Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj – lipanj 2012., str.

Lidija Gajski, dr. med.

Vlaška 120
10 000 Zagreb

Zagreb, 3. travnja 2012.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode

Ravnateljica
mr. sc. Viola Macolić Šarinić
Ksaverska cesta 4
10000 Zagreb

Upit u vezi s cjepivima koja se primjenjuju u Hrvatskoj

Poštovana mr. Macolić Šarinić,

obraćam Vam se potaknuta Vašim člankom s naslovom Kvaliteta, djelotvornost i
sigurnost cjepiva na hrvatskom tržištu, koji je objavljen u Liječničkim novinama br.
107. od ožujka 2012.
U navedenom tekstu tvrdite da su na hrvatskom tržištu dostupna isključivo cjepiva
„djelotvorna u zaštiti protiv uzročnika bolesti i sigurna za primjenu“, da se odobravaju
na temelju „podataka iz kliničkih ispitivanja koja su nepobitan dokaz kliničke
djelotvornosti“, te da se „zaključci o djelotvornosti i sigurnosti cjepiva donose na
temelju provjerenih, stručnih i znanstvenih podataka“.
U vezi s tom tvrdnjom, zanimalo bi me na temelju kojih su kliničkih istraživanja
donesene odluke o djelotvornosti i sigurnosti (a slijedom toga odobrenje za primjenu), i
u kojim indikacijama i populacijama, za:
1. cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MoPaRu)
2. cjepivo protiv tetanusa
3. cjepivo protiv sezonske gripe.
Vjerujem da Agencija za lijekove i medicinske proizvode djeluje u skladu s
aktualnim standardima evaluacije medicinskih proizvoda, koji nalažu da se postupci u
medicini vrednuju na temelju sustavnih pregleda kliničkih istraživanja, u prvom redu
randomiziranih pokusa, pri čemu je jedan od kriterija vjerodostojnost izvora, odnosno
neovisnost (financiranja) autora istraživanja, obzirom da su istraživanja koja dolaze od
proizvođača testirane tehnologije dokazano pristrana.
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Lidija Gajski, dr. med., v. r.

članica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata
 Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj – lipanj 2012., str. 2

Šalje: Jasminka Tadin [jasminka.tadin@halmed.hr]

Poslano: Petak, 1. lipnja 2012. u 19.23

Prima: Lidija Gajski [lidija-gajski@zg.t-com.hr]

Predmet: Odgovor na upit o cjepivima i kliničkim ispitivanjima financiranima od strane

farmaceutske industrije

Poštovana dr. Gajski,

Za početak, ispričavam se na kasnom odgovoru.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prilikom odobravanja cjepiva,

i svih ostalih lijekova, koristi međunarodno prihvaćene kriterije za ocjenjivanje njihove
kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Navedeni kriteriji su potpuno jednaki onima u
Europskoj uniji. Pri odobravanju cjepiva nipošto nije moguće zaobići stroga pravila i
visoke zahtjeve kakvoće koji su postavljeni od strane HALMED-a kao hrvatskog
regulatornog tijela.

Postupak odobravanja cjepiva je dugotrajan i složen te uključuje i laboratorijsku

provjeru njihove kakvoće te donošenje stručne ocjene njihove kakvoće, djelotvornosti i
sigurnosti. Prilikom donošenja stručne ocjene, klinički ocjenitelji HALMED-a
provjeravaju kakvoću svake studije, njezin dizajn, broj ispitanika, itd. Ako studija ne
zadovoljava stroge kriterije kakvoće, ona se u potpunosti odbacuje i njen zaključak se
uopće ne razmatra niti uzima u obzir. Dakle, ako podnositelj zahtjeva uopće pokuša
priložiti nekvalitetnu, odnosno pristranu studiju, ona će biti odbačena i u cijelosti
izuzeta iz postupka odobravanja cjepiva.

Također, potrebno je naglasiti da se klinička ispitivanja vrlo strogo nadziru i pažljivo

nadgledaju, od početne prijave protokola preko čitavog provođenja istraživanja do
objave rezultata. Potom i klinički ocjenitelji svih regulatornih tijela svijeta dodatno
provjeravaju kakvoću studije. Osim toga, u toku ocjene dokumentacije i ocjene tih
ispitivanja regulatorna tijela mogu dodatno, u slučaju bilo kakve sumnje, poslati
Inspekciju provoditeljima ispitivanja. Potom se rezultati provedenih studija uspoređuju
s rezultatima dobivenima iz prakse, odnosno iz primjene lijeka, nakon što dođe na
tržište (primjerice uspoređuje se ozbiljnost i učestalost nuspojava u kliničkom
ispitivanju i kasnije u širokoj primjeni lijeka, itd.). Dakle, kvaliteta studija se dodatno
kontrolira i nakon davanja odobrenja za pojedini lijek. Stoga je bilo kakvu manipulaciju
tijekom kliničkih ispitivanja doista iznimno teško provesti.

Nadalje, odobravanjem cjepiva nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon
stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere
kakvoće iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave. Također, i
nakon stavljanja pojedinog cjepiva (ili lijeka) na tržište nastavljaju se provoditi dodatne
 Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj – lipanj 2012., str. 3

studije i klinička ispitivanja navedenog cjepiva. Regulatorna tijela kontinuirano prate i

analiziraju sve ove studije i njihove rezultate. To je sve ujedno i dodatna provjera onih
inicijalnih, prvih provedenih ispitivanja.

Dakle, sva cjepiva, kao i ostali proizvodi iz naše nadležnosti, podliježu „cjeloživotnom“
nadzoru i praćenju od strane regulatornih tijela. Cjepiva se tijekom cijelog njihovog tzv.
„životnog ciklusa“, odnosno tijekom čitavog razdoblja u kojem su dostupni korisnicima,
prate i proučavaju, dodatno se ispituju i provjeravaju te se prikupljaju nova saznanja o
njima. Zahvaljujući ovako strogom cjeloživotnom nadzoru bilo kakav pokušaj
manipulacije u provođenju istraživanja bi vrlo brzo i neizbježno bio razotkriven.

Stoga farmaceutske tvrtke dugoročno doista nemaju nikakve koristi od ikakvog

pokušaja obmanjivanja javnosti ili manipuliranja rezultatima ispitivanja. Svakoj tvrtci
koja bi pokušala prekršiti pravila uslijedile bi toliko velike kazne i štetne posljedice po
poslovanje da bi doista bili samo na gubitku. Tvrtke danas mogu izgubiti ogromna
sredstva zbog troškova parnica, kazni, odšteta i gubitka tržišnog udjela. Navedeni
troškovi uvelike bi premašili svu eventualnu dobit ostvarenu od prodaje njihovog
lijeka/cjepiva.

Na primjer, procijenjeno je da je debakl Vioxxa koštao Merck oko 18 milijardi dolara,

odnosno, čak 8 milijardi dolara više nego što je zarađeno prodajom Vioxxa tijekom svih
pet godina, koliko je bio na tržištu. A tim troškovima još treba dodati i iznimno veliki
trošak ulaganja u istraživanje i razvoj tog lijeka, koji više nikad neće biti vraćen na
tržište, dakle stvarni gubitak Mercka je još veći od navedenoga.

Što se tiče Vašeg pitanja vezanog uz randomizirane studije, dakako da HALMED u

provođenju regulatornog nadzora nad cjepivima, i ostalim lijekovima, koristi sustavne
preglede kliničkih ispitivanja, osobito meta-analize i randomizirane studije. Danas se u
pravilu i provode većinom randomizirane studije. Uglavnom ove analize i studije
potvrđuju od ranije poznata i prikupljena saznanja o lijekovima i cjepivima, no ponekad
na temelju ovih ispitivanja dođemo i do detaljnijih ili novih informacija o lijeku/cjepivu
što rezultira i određenim regulatornim akcijama koje HALMED poduzima. Brojne
primjere koji potvrđuju navedeno možete pronaći i na našim internetskim stranicama
(www.halmed.hr) gdje se u sklopu pojedine obavijesti o novim sigurnosnim
informacijama o pojedinom lijeku navode i studije iz kojih su prikupljena ta saznanja.
Primjerice: http://www.halmed.hr/?ln=hr&w=novosti&d=2008&id=234.

Ne možemo ignorirati činjenicu da privatno financirana istraživanja rezultiraju

otkrivanjem i uvođenjem novih i poboljšanih terapija te dovode do direktne zdravstvene
dobrobiti čovječanstvu. Regulatorna tijela koriste brojne gore opisane mehanizme
kojima uspješno nadziru cjelokupni proces ispitivanja lijeka; ne samo prije već i nakon
njegova dolaska na tržište. Također, strogo nadziremo sigurnost primjene svakog lijeka
kroz čitavo vrijeme dok je dostupan pacijentima.
 Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj – lipanj 2012., str. 4

Dakako, uz ispitivanja financirana od strane farmaceutske industrije, provode se i tzv.

akademske studije, odnosno klinička ispitivanja koja provodi akademska zajednica i
koja također podliježu kontroli regulatornih tijela.

HALMED je kao hrvatsko regulatorno tijelo uključen u projekt ENCePP kojeg razvija
Europska agencija za lijekove (EMA). Projekt ENCePP podupire provođenje
nezavisnih, multicentričnih, postmarketinških ispitivanja lijekova, odnosno dodatna
ispitivanja nakon stavljanja lijeka u promet, koja provode nezavisni stručnjaci,
predstavnici akademske zajednice. Ova ispitivanja se provode u potpunosti neovisno od
farmaceutske industrije i usmjerena su na sigurnost primjene lijeka te na procjenjivanje
omjera koristi i rizika primjene lijeka. Ova ispitivanja služe nam kao još jedan
mehanizam kontrole, odnosno kao dodatna provjera pouzdanosti rezultata iz kliničkih
ispitivanja financiranih od strane farmaceutske industrije.

U slučaju dodatnih pitanja, stojim Vam na raspolaganju.

S poštovanjem,

Jasminka Tadin, dipl.nov.

Glasnogovornica

Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH

Ksaverska cesta 4

10 000 Zagreb

www.halmed.hr

Tel: +385 1 48 84 103

Fax: +385 1 48 84 110

E-mail: jasminka.tadin@halmed.hr
 Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj – lipanj 2012., str. 5

Šalje: Lidija Gajski [lidija-gajski@zg.t-com.hr]

Poslano: Ponedjeljak, 4. lipnja 2012. u 7.54

Prima: Jasminka Tadin [jasminka.tadin@halmed.hr]

Predmet: RE: Odgovor na upit o cjepivima i kliničkim ispitivanjima financiranima od

strane farmaceutske industrije

Poštovana gospođo Tadin,

zahvaljujem na Vašem opširnom pismu.

Nažalost, u njemu nisam pronašla odgovor na moje konkretno pitanje, a to je na osnovi

kojih su istraživanja odobrena cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, cjepivo protiv
tetanusa, te ono protiv gripe. Stoga moram zaključiti da Agencija nema te temeljne
podatke, ili ih ne želi učiniti dostupnima javnosti, dakle da kao javna ustanova u vezi s
odobravanjem cjepiva djeluje netransparentno.

S poštovanjem,

Lidija Gajski

Napomena od 5. lipnja 2013.

Odgovor Agencije za lijekove i medicinske proizvode nisam primila ni nakon godinu

dana pa sve dajem na uvid javnosti.

Lidija Gajski