Professional Documents
Culture Documents
1 Utjecaj Turističkih Trendova Na Održivi Razvoj
1 Utjecaj Turističkih Trendova Na Održivi Razvoj
trendova na održivi
razvoj turizma
1. Tematska jedinica
Do 2018.g. broj međunarodnih dolazaka turista je porastao na 1,4 milijarde
Prema UNWTO
broj noćenja međunarodnog turizma povećao se za 6%
Stopa rasta globalne ekonomije 3,7%
Prema Wiedmann-u, Hennings-u, Siebelsu klijent će luksuz doživljavati kao težnju zadovoljavanja
više vrijednosti:
Financijske (cijena)
Funkcionalne (iskorištenost, kvaliteta, jedinstvenost)
Osobne (hedonizam, poistovjećenje, materijalna vrijednost)
Društvene (eminencija, prestiž)
Manhas, Dogra, Gupta (2012) su ispitali utjecaj elemenata koji čine brend destinacije
(materijalnih/nematerijalnih) na dolaske turista s aspekta posjetitelja
Utvrdili su značajnu povezanost između elemenata izgradnje tržišne marke prema destinacijskoj
prepoznatljivosti, promociji destinacije i dugoročnoj izgradnji brenda destinacije.
Naglasak se stavlja na etičnost u komunikaciji s potrošačima, okolišem, lokalnim rezidentima, zemlje u
razvoju (gdje se posebno krše ljudska prava)…
Organizatori putovanja, putničke agencije, prometna i ugostiteljska industrija moraju razviti nove
strategije za rješavanje problematičnih situacija u turizmu usko vezane za etičnost
Može se preispitati rast veličine i koorporacije (npr. Siromašne zemlje nemaju značajnijih koristi od
velikih tvrtki u turizmu), jačanje koncetracije i strategije tržišne subsegmentacije
Nužno je istražiti tip i potrebu turista kako bi se razumijeli procesi donošenja odluka, politike i
percepcije o destinaciji na globalnoj razini djelovanja u turizmu
EKONOMSKI TRENDOVI EUROPSKE
EKONOMIJE I PRILIKE ZA TURIZAM
Proizvodnja i trgovina još su uvijek koncetrirani na zemlje OECD-a i neke zemlje u
rapidnom rastu poput Kine, Rusije ili zemlje u nastajanju poput Indije, Brazila i
Južne Afrike
Na taj način pronalaze vremena za sebe ili pak uživaju u luksuznijim ponudama koje si sami
nebi mogli priuštiti
2. DEMOGRAFSKE PROMJENE
Na globalnoj razini populacija će i dalje rasti
Zbog demografskog razvoja, segment turističkog tržišta starijih građana nastaviti će rasti u
Europi
Dok je medijan u Europi 1950. bio 31 godina, porastao je na 38. godina u 2005. godini.
U 2001. godini 20,9% njemačkog stanovništva bilo je mlađe od 20 godina, dok je 24,1% bilo
iznad 60 godina
Očekuje se da će u 2050. godini samo 16,1% stanovništva biti mlađh od 20 godina, a 36,7%
starijih od 60 godina
Prema vodećim tržišnim istraživanjima u generaciju „Z” se svrstava tržišna niša od 6-20 ili 7-
22 godine starosti
Ova tržišna skupina iskazuje važnost sigurnosti i stabilnosti kod putovanja dok je najvišim
intezitetom određena prema jačanju odnosa u turizmu, slobodi i fleksibilnosti
U seniorskom turizmu (turizmu zrelih) pojavljuju se dva trenda za koja turistička industrija mora
razviti ciljane ponude, podjela starijih građana na
„potrošače koji imaju iskustva” i
„potrošače koji štede”.
Da bi se uspješno riješile ove heterogene ciljne skupine potrebno je opsežno i temeljito znanje o
različitim motivima i načinima života
Takvi trendovi utjecati će na dizajn putovanja (ritam putovanja, vrijeme putovanja, izbor
destinacije, kombinirano poslovno i privatno putovanje).
4. Raspoloživi dohodak (2)
Rad sa skraćenim radnim vremenom, drugi ili treći posao, potpuno ili
djelomično samozapošljavanje više ne predstavljaju marginalni fenomen.
Prednost tih zemalja je što nisu nužno vezane uz nesigurnosti koje prate „velike” zemlje poput međunarodnog
terorizma
Npr. Turistički rast Ruminjske podrazumijeva širok raspon zemlje, od Transilvanije, Bukurešta do Crnog mora
Turistička potražnja nije koncetrirana na nekoliko zemalja, pa se javljaju prilike za razvoj novih destinacija
ANALIZA TRENDOVA NA TURISTIČKOM
TRŽIŠTU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Trendovi na turističkom tržištu potražnje u
Hrvatskoj prije pandemije
Opis Broj turista Broj noćenja Prosječan broj dana boravka turista
u destinaciji
2016.g. 2017.g. 2018.g. 2019.g. 2016.g. 2017.g. 2018.g. 2019.g. 2016. 2017.g. 2018. 2019.g.
g. g.
Domaći
1 748 590 1 837 681 2 021 000 2 211 000 5 819 465 5 978 264 6 476 000 7 094 000 3.3 3.3 3,2 3,2
turisti
Strani
13 714 570 15 592 899 16 645 000 17 353 000 72 099 390 80 221 997 83 175 000 84 147 000 5.2 5.1 5,0 4,8
turisti
Ukupno 15 463 160 17 430 580 18 666 000 19 564 000 77 918 855 86 200 261 89 651 000 91 241 000 5.0 4.9 4,8 4,7
Analiza broja turista i broja noćenja za
vrijeme pandemije
Zašto?
Prosječan broj noćenja po dolasku po mjesecima
2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Siječanj 2,53 2,43
Veljača 2,21 2,08
Ožujak 2,30 2,10
Travanj 2,64 2,69
Svibanj 3,51 3,13
Lipanj 4,51 4,46
Srpanj 5,99 5,90
Kolovoz 6,19 5,89
Rujan 4,65 4,78
Listopad 2,93 2,86
Studeni 2,10 2,10
Prosinac 2,10 2,09
Prosječno
ukupno 4,8 4,7
Prosječan broj noćenja po dolasku prema
smještajnim kapacitetima 2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Hoteli 3,3 3,2
Turistička naselja 5,8 5,8
Turistički apartmani 6,1 5,9
Kampovi 6,6 6,6
Privatne sobe 5,8 5,6
Lječilišta 7,5 8,7
Odmarališta 7,0 6,9
Hosteli 2,5 2,5
Ostalo 3,1 3,7
Nekategorizirani 3,7
objekti 7,0
Ukupno 5,0 4,8
Prosječan broj noćenja po dolasku prema zemlji
porijekla turista 2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Njemačka 7,2 6,9
Austrija 5,3 5,3
Slovenija 5,2 5,1
Italija 4,4 4,4
Poljska 6,5 6,3
Ujedinjeno Kraljevstvo 5,1 5,0
Češka 6,8 6,7
Mađarska 3,6 3,5
Francuska 2,5 2,5
SAD 5,0 4,9
Ostali 3,8 3,6
Ukupno strani 5,0 4,8
Utjecaj pandemije
Analiza broja dolazaka 2019.-2020.g. po mjesecima
DOLASCI DOLASCI Indeks
2019.g. 2020.g. 2020/2019
Siječanj 207.643
219.733 106
Veljača 264.484
278.741 105
Ožujak 449.620
104.391 23
Travanj 1.105.999
2.241 0
Svibanj 1.569.271
62.049 4
Lipanj 2.921.391
U 2019.g. 797.696 27 U 2020.g.
Srpanj 4.325.686 od lipnja 2.245.831 52 od lipnja
Kolovoz do rujna do rujna
4.712.039
ostvareno 2.467.957 52 ostvareno
Rujan 2.170.611 je 72% 488.212 22 je 85%
Listopad 1.076.316
godišnjih godišnjih
dolazaka 184.593 17
dolazaka
Studeni 390.886
87.224 22
Prosinac 372.200
62.460 17
Ukupno
19.566.146 7.001.128 36
Analiza broja noćenja 2019.-2020.g. po mjesecima
NOĆENJA NOĆENJA Indeks
2019.g. 2020.g. 2020/2019
Siječanj 504.434
544.760 108
Veljača 549.613
610.491 111
Ožujak 943.716
289.621 31
Travanj 2.975.446
34.063 1
Svibanj 4.916.614
166.975 3
Lipanj 13.016.832 U 2019.g.
3.588.684 28 U 2020.g.
od lipnja
Srpanj 25.522.680 od lipnja
do rujna 14.666.043 57
Kolovoz 27.771.360 ostvareno do rujna
16.697.261 60 ostvareno
Rujan
je 84%
10.365.761 je 93%
godišnjih 3.126.065 30
Listopad 3.080.470 noćenja godišnjih
617.927 20
noćenja
Studeni 819.266
268.598 33
Prosinac 776.739
183.967 24
Ukupno
91.242.931 40.794.455 45
Analiza broja turista i noćenja stranih turista prema zemlji porijekla 2019-2020.g.
100
97,9
80
78,77
60 66,36
55,47 58
48,91
40
34,58
29,69
20
0
1997 2001 2004 2007 2010 2014 2017 2019
Izvor: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj: TOMAS 2001, TOMAS 2004, TOMAS 2007, TOMAS 2010,
TOMAS 2014 I TOMAS 2017, TOMAS 2020 Institut za turizam, Zagreb.
Struktura prosječne dnevne potrošnje
tursta prema regiji u 2019 (u €)
Regija €
Jadranska Hrvatska 96,86
Kontinentalna Hrvatska 115,38
1. Da li je pandemija utjecala na sezonalnost? Kako?
Indeks
Međunarodni dolasci u milionima %
Makroregija
Svijet
677 807 948 1.189 1.235 3.87 25.42
Azija i Pacifik
110.1 153.5 204.9 284.0 308.4 8.59 38.6
Sjeverna i južna
Amerika 128.2 133.3 150.6 192.7 199.3 3.43 27.95
Afrika
26.2 34.8 49.9 53.4 57.8 8.24 7.01
Bliski Istok
24.1 36.3 58.2 55.6 53.6 -3.6 -4.47
Međunarodni dolasci turista po mjesecima u 2020.g. – Top 10 destinacija u svijetu
Destinacij Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 2020
e
Kina -18 -92 -94 -99 -98 -97 -94 -92 -91 -92 -91 -89
Francuska
Njemačka 2 1 -71 -97 -95 -83 -62 -60 -63 -77 -92 -69
Italija 4 -8 -83 -90 -84 -72 -55 -45 -47 -66 -63
Meksiko 9 12 -34 -79 -74 -75 -67 -62 -40 -44 -46 -52
Španjolsk -1 1 -64 -100 -100 -98 -75 -76 -87 -87 -90 -78
a
Tajland 2 -43 -76 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -83
Turska 16 4 -68 -99 -99 -96 -86 -71 -59 -59 -61 -73
Svijet -1 -16 -64 -97 -96 -91 -80 -77 -79 -83 -88 -85 -74
Hrvatsk +6 +5 -77 -100 -96 -73 -48 -48 -78 -83 -78 -83 -64
a
Pandemija COVID-19 je imala najveći negativan
utjecaj u Hrvatskoj u travnju i svibnju kao i u
ostalim svjetskim destinacijama.
HIGIJENA I OPERACIJE
1. Dopustite ljudima da uživaju u sadržajima i potaknite upotrebu maski / pokrivača za lice za goste i osoblje.
2. Smanjite dodirna područja gdje je to moguće i često sanirajte površine osjetljive na dodir.
4. Upravljajte brojem ljudi u objektima i definirajte protokole za put protoka posjetitelja i upotrebu zajedničkih prostora.
5. Smanjite ili upravljajte kapacitetima kako biste omogućili odgovarajuće socijalno distanciranje i u svakom trenutku nadzirajte kapacitet ulaza i
izlaza kako biste osigurali da gosti mogu održavati fizičko distanciranje u prostoru.
7. Postavite znakove ili oznake na kolnik kako biste ocrtali vodiče / prostore za fizičko udaljavanje.
9. Primijenite nove tehnologije poput proširene stvarnosti ili virtualne stvarnosti kako biste poboljšali iskustvo posjetitelja prije, tijekom i nakon
posjeta.
8. Destinacijsko planiranje i menadžment
1. Uvesti i prilagoditi djelotvorne i usklađene procese i postupke u skladu s procjenom rizika zasnovanom na dokazima iz javnog zdravstva i punom
koordinacijom s relevantnim partnerima iz javnog i privatnog sektora.
2. Podržati tvrtke u provedbi i obuci njihovog osoblja o novim protokolima (financiranje i obuka).
4. Osigurajte pouzdane, dosljedne i lako dostupne informacije o protokolima privatnom sektoru i putnicima (pošaljite SMS turistima kako biste ih
informirali o nacionalnim i lokalnim zdravstvenim protokolima i relevantnim zdravstvenim kontaktima).
5. Stvoriti programe i kampanje za poticanje domaćeg tržišta u suradnji s privatnim sektorom (sheme poticaja, moguća revizija datuma odmora,
prijevozni kapaciteti, bonovi, itd.)
6. Promovirajte nove proizvode i iskustva usmjerena na individualne i male skupine putnika, poput: posebnih interesa, prirode, seoskog turizma,
gastronomije i vina, sporta itd.
7. Razmotrite pravila o privatnosti podataka kad postoji prijedlog za razvoj aplikacija za praćenje.
krovni strateški dokument koji će definirati viziju daljnjeg razvoja turizma, temeljen na načelima
održivosti, razvojnim potrebama i potencijalima
Strategija će propisati strateške ciljeve, ključne pokazatelje učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja.
Strategija će obuhvatiti i javne politike ostalih sektora koji su u uskoj interakciji i međuovisnosti s
turizmom te predstavljati uporište za obuhvat i daljnju konkretizaciju pitanja i mjera koja se dotiču
sektora turizma u izradi njihovih nacionalnih planova.
U sklopu Strategije planirana je i izrada Nacionalnog plana razvoja održivog turizma 2021. – 2027 u
skladu s Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode
HVALA NA PAŽNJI!