Prva gimnazija Varaždin

OSMOZA KROZ LJUSKU

JAJETA

Luka Divjak
2.a
Šk. godina 2021/22
Kemija
1. Uvod
2. Postupak
3. Skica
4. Opažanja
5. Opis promjene
6. Eksperimentalni podaci
7. Zaključak
8. Odgovori na pitanja
9. Literatura
1.Uvod

Cilj ovog eksperimenta je uočiti reakciju jajeta

kada bismo ga stavili u hipotoničnu ili
hipertoničnu otopinu te ujedno tako i vidjeti
reakciju jajeta u doticaju s octenom kiselinom.
Hipotonične otopine su one otopine koje imaju
manji osmotski tlak od osmotskog tlaka otopine
s kojom se uspoređuju, a hipertonične su one
koje imaju veći osmotski tlak od osmotskog tlaka
otopine s kojom se uspoređuju.
Da bismo započeli sa ovim eksperimentom,
trebali bismo poznavati građu jajeta. Ljuska
jajeta koja će nama biti bitna za ovaj
eksperiment jer bismo ju trebali ukloniti kako bi
pokus bio uspješan građena je od kalcijevog
karbonata, odnosno CaCO3. Tu ljusku je moguće
ukloniti octenom kiselinom koja se nalazi u octu.
U ljuski jajeta ima od oko 89% do 97% kalcijevog
karbonata. U reakciji s octenom kiselinom, na
jajetu ostaje samo tanka opna koja je ujedno i
polupropusna membrana. Te ujedno i osmoza je
difuzija otapala kroz polupropusnu membranu iz
otopine manje koncentracije u otopinu veće
koncentracije.
2. Postupak

Pribor: destilirana voda, dva svježa kokošja jaja,

čaša, ocat, šećer i otopina kuhinjske soli

Za početak, izvažemo masu oba jaja koju smo

stavili u ocat na 24 sata. Stavimo ih u
plastičnu/staklenu posudu ili u čašu te dodamo
toliko kuhinjskog octa da jaja budu potpuno
uronjena u ocat. Kada jaja ostavimo u octu na 24
sata izvadimo ih te odmah opazimo promjene.
Jedno jaje koje je bilo u octu na 24 sata stavimo
u čašu s destiliranom vodom na kojoj je
naznačena razina vode prije stavljanja jajeta, dok
drugo jaje stavimo u drugu čašu s
koncentriranom otopinom kuhinjske soli na
kojoj je također naznačena razina prije stavljanja
jajeta. Proces odnosno to odvijanje u kojima su
dva jaja u čašama nakon što su bili u octu 24
sata traje par sati te onda jaja izvadimo iz čaši i
odmah uočimo novonastale promjene.
3. Skica
Prva slika pokazuje kako su jaja koja su bila u octu
24 sata stavljena u destiliranu vodu/vodenu
otopinu kuhinjske soli. S lijeve strane nalazi se jaje
ubačeno u destiliranu vodu. S desne strane se
nalazi jaje ubačeno u vodenu otopinu kuhinjske
soli. Slika je uslikana nekoliko trenutaka nakon što
su jaja ubačena.
Slika skroz gore lijevo prikazuje jaje 2 koje je bilo jedno vrijeme u
vodenoj otopini kuhinjske soli. Slika skroz gore desno prikazuje
usporedbu jajeta 1 i jajeta 2. Jaje 1 je bilo u destiliranoj vodi jedno
vrijeme, a jaje 2 je bilo jedno vrijeme. Jaje 1 je nabubrilo, a jaje 2 se
smežuralo. Slika skroz dolje prikazuje to nabubreno jaje koje je bilo
jedno vrijeme u destiliranoj vodi.
4. Opažanja

Stavljajući jaja u čašu ispunjenom octom bilo je

lagano primijetiti da su u par sekundi nastali
mjehurići. Kada sam obratio pažnju na jaja koja
su bila smještena u čašama ispunjenima octom
do kraja imao sam svašta za vidjeti. Prvo što sam
uočio je bila neka “smećkasta“ pjena koja je
nastala razgradnjom ljuske jajeta u reakciji s
octom, ta smeđa pjena zapravo predstavlja
kalcijev acetat. Prvo ga se trebalo lagano isprati
vodom zato što je bilo i pjenasto i imalo ja
mekane ostatke ljuske na sebi. Jaje je isto bilo i
nekako i mutno te mekano i moglo se lagano
stiskati. Vadeći ta dva jaja i stavljajući ih u nove
čaše naznačio sam prvotnu razinu otopine.
Pričekao sam par sati da vidim rezultate, ali sam
i poklopio tanjurićem kako bi izbjegao hlapljenje
vode. Nakon što je tih par sati prošlo uočio sam
kako je jaje “nabubrilo“ i da je povećalo svoj
volumen, te je razina otopine bila manja od
prvotne razine. U drugome primjeru, odnosno u
čaši s vodenom otopinom soli, jaje se smežuralo
i smanjilo je svoj volumen. Dok je volumen
otopine bio veći u odnosu na prvotnu razinu.
5. Opis promjene

Reakciju ljuske jajeta i octa koji u sebi sadrži

octenu kiselinu možemo zapisati jednadžbom
kemijske reakcije.
Ona glasi:
CaCO3(s)+2CH3COOH(aq)Ca(CH3COO)2(aq)+CO2(g)+H2O(l)

Reakcijom nakon 24 sata na površini vode se

pojavljuje pjena - U octu se nalazi octena kiselina
koja reagira sa kalcijevim karbonatom iz ljuske
jajeta (CaCO3) pri čemu nastaje kalcijev kalcijev
acetat (CH3COO)2Ca, voda i ugljikov dioksid.
Razlog “nabubrenja“ jajeta kada je bilo nakon
provedenih 24 sata u octu naknadno u
destiliranoj vodi je to što su u toj čaši molekule
vode prolazile kroz opnu u jaje odnosno kroz
polupropusnu membranu.
Zbog razlike osmotskih tlakova molekule vode
kroz polupropusnu membranu ulaze u jaje pa
ono nabubri. Voda će ulaziti u jaje sve dok
hidrostatski tlak unutar jajeta ne postane jednak
osmotskom tlaku.
Razlog smanjenja volumena vode u čaši s
destiliranom vodom je taj da je ta “izgubljena“
voda osmozom ušla u jaje. U slučaju sa vodenom
otopinom kuhinjske soli volumen vode se
povećao radi izlaska vode iz jajeta.
6. Eksperimentalni podaci

Masa jajeta nakon provedenih par sati u

destiliranoj vodi/vodenoj otopini kuhinjske soli
Naziv Početna Konačna Promjena
masa jaja masa jaja mase
Jaje 1 59g 72g +13g/+18,05%
Jaje 2 61g 52g -9g/-14,75%

Ova tablica gore nam prikazuje početnu masu

jaja u odnosu na masu nakon što je jaje provelo
par sati u destiliranoj vodi/vodenoj otopini
kuhinjske soli. Jaje 1 označava jaje koje je
provelo nekoliko sati u destiliranoj vodi te
uočavamo kako se masa tog jajeta povećala, dok
jaje 2 označava jaje koje je provelo par sati u
vodenoj otopini kuhinjske soli.

Prvotni Konačni Razlika u

volumen volumen volumenu
Destilirana 400mL 346mL -54mL/-
voda 13,5%
Vodena 400mL 427mL +27mL/6,25%
otopina
NaCl
 Masa jaja
80

70

60

50

40

30

20

10

0
Jaje 1 Jaje 2

Početna masa jaja(g) Konačna masa jaja(g)

Ovaj grafički prikaz nam prikazuje taj odnos

masa koji je ujedno bio i prikazan u tablici. Jasno
se može isčitati odnos masa prije stavljanja u
destiliranu vodu/vodenu otopinu kuhinjske soli i
nakon.
7. Zaključak

S obzirom na to što smo sve vidjeli i protumačili

možemo sa sigurnošću reći da u čaši s
destiliranom vodom su molekule vode prolazile
kroz polupropusnu membranu te se tako
povećao i sami volumen jaja. Za drugu čašu se
pak može reći da je drugačija situacija. Molekule
vode su prolazile kroz polupropusnu membranu
u koncentriranu otopinu kuhinjske soli te je to i
razlog zašto se jaje smežuralo. To se dogodilo
zbog izjednačavanja vrijednosti otopljenih tvari.
Ovaj pokus nam je i zapravo potvrdio da se
osmoza događa između jajeta i destilirane vode i
između jajeta i vodene otopine kuhinjske soli.
Takav isti primjer se može naći ukoliko se stavi
eritrocit odnosno crveno krvno zrnce u
hipertoničnu i hipotoničnu otopinu. Eritrocit pri
stavljanju u hipertoničnu otopinu će izgubiti dio
svog volumena i smežurati će se, te ukoliko se
stavi u hipotoničnu otopinu on će dobiti na
svome volumenu te će “nabubriti“. U tome
primjeru nam je jasno da se u krvotok mogu
unositi samo izotonične otopine.
Što se tiče našeg konkretnog primjera s jajem,
možemo zaključiti da do osmoze dolazi samo
kada su dvije otopine različitih koncentracija
odijeljene polupropusnom membranom, koja je
u našem primjeru ta opna koja je postala nama
vidljiva nakon što je jaje provelo 24 sata u octu
koje sadrži oko 10% alkohola.
8. Odgovori na pitanja

1. Napiši jednadžbu reakcije ljuske jaja s

kuhinjskim octom.
CaCO3(s)+2CH3COOH(aq)Ca(CH3COO)2(aq)+CO2(g)+H2O(l)
- Ova jednadžba kemijske reakcije nam
prikazuje reakciju kalcijevog karbonata
koji je primarni sastavni dio ljuske jajeta
kojeg je oko 89% do 97% u ljusci s
octenom kiselinom koje ima u octu.
Reakcijom nastaje ugljikov dioksid, voda
i kalcijev acetat, ujedno na jajima ostaje
samo tanka opna.

2. Kako izgledaju jaja nakon 24 sata, a kako

nakon što si ih izvadio iz vode i otopine
kuhinjske soli?
- Jaja nakon što su provela 24 sata u octu su
bila mekana na dodir, bilo je jasno vidljivo da
je bilo reakcije između kalcijevog karbonata i
octene kiseline, na jajima je nakon laganog
ispiranja sa vodom ostala samo tanka opna.
Bilo je potrebno lagano ispiranje sa vodom
zato što je na jajima ostala pjena i mekani
ostatci ljuske su ostali na površini jaja, ali se
lagano to dalo isprati. Jasno je bilo vidjeti
 kako je jaje i s jedne strane ako mogu tako
reći bilo i lagano mutno. Postepeno nakon
toga sam stavljao jaja u posebne čaše.
Jedno jaje sam stavio u destiliranu vodu, a
drugo jaje u vodenu otopinu kuhinjske soli.
Morao sam pričekati par sati da dobim
rezultate. Nakon par sati sam uočio kako jaje
koje je bilo u destiliranoj vodi je “nabubrilo“
i dobilo na svome volumenu pa ujedno i na
masi. Dok je jaje koje je bilo u vodenoj
otopini kuhinjske soli bilo “smežurano“.
Također jaje provedeno u vodenoj otopini
kuhinjske soli je izgubilo na volumenu i
ujedno i na masi.

3. Što je uzrok uočenim pojavama?

- Uzrok izgledu jaja nakon 24 sata u octu je
bila reakcija kalcijevog karbonata s octom
koji u sebi sadrži octenu kiselinu. Uzrok
izgleda jaja koja su bila u destiliranoj
vodi/vodenoj otopini kuhinjske soli je taj što
evo npr. Koncentrirana vodena otopina
kuhinjske soli je hipertonična u usporedbi s
otopinom unutar jajeta, te kada stavimo jaje
u hipertoničnu vodenu otopinu kuhinjske
soli voda će istječi iz jajeta te će ono smanjiti
svoj volumen i “smežurati“ će se. Destilirana
voda je hipotonična u odnosu na otopinu
unutar jajeta te kada stavimo jaje u nju, jaje
će dobiti na svome volumenu jer će
molekule vode kroz polupropusnu
membranu uz proces osmoze ulaziti u jaje.
9. Literatura

1. Aleksandra Habuš, Snježana Liber, Danijela Bajić,

Melita Barić Tominac - Udžbenik kemije za drugi
razred gimnazije – Profil Klett, 68-73 str.
2. Milan Sikirica, udžbenik E-Škola Kemija za drugi
razred srednje škole, cjelina 3.4 Osmoza i
osmotski tlak
3. Edutorij Kemija 2, Osmoza
4. Sažetci iz Google Classrooma profesorice Lovorke
Kučak