Zarevski – Psihologija pamćenja i učenja

Klasično uvjetovanje
- Pavlov → istražuje naslijeđene reflekse (lučenje sline kad pas okusi hranu)
- podjela podražaja (prema efektima na naše reakcije)
a) ekscitatorni – oni koji pobuđuju odgovore
b) neutralni – nemaju utjecaj na reakcije
c) inhibitorni – koče i suprotstavljaju se tendenciji odgovaranja
- proces klasičnog uvjetovanja možemo jednostavno odrediti kao učenje kojim neutralni podražaji postaju
ekscitatorni ili inhibitorni
- neuvjetovani podražaj → neuvjetovana reakcija
- uvjetovani podražaj = uvjetovan iskustvom → uvjetovana reakcija
- neutralni podražaj
- na uspostavljanje uvjetovane reakcije najviše utječu ovi činitelji:
1) uvjetovani podražaj mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak
2) uvjetovane je uglavnom najdjelotvornije kada se uvjetovani podražaj zadaje u kratkom roku (1 – 7 s)
prije zadavanja neuvjetovanog podražaja
3) što je veći broj uparivanja neuvjetovanog i uvjetovanog podražaja, veća je vjerojatnost uspostavljanja
uvjetovane reakcije; potpuno uspostavljena uvjetovana reakcija jednakog je intenziteta kao
neuvjetovana reakcija
4) ako se neuvjetovani podražaj i uvjetovani podražaj uvijek zadaju zajedno, vrlo brzo se javlja
uvjetovana reakcija; međutim, nakon takvog uparivanja brže se javlja i gašenje uvjetovane reakcije
→ brzina gašenja uvjetovane reakcije koristi se kao mjera njegove jačine
- gašenje (uvjetovani podražaj) ≠ navikavanje/habituacija (neuvjetovani podražaj)
- generalizacija podražaja = pojava da i podražaji slični uvjetovanom podražaju na koji je uspostavljena
uvjetovana reakcija izazivaju uvjetovane reakcije sličnog ili identičnog intenziteta (npr. mali Albert koji se
boji svake bijele životinje)
- diskriminacija podražaja → omogućuje učenje razlika između sličnih podražaja (npr. na 1000 Hz hranimo
psa, ali ne na 9000 Hz, pa će on naučiti reagirati samo na 1000 Hz)
- generalizacija i diskriminacija podražaja leže u osnovi stvaranja pojmova, koji su nužan uvjet uspješnog
korištenja info iz okoline
- eksperimentalna neuroza → npr. pas dobije hranu kada vidi krug, ali ne kada vidi elipsu; kada mu se
prikaže neki oblik između toga dvoje, dolazi do poremećenog ponašanja (sličan primjer kada se dijete i grdi
i hvali za neko određeno ponašanje)
- ako se uvjetovani podražaj zada nekoliko puta sam, prije prvog uparivanja s neuvjetovanim podražajem,
onda se uvjetovana reakcija uspostavlja znatno teže (npr. par bezbolnih odlaska zubar, zatim jedan bolni,
manja je šansa da se stvori fobija od zubara) → latentna inhibicija (Lubow)
- uvjetovanje višeg reda = osnivanje novih uvjetovanih reakcija na starim uvjetovanim reakcijama (npr.
svjetlo prije zvona kada se hrani pas, pa on kreće sliniti i na svjetlo)
- senzorno preduvjetovanje → prvo se uparuje uvjetovani podražaj 2 s uvjetovanim podražajem 1, a zatim
se provede klasično uvjetovanje uz uvjetovani podražaj 1 (pa će i UP2 izazivati UR)

Istraživanja i teorijski problemi u području klasičnog uvjetovanja

- najviše istraživanja posvećeno tome kako ovi faktori utječu na uvjetovanje:
a) vremenska povezanost uvjetovanog i
neuvjetovanog podražaja
b) rasporedi uparivanja uvjetovanog i
neuvjetovanog podražaja
c) sličnost podražaja
d) intenzitet podražaja
- uvjetovanje vremenom → npr. psi u određeno doba dana očekuju hranjenje, pa luče slinu
- gašenje → koristi se u tretmanu fobija
- implozivna terapija ili preplavljivanje → klijent se dovodi u stresnu situaciju, ali mu se jamči da mu se
neće ništa dogoditi; strah (UR) bi se trebao ugasiti
- protuuvjetovanje → osnivaju se na uspostavljanju nove uvjetovane reakcije, koja je po svojoj naravi
suprotna izvornoj uvjetovanoj reakciji
a) averzivna terapija – cilj je uspostavljanje neugodnih umjesto ugodnih uvjetovanih reakcija (npr. pušači
koji piju ogavni napitak kada imaju potrebu zapaliti)
b) sistematska desenzitizacija – suprotan averzivnoj terapiji; suprotstavlja ugodne uvjetovane reakcije
(npr. relaksiranost), umjesto neugodnih uvjetovanih reakcija (npr. strah)
- zasjenjenje (overshadowing) → u slučaju istovremenog zadavanja dvaju uvjetovanih podražaja, od kojih
je jedan slabijeg, a drugi jačeg intenziteta, neće doći do uvjetovane reakcije na slabiji uvjetovani podražaj
- iznenađenje → veće iznenađenje vodi većem učenju (npr. štakor koji očekuje umjereni šok nakon svjetla,
ali ga se može jako iznenaditi iznenadnim šokom)
- asocijativno blokiranje → javlja se u slučaju kada se novi uvjetovani podražaj B redundantno kombinira sa
starim uvjetovanim podražajem A, koji je kroz prethodno uvjetovanje postao učinkovit (odnosno izaziva
UR) → uz takve uvjete dolazi do usporenog ili čak potpuno onemogućenog uspostavljanja UR na UP B
=> ZAKLJ.: ispitanici povezuju UR na UP A, odnosno nisu iznenađeni električnim šokom koji prati A,
pa dodavanje novog podražaja B na stari podražaj A ne mijenja činjenicu da ispitanici očekuju šok
nakon A → šok nakon kombinacije AB nije iznenađujuć, pa oni ni ne nauče reagirati na redundantni
podražaj B
- latentna inhibicija (nema podražaja B, samo se zadaje uvjetovani podražaj) ≠ asocijativno blokiranje

Operantno uvjetovanje
- hedonizam → na pretpostavci da je osnovna motivacija postići ugodno i izbjeći neugodno stanje → slična
logika i kod operantnog uvjetovanja
- Morganov zakon parsimonije → ni u kojem slučaju ne smijemo interpretirati neku akciju kao ishod neke
više psihičke sposobnosti ako se ishod može interpretirati nekom sposobnošću koja leži niže na psihološkoj
skali
- klasično uvjetovanje → pasivno uspostavljanje refleksnog odgovora na vanjske podražaje
- operantno (instrumentalno) uvjetovanje → aktivni odgovori organizma na unutarnja stanja organizma
(npr. glad, vrućina, društvo…)
- operanti (operantni odgovori) se emitiraju, a reakcije u klasičnom uvjetovanju se izazivaju
- učenje putem pokušaja i pogreške → npr. Thorndikeova mačka, koja sve brže i brže uspijeva izaći iz
kaveza
- zakon efekta (Thorndike)
a) simetrični – vjerojatnost javljanja ponašanja se povećava ako ga prate pozitivne posljedice, odnosno
smanjuje se vjerojatnost ponašanja ako ga prate negativni efekti
b) odsječeni – neugodne posljedice ne slabe povezanost podražaja i odgovora, već ponašanje čine
raznolikijim, pa se povećava vjerojatnost pojave odgovora koji izaziva pozitivne posljedice, pa će
zamijeniti kažnjeni odgovor
- teorija operantnog uvjetovanja (Skinner) = proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja
nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam
- potkrepljenje (Skinner) = neki događaj čija pojava nakon odgovora mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog
odgovora
- vrste potkrepljivača:
a) primarni – potkrepljivačku ulogu ne treba učiti (npr. hrana, voda, maženje, bol)
b) sekundarni – uparivanjem s primarnima postaju djelotvorni (npr. novac, pohvala, ocjena)
c) generalizirani uvjetovani – kada se neki sekundarni vezuje uz više primarnih
- prema ugodi:
1) pozitivni – npr. hrana, maženje → povećavaju frekvenciju poželjnog ponašanja njihovim zadavanjem
2) negativni – npr. bolni podražaji → povećavaju frekvenciju poželjnog ponašanja njihovim uklanjanjem
- potkrepljivači (mijenjaju frekvenciju nekog odgovora) ≠ nagrade (daje se za zasluge, ne mijenja nužno
ponašanje)
- negativno potkrepljenje = porast frekvencije odgovora koji slijedi nakon uklanjanja negativnog
potkrepljivača (averzivnog podražaja) neposredno nakon što se pojavio odgovor → npr. oblačenje kaputa
kad nam je hladno, uzimanje lijeka protiv glavobolje → donosi ugodu!!
- negativno potkrepljenje povećava vjerojatnost odgovora koji omogućuje čovjeku/životinji da se:
a) uklone (spase) iz neugodne situacije kad se ona pojavi (npr. ispravljanje ocjene, pa opet možemo van)
b) izbjegne dolazak u neugodnu situaciju (npr. ne vozimo preko ograničenja kako ne bismo dobili kaznu)
- vrste negativnih potkrepljivača:
1) primarni – npr. električni šok, udarac, snažan zvuk, prskanje vodom…
2) sekundarni – primarni povezani s nečim emocionalnim, npr. riječ „ne“, dignut prst, mrki pogled…
* danas roditelji za promjenu nepoželjnog ponašanja sve manje koriste zadavanje averzivnih podražaja, a
sve češće koriste ukidanje pozitivnih potkrepljivača (npr. ukidanje gledanje TV-a, izlazaka, džeparca dok
dijete ne popravi ponašanje

Kažnjavanje