Pavao Pavličić, Koraljna vrata

UDŽBENIK ZADACI:

- fiolog – stručnjak u području fiologije, tj. stručnjak u proučavanju gramatike i poznavanju

jezičnog izraza i povijesti tekstova
- starija hrvatska književnosti – književnost od humanizma i renesanse do preporoda (15. st
do 1835.); Marko Marulić, Marin Držić, Ivan Gundulić

- Smatram da književnost djelomice može utjecati na stvarnost, no samo ako mi to želimo. Na

primjer, ako se uživimo u neko djelo u kojem je sve divno i krasno, možemo tako zamisliti
oklinu oko sebe ili bar maštati da se to događa i nama.

- GRAĐA: Autor je najviše crpio građu iz povijesnih (spominjanje Ivana gundulića i „Osmana“) i
religijskih (vjerovanje da je kip Bogorodice spašavao narod) područja, no crpio je građu i iz
pustolovnih (samo putovanje na Lastovo ili Irfanovo lutanje) i maštovitih (prah sa knjige koji
liječi i travarica) područja.

- TEMATIKA: Krstovo putovanje i doživljaji na otok Lastovo, traganje za nedostajelim

dijelovima „Osmana“, vrijednost književnih djela

Krsto je došao na otok Lastovo i tamo je pokušao pronaći dijelove Gundulićeva „Osmana“
koji nedostaju. Skoro je sve provedeno vrijeme na otoku proveo tragajuću za stavršenim
pjevanjima, no na kraju ipak zaključuje da ako ta dva pjevanja budu napisana da bi
kompletno djelo tada bilo savršeno te da bi pestala postojati potreba za daljnjim pisanjem.

- LIKOVI:

- VRIJEME I MJESTO RADNJE: otok Lastovo, 1989. godina

- Na samome početku romana radnja mi se dosta svidjela i bilo mi je razumljivo, no kasnije se

radnja i sve on što je autor htio reći udaljavalo od mene. Nisam ispočetka mogla uopće
shvatiti poantu romana i bilo mi je nekako nesmisleno sve što zapravo govoti ovo djelo.
Smatram da je poučno te da zaista prizakuje tu neku razliku između umjetnosti i stvarnosti,
no mene se djelo nije dojmilo.
LISTIĆ: poveznice između djele Osman i Koraljna vrata

- vrsta djela – Oba djela spadaju u književni rod epika, samo što je djelo „Osman“ povijesni ep
s obilježjima romantičarsko-viteškog epa, dok je djelo „Osman“ egzistencijalni roman –
govori o podrazumijevanju ljudskog postojanja, konačnosti i povijesnosti

- vrijeme nastanka djela – Djelo „Osman“ prvi je put objavljeno 1826., a djelo „Koraljna vrata“
1990.

- tema i motivi – U djelu „Osman“ tema je pobjeda Poljaka protiv Turaka te neki od motiva su
oholost i kolo sreće, dok u djelu „Koraljna vrata“ teme koje se provlače su Krstovo traganje
za 14. i 18. pjevanjem, važnost književnih djela i Krstovo putovanje na Lastovu, a motivi su
djelo „Osman“, prah lipe, ljubav, vjera, koraljna vrata…

- stilska obilježja – U „Osmanu“ primjećujemo stilske figure poput invokacije, u ovom slučaju
djevice, zatim metafore („plovaj, plovaj u slobodi“), također primjećujemo da u prvom
pjevanju ima malo ironije te da je ton propovjedača iznesen kao neko upozorenje. Sadrži
barokna obilježja,poput kićenosti (končeto) i sadržaja tematike prolaznosti. „Koraljna vrata“
napisana su u 3. licu te je pripovjedač subjektivan i svjeznajuću, ali sadrži i dijaoge. Sadržu
neke fantastične motive poput praha lipe oje izliječuje sve bolesti.

- likovi – U djelu „Koraljna vrata“ glavni je lik Krsto Brodnjak koji dolazi iz Zagreba na otok
Lastovo kako bi otkrio neke stare rukopise. Veliki je ljubitelj Gundulićeva „Osmana“ te ad
sazna da su ti rukopisi bili rukopisi „Osmana“ zaljubljuje se još više. Tako je Gundulićevo
djelo povezano s glavnim likom „Koraljnih vratiju“ te on isto tako svoje ideje i sve vezano uz
„Osmana“ prepričava liječnici koja zbog manjka posla radi na otoku i ženi u koju se zaljubio,
Zori.

- odnos prema tradiciji – U „Koraljnom vratima“ pisac suprotstavlja tradiciju i težnju za novim,
a to sve prethodi motivom koraljnih vraiju koja preća Gunduliću označavaju ulazak u
modernitet hrvatske književnosti.

- odnos prema vjeri – Ljudima je u Pavličićevu romanu bila iznimno bitna vjera te sam autor
stavlja jačinu na to. Mogli smo uočiti da kada su se ljudi masovno počeli izliječivati od raznih
bolesti, ti su ljudi vjerovali da je to Bžje moć i da j za to zaslužan kip Bogorodice. Također,
vjera je navedena kao važan čimbenik za ljudsko postojanje.

- ideja djela – U „Koraljnim vratima“ pokušava se poazati da nešto što je svaršeno ne bi bilo
dobro za populaciju te je to bilo prikazano na primjeru „Osmana“ kojemu su nedostajala dva
pjevanja. Također, Pavličić nam kazuje da to savršenstvo ograničava slobodu te ona postaje
diktatura i jedini kriterij i mjerilo vrijednosti.

- U četrnaestoj glavi „Koraljnih vrata“ Krsto Brodnjak počeo je razmišljati kako bi stvarn
oupotpunjeno djelo „Osmana“ izgledalo te dolazi do zaključka da ta praznina koja se tamo
nalazi upravo tamo treba biti kako djelo ne bi bilo savršeno jer se savršenstvo ne može
postići.