložnosti sistema

Bosne i Hercegovine na krivična djela finansiranja terorizma na osnovu prijetnji od terorizma
te da se na osnovu idntifikovanih eventualnih podložnosti sistema, poduzmu određene
aktivnosti na sprječavanju i suzbijanju tih pojava, odnosno, da se boljim kontrolama i u nekim
segmentima uređenijom zakonskom regulativom onemoguće ili u većoj mjeri spriječe takvi
prenosi sredstava u svrhe finansiranja terorističkih aktivnosti od strane sigurnosno
interesantnih lica.

HIPOTETIČKI OKVIR ISTRAŽIVANJA

Glavna hipoteza: Pranje novca predstavlja veliki problem u mnogim sektorima Bosne i
Hercegovine, a najviše se ovakve aktivnosti održavaju u bankarskom sektoru, u sektoru
osiguranja, u računovodstvu i reviziji, na tržištu kapitala, u mjenajčkim poslovima, i tako
dalje, dok je u u drugim državama pranje novca i finansiranje terorizma regulisano na
drugačiji način.

Realizovanjem dosadašnjih istraživanja i analizirajući postojeće rezultate, a u skladu

sa predmetom, polazištima i ciljevima istraživanja polazna osnova su sljedeće hipoteze koje
treba dokazati u radu:

Opšta hipoteza:

 Pristupi u rješavanju problema pranja novca koje uzrokuju protivpravni ekonomski

procesi, su dio stalne koordinisane zajedničke akcije institucija vlasti koji u sadejstvu
sa kontrolnim organima, prepoznaju, otkrivaju i sprječavaju širenja pojave pranja
novca.
Posebne hipoteze:

 Samostalno planiranje nadzornog sistema nije dovoljno da pokrene promjene u

navikama i ponašanju učesnika u privrednom životu i da te promjene moraju biti
podržane strategijom koja bi stimulisala sredstava za suzbijanje pranja novca.
 Nedovoljna informisanost ljudi – učesnika u ekonomskom životu, o opasnostima koje
sa sobom nose aktivnosti pranja novca.

Sporedne hipoteze:

 Sem Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je isti za državu,
ostali propisi, smjernice i nacrti su drugačiji, dok su institucije koje se bave
regulisanjem i sprječavanjem pranja novca veoma slične.
 Ministarstvo finansija Bosne i Hercegovine ne prikazuje dovoljno informacija o pranju
novca na zvaničnoj Internet stranici i na njhovom sajtu ne postoji posebno sajt o
Uredu za sprečavanju pranja novca, dok u u susjednoj državi postoji sajt o Upravi za
sprječavanja pranja novca na kojem se mogu naći sve informacije.
 Tipologija pranja novca se razlikuje kod obe zemlje, s tim da povećano elektronsko
bankarstvo i poslovanje u off-shore destinacijama predstavlja dva trenda u obje
države.

Kod postavljanja hipoteza, indikatora i varijabli istraživanja mora se, između ostalog,
voditi računa o: usmjeravanju istraživanja ka rješenju problema; uspostavljanju veza između
teorijski datih predmeta i cilja istraživanja, s jedne strane, i iskustvene stvarnosti, s druge
strane; pomaganju u naučnom objašnjenju, predviđanju i otkriću; otklanjanju praznina i
protivrječnosti u postojećem naučnom saznanju; razvijanju novih metoda, tehnika, postupaka
i instrumenata.

Drugim riječima, veoma složen i izazovan zadatak. Posebno se postavlja pitanje novih
metoda, tehnika, postupaka i instrumenata koje je potrebno razviti (razvijati) u istraživanju
terorizma. Teško da to može biti samo misaoni okvir, a to najčešće jedino što stoji na
raspolaganju našem prosječnom istraživaču.
 Najsloženije je pitanje pri postavljanju hipoteza u istraživanju terorizma njihova
dokazivost, odnosno sposobnost da se, slijedeći istraživački formalizam, hipoteza testira i
dokaže ili opovrgne. To je moguće relativno lako uraditi ako se vrši neko istraživanje uz
korištenje instrumenta, kao što je populacioni anketni upitnik ili ekspertski intervju. Međutim,
pitanje je dometa takvog istraživanja u opštem naučnom smislu. Ukoliko ne postoji takva
pretenzija da se daju opšti odgovori i istraživanje je usmjereno na ono što je u datom trenutku
objektivno moguće istražiti, ovakvo istraživanje ipak može uroditi plodom.

PRIMJENA METODA U ISTRAŽIVANJU

Svakako, neiscrpan izvor informacija predstavljaće i eksplorativno istraživanje

Internet-a, za pronalaženje razjašnjenja za sve nepotpune, netačne ili zbunjujuće informacije.
Pored ovih izvora korišteni će biti i brojni autorski radovi iz ove i srodnih oblasti znanja koji
sadrže najatraktivnija istraživanja. U istraživanju će se, pored historijske, generičko-razvojne,
sistemsko-strukturalno-funkcionalne, deskriptivne i metode modelovanja, koristiti i niz drugih
naučnih metoda:

 metoda teorijske analize (proučavanje literature i drugih izvora teorije i prakse

savremenog poslovanja);
 metoda indukcije i dedukcije;
 metode analize i sinteze;
 metoda apstrakcije i konkretizacije;
 metoda generlizacije i specijalizacije;
 metode statističke i historijske;
 metoda klasifikacije;
 metoda deskripcije.

U istraživačkom procesu i projektu specijalističkog rada koristiće se i brojne tehnike:

 eksperimentalnog posmatranja,
 analize sadržaja,
 testiranja,
 mjerenja performansi,
 a zatim i istraživački instrumenti tipa bilješki,
  tabela,
 registara, i
 Internet alata za istraživanje.

Strategija i akcioni plan za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih

aktivnosti su zasnovani na procjeni rizika koja predstavlja preduslov za pripremu strateških
ciljeva i za planiranje aktivnosti koje su neophodne u cilju ostvarivanja vizije. Pripremljeni su
na osnovu FATF modela, te kombiniranjem retrospektivnih, prospektivnih, kvantitativnih i
kvalitativnih metodologija, a u cilju stjecanja predstave o poznatom operativnom okruženju,
procjene nepoznatih faktora u što većoj mjeri, predviđanja budućih pojava, utvrđivanja
objektivnih pokazatelja putem indirektnih metoda te utvrđivanja subjektivnih pokazatelja
putem direktnih metoda.

Indirektne metode koje se koriste za vršenje procjene rizika uključuju:

 Prikupljanje i analizu statističkih podataka vezanih za izvještaje o sumnjivim i

gotovinskim izvještajima;
 Prikupljanje i analizu statističkih podataka o kriminalnim radnjama;
 Prikupljanje i analizu izvještaja o procjeni vezanih za polje djelovanja i razmjere
neformalne ekonomije; i
 Prikupljanje i analizu izvještaja o procjeni vezanih za polje djelovanja i razmjere
kriminala, a naročito pranja novca, predikatnih krivičnih djela i finansiranja
terorističkih aktivnosti.

Direktne metode koje se koriste za vršenje procjene rizika uključuju:

 Upitnike za relevantne institucije iz javnog i privatnog sektora, koji su se distribuirali

putem mreže;
 Razgovore sa relevantnim javnim institucijama i predstavnicima međunarodnih
organizacija.
 Postoji cijeli niz naučnih metoda koje se mogu primjenjivati u istraživanju
bezbjednosnih pojava, pa tako i u oblasti istraživanja terorizma. Osim sposobnosti istraživača
da ih izaberu i prilagode predmetu, svrhi i istraživačkim hipotezama, sve ostalo vezano za
metode nije upitno.

Međutim koliko god metode jesu istraživački izazov, mnogo važnije pitanje je
informaciona osnova istraživanja i obuhvat pojave. Srećom po čovječanstvo, terorizam je sa
stanovišta masovnosti ipak pojava koja nema veliku učestalost. U tom smislu statistički
metod, i drugi istraživački metodi koji tretiraju masovne pojave ovdje nisu prikladni. Zbog
toga, koliko god jeste problem i opasnost, često se istraživanje svodi na primjenu studije
slučaja. S obzirom na činjenicu da nas osim etiologije i fenomenologije terorizma često
zanima i svojevrsno predviđanje budućnosti, Delfi metoda se nameće kao moguće korisno
rješenje u takvim situacijama, ako se pri tome vodi računa da je često potrebno izvšiti izvjesna
prilagođenja, odnosno njene modifikacije.

Poseban problem jeste izbor eksperata koji će učestvovati u realizaciji istraživanja

primjenom Delfi metode. Da li su eksperti samo iz domena terorizma i bezbjednosti ili taj
krug treba proširiti i na eksperte iz drugih oblasti društvenih nauka pa čak i izvan tog okvira?
Ta pitanja treba pažljivo razmotriti i pronaći odgovore primjerene istraživačkom problemu i
sredini u kojoj se istraživanje vrši.
SPISAK LITERATURE

[1] Biluš M., Dominiković N., Dremel N., Masnjak B., Šakić T., Sprječavanje pranja novca
i financiranja terorizma, RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge, Zagreb, 2012.

[2] Bolta, D., Sprječavanje finansiranja terorizma, Zagreb, Policijaisigurnost, vol 19. No. 4,
2011, str.423.

[3] Bosanac.N., Organizirani kriminalitet s posebnim osvrtom na pojmovno određivanje,

pojavnost i normativno reguliranje pranja novca, Hrvatska pravna revija, 2010.

[4] Budimir N., (2013), Forenzičko računovodstvo, Anali poslovne ekonomije, godina V,
Vol.1., Br. 8.

[5] Cindori.S., (2010). Sustav spriječavanja pranja novca. Zagreb:Pravni fakultet

[6] Combating Money Laundering and Terrorist Financing, Commonwealth Secretariat,

Economic Paper 70, Pall Mall London, 2006.

[7] Čejović Bora. 2006. Međunarodno Krivično pravo, Opšti i posebni dio. Beograd

[8] Đokić, Z. i Šćekić A. 2004. Korupcija kao teški oblik kriminala. Budva: Institut za
kiminološka i sociološka istraţivanja i Beograd: Viša škola unutrašnjih poslova

[9] Hoopwood W.S., et al., (2014) Forenzičko računovodstvo, Univerzitet Singidunum,

Beograd

[10] Klasens R., (2006), Sprečavanje pranja novca, Udruženje banaka Srbije, Beograd

[1] Lazarević Ljubiša.1988. Krivično pravo, Posebni dio, Treće izmijenjeno i dopunjeno
izdanje. Beograd: Savremena Administracija

[12] Masnjak.B.,Kaselj,Ž.(1998). Mjere i radnje za spriječavanje pranja novca.

Računovodstvo i financije 44/2

[13] Mikerević D., et al., (2013), Forenzika poslovanja, Banja Luka, 2013.

[14] Miljević, M., (2007), Metodologija naučnog rada, Filozofski fakultet, Univerzitet u
Istočnom Sarajevu, Pale
[15] Proklin,P.,Hadrović,B.,Proklin,M. (2008). Računovodstvo i gospodarska analiza u
teoriji i praksi. Osijek:Ekonomski fakultet

[16] Sandić, K. Fenomen finansiranja terorizma putem pranja novca i uspostavljanje

delotvornog sistema kontramera, Beograd, Vojnodelo, br. 1 /2012, str. 380-400

[17] Simeunović, D., Terorizam, Beograd, Pravni fakultet, 2009,str. 70.

[18] Stanišić M., (2007), Uloga interne revizije u otkrivanju i sprečavanju prevara u
bankama, Bankarstvo, Vol. 36., Br. 1-2.

[19] Službene novine FBiH, broj 29/03; 18/05; 68/05

[20] Taseva, S., Pranje novca i terorizam, Sarajevo, Pravni savjetnik, 10/II, 2004., str. 102.

[21] Tica J., (2003), Kriminalne radnje i greške, Industrija, Vol.31., Br. 1-2.

[22] Zakon o notarima FBiH (Sl novine FBiH br: 45/02),

[23] Zakon o notarima RS (Sl. glasnik RS br: 86/04, 02/05, 74/05, 76/05, 91/06, 37/07, U-
60/06, 50/10 i 78/11)

[24] Zakon o notarima Brčko distrikta BiH (Sl. Glasnik Brčko distrikta BiH br: 9/03).