Phyllis V.

Schlemmer
Primateljica

VAŽNE INFORMACIJE IZ DUBOKOG SVEMIRA

Vije e devetorice ustvrdilo je da je, premda drugi planeti doista

imaju izbor, svijest kolektivna. Samo na Zemlji bi e može imati
iskustvo individualnog izbora.

Biblioteka: IZLAZ

"Uvijek ima neki izlaz. Ako nijedan drugi, onda onaj na koji
smo ušli."
 Sadržaj

Posveta i zahvale Vll

Predgovor hrva tskom izdanju ili Da lije ET nazvao Hrva tsku IX

Predgovor: Sir John VVhitmore, barunet XI

I: UNIVERZUM I NJEGOVA BI A
1. Uvod 3
2. Vije e devetorice 5
3. Bog i stvaranje 16
4. Univerzalne civilizacije 28
5. Posjete 44
6. Drugi 62

II: PLANET ZEMLJA

7. Život na Zemlji 75
8. Ubrzavanje Zemljine evolucije 84
9. Raskrižja 95

III: NOVI POGLED NA DREVNU POVIJEST ZEMLJE

10. Zasadivanje ovje anstva i Aksu kultura 105
11. Alteanska pustolovina: Atlantida 120
12. Stari Egipat 130

IV: VITALNE KARIKE U LANCU

13. Grananja Huvida, hebrejski korijeni i Polumjesec 141
14. Zavjet 154
15. Nazarenac 162

V: DRUGA STRANA MEDALJE

16. Rat i mir u devedesetima 175
17. Spre avanje katastrofe 187

VI: ZEMALJSKI POSLOVI

18. Stvaranje promjene 203
19. Pustolovine u svijesti 223
20. Poslovi duše 237
21. Sljede e tisu lje e 2S4

Kako je nastao ovaj Izvještaj 264

Proces 267

Tom ovam olitva 279

Bilješke urednice engl. izdanja 280

Kazalo pojmova 285

 Posveta
Tomu i Vije u devetorice

Zahvale

Oilo je potrebno dvadeset godina predanog rada mnogih ljudi da bi se ostvarila ±J ova knjiga. Veliko
mi je zadovoljstvo što im ovom prigodom mogu zahvaliti. Neki su knjigu financirali i podržali me, kako
emocionalno i intelektualno, tako i duhovno. Vje no sam im zahvalna.
Posebno se zahvaljujem svojim voljenim k erima, Phvllis S. Manlev i Marilou (Ludi) Long, ija mi je
podrška, ljubav i velikodušnost duha i tijela omogu ila da napravim ovo djelo. Moja prekrasna i nježna
unuko, KimberLv Ross, ovo je knjiga za tebe i budu e generacije. Neka moji roditelji i djedovi i bake koji
su mi s ljubavlju pomagali budu ja. Posebnu zahvalu posve ujem Sir Johnu VVhitmoreu za njegov duhovni
vidik i stalno pitanje »Što ako?« kao i njegovoj predanoj supruzi Diani i njihovom sinu jasonu; dr Andriji
Puhari u, s kojim sam uživala raditi i imala privilegiju i sre u što mi je to toliko godina bilo omogu eno; kao
i našoj prvotnoj skupini iz Ossininga, N. Y. Tako er zahvaljujem i Lark von Hugo koja je na sebe preuzela
ogromnu zada u transkribiranja vrpci nastalih tijekom osamnaest godina. Njezina je posve enost bila
katalizator koji nas je sve pokretao. Lark, zauvijek smo n zahvalni.
Alicku Bartholomemi iz izdava ke ku e Gateway Books, našem izdava u, i Paldenu Jenkinsu, za
po etak prikupljanja onoga što je preneseno.
U Austriji, Mikiju i Ingeborg VValleczek, njihovim k erima Saschi i Tini, koje su mi esto pružale
odmor od mojeg grozni avog života i obasipale me ljubavlju i ljepotom. U naše austrijske prijatelje koji
su zaboravili sebe i cijelim putem pomagali Devetorici spadaju: VVulf Kruetschnigg, Franzi Lippert i Jane
Tilden, te Barbara Lippitt, moja »posvojena k i«, kojoj zahvaljujem za njezinu nježnu podršku i veseli duh.
Iz Kanade dolazi Barbara Bronfman, koja je uvijek tu da bi dala ljubav i ohrabre-nje, i koja mi je pružila
sigurnu luku i trajno prijateljstvo.
U Norveškoj imamo Jan Ame Odegarden, s novim izgledima.
U skupinu iz Velike Britanije, zbog njihove odanosti, spadaju Philip i Rachel Goldman, Sušan Kave,
Peter i Teresa Marmot, Fruntz Mitchener, Gen Rogers, Alex Sautelle, Clive i Ah/son Sinclair te lan i Vicki
VVatson. Posebna zahvala Cvnthiji Franklin zato što je prije tako mnogo godina indeksirala vrpce, kao i
mojoj prijateljici Angeli Millbum-Scott.
Jedno vrlo posebno »hvala« Davidu Hemervju i njegovoj supruzi V. za njihovu posve enost u
stvaranju ove knjige.
U Njema koj, Lori Ritter, koja mi je posvetila godinu svog života, punu radosti i humora i njezinom
prijatelju Volkeru Heimu.
U Izraelu, Avi i Ruti Yasur i svima koji su imali hrabrosti biti sa mnom na »Te aju uda«; mojim
partnerima u »Shaar Yaminu« kao i Rivki Frank, Nivi Shapira, Svlviji Sheinbaum i mnogim mojim
prijateljima, klijentima i studentima.
Zahvala Harriet Abramson i Avi N. Tal, koje poznam od po etka vremena i koje su uvijek tu kad su mi
potrebne.
U prijatelje u Sjedinjenim Državama spadaju Henrv Belk koji je sve ovo i pokrenuo. Zahvaljujem Judith
Skutch Witson i njezinom suprugu Billu, koji su nam osigurali uda. Pokojnom Brendanu O'Reganu,
znanstveniku koji nije nikad odbacio moju stvarnost, Jo i Bobu Peaseu za mnoge godine prijateljstva i
odanosti, mojoj prijateljici Bette Daviš koja vjeruje u mene. Ileen Maisel koja vidi izravno u središte stvari i
koja je moj prijatelj i moj rezonator kao i moja povjerenica. Ivoru i Ronnie Witson, koji su s ljubavlju
poklonili svoju stru nost i osigurali nam neophodni soft-ware za transknbiranje. Desiree i jimu Hurtaku
(The Keys of Enoch) za njihovu posve enost Svemiru i njihovu pomo u prolaženju kroz teška vremena.
Pokojnom Geneu Rodenberrvju, tvorcu Zvjezdanih staza za njegovu hrabrost, znatiželju i želju za
komuniciranjem s Devetoricom, te za njegov poluautobiograf-ski filmski scenarij koji je na inio za nas,
nazvavši ga »Devetorica«.
Neizmjerno sam zahvalna Marv Bennett, našoj urednici — ona je »dar« Devetorice — za njezinu
predanost u oblikovanju ove knjige.
Svima koji su sjedili s Devetoricom i vjerovali ili nisu vjerovali.
Kona no, mojem suprugu, Israelu Carmelu, koji je proživljavao moje dvojbe, moju bol i esto me
nepogrešivo vra ao na pravi put, koji ni u jednom trenutku nije posumnjao u postojanje Toma i
Devetorice.
Ako je istina da »Po njihovim ete ih djelima poznati«, onda su ovo istinski bi a svjetla i vidari Planeta.
Svima vam zahvaljujem.
PhvllisV. Schlemmer. Flagler Beach, Florida & Pardes Hanna, Israel
Jedna hrabra osoba ini ve inu,
Andrevvjackson
 Predgovor hrvatskom izdanju ili Da li je
ET nazvao Hrvatsku

U 'listopadu 1993. prvi sam puta stigla na veliki frankfurtski Sajam knjiga. Otprilike godinu dana
ranije zaplivala sam izdava kim vodama. Nesigurna i prestrašena veli inom prostora,
poslovnoš u i brojnoš u onoga emu sam pripadala od najranijeg djetinjstva — knjiga — osje ala
sam se kao izgladnjela Alica u zemlji okolade. Lutaju i udesnim ukori enim labirintima života
naišla sam na štand knjiga iz astrologije, što je tada bilo središnje podru je mojih izdava kih
aktivnosti. O nekima od njih poželjela sam detaljnije obavijesti i obratila sam se jedinom ovjeku
koji se upravo tada tu nalazio. Spremno je prihvatio razgovor, pomogao koliko je mogao rekavši daje
njegov kolega i izdava knjiga koje me zanimaju trenuta no odsutan. Pitao me je odakle sam,
kakve knjige objavljujem i ja sam odjednom ispri ala pri u o otoku na kojem živim, malom otoku
Kor uli na prekrasnoj hrvatskoj obali Jadrana. A on, taj neobi no miran ovjek, okupan blagoš u i
toplinom govorio je uskoro o gomilama kamenja rasutih po raznim mjestima planeta Zemlje, pi-
taju i ima li ne eg sli nog i na mojem otoku. Naravno, sjetila sam se Ko a iznad Žmova, istog
sam asa znala da su one »to« mjesto. A onda je rekao: »Ima jedna knjiga koju biste trebali
pro itati. Izuzetno je važna za naš planet. Ne znam je li kod vas pravi trenutak za tiskanje ne eg
sli nog, ali ukoliko želite, poslat u vam je.«
Željela sam i — knjiga je stigla. A uskoro i njezino drugo izdanje, ovo ovdje ispred vas. Ve
listaju i je, znala sam da je moram objaviti. Bio je to imperativ, jedan od najljepših u mom životu.
Vrlo smo se lako dogovorili o uvjetima za hrvatsko tržište, jer ovjek s kojim sam se tako slu ajno
srela i razgovarala, onaj koji mi je poslao knjigu, bio je Alick Bartholomevv, izdava iz Gateway
Booksa.

Ali put do hrvatskih knjižara bio je itekako spor. ak ne mogu re i težak, ve upravo spor. Stalni
nedostatak novca, visoki troškovi i neka udna nesnalažljivost neprekidno su me pratili. Uz to,
lanak o dupinima pripremljen za jedan hrvatski list u kojem je tiskano više mojih tekstova, iz nekih
je neobjašnjivih razloga ostao neobjavljen. Na neure enom prijevodu skupljala se prašina. istila
sam je s osje ajem krivnje. A onda, jednog proljetnog dana, napokon sam — sjela i za
kuhinjskim stolom iznajmljenog zagreba kog stana uhvatila se posla. Danima se papiri nisu micali
osim u vrijeme ru ka. Ali ak i tada su ostajali na jednoj od stolica. I kad se ve sve približilo svom
kona nom izgledu, odjunla sam na dogovor o prijelomu i vanjskom izgledu knjige: formatu, veli ini
slova, opsegu, omotu. Bilo je to — poga ate li — 22. travnja 1996.: na Dan planeta Zemlje. Tome,
jesi li me ti pogurao? Ako i nisi, hvala ti. I tebi, Zemljo. Oboje mi se jako svi ate,

Zdenka Andnji
 Predgovor

P otraga za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) sada je ozbiljan posao. Go-

dine 1992. NASA je uložila mnogo truda, novca i nove tehnologije pretražuju i
zvijezde ili, zapravo, njihove planete, radio signalima koji bi mogli nazna iti prisut-
nost inteligentnih oblika života. U jednoj nedavnoj emisiji na britanskoj televiziji
pod imenom »ET, nazovi Zemlju«, nekoliko je istaknutih profesora izrazilo vrlo malo
sumnje u postojanje takvog života i željeli su da Zemlja nastavi i dalje tragati za
njihovim signalima.
Oni se, me utim, ni izbliza nisu mogli složiti oko toga je li mudro da mi Zem-
ljani otkrivamo Svemiru svoju prisutnost. Kao što je jedan od profesora istaknuo, svi
znamo što smo mi, ljudska bi a, u inili društvima koja smo proglasili primitivniji-
ma od našeg kad smo ih otkrili, pa što bi, onda, napredniji oblici života mogli u initi
nama'5 Taj strah temelji se na proturje noj pretpostavci da bi ta »napredna« bi a
bila agresivna, nepromišljena, nesuosje ajna i primitivna poput ljudskih!
Bilo kako bilo, sada je prekasno, jer ve desetlje ima odašiljemo radio poruke,
od kojih su prve ve prošle susjedne sun eve sustave. Bizarna narav mo nijih si-
gnala koji dolaze nakon onih prvih to kica i crtica, od sapunskih opera do evan-
glisti kih propovjednika, mogla je, me utim, prouzro iti da se izvanzemaljci upita-
ju postoji li uop e inteligentan život na Zemlji! Kad su Mahatmu Gandhija zapitali
što misli o zapadnoj civilizaciji, on je rekao »to bi bila dobra ideja«. Takav bi mogao
biti i pogled na Zemlju izdaleka!
Prijetnja koju za nas predstavljaju putnici iz drugih svjetova, a koju su stvorile
prve knjige znanstvene fantastike, uveni prijenos Orsona Wellesa i mnogi filmovi,
danas je poja ana udnim pri ama o osaka ivanju stoke i otmicama koje ine
NLO-i. U posljednje vrijeme, me utim, možda pod utjecajem Zvjezdanih staza
Genea Roddenberryja, doga aju se neki filmski pokušaji u kojima se izvanzema-
ljski život predstavlja kao neopasan, što je svoj vrhunac postiglo u dražesnom filmu
Stevena Spielberga ET.
U ve ini znanstvenofantasti nih pri a bi a, dobra ili loša, svojim su izgledom
humanoidna, ali imaju sposobnost trenuta nog prolaženja kroz vrijeme i prostor.
Cinici bi oba ta svojstva odbacili kao konvencionalna sredstva kojima se pripovje^
da služi prilikom dovo enja izvanzemaljaca na Zemlju. Glumce je zasigurno na-
jlakše pretvoriti u humanoidne pojave, a svi znamo da bi u stvarnosti ET-ijima
trebalo jako puno vremena da ovdje doputuju konvencionalnim fizi kim
svemirskim letjelicama, ali, možemo li biti toliko uvjereni da ove pri e ipak nisu
postoje a injenica?
Prije mnogo godina, fizi ar John VVheeler iznio je pretpostavku o mnogo me u-
sobno spojenih Svemira, a drugi su pioniri prekora ili njegove granice spekulacije
do svojih granica vjerodostojnosti. Drugi svemiri nazna uju druge dimenzije teme-
ljene na zakonima koji se nalaze onkraj razumijevanja naših znanstvenika i onkraj
mogu nosti da ih naša tehnologija otkrije. Sve što djeluje u tom podru ju inilo bi
nam se magi no, a oni koji se vrsto drže ograni enja postoje e znanosti to bi,
naravno, odbacili kao nešto što se nije dogodilo ili kao iluziju. Nisu li se do prije
samo jednog stolje a elektri na rasvjeta, radio, televizija, letenje, a pogotovo sve-
mirski letovi nalazili u podru ju magi nog za sve, osim za posebno odvažne? Je-
smo li toliko arogantni i zemljocentri ni da mislimo daje naša znanost sada, samo
stolje e nakon toga, jedina znanost Svemira?
Dok je VVheeier teoretizirao o drugim sferama, Uri Geller kr io je putove dru-
gim sredstvima. Njega su, što je bilo predvidivo, odbacili branitelji znanstvene vjere
poput ma ioni ara Jamesa Randija, traga a za izvanzemaljskom inteligencijom
Carla Sagana i maestra znanstvene fantastike Isaaca Azimova. Ipak, neki priznati
znanstvenici uvažili su njegov rad, a sam se Geller po eo bogatiti odre uju i nala-
zišta nafte i minerala za multinacionalna trgova ka poduze a koja su bila manje
osjetljiva na znanstvenu ispravnost njegovih mo i.
U vjeri, naravno, otkrivamo mnoštvo doga aja koji se opiru našem znanstve-
nom razmišljanju, a oni su posve simetri ni s tipovima doga aja u koje se uklju-
uju fizi ari poput Gellera. Samo u našoj Bibliji postoje mnogi primjeri vidovitosti,
izuzetne osjetljivosti na zvukove, spiritizma, telekineze, izlje enja i radiestezije. Du-
boko je nelogi no da naše biblijske pri e prihva amo na puko povjerenje, a da,
ipak, negiramo mogu nost da se te stvari doga aju i da se doga aju i danas. Pro-
lazak vremena postupa s povijesnim ljudima i doga ajima na isti na in na koji to
televizija ini sada, otežavaju i nam zauzimanje uravnotežene perspektive prema
dalekim vremenima i otkrivanje njihovih modernih paralela.
Religiju je, naravno, makar krš ansku religiju, prestigla znanost kao uvar isti-
ne za nas male smrtnike. Od visokih sve enika znanosti tražimo znanje i razumi-
jevanje, talar je ustuknuo pred bijelim ogrta em, kalež pred epruvetom.
Prednost znanosti je u tome što nije obavezna odrediti što je dobro, a što zlo,
premda vjerujem da bi nam svima bilo bolje kad bi tome bilo tako. Na prvi pogled,
ak i na temelju morala, znanost može dobro objasniti svoj uspon jer je dosije koji
je religija ostavila za sobom vrijedan žaljenja. I u biblijskim vremenima i danas,
postoji obilje primjera istog zla provedenog u ime Boga i religije. S vremena na
vrijeme i fizi ari se prokazuju kao varalice ili se njihove mo i koriste u zle svrhe. Što
je tu novo, iznena uju e ili razli ito? Gdjegod postoji dobro, tu je i zlo da mu se
opire ili da ga iskrivi. Nije li znanost tako er stvorila svoja udovišta? Ni znanost i
religija nisu, naravno, priro eno zle, ali ono što neki ljudi ine bave i se njima,
upravo je strašno.
Krš ansko gledište na supostojanje dobra i zla možda nije predaleko od pra-
voga, ah ljudi esto nalaze utjehu u jednostranom tuma enju koncepta koji se ti e
izvanzemaljaca. Dok neki obožavaju i žure prigrliti sve oblike kozmi kog iskustva
koje bi im pomoglo da pobjegnu iz našeg materijalnog postojanja, drugi sva djela
izvanzemaljaca ili dodire s njima doživljavaju kao vražju rabotu. To, me utim, možda
i nije prava podjela. Nije li razumno spekulirati o tome da u drugim dimenzijama
mogu postojati tehnološki napredna bi a, bi a koja nisu zla, ali nas smatraju
laboratorijom nižih životnih oblika u kojem oni mogu eksperimentirati? Imamo vrlo
malo obzira prema onome što radimo životinjama na Zemlji u interesu znanstve-
nog napretka. Ne bi li i oni mogli initi isto, i otuda otmice i saka enje stoke?
Takvi doga aji mogu nas lako navesti da vjerujemo da su svi izvanzemaljski
oblici života zli. Oni bi to zasigurno i mogli biti, osim ako mi ne postanemo sposob-
nima prepoznati kakvo mnoštvo razli itih tipova izvanzemaljaca postoji, i koliko se
njih u svim vremenima nalazi oko nas. Ova ideja izravno se suprotstavlja znanstve-
noj predodžbi o fizi kom razvoju ET-ja na rijetkim evolutivnim paralelama nekoli-
cine udaljenih planeta, ali ona odli no pristaje uz religiozna uvjerenja. Da, bi a
bijelog svjetla, mra nih sila izme u njih i ona siva, mogla bi sada biti ovdje, prem-
da ve inom u drugoj dimenziji koju mi ne možemo otkriti. Samo je naša slijepa
logika ona koja postavlja pitanje »Zašto ne do u i spuste se na travnjak pred Bije-
lom ku om? Zašto ne do u i srede nered u kojem se nalazimo?« Možda o svakom
od nas pojedina no ovisi da ih sami za sebe otkrijemo i u inimo našim vjernim
saveznicima. Nije li to ono što je nazna eno u nekim religijama?
U našoj prevelikoj želji da prigrlimo uda znanosti i steknemo nove tehnološke
užitke, uzdigli smo znanstvenike do nezasluženih visina nepogrešivosti i nismo
razmislili o tome traže li oni izvanzemaljski život na pravom mjestu. Taj život nalazi
se sada me u nama, a tu se nalazio sve od onog kratkog trenutka, u univerzalnom
vremenu, kad je zapo elo ono što nazivamo zabilježenom poviješ u. Ako »an eli«
i druga kozmi ka bi a postoje u nekoj drugoj dimenziji, siguran sam da se oni
magi no pojavljuju i nestaju, a nije li to upravo ono što i ine? Ne bi li oni mogli do i
u »Božjoj ko iji« koja bi osporila naše zakone gravitacije i zdravog razuma, upravo
na na in na koji, navodno, dolaze NLO-i?
Da itamo izme u redaka religijske i znanstvene literature i da se manje obra-
amo znanosti za razumijevanje izvanzemaljske inteligencije, možda bismo bili us-
pješniji. Sugeriram da niz radio teleskopa NASA-e ne može vidjeti stablo od šume.
Oni je traže tamo negdje, a ona je upravo ovdje! Ona je ak voljna razgovarati s
nama, ako smo voljni slušati. Da zapitamo ET-je o njihovom postojanju i svrsi, oni
bi nam, možda, i rekli, a tako er bi otkrili i zašto svoje postojanje javno ne obzna-
njuju. Problem je u tome što nas religija poziva da razgovaramo s Bogom i njego-
vim etama, ali ako se usudimo tvrditi da su nam oni odgovorili, smatraju nas ludi-
ma.
Ve gotovo dvadeset godina, razgovaram sa skupinom bi a, ne-ljudskih i ne-
vidljivih, koji su, s velikom ljubavlju i strpljenjem, meni i nekolicini kolega ispri ali
mnogo toga o ustroju inteligentnih životnih oblika u Svemiru, kako se Zemlja
uklapa u tu shemu, koja je naša svrha i svrha našeg planeta, kako je naša
zloupotreba religije i znanosti iskrivila naše razumijevanje do to ke sljepila i što u
svezi s time možemo u initi. Moji partneri u ovoj pustolovini uklju ili su u nju
nekoliko znanstvenika, teologa i, neko vrijeme, Genea Roddenberrvja, autora
Zvjezdanih staza, koji je zatražio, i dobio, vrlo detaljan opis bi a iz cijelog Svemira.
Gene je umro, ali ve ina drugih još uvijek je s nama.
Jedini planet izbora predstavlja odabrane dijelove razgovora s našim prijate-
ljima iz Svemira. Nadam se da e makar nekim ljudima, pomo i u razjašnjavanju
velikog ponora koji me usobno dijeli religije, religije od znanosti i znanstvenike od
medija. Tužno je što se moramo natjecati s odre enim mo nim zemaljskim vlasti-
ma koji su u svojoj ludosti ili mudrosti, ovisno o vašoj to ki gledišta, izabrali da nas
štite (oštroumnom upotrebom dezinformacija i izrugivanja) od njihovog potpunijeg
znanja o izvanzemaljskom životu. Pitamo se znaju li oni doista s kojom razinom
kozmi ke hijerarhije imaju posla i kome je od koga potrebna zaštita.
Ova knjiga, zajedno s drugim knjigama, s krugovima u žitu, novim žanrom
znanstvenofantasti nih filmova, nekolicinom svjetskih kriza, obavještajcima, kon-
troliranim curenjem materijala i onim koje nije bilo baš toliko kontrolirano, dio je
neophodnog bu enja Zemlje. To bu enje zahtijeva da se zaputimo onkraj sadaš-
njih ustroja, kako znanosti tako i religije. Izazov za znanost sastoji se od toga daje
bit religije istinita, a izazov za religiju je u tome što postoji samo jedna istina. Sve što
bilo koja religija posjeduje perspektiva je te istine, a ona je do sada ve prili no
iskrivljena. Osim nas samih, ne postoji drugi autoritet za istinsko razumijevanje.
Trebamo biti hrabri, ali i vrlo izbirljivi.
Ne o ekujem da e moja osobita logika izražena na ovih nekoliko stranica biti
dovoljna da u potpunosti proširi um sumnji avog itatelja. Neki e se od nas, ne
bez vrstih razloga, usprotiviti svakoj poruci koja bi trebala potjecati iz kozmi kog
izvora, posebno ako je objavljuje ili prenosi pogrešivo ljudsko bi e. Od onoga što
ne razumijemo ili ne možemo vjerovati možemo se braniti pretpostavkom, ili ak,
optužbom o prevari. Prevara se, me utim, doga a jedino ondje gdje postoji na-
slu eni ili stvarni nov ani dobitak ili mo koja se može zadobiti. To se, jama no, ne
može primjeni ti na Phvllis.
Uloga posrednika u uzajamnom djelovanju zemaljskih i svemirskih svijesti is-
punjena je poteško ama, samo om i stresom i esto je i fizi ki i emocionalno bol-
na. Phvllis je iskusila i to, ali i više od toga, Ona je obi na ameri ka gospo a, stru -
njakinja za prehranu, majka i baka, s izvanrednim darom za u itelja, iscjelitelja i
medija, koja o sebi i o tome kako je sve po elo govori svojim vlastitim rije ima u
»Izvještaju«. Da biste više saznali o procesu prenošenja poruka, preporu am da
prije no što po nete itati sam tekst, pro itate Drugi dio Izvještaja.
Još uvijek e biti onih koji e odbacivati prenošenje poruka ili prema tome osje-
ati snažnu odbojnost. Osobno se duboko suživljavam s njima, ali ne ovisimo li o
poznavanju izvora poruke da bismo mogli prepoznati ili prihvatiti mudrost koja je u
njoj sadržana? Poprima li dobar citat svoju mo tek onda kad ga pnpišemo Abra-
hamu Lincolnu, VVilliamu Jamesu ili Shakespeareu? Ako nam je potrebno ime ili
slava kazivateija da bismo cijenili navod, ne osakacujemo li time svoju vlastitu mo
odabiranj a? Jedini planet izbora nazna uje koliko može biti važan naš individualni
izbor u nadolaze im godinama, za nas same i za Svemir. Sada, dok ovu knjigu
niste pro itali, ne morate, niti možete, o tome odlu iti, ako se ponu ena mudrost
prosu uje prema njezinoj vlastitoj vrijednosti, niti ste sada sposobni odrediti stoje
li informacije iznijete u ovoj knjizi kao razumna hipoteza. Nakon toga napravite svoj
izbor. itajte dalje.
John VVhitmore
 I.

UNIVERZUM I
NJEGOVA BI A
 1

Uvod
»Mi smo tu. Ja sam Tom. Dolazimo u miru i ljubavi. Pozdravi, blagoslovi, ra-
dost«.

O vako zapo inju mnoge od poruka Vije a devetorice, Njih prenosi Tom, nji-
hov glasnogovornik. Ovo izdanje Jedinog planeta izbora nastalo je iz potre-
be da se pripremi originalni tekst za prijevod na druge jezike. Tako er je, nakon
uspjeha prethodnog izdanja, postalo jasno da postoji potreba za dodatnim materi-
jalom koji potje e od Devetorice. Stoga je izvorni tekst proširen postoje im mate-
rijalom iz arhiva, a dodane su i nove poruke (primljene u svibnju 1994. godine). Za
postizanje tog cilja, uredni ke je intervencije bilo potrebno svesti na najmanju mo-
gu u mjeru, tekstovi Devetorice govorit e sami za sebe, jer kao što je Tom rekao
u jednoj poruci iz 1991. godine: »Energija ovih pozitivnih spoznaja omogu uje da
se životi promijene. Od životne je važnosti da ova kozmologija bude dostupna o-
vje anstvu. Dati im mogu nost da saznaju istinu, jer e ona, kad bude izložena,
iznijeti na vidjelo onu unutarnju šifru koja e ih u initi svjesnima«..
Moja je uredni ka odluka bila, dakle, da materijalom rukujem vrlo nježno. Pri-
li no je mogu e da ne shva amo sva zna enja svih Tomovih re enica — ali, ta-
ko er je mogu e da e, unutarnjim rastom, ono stoje danas nejasno, sutra bljesnu-
ti jasno om. Ovo je vrsta knjige koja daleko seže i pomaže nam u rastu.
Ova se knjiga uvelike razlikuje i od knjige Prelude To The Landing On Planet
Earth i od svojeg prvog izdanja. U njoj nema pripovjeda kog stila iz prijašnje knji-
ge, niti komentara iz potonje. Ona od itatelja zahtijeva da jednostavno »bude«.
Ona je odraz munjevito mijenjaju ih vremena, naše sve ve e sposobnosti da u
svoje živote ugradimo neobi ne ideje i da prema njima djelujemo. Vrlo esto Tom
izrekne re enicu, a zatim je ponovi, izmjenivši tek jednu ili dvije rije i. On proširuje
naše umove i postupno se u naš um, u laganim, spiralnim etapama, uvodi jedan
veliki koncept. To je drugi na in za pokretanje sposobnosti našeg šifriranja, omo-
gu uju i nam, pritom, da upijemo informaciju koju emo izvu i kad to bude po-
trebno.
I ja bih preporu ila itateljima da prvo pro itaju »Izvještaj«, Dio 1 i 2 prije no što
se posvete knjizi, budu i da e im ta informacija uvelike pomo i prilikom razu-
mijevanja navedenih procesa. S moje strane, dok sam radila na ovim porukama,
osje ala sam da postaju veliki kristal, koji sa svih svojih površina odražava svjetlo.
I bila sam, i još uvijek jesam, obodrena opipljivom energijom koja izbija iz tih re-
enica.
Mora se re i da bi moja zada a bila mnogo teža bez znanja Palden Jenkins,
koji je prikupio poruke za prvo izdanje. I Tom je zahtijevao da se zahvali Paldenu:
»Kao glasnogovornik Devetorice, prenosim od Vije a devetorice, našu veliku zah-
valnost i radost zbog zada e koju ste obavili«,
Moje zahvale tako er idu i Lab Nine Ltd-u za dozvolu korištenja izvadaka iz
knjige Prelude to the Landing on Planet Earth koja sadrži izvatke iz knjige Ivana T.
Sandersona Uninvited visitors.
Tomove re enice nastojala sam ostaviti u što izvomijem obliku, a da ipak budu
što razumljivije. Sve se rije i nalaze na mjestima na kojima se trebaju nalaziti,
ak i kad bi se to, prema našim modernim standardima, moglo doimati
» udnim«. Mnoge re enice imaju nekoliko zna enja, a svako e pojedino otkriti
svoje vlastite istine, Ovim se tekstovima bavim ve mnogo mjeseci, i u svakom
sam odjeljku pronašla po nekoliko slojeva zna enja. On se esto služi rje ju »Da«
na kraju svojih re enica. Katkad njome želi potvrditi ono što je upravo rekao. esto
njome slušatelju želi re i da je govornik spreman za sljede e pitanje, Katkad se
ini da govornik nije u stanju izgovoriti pojedinu rije , te to pokušava nekoliko
puta u initi, ali sam itatelja poštedila re enica kao što su: »To je vje... vjeroj...
vjer.. vjerojatno!« Posljednje je izgovoreno s notom trijumfa. On voli pitati zašto
rije i imaju isti zvuk, ali razli ito zna enje, a takva skretanja esto puta prekine
Vije e traže i od njega da govori o onome što je na redu. On uživa u igrama
rije i, a itatelj treba paziti na dvostruka zna enja jer e njihov sadržaj, premda
zabavan, obi no imati ozbiljne implikacije za tekst. On je ushi en što može biti s
nama i, premda je udno re i tako nešto za netjelesno bi e, mogu samo re i da
sam kroz sve moje razgovore s Tomom otkrila da je on uistinu prijem iv i postao
mi je izuzetno drag.
Vije e devetorice samo prenosi poruke kroz Phvllis Schlemmer, i to u vrijeme
kad, vrijedno je ponoviti, prenošenje poruka postaje sve popularnije. Kao što Tom
objašnjava: »Kad se otvorite prema komunikaciji s bi ima iz drugih dimenzija, vrlo
je važno znati svrhu i motiv, jer postoje oni koji istupaju objavljuju i jednu stvar,
koja je, zapravo, sasvim druga ija, a može se dogoditi i da isklizne informacija koja
je možda istinita, ali može biti i metoda za manipuliranje i kontrolu. Mi dolazimo
samo kroz Naše Bi e (Phvllis). Ja sam jedini glasnogovornik Devetonce i ne govo-
rim ni kroz koga drugoga«. Tekst iz kojeg potje e ovaj navod može se na i u »Izv-
ještaju«.
Tom je tako er rekao da nije neophodno i dalje se kretati »u vjetru ežnje«!
Ostavit u vas, dakle, s ovim porukama. One su mi pružile veliku radost za koju u
im dovijeka biti zahvalna. Ako, itaju i ovu knjigu primite onoliko blagoslova koliko
sam ih ja primila, onda ete biti istinski oboga eni. Ostavljam vas s ovim navodom:
»Usa ujemo u vas našu energiju. Budimo vas, kao što i vi budite nas. Želimo da
znate da vas volimo. Želimo da znate tko ste i želimo da od nas ili vas samih ne
inite bogove. Zahvaljujemo vam«.
 Vije e devetorice

O sim odgovora danih u sljede em poglavlju, jedan izuzetno zapanjuju i as-

pekt ovih poruka je Tomova sposobnost preciznog i potpunog prisje anja
sadržaja prethodnih razgovora. On esto kaže »Pogledaj u svoje bilješke od prije
dvije godine«, a priznao je i da oni mogu u initi za nekoliko sekundi ono za što bi
nama bili potrebni mjeseci rada. ini se da je shva anje porijekla Devetorice ogra-
ni eno unutarnjim razvojem pojedinca (bilo da je to ispitiva ili itatelj). Jer, kao što
je Tom rekao: »ako postoji jedna osoba koja bi postavila pitanje koje ne može usvo-
jiti i istinski shvatiti, mi ne dajemo odgovor dok ne do e vrijeme u kojem e ta
osoba to mo i shvatiti«. Zbog toga ovo poglavlje zapo inje s nekoliko razli itih ljudi
koji postavljaju istovrsna pitanja.
Tom je jednom odgovorio: »Mi smo zapravo eoni« aludiraju i na gnosti ke
filozofe, a sam se taj razgovor pojavljuje kasnije u knjizi. Eon je izraz koji se obi no
koristi za opisivanje razdoblja, vje nosti. On, me utim, ozna ava i najviši oblik ne-
beske sile, duhovne cjeline koju stvara božanska prisutnost.
Prvi razgovor, koji se odvijao 1975. godine, bio je razgovor s Geneom Rodden-
berrvjem (tvorcem Zvjezdanih staza). Gene je imao nekoliko vrlo dugih razgovora
s Tomom, a ve inu njih možete prona i kasnije u ovom odjeljku.
GENE: S kim pri am? Imate li ime?
TOM: Ja sam Tom. Ja sam glasnogovornik Vije a devetorice. Ja sam uistinu Te-
huti. Da. Ja sam tako er Hamarkos, ja sam i Herenkar, znaju me kao Thomasa,
a poznat sam i kao Atum.
GENE: Jesi li ti jedan od Devetorice ili si ti zasebno bi e?
TOM: Ja sjedim u Vije u devetorice, da. Ja sam jedan koji u mudrosti s tobom
govori. Ali, Vije e je reklo da, u komunikacijama, povremeno ne zvu im mudro!
Da.

Ovo je odgovor koji je Tom o istoj temi dao 1977. godine jednom drugom ispiti-
va u:

GOST: Volio bih zapitati što je to što me pozdravlja?

TOM: Ja sam glasnogovornik. Poznat sam kao Tom za Vije e devetorice. Ja sam
od Devetorice.
GOST.- Koga predstavljate? Viši autoritet iznad vas koji vam zapovijeda i usmjera-
va vaše putove?
TOM: To je teško objasniti, jer u svijetu ne postoji sli na situacija. Ali, mi bismo
vam željeli re i — da, mi smo povezani s onima koji su viši, ali u cjelosti smo svi
zajedno jedno, kao što je i cijeli Svemir jedno.
GOST: Imate li neku svrhu u našem svijetu, neku važnu poruku?
TOM: Želimo da znate, prvo da mi nismo fizi ka bi a. Vaš svijet je o itovanje
stvaranja i Stvoritelj se o ituje u vašem svijetu — u obliku ovje anstva. Vi pitate,
imamo li mi neku poruku za vas?
GOST.- Da, to pitam.
TOM: Kažemo vam: Stvoreni ste prema slici svog Tvorca. Ovaj je svijet stvara-
njem izgubio svoj identitet. Ono što se neophodno mora shvatiti je širenje i stva-
ranje djelovanja i djela što vas dovodi do potpunosti u onome što jeste. Nije
dovoljno moliti, nije dovoljno okupljati skupine ljudi za meditaciju. Ono što je
važno je djelovati.
GOST: Puno ti hvala, Tom.
ANDREW: Posebno me zanima »Hamarkos«. Biste li nam mogli re i...
TOM: Ja sam dan, i ja sam ve er, i ja sam podne.
ANDREW: Kako su, prema tebi, Egip ani izgradili Sfingu i dali joj ime?
TOM: Otkrio si tajnu, pravo znanje o njoj bit e preneseno neki drugi put. Ali,
prvi put kad sam bio na planetu Zemlji ili kad sam se poistovjetio s vašim plane-
tom Zemljom bilo je prije 34.000 godina. Ja sam ravnoteža. I kad kažem »ja« —
to i mislim, jer ja sam izaslanik Devetorice. To nije ja, to je skupina. A na elo
Devetorice je beskrajna inteligencija, i ono što želimo donijeti ovom planetu je
taj tip inteligencije. Mi smo devet na ela Svemira, a opet smo zajedno jedno. Mi
smo zasebni i jedno istovremeno. Svaki od nas predstavlja dio energije, znanja,
mudrosti, ljubavi, dobrote, tehnologije, a to traje sve dok svaki dio spirale ne
bude sastavljen od svega što je važno za prenošenje potpunog razumijevanja na
svaki atom, dok on ne postane jedno s nama. U stvarnosti postoje umnožavanja
i to brojna, ali u na elu nas je devet.
Mi smo ono što se (u hebrejskoj tradiciji) odre uje kao Elohim. Želimo da
znate da mi nismo Bog. Mi smo kolektivni i postajemo jedno. Želimo da znate
da smo mi vi baš kao što ste i vi mi. Vi ste nas stvorili, i iz tog stvaranja vi ste bili
stvoreni. Nemojte potcjenjivati sebe i svoje sposobnosti.
Znajte da su svi ljudi isti, da ste savršeni i da je kod vas sve mogu e. Znajte,
tako er, da mi ne možemo postojati bez vas i svih duša, a ne može ni planet
Zemlja ni Svemir. Kad to shvatite, shvatit ete svoj vlastiti život. Povremeno, u
vašem svijetu, ljudi stvaraju zbrku, jer gusto a zbrke je gusto a tame. Ali, uvijek
držite svjetlo istine vašeg vlastitog bi a, onoga što jeste, u svojim srcima. Mi smo
uvijek s vama. Dajemo vam ljubav, donosimo mir.
ANDREW: Samo bih vam rekao kako vas zamišljam: pretpostavljam da ste ista
bi a svjetla, u smislu u kojem mi to uop e ne shva amo, jer vi postojite u brzini
koja je onkraj svjetlosne...
TOM: To se nalazi izvan vaše mo i razumijevanja.
ANDREW: Da, ali u biti vi jeste takve naravi, a ne nešto materijalno...
TOM: To je istina.
ANDREW:... nešto onkraj fotona, onkraj tahionsa (najmanji poznati djeljivi kvant
ili potpodjela svjetla). I drugo što bih mogao re i o vama je da vi više pripadate
naravi onoga što mi nazivamo »duša« nego bilo emu drugome što možemo za-
misliti...
TOM: Mi smo duša.
ANDREW: Vi ste duša. Onda, u tvom odnosu prema Devetorici, na primjer — jesu
ti Devetorica istovrsni tebi?
TOM: Mi smo jedno te isto.
ANDREW: Shva am. Možeš li, onda, objasniti duboku tajnu: zašto postoji devet
temeljnih o itovanja »Boga«, mislim da trebamo upotrijebiti tu rije u nedostat-
ku bolje?
TOM: Pokušat u to objasniti na na in na koji možete razumjeti. Devet je cjelovi-
to. Sve je devet. U vašem svijetu rekli ste toliko puta sedam, a sve je, zapravo,
istinski devet. Postoji devet akri, koje su devet na ela i devet elemenata onoga
što nazivate Bogom. Postoji devet pojasa oko ovog planeta Zemlje. Postoji devet
eteri kih tijela, a svrha rasta vaših eteri kih tijela ili prolaženja kroz vaše preo-
brazbe i prijelaze je ste i devet eteri kih tijela. Devet je potpuni broj, on je cjeli-
na. Kad pre ete devet, on se poništava, postaje jedan, a devet je cjelovito. To se
ne mijenja. Ali, zapamtite sljede e: mi nismo Bog, Svi vi i svi mi inimo Boga.

Onda je zapo ela rasprava o jeziku:

ANDREW: Imate li neku metodu stvaranja vašeg jezika tako da možemo uti nje-
govu kakvo u.
TOM: Kad govorimo o tome kakav je naš jezik, on dolazi iz najdublje unutraš-
njosti. On dosiže razli ite stupnjeve, ali to je tonalan jezik. U vašim jezicima na
Zemlji, vi govorite u kutiju, a onda to izbacujete.
JOHN: Da. Naš jezik stvara se u glasnicama,
TOM: Mi govorimo u ovoj kutiji, a onda ispustimo zrak i izbacimo ga, shva ate
lito?
ANDREW: Da.
TOM: A naš jezik, on je unutra. On vibrira od tijela, shva ate l i ?
ANDREW: On, dakle, uop e ne izlazi onako kako to ini naš jezik.
TOM: Ne, on tako ne izlazi.
ANDREW: Stvara li on zvukove koje drugi mogu uti?
TOM: On stvara zvuk koji možete uti, ali on je unutra.
ANDREW: Drugim rije ima, on se stvara u mojoj glavi, a ne u mojim ušima? Je li
to razlog zbog kojega kažeš da je tonalni opseg tvog jezika 98, 6 megaberca ?
TOM: To je to no.
ANDREW: Drugim rije ima, to je ono što bismo mi nazvali radio valovima?
TOM: To je tako er to no.

U sljede em prenošenju poruka, jedan je ispitiva naveo imena raznih biblijskih

likova od Postanka (Poglavlja 4 i 5), Adamovih potomaka, pitaju i je li bilo koji od
njih lan Devetorice.

TOM: Koliko ja znam, mi nismo nijedan od tih. Postoje naznake o nama na va-
šem planetu. Postoje mnogi koji pokušavaju shvatiti tko smo mi. U vašoj zema-
ljskosti, vama je teško prihvatiti da to ne shva ate! Povremeno, pokušaj razu-
mijevanja oboji istinu Svemira, Postoje samo klju evi za otklju avanje pojedinih
dijelova, jer ljudski um ne može u potpunosti shva ati. Postoje mnoga tuma e-
nja, ali i mnogi sukobi oko pitanja tko smo mi. Da, U budu em vremenu, pokušat
emo se objasniti na drugoj razini svijesti, ali najprije planet Zemlja mora dosti i
to stanje evolutivne svijesti na kojem nas može shvatiti, da. Vije e je reklo, nemoj
nas pokušavati staviti u kutiju, u tom obliku ne postojimo, da.
JOHN: Je li ispravno re i da postoji nekoliko dimenzija izme u nas i vas?
TOM: To bi bilo ublažavanje. Postoji ih mnogo. Unutra, u vašem umu, vizualizi-
rajte vašu Zemlju. Onda s vaše Zemlje vizualizirajte postojanje valova koji se
spiralno kre u prema van. A jedan val stvara drugi, i kako kruži, tako se i širi. A
stvara ih sve više. A to je u po etku teško, i ako ima zvuk, onda je to glasan zvuk.
A, kako se širi prema van, tako postaje profinjeniji, sve širi i sve ono što ih, unu-
tar fizi kog planeta Zemlja, ometa uklonjeno je jer to postaje isti zvuk i isti val.
A, ako te valove želite sebi predstaviti, predstavite ih u crnoj ili sme oj boji, jer
dok se šire oni se, tako er, pro iš uju, dok uistinu ne postanu boja bezbojnog,
što je zapravo zlatno svjetlo. Mi smo nedaleko od toga. Mi smo — kako vam to
možemo objasniti? Kao što vi možete primati zvuk dok on ne postane naj iš i, i
kao što možete primati boju dok ne postane naj iš a i ako možete primiti sve
njihove vibracije dok im se razine ne podignu, do vrhunca koji je ista priroda —
tu se mi nalazimo.
JOHN: Shva am. To je prekrasna slika. Hvala ti.
TOM: To je kao da uzmeš sve što je duhovno u Svemiru, i sve što je intelektualno
u Svemiru i sve fizi ko koje je pro iš eno i smiješaš ih zajedno da bi stvorio jednu
isto u. To je poput kristala.
ANDREW: Ono što bismo željeli saznati je nešto o vašoj prirodnoj povijesti. Željeli
bismo znati kako izgledate, kako se razmnožavate, što poduzimate za vašu ishra-
nu, koja je vaša uloga u Svemiru, kakav je vaš interes na Zemlji, i tako dalje?
Mislim da bi nam uvelike pomoglo ako bi nam pružio neku malo širu predodžbu
o tome tko ste vi?
TOM: Mi nemamo fizi ko tijelo. Premda, preko sebe možemo prebaciti ogrta
fizi kog tijela kad je to neophodno. Teško nam je to no vam objasniti kako se
pojavljujemo. Pojavljujemo se u mnogim oblicima, kad je to potrebno. A u vašem
misaonom procesu možemo se pojaviti kao ljudi, možemo se pojaviti kao ener-
getska lopta, možemo se pojaviti kao vrlo sjajno svjetlo. Razvili smo se onkraj
stanja u kojem bi nam trebalo fizi ko tijelo, kakvo je potrebno mnogim dušama.
Uvijek smo tu, ali uvijek nas ne vidite. Kad kažem mi, ne mislim na sebe, ve
mislim na sve nas. Mi esto promatramo. Postoji posebno vrijeme u vašim živo-
tima kad mi ne promatramo, a to je kad ste obuzeti svojim željama. To ne razu-
mijemo, i to nije naš posao.
ANDREW: Shva am. Pretpostavljaju i, dakle, da imate odre enu fizi ku energiju iz
koje možete crpiti, vi se možete oblikovati u nešto što bi se o itovalo u našem
svijetu. Je li to to na predodžba?
TOM: To bi bilo nešto sli no tome, ali vi ne biste shvatili našu tehnologiju. U
našim mislima smo ono što u tom trenutku mislimo da jesmo.
Shva ate li to? Mi postojimo u zoni hladnoga. Zbog toga nemamo nikakvih
problema prilikom o itovanja na bilo koji na in na koji poželimo. Sto se ti e
našeg razmnožavanja, ono nam nije potrebno. Morate zapamtiti da su oni medu
nama koji žive u ovoj zoni prešli veliki put u evoluciji. Nije se neophodno razm-
nožavati kao u vašem slu aju. Mi smo duša.
ANDREW.- U kojem dijelu Svemira radite ili, ime upravljate...
TOM: Mi smo Svemir.
ANDREW: U tom Svemiru postoje, dakle, svjetovi materije, antimaterije, fotona,
zraka, energija, estica i još koje ega. U kojem dijelu ovog podru ja vi postojite ili
je to izvan granica našeg razumijevanja?
TOM: To se nalazi izvan granica vašeg razumijevanja. Mi dolazimo iz zone koja
je hladna. To je savršenstvo.
ANDREW: Znate, mi na Zemlji upravo po injemo razumijevati, vrlo nejasno, zonu
hladnoga ili supravodljivosti, i znamo da u toj zoni nema otpora, nema trenja,
drugim rije ima, prema našoj jednostavnoj predodžbi, to je podru je stalnog kre-
tanja. Nije li to u suštini istina ?
TOM: To je istina i to je savršenstvo. Mi smo u središtu. A mi ne želimo da to
zvu i kao da smo mi savršeni ili kao da smo egoisti ni, ali na svakoj našoj strani
postoji pozitivno i postoji negativno. A kad to kažem, mislim da postoji pozitiv-
no koje nije uravnoteženo i da postoji negativno koje nije uravnoteženo. Mi smo
u središtu, mi smo uravnoteženi. Mi pokušavamo te druge sile dovesti u ravno-
težu. Nikad se nismo nalazili izvan ravnoteže. Postoje druge stvari u Svemiru
koje nisu u ravnoteži. Mi postojimo na uporišnoj to ki Svemira. Tu je ravnoteža.
Unutar svakog od vas postoji sve pozitivno i sve negativno Svemira. Shva ate li?
ANDREW: Ne, ne shva am. Jer, jednom si nam rekao da vi niste ni na dobroj ni na
lošoj strani, da ste vi uporište izme u njih.
TOM: Da. Ali, shva ate li da ste vi ta ravnoteža?
JOHN: Mi imamo sve dobro i sve loše... ?
TOM: Zbog toga ste vi ravnoteža. I zbog ega smo mi ravnoteža. Shva ate mate-
riju i antimateriju?
ANDKEW: U našem svijetu nikad nije postojala nikakva fuzija materije i antimate-
rije — ti nam govoriš o ne em potpuno stranom. Materija i antimaterija postoje
neovisno jedna o drugoj. Ako se spoje, doga a se divovska eksplozija...
TOM: Što je Armagedon?
ANDREW: Ne znam. Tek rije u Bibliji.
TOM: Nije U to divovska eksplozija?
ANDREW: To nije materija i antimaterija, zar ne?
TOM: Pokušavam napraviti analogiju. Kako vam možemo objasniti?
ANDREW: Ne znam, jako je teško jer koncept Zemlje ne pristaje onome što ti po-
kušavaš objasniti.
TOM: Po et emo od po etka. U svakom od vas, kao i u svakom od nas, postoji
cjelovitost. Cjelovitost je savršen sklad i ravnoteža izme u onoga što nazivate
»dobro« i »zlo«. To je ono što nas drži na uporišnoj to ki. Zbog toga smo mi
uporište, jer smo u ravnoteži. Kad smo zajedno mi smo jedno i mi smo uporište.
Pretpostavite da živimo u svijetu materije — to nije istina, ali zamislite. Sada se
Vije e devetorice nalazi u središtu. A na našoj desnoj strani bio bi svijet materije,
a na našoj lijevoj strani, svijet antimaterije, shva ate to? Kad bi se ta dva svijeta
spojila, imali bismo eksploziju.
ANDREW: Ali, razlog zbog kojeg slabije shva am je taj što si rekao da smo sastav-
ljeni od obje strane polariteta, pa kako onda može postojati druga strana, kad
smo ve sastavljeni?
TOM: Nisi shvatio što smo rekli.
ANDREW: Ako je nešto sastavljeno, onda nema dvije strane, shva aš? Ako postoji
crno i bijelo, onda mogu postojati dvije strane, ali crno i bijelo nije kombinacija,
sivo je kombinacija. Teško mi je...
TOM: Ti objašnjavaš u svom svijetu, mi objašnjavamo u našem. Recimo, u biti...?
ANDREW: U biti, u redu. To olakšava stvari, ako je to bit, a ne stvarna materija,
štogod to moglo biti...
TOM: To je bit.
ANDREW: U redu.
TOM: Unutar svega postoji ravnoteža. Ono Sto uzrokuje veliki razdor je situacija
sli na spajanju materije i antimaterije. One se ne mogu miješati, one se ne mogu
skladno miješati, one se ne mogu stopiti, one postanu jedna spram drugoj de-
struktivne.
Ovdje, Andrew po drugi put razgovara s Tomom, ovog puta o dvojnosti: a Tom
mu nekoliko puta pokušava razjasniti sliku:
ANDREXV: Imamo odre enih poteško a u shva anju onoga što je negativno, a što
je pozitivno, glede onoga što se naziva »dobrim« i »zlim« na ljudskoj razini.
TOM: Vama je, u vašem fizi kom svijetu, teško istinski shvatiti važnost obje te
stvari. Pokušat u ti to objasniti tako da uzmogneš razumjeti. To bi bilo sli no
velikoj vagi. Mi smo na vrhu te divovske vage. Vizualiziraj Svemir s vrhom koji
smo mi. S jedne strane Svemira, vizualiziraj sve što je negativno, a s druge strane,
sve pozitivno. I kad to vidiš, znaš da se tu radi o situaciji potpune neravnoteže.
Teško nam je to objasniti tako da bi vi mogli shvatiti. Unutar svake od tih strana
nalazi se mnogo... objasnit u to u zemaljskim terminima: Dok svaka od galaksija
i sun evih sustava unutar galaksija... prvo moram pojasniti: Svemir, s Devetori-
com u središtu, ima etiri strane, stranu suprotnu onoj u kojoj vi postojite i druge
dvije, a sve su u ravnoteži. Shva aš li?
ANDREVP: Da, pratim te.
TOM: To se nalazi u savršenoj ravnoteži. Na ovu emo stranu sada smjestiti sun-
eve sustave unutar vaše galaksije i ostale galaksije. Kad bi svaku od tih galaksija
zamislio kao kamen, kad bi ti kamenovi imali savršenu težinu i omjer naspram
ostale tri strane, onda bi to tako er bilo u ravnoteži. Ali, ako bi jedan od tih
kamenova bio od poroznog materijala, a ako ga takvog staviš u ulje i on upije
ulje, i od njega oteža, onda bi on poremetio ravnotežu te bi ravnotežu i vagu
doveo u nepravilan položaj, te bi tako poremetio i drugu stranu Svemira. Vaš
planet to postiže. Negativno je teško ulje. Zapamti: druge strane su u ravnoteži,
ali ova neravnoteža može sve prevrnuti. To nije ispravno. U stvarnosti ne postoji
dobro i ne postoji zlo. Samo kad se jedno od njih pokvari, onda zarazi ostale, bilo
dobro ili zlo. Zbog neznanja naroda na planetu Zemlji, i zbog toga što ih njihovi
vjerski vode u e neznanju, vaše negativne sile, koje zapravo ne izgledaju onako
kako ih vi vidite, o ituju se ovako kako se o ituju da bi ugradile strah. Ali, ono
što je istinski negativno — pozorno slušaj — ono što stvara nered, osim želja i
pohlepe, je potpuno negiranje i krivo tuma enje postojanja kona ne stvarnosti.
Vama se dogodila prenapu enost zbog hvatanja duhova u stupicu, zbog reinkar-
nacije. Zato se zemaljski ljudi, duše i duhovi koji okružuju vašu Zemlju trebaju
osloboditi pohlepe i želje, jer je to stupica. Vaši vjerski vode ovo ne shva aju i ne
podu avaju ljude o tome.
Zapamti da se u tebi nalazi sjeme isto e i ljepote, i da se, ako ne održavaš
ravnotežu, može pojaviti ružno a ili neki ružni dio. Ali, zapamti zaboravljanje. U
sebi ne zadržavamo nikakvu netrpeljivost, a ni vi ne biste trebali to initi. Premda
postojite na fizi kom planetu i na najguš em od svih planeta u Svemiru, zapamti
da se sve duše mogu spasiti. Jedina stvar koju ne možemo zaboraviti je pogrda
Boga...
ANDREW: Da, shva am. Mislim da je bilo doga aja u kojima smo bili krivi zbog
tog stava.
TOM: To je istina, ali, zapamti da treba zaboraviti ako postoji istinsko priznanje.
Mi vam to možemo re i, izraziti ono što osje aš je jedna stvar, ali važno je djelo-
vati. Postoje mnogi glumci na pozornici svijeta koji igraju ulogu razli itu od ono-
ga što osje aju. Tek kad po nu osje ati da su oni ta uloga, a ne više oni, to je,
onda, velika razlika. Oni mogu re i da vole Boga, i mogu re i da razumiju, ali ako
se oni ne ponašaju na takav na in, onda je to još ozbiljniji problem, jer to ne ine
u neznanju. To je isto kao kad daš drugome jer vjeruješ da ga to obavezuje da ti
vrati, a ono što si dao nije zlatno ve crno i gnjilo. Tako er, želimo da znate da
nemamo potrebu za obožavanjem. Mi od vas trebamo ljubav. Znaš li tko je Bog?
ANDREW: Znam tko je Bog u apstraktnom smislu.
TOM: Znaš li istinski tko je Bog?
ANDREW: Ne, istinski ne znam.
TOM: Jesi li spreman saznati tko je Bog?
ANDREW: Mislim da jesam, da. Ne znam što to zna i u smislu posljedica, ali je-
sam, spreman sam.
TOM: Ljubav je Bog. A ljubav je ona koja stvara energiju koja hrani Boga — i
stvara Boga. U vašem svijetu postoje vjerske skupine koje kažu da je Bog unutra.
A to je istina zbog toga što se u svakom pojedincu nalazi dio božanskog. Ali, ono
što smo ti rekli nije isto.
ANDREW: Trebalo mi je dugo vremena da se pomirim s time, s predožbom da su
Devetorica zajedno Bog, ada smo svi mi zajedno Bog...
TOM: Zapamti da kao Bog mi svi nosimo težak teret, ali nosimo i radost.
ANDREW: Nalaze i se, dakle, u središtu, možeš li mi dati još naznaka o tome kako
mi stojimo izme u negativnog i pozitivnog?
TOM: Zapamti ovo: položaj koji ste odabrali u vašem fizi kom svijetu jest ogra-
ni en. Ali, zapamti tko si. Nemoj nikad iz vida izgubiti tko si. I zapamti da su u
Bogu sve stvari mogu e i da e se ostvariti. Problem je u granicama fizi kog uma
i razumijevanja. A, tako er, zapamti da se kao Bog, da bi održali ravnotežu u
vašem fizi kom svijetu, morate povremeno odvojiti. Nježno se morate odvojiti.
Jer, rad koji svjesni ljudi na Zemlji moraju obaviti ne uklju uje jednog ili dvoje
pojedinaca ili nekolicinu pojedinaca. Rad koji vi, ljudi, morate obaviti obuhva a
Svemir. I zapamti: Bog nikad ne griješi. U vašem fizi kom svijetu, vi ste, kao Bog,
na kušnji. Nije stvar u tome da se može iskušati Boga, ve se na kušnji nalaze vaša
fizi ka ograni enja prema vama samima kao Bogu. I premda mi znamo da ovo
vama može zvu ati kao proturje nost, biti Bog i imati problema s fizi kim svije-
tom, vi morate po eti shva ati ove probleme fizi kog svijeta. Postoje neki od nas
koji nikad nisu imali taj problem, i teško je takvima, koji o tome ništa ne znaju,
to shvatiti. Bog je sveznaju i i svevided, ali postoje dijelovi Boga, kao što postoje
dijelovi svakog atoma. Cjelina zajedno ini jedno, ali svi dijelovi ne doživljavaju
isto. Shva aš li to?
ANDREW: U redu. Po injemo dobivati pitanja o Devetorici. Ne samo da ljudi stal-
no pitaju »tko su oni?«, ve tako er i »jesu li oni dobri ili zli?« Prili no je proble-
mati no odgovoriti na to pitanje.
TOM: Svjesni ste toga da su poteško e iskrsnule zbog religija koje su to skrivile
narodima na Zemlji. Možemo ii vam, dakle, re i da, kad ljudi pitaju »jesu li oni
dobri ili su zli?«, vi znate tko ste vi i znate tko smo mi, pa onda možete sretno,
bez ikakve sumnje, re i da su Devetorica dobri i da žele pomo i. A, ako postoje
oni koji kažu »Ali, mi smo vidjeli zla bi a«, onda bismo vas zamolili da ih zamo-
lite da pogledaju u sebe. Da vide da ono što vi nazivate zlim ne zna i da morate
biti zli da biste to uo ili, ve je to na in pomo i onima koji vjeruju u zlo, da
pogledaju u sebe, da sebi pomognu. Jesmo li govorili u zagonetkama?

Godine 1991. drugi je gost Toma zapitao sljede e pitanje.

GOST: Kakav je odnos Devetorice prema Bogu i Vragu?

TOM: Ne možete koristiti tu terminologiju o Bogu i suprotnome u istoj re enici,
jer ne postoji ništa jednako onome što vi nazivate Bogom. Jer, ono što vi nazivate
Bogom je sveznaju e, potpuna tvorevina, sve što jest. Ono što nazivate imenom
koje ste upotrijebili, o tome mi govorimo kao o suprotnosti. To ne možete izjed-
na iti. Pitate nas kakav je naš odnos? Sada vam kažemo: Mi nismo Bog. Mi ne-
mamo nikakve veze sa suprotnim. Mi smo Vije e devetorice koje se nalazi u
službi Tvorca. Tvorac nije destruktivan. Suprotnost je destruktivna.
A prije te poruke, sedamdesetih godina, Andrew je vodio ovakav razgovor:
ANDREW: Sto kažete onim ljudima koji su skloni razmišljati u terminima apsolut-
nog dobra i zla, i koji se služe likovima poput Ahrimana i Sotone i tako dalje...?
TOM: Zamolite ih da pogledaju u sebe, i da shvate da unutar svakog fizi kog bi a
postoje svi elementi dobroga i svi elementi onoga što oni nazivaju zlim. Nama se
ne svi a ta rije »zlo«.
ANDREVV: Ni meni. Ona nosi krivu konotaciju. Ali, znate, mnogi su ljudi vrlo
pobožni.
TOM: Oni nisu istinski pobožni, jer ne shva aju istinu. Oni su, zapravo, fanatici,
oni sumnjaju.
ANDREW: Da, i njih je najteže zamoliti da pogledaju u sebe; neki od naših najpo-
božnijih prijatelja postali su veliki protivnici temeljnih u enja Devetorice.
TOM: Nježno oti ite od takvih, a istina e kona no do i. Važno je da ne po nete,
ako bismo mogli re i, gaziti po njima, ve recite »Vi imate vaša uvjerenja, a ja
imam svoje«.
ANDREW: Da, mislim da smo svi nau ili tu lekciju.
TOM: Morate biti jako nježni, ali vrsti, shva ate? Držite se isto e unutar sebe,
i znajte tko ste, i nemojte svoju isto u zaga ivati drugim utjecajima koji e vas
pokušati oslabiti.
ANDREW: Imamo mnogo fizi kih i ljudskih slabosti.
TOM: Ne toliko mnogo koliko biste željeli vjerovati.
ANDREW: Ali, je li sumnja jedna od upadljivih stvari?
TOM: Da, jest. Ona je upadljiva kao i strah.
ANDREW: Što se mene ti e, zapravo i ne poznam strah — on mi je gotovo posvema
stran.
TOM: Ali, sumnjaš.
ANDREW: Sumnjam.
TOM: A to je isto.
ANDREW: Sumnji av sam. Ali, u im. Mi pregledavamo naše razgovore s tobom, i
prili no smo za u eni koliko smo narasli, a nekako i zbunjeni kad ujemo neke
stvari koje smo prije rekli! Mislim, dakle, da smo, do neke mjere, postigli odre eni
napredak u rastu.
TOM: Zapamti da smo i mi narasli s vama, jer kad vi rastete, rastemo i mi.
ANDREW: To me iznena uje. Potencijal za rast još uvijek postoji na razini Deveto-
rice?
TOM: Da. Zbog toga što se vi nalazite u fizi kom, a ini s vama izravno komuni-
ciramo, mi rastemo i po injemo shva ati fizi ko, a to je važno. Mi nismo naprav-
ljeni od fizi kog, a ipak, paradoks se sastoji u tome da smo mi ispred svega što je
fizi ko. Shva aš li, stoga, kako mi rastemo s vama?
ANDREW: Hmm, to je teško, zna i li to da ste vi ispred u vremenu? Ne shva am tu
ideju u potpunosti.
TOM: Ono što se nama dogodilo je da mi u imo kroz vas, jer smo vam
privrženi i sada proživljavamo vaše osje aje i po injemo shva ati. Vije e je reklo
da trebam koristiti rije »onkraj«, a ne rije »ispred«.
ANDREW: Nisam znao da ste imali te aj osvježenja zemaljskog iskustva.
TOM: Nije to samo Zemlja, to je fizi ko, shva aš li?
ANDREW: Znam samo ono što je zemaljsko fizi ko, ne poznam fizi ko u Svemiru.
TOM: Zemlja je najguš a od svega fizi kog. Ima li, dakle, boljeg mjesta za u enje?
JOHN tjedna stvar o sumnji: Osje am da je slijepa vjera tako er opasna stvar i da
se mora prona i osjetljiva crta izme u te dvije stvari.
TOM: Nikad od vas nismo tražili slijepu vjeru. Je li postojalo vrijeme u vašem
cjelokupnom postojanju na Zemlji kad ste iznenada naišli na nešto što vas je
paraliziralo od straha?
ANDREW: Mislim da sam se kao dijete bojao zmija, ali sam to nadisao.
TOM: Ali si to osjetio. Sje aš li se tog trenutka?
ANDREW: O, da. Sje am se trenutka kad se iznenada ispred mene stvorila egrtuša,
a ja sam se smrznuo od straha, ne znaju i što u initi.
TOM: To je nešto što mi sada po injemo shva ati, ali to je, tako er, isto kao i
sumnja.
ANDREW: Shva am, to je vrlo pou no.
TOM: Ali, mi od vas ne tražimo da nas slijedite u slijepoj vjeri. U svako vrijeme
morate tražiti objašnjenje. Nikad ne smijete samo jednostavno prihva ati.
 3

Bog i stvaranje

P remda ovom poglavlju nije potreban uvod, postoje mnogi ljudi koji nisu pove-
zani ni s kakvim konceptom Boga. itanje ovog poglavlja mogao bi biti proces
prosvjetljenja koji nas navodi da revidiramo naše vlastite ideje o stvaranju, katkad
neupitne od tenutka kad smo ih stekli...

TOM: Na po etku je bilo neophodno imati uspostavljeni oblik religije. Greška je

bila u onim religijama koje su zapo ele kontrolirati druge, i praviti se važnima, a
ne razumljivima. ovje anstvo se sada buni protiv toga, i u ovo vrijeme postoje
oni koji pokušavaju stvoriti jednu novu religiju. To je stari pokušaj da se preuzme
novo i oblikuje u njegovoj vlastitoj dimenziji. To sve potje e od sumnje i straha.
Zapamtite da je ovo jedini planet potpune i cjelovite slobodne volje.
JOHN: Voljeli bismo da nam se u budu nosti postavi pitanje »Sto je Bog?« Sada i
sami imamo o tome nekakvu predodžbu, ali voljeli bismo onima koji pitaju pre-
do iti dosljedan i razumljiv odgovor.
TOM: Što je Bog za vas?
JOHN: Pa, mnogo je na ina na koje bih mogao odgovoriti. Mogao bih re i da je
Bog Kona no, ili Ljubav, ili...
TOM: To je sjedinjena, beskrajna inteligencija, potpomognuta istom ljubavlju. A
raste od iste ljubavi. To je apsolutna vjera i apsolutna ljubav. To je Bog.
Ako sumnjate da mi postojimo, mi to shva amo. Ali, zapamtite da u svakom
od vas postoji Bog, i u svakom od nas postoji Bog, jer Bog je ljubav, a ljubav je u
svima nama. A ako povremeno posumnjate u naše postojanje, onda zapamtite
što sam vam rekao: s Bogom su sve stvari mogu e i Bog je ljubav. A svoju ljubav
održavajte istom, jer kroz nju e ovaj planet i ovaj Svemir evoluirati, i svi emo
postati jedno s Bogom. Vi ste njegovi svjedoci, svjedoci Bi a koje je Svemir. A
zapamtite ovo: vi ste tako er Svemir, jer vi ste jedno s Bogom.
Kad shvatite da u svakome od vas postoji potpuna mo da sve promijenite i
kad to prihvatite, onda postajete istinski božanska bi a. Tako er, kad shvatite da
je ono što nazivate »religijama« zapravo poteklo od onih iz fizi kih civilizacija,
onda morate, tako er, po eti shva ati više o Vrhovnome koji je Nepoznat.
 Ne stvarajte bogove od fizi kih bi a, ne pridajite vlast fizi kim bi ima —
osim ukoliko se ne smatrate njima jednakima.
Shvatite da se vaš planet Zemlja nalazi na rubu ponora — ako se zaga enje
ne smanji, ono može vaš planet Zemlju zaraziti do tog stupnja da fizi ka bi a više
na njemu ne e mo i postojati. Ono ga ne e uništiti, ali fizi ka bi a ne e mo i
živjeti. Najvažnije: budite radosni i znajte da u svojoj jezgri, svojem središtu, svo-
joj ruci, držite sposobnost stvaranja preobrazbe. Vi niste ovdje slu ajno, vi ste
ovdje jer ste to tražili i izabrali. Znajte da zbog vas i mi postojimo, i zbog toga vas
volimo. Da. Možemo li vam objasniti jednog Boga?
ANDREW: Da, to bismo neobi no voljeli saznati.
TOM: Zamislite kišobran i svaka od njegovih žica, kojih ima dvanaest, stremi
prema vrhu. Upravo je vrh jedan bog, a zapravo se sastoji od dvanaest.
ANDREW: Postoji li na vrhu mala to ka —geometrijski?
TOM: Da. Energija se hrani i postaje jedno. Svih dvanaest stremi prema jednome
koje postaje Jedan. Ali, Jedan ne može postojati bez dvanaest. On je ravnoteža i
sklad i on je ono što Svemir drži u stanju sklada. Upravo je ovo sustav u kojem ne
postoji jedan koji ima ve u kontrolu od drugog ve su zajedno u skladu. Shva ate
li?
ANDREW: Da. Osim jednoga: ima Ujedan koji je stvoren od dvanaest zaista svoju
vlastitu individualnost? Može li on, da tako kažem, odgovoriti nekome od dva-
naestorice, ili je on zbroj?
TOM: On je zbroj, ali može govoriti. Shva ate? Ne shva ate.
ANDREW: Da, ja shva am. Mislim da shva am. To je vrlo složena, sofisticirana
predodžba.
TOM: Na po etku je postojao jedan koji je shva ao da se treba sastojati od dva-
naestorice. Svih je Dvanaest zapravo Jedan, shva ate li ?
ANDREW: Da, shva am da su oni na po etku postali dijelovi njega.
TOM: Da.

Premda je broj dvanaest vitalan za gore navedeni razgovor, tijekom komunikacija

u svibnju 1994. godine, Tom me je zamolio da do kraja razjasnim da se ovo korište-
nje broja dvanaest ne odnosi na Vije e, niti taj broj treba ovje anstvo koristiti kao
»kultni« broj te, kona no, da budem svjesna »da bi moglo do i do nekih 'izlaza'
(prenošenja poruka, informiranja) iz civilizacija koje ne shva aju i koje govore da
su one Dvanaestorica«.

GOST: Pitam se biste li mogli dati svoj komentar o teoriji Velikog praska — ini se
da je ta teorija oja ana nedavnim satelitskim istraživanjima (1992.).
TOM: Altea je to rekao na ovaj na in: Znate za Stvoritelja? Znate da je ono što je
Stvoritelj stvorio bila energija. Znate da je ta energija bila u osami, u praznini; i
onda je u toj osami ono što je stvaralo, inteligencija, imalo samo sebe — koje je
bilo cijelo znanje, cijelo udo, cijelo stvaralaštvo koje je sve okruživalo. Ali, pot-
puna je istina da se u umu može stvoriti misao o širenju uma samim sobom. Ono
što je stvaralo došlo je do zaklju ka da e širenje cijelog znanja, stvorene inteli-
gencije, daljnjeg sirenja pružiti više radosti, više biti...
Mi ne znamo kako to objasniti. To je istovremeno poznato i nepoznato. Ti-
jekom odre enog razdoblja — ako se u svojoj glavi igrate sa svojim umom —
dosežete to ku u vašem umu na kojoj znate svaku igru, nije li tako? Stoga stvarate
igru u kojoj svi vaši dijelovi imaju izbor u initi ono što je taj dio želio, ali da su
povezani, oni bi, onda, stvorili igru u kojoj ne biste znali ishod. Ne bi li to bilo
veselije?
Onda dolazi pretpostavka o tome, kako stvaramo takvu igru? Ne mi, shva-
ate, Tvorac je to mislio. To smo mi i svi. To ste vi i svi. Koji je, dakle, najbolji
na in da se stvori igra? Možete je staviti u kuglu i naokolo je prevrtati, ali onda
ete prepoznati svaki dio unutar kugle, ne ete li? Nije li, stoga, bolje osloboditi
one energije iz najudaljenijih podru ja? To se dogodilo. Bilo je to osloba anje
energije Stvoritelja koji je stvarao. Inteligencija koja je rekla: »Znam sve što ra-
dim, dakle, ne znam sve što radim i znam sve što radim«. Da ovje anstvu kažete
da je to igra, ono ne bi shvatilo.
JOHN: Možda se to može objasniti, jer je to prekrasna zamisao, da je Veliki prasak
najve a igra u gradu.
TOM: Svemiru. Je li grad Svemir? Da. Vije e je reklo da je grad Svemir, da.
GOST: Ti, dakle, potvr uješ da je astronomska teorija o Velikom prasku kao o
po etku fizi kog Svemira ispravan put koji znanstvenici trebaju slijediti?
TOM: Upravo tako.
GOST: Postoji jedno pitanje koje je s tim povezano, a ti e se izjave koju si nekoliko
puta naveo. To je: »Vi ste nas stvorili, a iz te tvorevine stvoreni ste vi?« Možeš li
to malo pojasniti?
TOM: Razumijete li stvaranje?
GOST: Ne znam razumijem li ga u potpunosti, ali vjerujem da mi je, u osnovi,
jasno.
TOM: Bez vas, mi ne postojimo. Bez nas, vi ne postojite.
GOST: Ono što nas, ljudska bi a, zanima je da steknemo osje aj da je Stvoritelj
stvorio nas, u uzro no-posljedi nom slijedu.
TOM: To bi bilo ovako: nismo li vam objasnili da smo i mi dio stvorenog?
GOST: TLasigurno jeste,
TOM: Bez svih estica i elija, Stvoritelj nije, dakle, potpun. Kad su se, dakle, sve
elije i estice ujedinile, bilo je to stvaranje beskrajno inteligentnog Tvorca. Prim-
jer: postoji šuma. U toj šumi ima mnogo stabala, a nema ljudi, a ni životinja. Ta
stabla po inju padati, i nema nikoga tko bi potvrdio da se na tom mjestu nalazile
stablo. Jer, bez promatranja, ništa se nije dogodilo, nije li tako? Bez ušiju koje bi
ule, nije postojao zvuk, nije li tako? Stoga, bez sastojaka neophodnih za stvara-
nje, ono se nije moglo dogoditi. To je razmjena. Onda je onome što je bilo stvo-
reno iz njegove vlastite tvorevine — a to je sve što je stvoreno — postalo dosad-
no. To je jednostavno, nije li? Što je, onda, u inio onaj kojemu je postalo dosad-
no? Eksplodirao je i poslao sve estice i sve drugo na sve najudaljenije krajeve...
nema krajeva u Svemiru. Zato sve što se tu nalazi zna sve ono što svi znaju. Ono
ne zna samo to da zna ono što svi znaju.
Ovo kažemo ovje anstvu: svako ljudsko bi e u svom najdubljem znanju zna
da je dio Stvoritelja, onoga kojeg na planetu Zemlji nazivaju »Bogom«. Oni znaju
da su potekli od Stvoritelja. Stoga, ako potje ete od Stvoritelja, niste li vi dia
njega? Ako majka porodi dijete, možete li re i da dijete ne sadrži dio te majke?
ak i ako je majci izvršena implantacija, ona to dijete još uvijek opskrbljuje krv-
lju, nije li tako? Zbog ega, onda, ovje anstvo nije dovoljno inteligentno da to
shvati? Ono što je stvaralo nije uklonilo inteligenciju. Je li ovje anstvu draže da
ostane u neznanju, pa da, stoga, i nema nikakvu odgovornost?
GOST.- esto se tako ponašamo, ali duboko u sebi mislim da to nije tako.
TOM: Mi znamo da nije. Da. Shva ate li da se ispod nas nalaze oni koje vi, ljudska
bi a, nazivate »bogovima«?
JOHN: Da. Kako ja to shva am, premda oni, zapravo nisu bogovi, na Zemlji ih
esto tako nazivaju, je li tako f
ANDREW: Mislim da je najbolji primjer za tojehova, kojeg mnogi na Zemlji nazi-
vaju »Bogom«...
TOM: To je istina, on nije Bog, a u nekom smislu i jest, shva ate li razliku? I m
smo bogovi.
ANDREW: Onda su to manji bogovi, to želiš re i?
TOM: Da.
JOHN: Vjerojatno bi nam pomoglo kad bismo saznali definiciju rije i »Bog« u ton,
smislu. Vi kažete da postoje manji bogovi, a ja pokušavam spoznati što zna i rije
»Bog«. U tom smislu.
TOM: Moramo objasniti. Mi smo, kao cjelina, »Bog«. Jedno, shva ate l i ? »Bogo
vi«, to je nešto drugo, shva ate li?
JOHN: Postoji jedan Bog nad svim drugim bogovima. Drugi bogovi su predstavnic
jednog Boga?
TOM: Da. Mi nismo predstavnici, ve bogovi. Postoje bogovi svjetla i bogov
tame. Znate li zašto se njih naziva bogovima?
ANDREW: Pretpostavljam zbog toga jer imaju izvanredne mo i koje nalikuju mo
tima Boga.
TOM: Od kojeg potje emo. Da.
JOHN: Ono što bih volio znati je gdje se to no nalazi crta razdvajanja, jer, u odre-
enom smislu...
TOM: Mi smo, zapravo »Eoni« (duhovne cjeline oblikovane iz božanske prisut-
nosti). Mi njih ne nazivamo bogovima, vi ih nazivate bogovima. Vi to shva ate
tako da je u vašem fizi kom svijetu bog svatko tko je bolji od vas?
ANDREW: (Smiju i se) Da, to je op enito tako. Imamo sportske bogove, ljubavne
bogove i još svakovrsne bogove.
MIKh Bi li nam mogao objasniti Boga stvoritelja?
TOM: Kad govorite o Bogu, mislite li na jednog koji stvara sve?
M1KI: Da.
TOM: Postoje oni koji se nazivaju »Bogom«, a koji su dodatak Bogu, a oni, ta-
ko er, stvaraju. Ali, postoji Jedan, najviši, koji je sastavljen od naj iš eg svjetla,
koji je sastavljen od svega, koji stvara sve. Svaka duša u cijelom Svemiru potje e
izravno od istinskog Stvoritelja, pa je, dakle, svaka duša natopljena tom energi-
jom. Postoji skupina bi a koja proizvode izvanjske to ke tog izvora, ali kad se
ona spoje kao jedna ista energija zajedništva, onda ta energija postaje ono što vi
nazivate »Bogom« koji stvara sve. Svako od tih bi a posjeduje individualno zna-
nje ili na elo, ali ne i znanje ili na elo cjeline. Samo je jedan koji je cjelina. Kad
one energije koje vi na vašem planetu Zemlji nazivate negativnima pokušaju
uništavati, kad pokušaju ovladati drugima, to se doga a zbog toga što se natje u
s Bogom, s jednim Stvoriteljom. Jer, u svojim elijama, oni znaju za božanstvo u
sebi, njihov se identitet u vrsti i, onda, oni pokušaju biti Bog. To je tužno, da.
MIKI: Hvala ti. Prema mojem shva anju, Bog, onda, predstavlja i negativnu stra-
nu.
TOM: Nije tako. Bog je stvorio sve, a ono što je postalo negativno po elo se
natjecati s Bogom: on ne predstavlja njih. Pokušat u to objasniti. Vije e je reklo
da moram pokušati.
Postoje vrtlari koji se nalaze na ovom planetu Zemlji. Oni su ti koji su zasadili
ovaj planet. Vi ste vrtlari, objasnit emo vam to na sljede i na in: kao što vam je
poznato iz dosadašnje prakse sadenja, svako sjeme posadite s podjednakom lju-
bavlju, podjednakom brigom, svime što je neophodno da bi ono izraslo usprav-
no i snažno, isto, ali postoje neki koji su slabi, i neki koji su jaki. Postoje oni koje
posadite, a koji postanu toliko jaki da mogu ugušiti druge, nije li tako? Onda ih
morate ukloniti, plijeviti, premjestiti. Ali, Stvoritelj ne plijevi, ne upli e se u slo-
bodnu volju, kao što vi inite s vašim biljkama. Onda se oni koji pokušaju ugušiti
i nadmašiti druge hrane energijama onoga što vi nazivate negativnim, baš kao što
se mi hranimo ljubavlju, i onda oni po inju gušiti sve. Oni se po inju natjecati s
onim koji ih je zasadio, onim koji ih je stvorio. Je li vam sad nešto jasnije?
MIKI: Da. U po etku je, dakle, ono što je sada negativno poteklo od Stvoritelja —
ali, da li ih je Bog napustio f
TOM: Kad kažeš »Da li ih je Bog napustio«, mi to ne razumijemo. Misliš li, da li
ih je ostavio na cjedilu? Misliš li, da li ih je odbacio?
MIKI: Da,
TOM: Nitko se ne može natjecati s Bogom, jer oni nemaju istinu u sebi, jer Bog je
zbir isto e, što zna i jedino dobro za cijeli Svemir. Oni sami sebe odstranjuju
pokre u i natjecanje i imaju i želju da postanu sve što postoji. To nije mogu e,
jer da biste to postigli, morate se vratiti Bogu. Zbog toga to i jest žalosno: oni
nemaju strpljenja za shva anje. Oni pokušavaju poremetiti rad Svemira.
Ako imate nekoga koga ste voljeli, hranili, njegovali i na koga ste prenijeli
veliku ljubav, i jedino što ste od toga željeli bilo je da raste u ljepoti, uspravnosti,
prilagodljivosti i ljubavi, da daje kao što je i njemu bilo dano, ali ono izabere
nešto drugo, onda dolazi vrijeme kad vi shvatite da ono mora samo za sebe ot-
kriti da ne smije uništavati druge — i ono u Svemiru nije, dakle, odba eno, ali
nije ni hranjeno ni njegovano, jer je pokušalo uništiti onoga tko ga voli. Ono što
mi pokušavamo re i je da Bog nije odbacio, ali on ne pomaže, jer negativno
odbija pomo , je li to jasno?
David: Možeš H mi re i kako se vi, kao Devetorica, odnosite prema onome što
bismo mi nazvali Duhom Svetim?
TOM: Duh Sveti je ono što nama vlada. Postoji Sin, Otac i Sveti Duh, nije li tako?
Smijemo li se usuditi re i vam, vi ste sinovi, a kroz nas emanira jedno Duha
Svetoga? A, još postoji i Otac.
JOHN: Volio bih sada upitati za biblijsku re enicu: »U po etku bijaše Rije «. Mo-
žeš li nam to objasniti tako da po nemo shva ati što to zaista zna i?
TOM: »U po etku bijaše Rije « — to je prijevodna greška. Ali, to shvatite tako da
je Stvoritelj istupio i rekao: »Ono što jest, ono što sam ja, bit e«. Prvo, prije
o itovanja bilo koje metode ili stvaranja, postojala je komunikacija Bi a.
]OHN: Da, mislim da shva am: ono što bismo nazvali »namjeravanoš u« je
jasno i misao prethodi akciji.
TOM: Baš tako, da. Ono je oja ano dodavanjem komunikacije.
MIKI: Razmišljao sam o re enici »Bog je stvorio ovjeka prema vlastitoj slici«.
Možeš li o tome nešto re i?
TOM: To je to no. Sto zna i da ste vi sve ono što je On; sve što On zna, znate i
vi; sve što je dobro sadržano je u vama; sve što je isto sadržano je u vama. I
znajte ovo: Bog zna da je, da bi se o itovao duh Boga i duša unutar vas, neophod-
no da ta duša bude u fizi kom obliku da bi mogla funkcionirati na fizi kom no-
sitelju (planetu). Fizi kom obliku koji se razvio do stupnja na kojem postoje dvije
ruke i dvije noge, ulo vida, osje aja, dodira ili sluha. A vi imate i ulo znanja.
MIKI: Hvala ti. Možeš li nam nešto re i o važnosti svijesti?
TOM: Svijest je podizanje ovje anstva u sferu dodira s onim što je ono stvorilo.
Vi znate da ste vi stvorili Boga i da je Bog stvorio vas. Znate li to?
MEKI.- Ne.
TOM: Znate li da Bog ne bi mogao postojati bez vašeg stvaranja, i da vi ne biste
mogli postojati da vas on nije stvorio?
MIKI: Da, sad shva am.
TOM: Da. To je važnost svijesti.

Sljede i razgovor uvod je u temu Civilizacija, o emu e se potanko govoriti u slje-

de em poglavlju.

TOM: Mi shva amo Zemljinu plohu, njezinu uhva enost u stupicu, njezinu gu-
sto u i njezinu varavost, da.
IRENE: Bilo bi zabavno da si ovdje.
TOM: Do i e vrijeme kad emo svi biti u zajedništvu, u vrijeme podizanja i preo-
brazbe gusto e planeta Zemlje, na pravom mjestu njezinog postojanja kao raju
slave, da.
JOHN: Gdje e se to dogoditi?
TOM: Na planetu Zemlji.
JOHN: Tu negdje? (Smijeh) Ne pitam kad.
IRENE: U tvom dvorištu! (Smijeh)
TOM: Govorite o pravom mjestu: u to e vrijeme planet Zemlja biti pravo mje-
sto, jer ne e biti potrebno posjedovati one elemente mehani kog.
JOHN: Misliš da komunikacija mehani ki ne e biti potrebna?
TOM: Ne s tim fizi kim industrijskim mehanizmom. Mo i ete zabaciti kosu i
krenuti.
IRENE: Odli no! Spremni smo! A sada bih se željela vratiti stvaranju i pitanju o
Dvadeset i etiri civilizacije. Tko je stvorio Dvadeset i etiri civilizacije? Ili su one,
zapravo, stvaranje? JU su one, zapravo, elementi i estice koje ste vi ujedinili, ali
one su, zapravo, ve postojale, a vi ste ih uredili?
TOM: To je veliko pitanje. To je bilo ovako: postojao je jedan Tvorac, jedna
energija, jedno isto svjetlo, jedno Bi e istog svjetla koje je sadržavalo sve sastav-
nice svega što postoji. To je izuzetno složeno, ali pojednostavljeno, u to je Bi e
ušlo znanje i mudrost da zapo ne razdvajati sastavnice od kojih se sastoji, ne da
bi ih uklonilo, ve da bi sagradilo ustroj. Jer, u svojoj osamljenosti, ono je imalo
samo sebe za svoje društvo.
 To nije bilo krivo, ali bilo je vrednije stvoriti situaciju u kojoj e se omogu iti
postojanje zasebnog elementa — stvoriti situaciju u kojoj e se mo i dati ustroj
elijama koje e nastaniti razli ita postojanja u okolišu, one dijelove neophodne
za postignu e njihovog izbora.
Jer, stvaraju i ono što je stvoreno ni iz ega, otkrilo se da e do i do neo-
phodnosti širenja tog stvaranja. Što bi, dakle, bila svrha stvaranja ni ega ni iz
ega? Bilo je važno stvoriti nešto.
Tako su stvorene Dvadeset i etiri civilizacije, kao vodi i, elementi usmje-
ravanja, elementi svrhe, a i da bi se znalo da e postojati neka podru ja civiliza-
cije (kao podru je Altee) koja e u cijelom Svemiru vladati i upravljati tim ele-
mentom svog postojanja, baš kao što Ašan upravlja bojom, zvukom i umjetnosti-
ma.
Bio je to na in na koji je Stvoritelj proširio, osigurao i za eo elemente nužne
za širenje, jer jednom kad je to stvoreno, onda e se širenje nastaviti sve dalje i
dalje. Stoga su mu bili potrebni razli iti elementi koji e širenje u initi svrhovi-
tim. Da se širenje nastavilo jedino stvaranjem Svemira, bez svrhe, onda oni ne bi
služili nikakvoj svrhi. Jesmo li vas sad potpuno zbunili?

IRENE: To ne samo da nije zbunjuju e, to je nešto najbolje što sam ikad ula!

Ovo je razgovor skupine od troje ljudi vo en 1975. godine:

TOM: Sada je važno da zajedno molimo, jer sada po inje slijed doga aja iji e
ishod, ako sve bude išlo u redu, biti spašavanje planeta Zemlje, te
razumijevanje i bu enje duša na planetu Zemlji. Budu i da je nas dvanaest
zajedno — zapamtite da smo vam o tome mnogo puta govorili i objašnjavali
brojem dvanaest, a danas postoji nas Devet i vas tri, sve je mogu e.
Da bi se omogu ilo spašavanje planeta, a on e biti spašen, cijeli Svemir bit e
podignut na onu razinu na kojoj e sve duše zadobiti onu narav za kojom tragaju
od po etka vremena. A zapamtite da kad duše u Svemiru imaju u svojim srcima
smirenost, radost i mir, i kad odašilju svoju ljubav, to dosiže ak i do onih duša
koje su negativne i mra ne, i njima donosi život i ljubav. A možete li zamisliti da
e, kad obavite ono za što ste došli na ovaj planet, cijeli Svemir sijati svjetloš u
koja e biti zasljepljuju a, jer e to biti svjetlo iste ljubavi. I sve e postati jedno,
a to je ono za im svi težimo.
ANDREW: Pokušavam odrediti tvoje postojanje, a onda i naše postojanje, a
zatim, i odnos izme u njih. Mogu li to ubrzati jednim pitanjem, na primjer:
smatraju li se Devetorica krajnjim izvorom znanja, mudrosti, mo i i ostalog u
Svemiru?
TOM: Pitaš za vaš odnos prema nama; nije li tako? To je ono što biste vi nazvali
beskrajnom inteligencijom. To nije pitanje broja dvadeset i etiri. To je pitanje
broja dvanaest. (Nas devet i tri ljudska bi a u trokutu).
ANDREW: U redu. /, ako je to izvor, ili »nepokrenuti pokreta «, ako je to ispravno
odre enje, onda sve vaše misli i djela moraju nekako stupiti na snagu kroz druge
narode, ili skupine bi a...
TOM: Univerzalne civilizacije.
ANDREW: O, da. Jeste li vi ti koji pokre u inteligenciju, misao, ali djela uvijek
provode drugi?
TOM: Civilizacije.
ANDREW: I onda, dao si naznaku o tome da su u odre enom trenutku postojale
dvadeset i etiri velike civilizacije kroz koje ste djelovali?
TOM: Ti kažeš velike, a njih je, zapravo, mnogo. Ali, postoje dvadeset i etiri
predvodnika civilizacija.
ANDREW: Shva am. Jesu li oni, sami po sebi, dio tih mnogih civilizacija, ili tek
predvodnici velike skupine civilizacija?
TOM: Oni su predvodnici civilizacija.
ANDREW: A, oni su ono što Biblija naziva »Vije e Dvadeset i etvorice«, »Stariji« i
sli no?
TOM: To bi bio Kongres.
JOHN; Jedno pitanje o tome: svi oni rade na istoj strani, pozitivnoj strani, ili kao
dvadeset i etvorica?
TOM: Pozitivno i negativno mora se pomiješati da bi oni bili cjelina. To je upravo
onako kako smo vam objasnili: biti pozitivan bez smisla nije toliko dobro. To su
uravnotežene civilizacije. Je li vam to jasno?
ANDREW.- Mislim da sada jest.
TOM: Kad govorite o pozitivnom, zapamtite: govorite o tome kao o uravno-
teženo pozitivnom.
ANDREW: Možeš li nam dati primjer jedne od civilizacija Dvadeset i etvorice?
Recimo — Huva. Kako se ona uklapa u Dvadeset i etiri civilizacije f
TOM: Kad govorite o Dvadeset i etvorici, govorite o predvodnicima civilizacija.
Postoji jedan kojeg poznajete kao »Jehovu«.
ANDREW: Jehova? Onda se, pod njim, zna i, nalazi njegova civilizacija? Jehova je,
dakle, jedan od Dvadeset i etvorice.
TOM-. Da. Poznat je kao Huva. Ali, on bi pod sobom imao mnoge, kao piramida.
ANDREW: Shva am, postojale bi mnoge civilizacije. U redu, time je taj dio razjaš-
njen. Razmotri sada naše postojanje kao obi nih ljudskih bi a. Odakle dolaze
obi ni ljudi, i zašto dolaze ovdje, i kamo idu ? To je za nas jedna od najve ih tajni.
TOM: Sva bi a, sve vrste dolaze od nas. Postoji pitanje koje postavljaju sva bi a i
sve vrste, a to je ono koje ste i vi postavili: »Tko sam ja, odakle dolazim?« i
»Kamo idem?«. Nije li tako?
AN REW: To je to pitanje, da.
TOM: Sva bi a i sve vrste estice su nas. Nema na ina da vi to shvatite. Kako vam
to možemo objasniti?
ANDREW: Shva am da su dio vas, ali one prolaze kroz mnoge krugove postojanja
prije no što do u na Zemlju, nije li tako?
TOM: Zapamtite da planet Zemlja nije tako razvijen. Tražimo analogiju koju
bismo vam pružili...
AHDREW; Možeš li, onda, na primjer, re i da oni koji dolaze na Zemlju svi dolaze
iz druge postoje e civilizacije ili s drugog planeta ili ne eg sli nog? Ili stanja po-
stojanja? To jest, postoji li neki redovit slijed ili mjesto kroz koje oni prolaze prije
no što do u na planet Zemlju?
TOM: Ne na nekom posebnom planetu. Ovisno o potrebama te duše. Nekim je
dušama potrebno više od nekih drugih. Postoje razine inteligencije, postoje razi-
ne svijesti. Nijedna nije jednaka.
Zapamtite sljede e: nije istina da je sve jednako. Postoji duša. Duša je naša
estica. Ako imate divovsku elektri nu iskru, i spojite dvije stvari koje e uzroko-
vati divovsko elektri no svjetlo, postojat e i iskre koje e izbiti iz njega. Te e
iskre biti dio nas — ali, svaka od tih iskri e ili umrijeti ili nastaviti rasti. Neke
mogu stvoriti vatru, a neke mogu rasti sporo, ali ovisit e o ambiciji pojedine
iskre.
ANDREW: Da. Sada kad ta iskra kruži Zemljom, i dosegne svoj puni rast, ide li ona
kroz druge civilizacije...?
TOM: Mora i i.
ANDREW: Ne vra a se izravno vama?
TOM: Nastavit e i i milijune godina. Ali, ne može nastaviti ako ostane na planetu
Zemlji. Ako se prisje ate, u prethodnom razgovoru objasnili smo vam da je
planet Zemlja jedini planet unutar Svemira koji posjeduje razne vrste životinja i
biljaka. On je najljepši od svih planeta, jer je najraznolikiji. To, na neki na in,
privla i duše, i one žele na njemu ostati. U drugim civilizacijama, duše osje aju i
imaju sve zna ajke koje i vi imate, ali na planetu Zemlji je to više fizi ko.
JOHN: Imam jedno veliko pitanje: kakva je svrha duše? U postojanju u svim nje-
zinim civilizacijama i tome sli no?
TOM: Ako duša postane ono što vi nazivate savršenstvom, onda ona... kad bismo
vam mogli to objasniti, mislili biste da smo ljudožderi!
ANDREW: Mi želimo uti istinu, i mislim da nas dovoljno poznaješ da znaš da ne
bismo donijeli takav krivi zaklju ak. Ono što zapravo pitamo je: kad bismo ljud-
skim bi ima morali re i kakva je svrha života, koji bi bio najjezgrovitiji odgovor?
TOM: Možete re i ono što je ljudskim bi ima mnogo puta re eno, ali nije im u
potpunosti pojašnjeno: da je svrha njihovog postojanja i svrha njihovog života
povratak odakle su došli.
ANDREW: Da. A, kako to mogu posti i, dok su ovdje na ovoj Zemlji sa svim njezi-
nim problemima? Što je najbolje što mogu u initi da bi se vratili izvoru?
TOM: Da se prema svemu odnose onako kako žele da se sve prema njima odnosi.
Da hodaju u dostojanstvu i da nikome ne dozvole da im oduzme dostojanstvo, i
da gaje ljubav prema svim ljudima i prema svima onima koji ih doti u —jer time
se, zauzvrat, nama šalje ljubav. Mi ne tražimo da nas oni u potpunosti razumiju.
ANDREW: Da. Ali, onda, u biti, Bog se, takore i, brani na toj vrsti nektara.
TOM: Da.
ANDRE.W: Mislim da bi se ljudima svidjela ta zamisao,
TOM: Mi imamo stvaranje, i mi smo ih stvorili, ali zapravo su oni stvorili nas.
ANDREW: Taj dio na kojem se, recimo, hranite, je li on potpuno nematerijalan, ta
narav ljubavi — nešto što nema materijalnog ili fizi kog postojanja? Budu i da ni
u kom slu aju niste materijalni, morate li se hraniti na ne em nematerijalnom... ?
TOM: To je energija. To nije nešto što možete držati u ruci. To je iskra koja je sjaj
koji emanira i raste i postaje sjajno sunce, a onda se vra a nama.
ANDREW: Da. Smatram to prekrasnim i zadovoljavaju im, zar ne, John?
JOHN: Da, zamišljam to kao uvis okrenutu spiralu. Onda se opet otisne, ovog
puta na višoj razini, nije li tako?
TOM: Da. Ona je ujedinjena,
ANDREW: Kako se, dakle, u taj plan uklapaju druga stvorenja na Zemlji? Govorim
i o pticama, ribama, stoki...
TOM: Oni imaju za nas više ljubavi od ljudskih bi a. Oni nas bolje razumiju.
ANDREW: A kad oni žive ovako kako sad žive, vra aju li se tako er izravno kao
iskre, a da ne moraju pro i kroz ljudsko obli je?
TOM: Oni nisu ljudsko obli je. Oni su zasa eni i dovedeni na planet Zemlju da
dušama na planetu Zemlji daju — kako bismo mogli re i? — da potaknu ljudska
bi a da se u svojim umovima zapitaju: što je stvorilo sve ovo? Kako je ovo posta-
lo? To je za vježbanje njihovog uma. Shva ate li to?
ANDREW: Mislim da shva am, na primjer, danas smo promatrali dva sokola, oni
su bili nevjerojatni i prekrasni, parili su se, budu i da je sada vrijeme parenja, i
udili smo se njihovom opsegu. Oni žive u takvoj slobodi i, o igledno, u ljubavi i
dostojanstvu...
TOM: To je naj iš a ljubav.
ANDREW: I, pitali smo se, na primjer, ho e li i njihove duše zaiskriti? Ako postignu
savršenstvo, ho e li se i oni vratiti izravno vama?
TOM: Oni nas hrane.
ANDREW: A p ele, na primjer, one sakupljaju med i u skladu su jedna s drugom i
sa svojim okolišam, hrane li vas i one?
TOM: Zapamtite ovo, vaš planet je jedini koji ima ovakvu narav postojanja.
 Univerzalne civilizacije

Oredinom devedesetih godina, isprva se inilo da se ideja o tome da »Nismo

LJ sami« po inje nešto bolje prihva ati. Premda je, me utim, sve više ljudi sprem-
no to priznati, ipak se, kad se suo e s usjecima u žitu, nepravilnim svjetlom na
nebu iii prikazom bliskog susreta s izvanzemaljcima, u njihovim o ima pojavljuje
uko en pogled. To bismo mogli nazvati fenomenom »padanja roleta«. Kao da je
pojmovni ovitak te osobe protegnut do maksimuma i sigurnosni su mehanizmi na-
redili »stoj«. Vlada i obrambene organizacije i dalje javno ignoriraju tu temu, dok se
množe glasine u svezi sa službenim dodirima s ET-jem, a razni navodni bivši vla-
dini službenici objavljuju knjige, impliciraju i da se nalaze pod pritiskom da od
toga odustanu. U ovom se poglavlju istražuju neke od civilizacija koje je Tom spo-
menuo i dobro je zapamtiti da on tu rije nije uvijek koristio doslovno. Poznato je da
on na civilizacije aludira s obzirom na svijesti. Molimo vas da ovo itate otvorenog
i prilagodljivog uma. Tom tako er isti e da svaka planetarna civilizacija ima, u
svom središtu ili oko sebe, duhovnu razinu ili brojne duhovne razine. Tako er, i da
postoji razlika izme u Eona i onih sa Duhovnih razina...

TOM: Vije e devetorice zatražilo je da vam ja, glasnogovornik, Tom, objasnim

ustroj i odnose u Svemiru.
Mi smo Devetorica koji postojimo neovisno i postojimo u cjelini Svemira, na
mjestu koje biste mogli odrediti kao zonu hladnoga. Nismo fizi ki, kao što ste vi,
Altea ili Huva fizi ki (a to, opet, nije na isti na in kao vi, ali i to je fizi ki). Ako je
potrebno, možemo se o itovati, ali mi smo ista energija.
Mi zajedno nadgledamo, a ja, Tom, prenosim sve što mi želimo da se od
strane Vije a devetorice, od kojih sam ja jedan, prenese planetu Zemlji.
S nama su povezane Dvadeset i etiri civilizacije, u drugom dimenzionalnom
podru ju. Svaka je od njih totalna kolektivna svijest koja vrši nadzor, a iz tih
civilizacija utjelovljuju se fizi ka bi a na vašem planetu Zemlji, a one, katkad, kad
je to potrebno, interveniraju. Svaka se od ovih fizi kih civilizacija, njih
Dvadeset i etiri, nalazi u svojoj vlastitoj dimenziji, i one su potpune i cjelovite
jedinice jedne kolektivne svijesti koje u toj kolektivnoj svijesti pristaju boraviti.
One su se razvile do takvog oblika djelovanja koji im omogu uje da
nadgledaju, prenose
 vrlo važne Informacije i pomažu drugim fizi kim civilizacijama u njihovom evo-
lutivnom procesu.
Primjer bi bila civilizacija Altee; budu i da se mi nalazimo u drugom po-
dru ju postojanja, u komunikaciji s vama mi ovisimo o Altei. Ona uva tijelo
našeg Bi a (nusli se na Phyllis) dok se vi nalazite u komunikaciji s nama, a ona
nam osigurava i tehnologiju za komuniciranje. Altea je, tako er, bila predvodnica
onoga sto vi znate ho fizi ku civi/izacif'u ko(a se na pkuecu Zem/fi'o icovah kao
AtJantida.
Postoje i druge civilizacije — a medu vama se nalaze inkarnirane duše iz onih
civilizacija koje su došle pomo i planetu Zemlji, jedna od tih civilizacija, Huva,
bila je civilizacijajeoja je prvotno zasadila planet Zemlju, kao što su u inile i neke
druge, ali Huva je tri puta iznova zasadila planet Zemlju. Huva je civilizacija iz
koje potje u Zidovi: odatle njihova važnost. Huva je civilizacija koja je rodila
Nazare anina.
GENE: Shva am da Devetorica nisu fizi ka bi a, ali jesam li pravilno shvatio da
Huva, Altea i druge civilizacije jesu fizi ka bi a?
TOM: One su fizi ke civilizacije, ali ne u istoj dimenziji kao i planet Zemlja. I one
imaju prakti na ograni enja, ali ne do te mjere do koje ona postoje na Zemlji.
ANDREW: Bi li mogao to malo podrobnije prikazati i nazna iti u kojoj dimenziji
postoji, na primjer, Huva f
TOM: Sto podrazumijevaš pod dimenzijama?
ANDREW: Mislim etvrta, peta, šesta.,, mi, na primjer, u našem fizi kom svijetu
živimo u etiri dimenzije (visina, širina, dubina, vrijeme).
TOM: Mi razumijemo razli ite, kako biste ih vi nazvali, dimenzije. Ali, one, za-
pravo, nisu dimenzije.
ANDREW.- Pa, kad sam ranije o tome dobio objašnjenje, za dimenzije se reklo da se
sastoje od razli itih brzinskih ovitaka.
TOM: Da, brzina.
ANDREW: Upravo tako. A u vezi s brzinom svjetlosti, kakva je brzina Huve?
TOM: Savjetujem se... Altea nam daje svoje brojeve. Altea je rekla da ona nije baš
dimenzija, ve bi ona bila pedeset i šest puta brža od brzine svjetlosti, kakvu vi na
Zemlji poznate.
GENE: Hvala ti. Što je s ostalim dijelom naše galaksije i Svemira?
Dolaze li odatle neki od ovih koji posje uju Zemlju?
TOM: Postoje oni u vašoj galaksiji koji se ne nalaze unutar onoga što vi nazivate
dimenzijom vaše Zemlje, ali oni koji dolaze pomo i planetu Zemlji dolaze iz
galaksija koje se ne nalaze unutar vaše galaksije. Altea je, na primjer, ono za što
biste vi mogli re i da je udaljeno pedeset milijuna svjetlosnih godina.
JOHN: Ali, iz naše perspektive na Zemlji, mogu li ove druge civilizacije, poput
Altee ili Huve, u nekom smislu postojati u ili oko nas, a mi ih ne možemo uo-
iti...?
TOM: One se nalaze u razli itoj frekvenciji stvarnosti. Zbog brzina,
JOHN: Ali, je li mogu e uop e o njima govoriti kao o ne emu što postoji blizu ili
daleko od nas, u našim terminima ?
TOM: Ako pitate u terminima fizi kog planeta Zemlje, a pitate o duljini ili pro-
storu vremena, to bi bila velika udaljenost. One nisu iz ove galaksije.
JOHN: I mi ih ne bismo mogli vidjeti, ak i ako bismo se nalazili tamo gdje se one
nalaze, u našem sadašnjem stanja, žarne?
TOM: U dimenziji u kojoj se vi nalazite, vi ih ne biste mogli vidjeti o ima — kad
biste bili u stanju prenijeti se u to podru je. Ali, one vas mogu dosegnuti u vašem
podru ju.
JOHN: Ali, one sebe doživljavaju kao fizi ka bi a, ak i ako ih mi ne bismo tako
doživjeli.
TOM: U dimenziji u kojoj one postoje, one imaju sli an osje aj fizi kog bi a koji
vi imate u ovom podru ju u kojem vi postojite. Ali one nisu fizi ka bi a u onom
smislu koji je vama poznat na planetu Zemlji.
JOHN: A je li ispravno re i da izme u, recimo, vas i nas postoji nekoliko dimenzi-
ja?
TOM: To bi bilo premalo. Ima ih mnogo.
GENE: Postoje li neke civilizacije ili rase unutar naše galaksije koje nas trenutno'
posje uju?
TOM: Da. Postoje civilizacije razli itih dimenzija, razli ite inteligencije, razli ite
evolucije, koje rade s Dvadeset i etiri civilizacije. Postoje one unutar vaše galak-
sije koje služe onima koji pokušavaju spasiti planet Zemlju. Ali, one nisu one
temeljne (Dvadeset i etiri civilizacije).
GENE: Ako bi Alteanci, Huvidi i drugi posjetili Zemlju, da li bi se nalazili u istom
fizi kom tijelu u kakvom borave u svojoj vlastitoj dimenziji?
TOM: Kad se oni s Altee o ituju na Zemlji, oni sli no izgledaju kao i oni koj
postoje na planetu Zemlji. Oni imaju viši omjer vibriranja, ali oni ga mogu pode^
siti na onaj omjer vibriranja koji je ispravan za planet Zemlju. Postoje i drugi
poput onih iz civilizacije ASan, koji ne izgledaju poput ljudi s planeta Zemlje:
Ako civilizacije pristanu na Zemlju, oni koji e se na po etku pojaviti, bit «
sli nog izgleda kao i oni s planeta Zemlje, ili e se o itovati u maniri zemaljski!!
ljudi — kao što je u inio Huva. Oni iz drugih civilizacija koji e do i nakon njih
do i e u obliku koji imaju. Želimo vas uvjeriti da e oni koji postoje na planeti
Zemlji otkriti da e oni posjetitelji koji nemaju ono što vi nazivate ljepotom
imati u sebi esenciju ljepote. Postojat e mnoga obli ja. Vrlo mnogo obli ja, da.
Godinama nakon toga, sljede i je razgovor iznio na vidjelo drugo gledište na fizi -
ka svojstva bi a iz univerzalnih civilizacija:

JOHN: Postoje li civilizacije poput Altee i drugih iz Dvadeset i etiri civilizacije na

fizi kom planetu koji je fizi ki prema našem shva anju — znamo da oni imaju
oblik u njihovoj vlastitoj vremensko-prostornoj ovojnici, ah imaju li oni fizi ki
planet koji mi možemo smjestiti u našem vremenu i prostoru?
TOM: Misliš, ima li on gusto u?
jOHN: Ima li istu gusto u kao i mi?
TOM: Vi ne možete imati istu gusto u kao i planet Zemlja.
JOHN.- Ispravno. Njih, dakle, u tom smislu ne bismo mogli prepoznati s planeta
Zemlje?
TOM: Nemate dovoljno veliki teleskop. One se ne nalaze nigdje blizu planeta
Zemlje.
JOHN: Ali, ak i kad bi se nalazili, mi ih našim fizi kim sredstvima ne bismo mogli
vidjeti — mogli bismo ih otkriti sredstvima koja vjerojatno nisu razvijena na Ze-
mlji, je li to ispravno?
TOM: Nije ispravno. Kad bi postojala naprava s kojom biste mogli vidjeti do
najudaljenijih krajeva Svemira, onda biste, tako er, mogli vidjeti i razli ite razine
gusto e. Unutar svojih civilizacija, Dvadeset i etiri civilizacije posjeduju dose-
gnuto savršenstvo, jedinstvo istovjetnosti, potpunu poslušnost prema Stvorite-
lju, i stoga one shva aju svoj fizi ki svijet i nisu obmanute svojim fizi kim svoj-
stvom. Znate da je ovo mjesto na kojem se nalazite na injeno od bilijuna i triliju-
na molekula, nije li tako? Vi to ne vidite, i stoga mislite da to, kao takvo, ne
postoji, zar ne? Kad biste bili u stanju vidjeti civilizaciju Altee, vidjeli biste da je
ona fizi ka u svom kretanju.
JOHN: Ona, dakle, ima oblik, ali takvu vrstu oblika koju mi ne možemo shvatiti,
jer u našim životima nemamo iskustvo takvog oblika?
TOM: Ona je fizi ka. Ona se razvila do to ke u kojoj se fizi ko i duhovno nalaze
u ravnoteži i skladu, a to je ono što vi morate dosegnuti, da biste mogli u i medu
Dvadeset i etiri civilizacije.
JOHN: jednom ste, ini mi se, rekli da kad Dvadeset i etiri civilizacije do u u
dodir s našim sun evim sustavom, onda se one mogu služiti drugim fizi kim pla-
netima kao putem kojim se spuštaju prema nama, pa, onda, u našem sun evom
sustavu postoje fizi ki planeti koje koriste pojedina ne civilizacije...?
TOM: Ne Dvadeset i etiri civilizacije. Podcivilizacije. Dvadeset i etiri civilizacije
nemaju potrebu za time.
GENE: Postoji jedno pitanje koje ne mogu ne postaviti: zašto ne pružite snažne i
odre ene znakove svog postojanja ili blizine, osim ovakvih pristupa ovje anstvu
neizravnim na inima kao što su ove poruke, ili sli no? O igledno za to imate
svoje razloge, ali ovo mi je pitanje jako važno.
TOM: Vrlo je važno da shvatite da vlade vašeg svijeta na Zemlji odbijaju povjero-
vati u naše postojanje, pa, stoga, tu injenicu ni ne prenose ljudima. Kad bi civi-
lizacije na bilo koji na in pokušale masovno pristati na Zemlju, što e se za
odre eno vrijeme stvarno i dogoditi, ljudi na planetu Zemlji našli bi se u panici,
jer oni ne shva aju, nemaju znanje o tome da mi ne predstavljamo nikakvu opa-
snost za njih.
Zapamtite ovo: postoje, tako er, odre ene civilizacije, ne iz Dvadeset i etiri
civilizacije ili njihovih pomo nih civilizacija, koje imaju veliku želju za
kontroliranjem Zemlje, za držanjem duša u ropstvu. A te civilizacije su povreme-
no pristajale na planet Zemlju i stvarale neprilike, koje su nametale Zemljanima.
Važno je da medu onima koji postoje na planetu Zemlji ne bude nikakve panike:
da im se znanje o tome da oni iz Dvadeset i etiri civilizacije ne zna e nikakvu
opasnost za njih donese na blag na in. To je vrlo važno, jer ako bi došlo do
panike, ljudska bi a bi onda mogla pokušati okon ati život, a i živote svojih obi-
telji i susjeda, što ni emu ne bi poslužilo.
Vlade vašeg svijeta odbile su prihvatiti da postoje drugi, koji posjeduju višu
inteligenciju, i, zapravo, duhovniju inteligenciju od onih koji postoje na planetu
Zemlji. Jer, uistinu, da ne postoje nikakve druge civilizacije koje bi pomogle pla-
netu Zemlji, to bi dovelo do uništenja. Mi ne dolazimo da bismo kontrolirali, mi
ne dolazimo da bismo držali u ropstvu, mi emo do i s ljubavlju, strpljenjem i
razumijevanjem — ali, budu i da se, trenuta no, negira naše postojanje, kako
mogu oni na planetu Zemlji prihvatiti injenicu da civilizacije Altee, Huve, Aša-
na i ostalih Dvadeset i etiri, misle dobro?
GENE: Imam još jedno pitanje za koje mislim da ga i drugi ljudi sebi postavljaju:
na prethodnim zapisima naših razgovora uo sam te kako objašnjavaš da vi stalno
znate misli svakog od nas ili onih koji komuniciraju s vama. Je li to ispravna
pretpostavka?
TOM: Ako vam želimo pomo i, da. Ali, mi želimo da vi shvatite da mi ne upada-
mo u umove, da mi ne kontroliramo volju, ne upli emo se u slobodu: mi se ne
upli emo. To ne bi služilo svrhi. Altea, Huva, Ašan i Aragon zatražili su da vam
prenesem da oni možda u sebi imaju te sposobnosti, ali za planet Zemlju ne bi
bilo od koristi ako bi ih oni upotrijebili — niti bi to koristilo njima. To bi bila
invazija na dušu.
GENE: Izuzetno su me dojmili ovi razgovori, izrazi i atmosfera ljubavi i mira koja
okružuje sve ovdje prisutne, ali malo teže shva am zašto, ako se vi cijelo vrijeme
nalazite u mislima ljudskih bi a, a vaši su predstavnici posjetili Zemlju, i ako
posjedujete veliko znanje o ljudskim stvarima... Nije mi jasno otkud teško e u
komuniciranju s nama te u shva anju našeg temeljnog kolokvijalnog engleskog
jezika? Možeš li mi to pojasniti?
TOM: Objasnit emo to. Civilizacije su zaista posjetile Zemlju, ali shva ate li da,
kad komunicirate svojim mislima, nije neophodno to initi rije ima? Teško je
odavde odakle smo mi davati objašnjenja u vašim rije ima. Mi imamo pojmove
koji se ne mogu objasniti na vašem jeziku, jer vi nemate rije i kojima bi se oni
mogli objasniti. Kad biste vi mogli itati naše misli... kad bismo mogli komunici-
rati s vašim mislima suštinom iste telepatije, onda bismo vam mogli prenijeti
ono što cijelo vrijeme pokušavamo. Tako er, unutar uma prijenosnika, kao i
unutar vašeg uma, postoji samo odre eni, ograni eni rje nik kojim se možemo
služiti.
GENE: Hvala ti. Spomenuo si da bi se u odre enom trenutku moglo dogoditi veli-
ko pristajanje civilizacija. Mislim da sljede a pitanja obuhva aju tko i gdje,
kako i zašto: prvo pitanje koje bi ve ina ljudi postavila je »kako«? Drugim
rije ima, koja e se metoda prijevoza upotrijebiti u tom pristajanju; govorimo li o
fizi kim napravama?
TOM: Da. One e biti onakve naravi kakvu biste vi nazvali fizi kom napravom.
Ako budete imali želju pri i i dodirnuti tu napravu, kao što inite s automobilom,
mo i ete to u initi.
GENE: Možeš li mi re i nešto o relativnoj veli ini, obliku i tome sli nom? Ho e li
te naprave sadržavati veliki broj ljudi, ili...
TOM: Postojat e naprave razli ite veli ine i izgleda. Neke e izgledati poput
staklenog topa, ali to ne e, uistinu, biti top, to e samo tako izgledati. Postojat e
i one koje e ostati u vašoj atmosferi, a koje su vrlo velike, koje e onda odaslati
manje... vi, na vašim oceanima, imate nosa e koji odašilju brodove koji lete, nije
li tako?
GENE: Da, tako je,
TOM: To e biti nešto sli no, ali umjesto da budu na vašim oceanima, oni e se
nalaziti na vašem nebu.
GENE: Kažeš da e iz tih nosa a iza i manje naprave i do i dolje na Zemlju?
TOM: Da. Postojat e i oni koji e imati izgled onoga što vi nazivate tanjurima.
Bit e i onih koji e biti zašiljeni, kao slovo »V«.
GENE: Ho e li te naprave pro i kroz vremensku dimenziju, ili neku drugu dimen-
ziju da bi stigle ovdje, na Zemlju?
TOM: Inteligencije koje postoje u civilizacijama imaju sposobnost do i u vašu
dimenziju — one imaju tu tehnologiju, da.
GENE: Vrlo obi no zemaljsko pitanje bilo bi kako se te naprave pokre u? Kojom
metodom?
TOM: To nalikuje obrnutom kretanju igre u vrtnji.
GENE.- Ho e li te naprave ostati na Zemlji nakon takvog pristajanja, i ho e li
ljudskim bi ima biti dozvoljeno da ih pregledaju?
TOM: Oni e imati dozvolu da posjete unutrašnjost. Naprave e ostati neko vri-
jeme. Ne puno — ne godinama, na primjer.
GENE: Zbog tolikih pri a o lete im tanjurima, ljude e zanimati ho e li im biti
dopušteno voziti se u tim napravama?
TOM: Bit e neophodno da prije vožnje u napravi imaju tu napravu oko sebe.
GENE: Zna i li to da e atmosfera unutar vaših vozila biti razli ita, ili da e stres
kretanja biti opasan ?
TOM: Stres kretanja. Bit e mogu e kretati se unutar vaše zemaljske atmosfere,
ali da bi se ljudska bi a iz nje izvelo, bit e potrebno drugo vozilo unutar vozila.
Ali, to bi se moglo u initi.
GENE: Pristajanje e, zasigurno, doživjeti razli ite procjene ljudi i vlasti, u što je
gotovo sigurno uklju eno i to da e neki vaše pristajanje doživjeti kao prijetnju.
Imate li metodu za obranu od napada?
TOM: Želimo da znate da govorimo o civilizacijama, a ne o nama, Vije u deveto-
rice. Nama nije potrebno o itovati se u fizi kom. Postojat e metoda kojom e-
mo ljude sprije iti u eventualnom pokušaju uništavanja onih koji dolaze iz civili-
zacija. To e se u initi s ljubavlju i nježnoš u. Oni koji dolaze iz civilizacija i koji
su u našoj službi ne e pokušati uništiti niti na bilo koji na in ozlijediti, bilo koje
fizi ko bi e na Zemlji. Mi emo imati na in kojim emo ih sprije iti da oni unište
nas. Ali, ne bismo željeli do i prije no što pružimo neko znanje, jer ina e bi ljudi
po eli vjerovati da težimo kontroli nad njima. Mi nemamo ni želje niti potrebe
za kontroliranjem, mi dolazimo samo pomo i. Da se Alteanac pojavi na ulazu
svog vozila, i kro i na planet Zemlju i da postoji skupina koja pokuša uništiti tog
Alteanca, njemu je dovoljno ispružiti ruku prema gore, i to ne previše, da bi ih
smirio, a i da bi ih prenio u stanje u kojem ne e imate želju za ozlje ivanjem i u
kojem bi odložili svoja oružja. Huvidi bi djelovali na druga iji na in: ako bi se
našli u istoj situaciji, i ako bi izašli i podigli ruke, ona ljudska bi a s oružjem ostala
bi, neko vrijeme, potpuno nepokretna. Postoje, dakle, razli ite metode. Ali, ni-
jednom od ovih metoda ne bi se ozljedilo ljudsko bi e. Shva ate li?
GENE: Da, shva am, i, zacijelo, shva am zašto ne biste željeli pristajati pokazu-
ju i silu, jer bi to stvorilo veliki strah.
TOM: Da.
GENE: Možeš li opisati one iz civilizacija koji imaju unekoliko ljudski oblik —
nešto o njihovoj veli ini, boji, zna ajkama i tome sli no?
TOM: Alteani su vaše visine. Boja njihovih o iju je jedna nijansa plavog, poput
nijanse vašeg vedrog neba. Imaju svijetlopropusni izgled;'bojom su vrlo blijedi.
Oni su uspravni. Kad mi kažemo svjetlopropusni, to zna i da je njihova vibracija
svjetlopropusna. Shva ate li?
GENE: Ne, bojim se da to baš i ne shva am.
TOM; Ljudi na planetu Zemlji razli itih su veli ina, zar ne? Oni s Altee jedne su
veli ine. Oni imaju sjaj koji im daje izgled svjetlopropusnih. To je njihova vibra-
cija. Oko sebe imaju srebrni sjaj. Vi imate automobile koji imaju svjetlopropusan
izgled... oni kažu da se služim krivim izrazom: to je izgled prelijevanja u duginim
bojama.
ANDREW: Imaju li kosu?
TOM: Ne.
GENE: Osim elavosti i prelijevanja u duginim bojama, je li razmještaj njihovih
crta sli an našima?
TOM: Oni izgledaju sli no onima koji postoje na fizi kom planetu Zemlji. Shva-
ate li da fizi ko ljudsko sjeme na planetu Zemlji potje e s Altee?
GENE: Znam da postoje neki od nas ovdje na Zemlji koji su alteanske krvi...
TOM: Da.
GENE:... ili genetskih zna ajki...
TOM: Da.
GENE:... pomiješano s našim temeljnim zemaljskim zna ajkama...?
TOM: Da. Huvidi su manji. Oni su mali i tamne kože, nisu blijedi poput Alteana.
Oni imaju kosu, ravnu kosu. Ona je tako er tamna, da.
GENE: A postoje li i druge zna ajke, opet nos, usta, o i, ruke i tome sli no, koje su
zemaljske?
TOM: Da. Oni s Ašana ih nemaju.
JOHN: Mogu li samo re i: imaju li bilo koji od njih glasnice? Proizvode li zvukove?
TOM: Alteani ne proizvode. Huvidi imaju glasovnu sposobnost, ali ona nije sli -
na vašoj na planetu Zemlji.
ANDREW: Koliko dugo, recimo, živi prosje an Huvid?
TOM: Ako to smjestimo u vaše zemaljsko vrijeme, to bi bilo u vrijednosti
500.000 do 1.500.000 vaših godina.
GENE: Želiš re i da oni žive najmanje pola milijuna godina?
TOM: To bi bilo u odnosu na vaše vrijeme. Njihovo vrijeme nije isto: vaše vrijeme
ide vrlo sporo, zbog vaše gusto e.
GENE: Shva am, Govorio si o Huvidima koji imaju glasnice — ho e li oni govoriti
zemaljskim jezicima tako da mi možemo s njima razgovarati?
TOM: Oni imaju sposobnost prenošenja, Huvidi imaju metodu govora koja e
biti prenijeta; dok e je Alteani imati u kompjutorskoj kutiji, tako da e ono što
oni misle iza i u obliku zvuka.
GENE.- Govore i o onima koji su humanoidni, ho e li oni biti muškarci i žene, na
onaj na in na koji mi ovdje razlikujemo spolove?
TOM: Alteani se sastoje od dva polariteta pomiješana u jedno. Oni nemaju ono
što biste vi nazvali muškarcem i ženom. Huvidi se sastoje od tri polariteta.
GENE: Da, upoznat sam s mogu noš u postojanja tri spola, ako je to ono što želiš
re i, i vjerujem da opisuješ Alteane kao jednospolnu rasu, je li to ispravno f
TOM: Da. To je ispravno, da.

Na ovom je mjestu zanimljivo spomenuti jedan doga aj koji se zbio prije nekoliko
godina dok je Phvllis ekala svog klijenta koji je u tri sata trebao održati predavanje
u njezinoj školi u Orlandu. U deset do tri, ona je kod svoje sekretarice provjerila
to no vrijeme sastanka, a sekretarica joj je rekla da je njezin klijent žena imenom
Mary—zapravo, »redovna« predava ica koja je uvijek dolazila na vrijeme. U pred-
vorju je sjedio stranac, ovjek tamne kose, visok oko metar i šezdeset centimetara.
Na sebi je imao tamno odijelo i izgledao je poput Talijana ili Židova, osim što je,
prema Phvllisinim rije ima, imao o i u obliku badema. Stranac joj je rekao »Želim
vas vidjeti u tri sata«. Phvllis mu je objasnila da u to vnjeme ima dogovor s klijen-
tom, na što je on odgovorio: »Ona ne e do i«. Phvllis se vratila u svoj ured da bi
sa ekala Mary, koja se ni u tri i deset još nije bila pojavila. Phvllis se pitala kako je
stranac znao da je njezin klijent žena. Vratila se u predvorje i to ga zapitala, a zapi-
tala ga je i kako zna da se ona ne e pojaviti. On joj je rekao da se Marvin automobil
pokvario na Parkwayu. Zaintrigirana, Phvllis ga je pozvala u svoj ured i zapitala što
želi. »Želim da mi dozvolite da ja održim predavanje«, odgovorio je. Phvllis je do-
taknula njegovu ruku i u istom je trenutku znala da on nije sa Zemlje. To mu je i
rekla. On je rekao, »To je to no. Ipak, dozvolite mi da održim predavanje«. Phvilis
je rekla, »To nije ono zbog ega ste došli, zar ne? Zašto ste došli?« On je rekao »Od
1953. godine tražite od nas znakove«. Phvllis je pomislila da ga ne bi bilo loše is-
kušati i rekla je: »Ako jeste onaj za koga se predstavljate, onda mi pokažite jednog
od vaših ljudi«. Jedva da je to izgovorila kad se pred njezinim o ima materijaliziralo
jedno bi e. Bio je visok oko metar i devedeset centimetara, dobro gra en, plavo-
kos i plavook, a na sebi je imao srebmoplavo skaka ko odijelo. Nije govorio ve je
telepatski prenio da je njegovo ime Altima, da on i drugi dolaze pomo i ovom pla-
netu i da e ga ona, u budu nosti, mo i pozvati u svakoj izvanrednoj situaciji. Ostao
je u uredu manje od pet minuta, a nakon toga se dematerijalizirao. Tamnokosi ov-
jek je izašao i Phvllis je s prozora gledala kako ulazi u bijeli Kadilak s registarskom
tablicom Miamija i odlazi. Jednog petka poslijepodne, otprilike dva mjeseca na-
kon toga, baš kad je Phvllis htjela oti i ku i, on se iznenada opet pojavio, provirio
kroz vrata i rekao: »Bog, Phvllis, sve u redu? Samo provjeravam«. Premda se ova
pri a može initi apsurdnom, Phvllis se tog doga aja živo sje a i kune se daje bilo
upravo tako,..
GENE: Kako bismo mi mogli ljudima, i našim znanstvenicima, objasniti kako ljudi
iz razli itih dimenzija imaju tako sli an humanoidni oblik?
TOM: ovjek je one iz drugih civilizacija pretvorio u svoje bogove... Kad oni
kažu da je ovjek stvoren prema slici Boga to se odnosilo na civilizaciju koja tako
izgleda. Planet Zemlja zaista ima neovisnu sposobnost razvijanja ljudskih bi a na
sebi. Alteani, kao što smo prije objasnili, izgledaju sli no vama. Oni tako er ima-
ju sposobnost o itovanja na razli ite na ine, ali oni bi... Pitat u Alteu u kojem bi
se obliku oni željeli pojaviti... Altea kaže da bi se oni voljeli pojaviti u svom uobi-
ajenom obliku, a to je onaj koji biste vi nazvali humanoidnim. Huvidi tako er
tako izgledaju. Ašani ne, Ženili ne.
GENE: jesu li se Alteani i Huvanci, i drugi, razvili i evoluirali na isti na in kao i
mi? Jesu li oni bili posa eni kao sjeme, i jesu li oni, na neki na in, na svojim
planetima prirodno evoluirali? S konfiguracijom i atmosferom i svime ostalim?
TOM: Ne s obzirom na atmosferu i konfiguraciju. Ali, oni jesu prošli kroz proces
evolucije. Ali oni vjerojatno imaju sretniji na in, na in u kojem nisu bili zarob-
ljeni— premda, kao što vam je poznato, postojali su neki iz civilizacije Altee koji
su bili na Atlantidi — Zapamtite da je Zemlja planet ravnoteže, planet na kojem
se u i uravnoteženje eterskog i fizi kog. To je ono što je zarobilo mnoge duše.
Kad govorite o evoluciji planeta Zemlje, zapamtite ovo, da sve duše koje
postoje u Svemiru imaju, prije ili kasnije, potrebu da se o ituju na fizi kom pla-
netu Zemlji, da bi nau ile lekcije. Oni, dakle, koji žive na Altei tako er su makar
jedan od svojih života proživjeli na planetu Zemlji. To postaje vrlo složeno kad
vam pokušamo objasniti, kad vi nemate rije i kojim bismo vam objasnili pojmo-
ve Svemira. Ispri avam se, oni kažu da ne objašnjavam dobro... Duše sa željom
ili potrebom da nau e što je to ravnoteža zaista dolaze živjeti na planet Zemlju,
da bi shvatile kako profiniti fizi ko u odnosu na duhovno. Mnogi Alteanci —
velika ve ina — živjela je na planetu Zemlji: zbog toga imaju veliku želju pomo i
planetu Zemlji.
Postoje Dvadeset i etiri civilizacije koje nam izravno služe. Zapravo ih ima
Dvanaest po dvije. Dvadeset i etiri civilizacije su tako er fizi ke. U ovom sadaš-
njem vremenu, civilizacije me usobno sura uju da bi se dovele u ravnotežu i da
sve druge riješe te poteško e. Zbog toga što se Dvadeset i etiri civilizacije nalaze
u fizi kom obliku — one tako er imaju neke poteško e povezane s fizi kim svoj-
stvima — ne do razmjera Zemlje, ali ipak do stupnja do kojeg ih one imaju. Da
su dosegle savršenstvo, one bi se bile spojile s nama. Od Dvadeset i etiri civiliza-
cije, sve se nisu o itovale na fizi koj Zemlji. Postoje one koje su zasadile planet
Zemlju, ali postoje i one koje nisu — poput onih koje su bile na Zemlji, ali nisu
bile uklju ene u rad drugih civilizacija. Svaka od tih civilizacija — posebno one
uklju ene u rad na planetu Zemlji i one koje nisu uklju ene, ali su poslale pred-
stavnika — treba se dovesti u ravnotežu.
GOST.- Što je Ramtha? Zašto Ramtha govori tako odre eno o rujnu 1988?
TOM: Zašto je bilo re eno da e kraj do i 1914. godine i opet pedesetih godina?
Razli ite civilizacije imaju razli ite omjere razumijevanja. Dozvolite mi da obja-
snim:
lanovi Vije a devetorice nisu, i nikad nisu bili, fizi kog oblika. Postoje Dva-
deset i etiri civilizacije koje jesu fizi kog oblika, a zatim postoji ono što bismo
mogli nazvati civilizacijama-pomo nicama koje su više fizi ke od Dvadeset i e-
tiri civilizacije. Primjer: Altea je jedna od civilizacija iz Dvadeset i etiri civiliza-
cije. Ta civilizacija ima jednu misao, jedno bi e. Drugim rije ima, to je kolektivna
svijest vrlo visokog kova i sastoji se od milijuna duša koje pomažu, stvaraju i
opstaju jedna s drugom. Na svojim mjestima postojanja i u svojem znanju one
znaju sve. One pod sobom imaju druge civilizacije koje biste vi nazvali radnicima
ili pomaga ima... ne želimo se služiti izrazom »podcivillzacija«, ve su to oni koji
pro iš avaju.
Ako, dakle, ljudska bi a na planetu Zemlji komuniciraju s pomaga kom ili
manjom civilizacijom koja ne shva a rad svega, onda je mogu e da ljudska bi a
dobiju pogrešna tuma enja. Primjer: u jednoj korporaciji postoji upravitelj od-
bora, odbor direktora i odjeli unutar cijele korporacije. Odjel kupnje ne shva a
rad odjela prodaje, a odjel za upravljanje zna više od oba ta odjela. Ako, dakle,
netko komunicira s jednim odjelom unutar njihovog podru ja razumijevanja,
oni mogu govoriti o tome, ali izvan svog podru ja, oni ne razumiju. Oni mogu
imati stanovišta koja vrijede samo unutar njihovog referentnog okvira. To zna i
ovo: vjerojatno postoji komuniciraju e bi e u jednoj civilizaciji koje vidi da pla-
net Zemlja, ako nastavi i i sadašnjim putem, može prouzrokovati uništenje. Ono
što to bi e ne vidi je sposobnost ovje anstva da to izmijeni. Planet Zemlja jedin-
stven je u Svemiru, jer na ovom planetu Zemlji postoji slobodna volja.
GOST: Obi no se ezoteri ki shva a da etiri eteri ke podrazine kozmi ke razine
mogu biti najviši mogu i duhovni utjecaji što se ti e ovje anstva. Volio bih znati
je li to istina.
TOM: Tu ste informaciju primili od jedne od onih civilizacija, shva ate li?
GOST: Mislio sam da je to op e ezoteri ko shva anje, i da to dolazi od prenosite-
Ijice poruka Alice Bailey za koju sam mislio da je...
TOM: Shva ate da to nije došlo od nas, to je došlo od jedne od onih civilizacija.
Shva ate da su Dvadeset i etiri civilizacije najviše od svih bi a u fizi kom, da su
one blizu nama? Ali, vi tako er shva ate da ta informacija potje e iz fizi ke civi-
lizacije?
JOHN: Da, bi li mogao re i iz koje od civilizacija je ona došla ?
TOM: Pitat u za dozvolu... To je civilizacija saveznica Mireksa, imenom Mora-
Triomne. Nije neophodno objašnjavati sve Dvadeset i etiri civilizacije. Najbolje
je govoriti o Huvi, Ašanu, Altei i Aragonu.
ANDR£W: Možemo li ovog puta jasno ustvrditi da je civilizacija Huva ona koja je
u Bibliji odre ivala...?
TOM: Huva je Jehova. Da.
ANDREW: A što se ti e Altee, možemo li...?
TOM: Ona dolazi iz vremena Atlantide i prije nje.
ANDREW: Dobro. A Ašan, možeš li nam dati neke povijesne naznake o Ašanovoj
ulozi u prošlosti?
TOM: Ašan je bio za etak velikih skladatelja, renesanse, veli ine umjetnosti na
planetu Zemlji. To je zapo elo u jednom malom dijelu vremena u vrijeme Egip-
ta, obradom zlata u toj zemlji i ljepotom njegovog arhitektonskog okoliša. Ašan
je jednostavno civilizacija velike kreativnosti. On je planetu Zemlji donio veliku
glazbu, veliku umjetnost i veliku književnost. Da.
Zapamtite: postojat e oni koji e imati velike teško e u prihva anju ovoga
što vam iznosimo. Ne e biti nikakvih poteško a s predsjednicima vlada ili sigur-
nosnih odjela vlada, jer e se oni u javnosti pretvarati da ovo ne postoji, dok e
potiho slati ljude u izvi anje. Jer oni znaju da im je potrebna komunikacija.
ANDREW: Što bi nazna io kao glavni razlog vašeg dolaska i pomaganja ovje an-
stvu, i koji je prvenstveni problem zbog kojeg je ovjeku potrebna pomo ?
TOM: Vije e mi je reklo da to objasnim na dvostruki na in: da, ako se nastavi
sadašnjim putem, oko ili nakon vaše 2000 godine, planet Zemlja više ne e mo i
postojati kao što sada postoji. Civilizacije ga, dakle, pokušavaju pro istiti i vratiti
ga u ravnotežu koriste i se svojom tehnologijom, ne samo zbog spašavanja onih
koji postoje na Zemlji ve i zbog toga što se Zemlja nalazi pod vodstvom civili-
zacija koje su je u po etku naselile, pa su one, stoga, dijelom za nju i odgovorne.
Postoji, zatim, i zarobljenost i pro iš enje duša. Ovog je puta dolazak nužan jer
ovjek, u svojoj vladavini nad životinjama, cvije em i biljkama, sada pokušava
kontrolirati cijelo ovje anstvo, a mi to ne možemo dopustiti.

U sljede em razgovoru, Tom je objavio prisutnost drugih bi a:

TOM: S nama se danas nalaze pojedinci koji promatraju ono što se doga a. Oni
se nalaze u našoj službi ili za nas vrše prou avanja. Mi ih pripremamo na odlazak
i na obavljanje službe koja je nužna da bi ovaj planet podigao razinu svojih vibra-
cija, da bi evoluirao, da bi tako mogao pomo i ovom Svemiru.
ANDREW: Pa, mi pozdravljamo njihovu prisutnost, i nadamo se da emo im u
njihovom obrazovanju biti od koristi...
TOM: Oni su bi a koja dolaze iz druga ijih civilizacija nego što je vaša.
JOHN: Možeš li nam pojasniti što pod time podrazumijevaš?
TOM: Kad govorimo o civilizacijama, govorimo o razinama svijesti. Da bi se po-
digla razina ovog planeta Zemlje, ime se, tako er, podiže i razina Svemira, po-
stoje mnoga razli ita bi a i civilizacije koji moraju nau iti raditi u miru i skladu.
Kao što vi na vašem planetu imate mnogo milijuna biljaka i mnogo milijuna vrsta
životinja, tako ih i u Svemiru ima mnogo. Oni koji nas danas promatraju, proma-
traju tehniku, a istovremeno im mi pokušavamo pokazati na in na koji trebaju
proizvoditi ljubav, mir i sklad. Oni promatraju vibraciju ljubavi.
JOHN: Da li bi možda, mogao objasniti što se doga a kad ti ljudi do u?
TOM: Ta bi a iz Svemira, iz drugih razli itih sustava, postaju znatiželjna. Naša
prvenstvena briga je Zemlja, jer je važno podignuti njezinu razinu, budu i da ona
ko i neke od evolucija u Svemiru. Ali, kao što vam je i u vašem svijetu poznato,
ljubopitljiva bi a mogu povremeno stvarati probleme. Povremeno im je bolje
red tek nešto malo, a to je ono što mi radimo, premda smo imali konferenciju
mnogih velikih skupina i civilizacija. Time se briše strah. Naša je stvar da pomo-
gnemo i u podizanju onih iz drugih razli itih civilizacija, drugih razina.
JOHN: Je li netko od tih Ijubopitljivih sada s tobom?
TOM: Ne, to su njihovi vode.
ANDREW: Da li bismo im mogli zajedno s vama pomo i i pokazati kako se odvija
evolucija ili bu enje ljubavi?
TOM: Oni vas promatraju jer, kad vam mi donosimo mir i ljubav, mi zavežemo
za vas vrpcu koju spojimo s nama. To je vibracija koja je poput elektri ne vrpce.
To je jedini na in na koji vam to mogu opisati. Vrlo su majušni oni atomi koji vas
povezuju s nama. To nisu molekule, to su atomi. Re eno mi je da vam to poja-
snim.
ANDREW: To je jako zanimljivo, to nismo znali.
JOHN: Zanima me može li to na nekim razinama postojati kao osje aj,
TOM: Stolica na kojoj sjedite je opipljiva. Ovo nije opipljiv proizvod, to je vibra-
cija. Tako mi zamišljamo da izgleda osje aj.
JOHN: Mi se uvijek osje amo dobro prilikom naših razgovora s tobom i ini mi se
da je to naše iskustvo...
TOM: To je vaš osje aj. Nije nam to lako objasniti, to ne postoji u vašem svijetu.
Ali, ono što to proizvodi za vas je ljubav i mir. Te dvije rije i »ljubav« i »mir«
zna e isto u našem svijetu i u vašem, ali vibracija (ili osje aj) se druga ije doživ-
ljava. To vam daje mir, s mirom onda možete voljeti, a ljubav je neophodna za
evoluciju svih bi a na ovom planetu. Tako er je neophodna za podizanje razine
svijesti i kolektivne svijesti ovog Svemira. Kad ste vedri i mirni u sebi, i kad znate
u kojem smjeru morate i i i vrsti ste u svojim uvjerenjima, to pomaže onirr
bi ima koja promatraju. Ta druga bi a promatraju vibraciju vaše posve enosti
Ona zaista proizvodi vibraciju, i u njihovom promatranju te vibracije, oni mogi
re i, u slu aju onih s kojima rade, jesu li oni vjerodostojni ili apsolutni u svojin
uvjerenjima i u svojoj posve enosti, ili je to tek želja ili ego.
IAN: Koliki je, ugrubo re eno, dio našeg društva otvoren prema mogu nosti po
stojanja inteligentnih bi a iz Svemira?
TOM: Taj se broj kre e izme u — u vašem razvijenom svijetu — 68% do 71%,
JOHN: Sada kad se upravo odvijaju promjene (1991.), postoji li vjerojatnost bilo
kakvog izravnog kontakta s civilizacijama?
TOM: Kad se okon a preobrazba, ne e biti razloga da ne do e do kontakta, zar
ne?
JOHN: To je istina.
TOM: Dio te preobrazbe bit e me usobno do ekivanje.
JOHN: Hm, to bi bilo lijepo.
TOM: Bilo kako bilo, budite u potpunosti svjesni da postoje i drugi osim nas.
ANDREW: Je li mogu e da nam ukratko kažeš otkud dolaze Alteani, s obzirom na
udaljenost, veli inu njihovog planeta, atmosferu, s kojim se posebnim problemi-
ma suo avaju kad ulaze u našu atmosferu; tek da bismo saznali ono najosnovnije
o njihovim zna ajkama ?
TOM: Kao što vam je poznato, mi dolazimo iz zone hladnoga. Podru je Altee je
na rubu podru ja hladnoga. Oni nemaju sunca kao što vi imate sunce... Govori-
mo o dimenziji...
ANDREW: Da, je li to veliki ili mali planet? uo sam, na primjer, da je Huva
16.000 puta ve a od Zemlje. Koliko je velik njihov planet u odnosu na Zemlju?
TOM: Pedeset i dva puta ve i od Zemlje. Da.
ANDREW.- Razlog zbog kojeg postavljam ova pitanja je sljede i: razmišljali smo o
tome kako bi se Huvidi i Alteani prilagodili Zemljinoj atmosferi ako bi ovdje
pristali i ini mi se da bi bi a iz obje civilizacije morala pro i kroz zna ajne preo-
brazbe da bi mogla u i u našu atmosferu. Kao dokaz toga, Phylli$ nam je rekla da
ima osje aj da bi odre eni ljudi, jednog od ovih dana, mogli biti fizi ki prevezeni,
na jednu od tih dviju planeta da bi se s njima komuniciralo.
TOM: Ne bi ih se prevezlo na planetu, ve na vozilo.
ANDREW: Aha, na vozilu bismo, dakle, bili okruženi našom vlastitom atmosfe-
rom?
TOM: Da.
ANDREW: Shva am, i ne bismo morali pro i kroz velike preobrazbe da bismo ušli
u njihovu zonu?
TOM: Ne.
JOHN: Ne znamo živi li u tim civilizacijama samo deset duša ili bi ih moglo biti
mnogo milijuna. Možeš li nam dati neku op u predodžbu o tome?
TOM: Unutar Altee, kao što je ustvr eno u vašoj Bibliji, ima ih 144. 000. Na Huvi
ih ima oko pet milijuna.
JOHN: A te civilizacije, jesu li one ono što bismo mi nazvali vje nima? Mislim,
traju li beskrajno u terminima našeg zemaljskog vremena?
TOM: Da, prema zemaljskom vremenu živite milijune godina, onda biste osje ali
da ste vje ni, nije li tako?
JOHN: (Smijeh) Da.
TOM: Onda bismo rekli da su one vje ne.
JOHN: (Smijeh) Da, u redu, to shva am.
TOM: Altea je, to emo vam re i, vje na.
Jedan Huvid može živjeti približno milijun vaših godina. Civilizacija Huva je
ona koja je rodila naciju Zidova. Oni su zbog toga došli na planet Zemlju u
vrijeme Sumerana (odakle potje e Abraham) i u vrijeme za koje se u vašim knji-
gama kaže da su se »sinovi bogova spojili s k erima Zemlje«, a došli su još jed-
nom. Budu i da su oni bili ona civilizacija koja je održavala energiju i vrsto
odlu ila opstati, oni su izabrani da odigraju središnju povijesnu ulogu na planetu
Zemlji — njihovi nasljednici predstavljaju mikrokozmos na Zemlji.
Ašan komunicira kroz umjetni ko. Znate li da oni s Ašana nisu uvijek spo-
sobni biti disciplinirani? Re i emo vam samo da u usporedbi s milijunima Hu-
vida, na Zemlji postoji samo ša ica Ašana. Oni su se probili i došli na Zemlju
vlastitim sredstvima. Oni su kreativni — ako pogledate kinesku kulturu, vidjet
ete u inke njihovog utjecaja. Ašan je stvoritelj glazbe, on je stvoritelj ljepote na
Zemlji, to je civilizacija koja stvara muze. Skandinavci potje u od Ašana, kao i
Perzijanci.
JOHN: Prema mojim spoznajama, oni su bili veliki umjetnici u obradi stakla.
TOM: Da. Oni su bili boemi. Ašan je vitkog tijela, lak kao vjetar i ima zvuk krista-
la, shva ate li?
JOHN: Da, to je vrlo plasti no.
TOM: Oni su ono što biste vi nazvali nadrealistima Svemira. Za Zemlju su poseb-
no zainteresirani Huva, Ašan i Altea.
JOHN: Da. Huva radi s fizi kim?
TOM: Da.
JOHN: A astralno, kreativno, osje ajno je ašansko?
TOM: Da. A Altea radi s mentalnim. Upravo je ta mješavina triju prvobitnih,
Altee, Huve i Ašana, ona koja spaja i povezuje planet Zemlju sa Svemirom.
Svi oni koji su povezani s Aragonom ([ose Arigo, brazilski lije nik, na prim-
jer) povezani su s lije enjem. To se razlikuje od Ankore, Ankore radi pod Arago-
nom. Oni zajedno rade na usavršavanju zdravlja ovje anstva. Oni rade zajedno,
baš kao što Spektra radi za Huvu. Zenil predstavlja na elo sli no kompjutoru, ali
ne baš sasvim poput kompjutora... mi ne znamo kako bismo to izrazili... Zenil
radi pomo u me usobnog djelovanja, me usobne razmjene. Zimed i Zenthorp
su civilizacije radnici Ženila. Oni stvaraju poseban ustroj razumijevanja i sposob-
nosti u ra anju energije Ženila. Zenil je svijetao, radostan i uredan. Kad kažemo
»uredan«, mislimo na stvaranje reda u energiji boja. Zenil je alkemi ar civilizaci-
ja.

Ovo poglavlje završava razgovorom izme u Irene i Toma glede civilizacija na

ovom planetu:

IRENE: Želim te upitati o Kinezima i budisti kim Tibetancima. Otkad traje ovaj
nesretan odnos? Sto se o tome treba znati i što je to što u povijesti ovje anstva o
tome nije poznato?
TOM: Na po etku, Kina je bila jedno sjeme, a Tibetanci su bili izravni potomci iz
druge civilizacije, koja je bila duša Kineza. Znate za važnost ra anja materijalnog
zajedno s duhovnim? Kinezi predstavljaju materijalno...
IRENE: Simboli no.
TOM: Da, a Tibetanci predstavljaju duhovno.
IRENE: Ali, negdje u povijesti Kine i Tibeta, oni su angažirali tibetanske Lame da
podu avaju kineske careve njihovim duhovnim u enjima — ali, ak i prije toga
postojala je neka neravnoteža koja se i dan danas o ituje... ?
TOM: Znate da se tibetanski sve enici nalaze u izravnom odnosu s onim što se u
narodu Izraela naziva »sinovima bogova koji se spajaju s k erima ovjeka«.
IAN: Na kojoj su se, dakle, to ki ovjekove evolucije pojavili Tibetanci i po eli u
njoj sudjelovati?
TOM: Oni su bili u itelji. Kao što su Jonjani izašli iz mora da bi podu avali one iz
Ura — oni su bili u itelji koji su podu avali Kineze, shva ate li? Sada Kina želi
uništiti Tibet, jer vjeruje da je uništavanje ono što najbolje znaju.
IRENE: Kinezi, dakle, nesvjesno osje aju da su oni trebali imati onu božansku
osobinu koju su imali Tibetanci.
TOM: To je to no, ali nisu imali tu sposobnost.
IRENE: Znaju i, dakle, da im nedostaje sposobnost, oni su pokušali ukloniti Tibe-
tance s vidjela? U mnogo mirnijim vremenima oni su ih u inili svojim u iteljima,
misle i da e, nau e li bolje od svojih u itelja, zauzeti mjesto božanstva,
TOM: Upravo tako. Kao što su u stara vremena Beduini jeli dupine, misle i da e
primiti njihovo znanje.
IRENE: Dobro, a kad su Kinezi uvidjeli da se taj prijenos nije dogodio, latili su se
nasilja.
TOM: I ropstva, jer, ako mogu zarobiti ovo znanje duše, onda ga mogu i posjedo-
vati, kontrolirati, shva ate li? To je sli no kao i sa Zidovima, koji su imali vrijed-
no mjesto u matrici, koje e im drugi oduzeti.
IAN: Iz koje, dakle, civilizacije potje u Tibetanci?
TOM: Iz jedne od Dvadeset i etiri civilizacije. IAN:
A iz koje od Dvadeset i etiri civilizacije?
TOM: Zatražit u dozvolu da vam mogu re i ime... Oni su narod koji predstavlja
na elo poniznosti u Svemiru. Oni potje u iz civilizacije koja, u potpunom zajed-
ništvu, predstavlja na ela unutarnjeg znanja — ne za Sirenje sebe, ve za služe-
nje... Sada, u ova vremena, oni su jedini narodi, osim Huvida, koji, kao kolektiv,
imaju priro eno znanje o svojoj svrsi u svojim šiframa. To je razlog zbog kojeg
su oni vrsto povezani, i zašto sada, u ovo vrijeme, kad se pojavljuju Dvadeset i
etiri civilizacije, oni sebe izražavaju u svojoj ljudskosti. Jer, oni shva aju da mo-
gu okon ati istrebljenje ugroženih ljudskih skupina.
JOHN: Možeš li nam re i ime te civilizacije?
TOM:...
IRENE: Shva am tvoju bojazan. Znam da je Budistima i Lamama bilo potrebno
mnogo, mnogo godina prou avanja i preobražavanja da bi bili sposobni pribaviti
svoje znanje, ali mislim da je to važno.
TOM: Naveli ste Vije e devetorice na sva u!
IRENE: Znam da bi Vije e moglo misliti da je to ljudima pre ac u prakticiranju
vjere i duhovnosti.
TOM: To je to no. Odlu ili smo da vam ovog puta ne kažemo. Ispri avamo se.
 Posjete

M nogi se ljudi služe rie ju »tu inac« (alien) da bi opisali posjetitelja iz Svemi-
ra. Druga rije je izvanzemaljac, koja se upotrebljava u prili no prijateljskom
smislu. Zbog ovakvog oblika knjige, oblika pitanja i odgovora, izostavljena je rije
koju koristi ispitiva , premda Tom dovodi u pitanje ak i našu upotrebu »tu inca«.
Ako bismo željeli gajiti otvorenost izme u svih bi a u Svemiru, možda bismo, ta-
ko er, trebali pripaziti na naš rje nik?
U razgovorima koje su, prije mnogo godina, vodili Andrew i Tom, Andrevv je
zapitao Toma o NLO-ima i o tome jesu li oni stvorena o itovanja. Tom je odgovo-
rio: »Mnoge od lete ih stvari koje vi nazivate NLO-ima dolaze s našeg mjesta, ali
one dolaze i s drugih mjesta, i one zaista dolaze u fizi kom obliku. Ali, mnoge od
njih nisu fizi ke. One su poput vašeg filmskog platna«.
Ovo poglavlje zapo inje razgovorom izme u Toma i dva gosta, 1991. godine.

TOM: Elarthin je jedna od Dvadeset i etiri civilizacije odgovorna za ujedinjava-

nje energija Dvadeset i etiri civilizacije s energijama vašeg planeta da bi on evo-
luirao do uzvišenosti; a to se postiže donose i ovje anstvu informacije u obliku
komunikacija koje se registriraju na Zemlji.
Drugi su na planet Zemlju došli iz razli itih civilizacija u Svemiru — oni s
Huve tri su puta došli i bili zasa ivani. Drugi su došli iz drugih civilizacija. A,
osim toga, postoje neki iz civilizacija koje nisu evoluirale do iste razine kao i oni
s kolektivnom sviješ u. Ljudski rod nije se razvio od životinja napravljenih od
zemljane materije. Postojala je jedna skupina koja se pojavila sama od sebe — svi
ostali bili su naseljeni i spojeni da bi stvorili vrste.
GOST: Imamo li neke posebne veze s onima iz konstelacije Lira, koji su se preselili
na Plejade?
TOM: Oni koji su zasa eni na ovom planetu Zemlji zasa eni su i u drugim susta-
vima u vašoj galaksiji. Plejade se nalaze u vašoj Zemljanoj galaksiji. Znajte da
neki od njih postoje u onom podru ju koje ima veliki negativitet. Znate li to?
JOHN: Želite li re i da su bi a na Plejadama tako er naši ro aci? Da su oni za-
sa eni kao i mi?
TOM: To je to no. Da.
GOST/2: Sura uje li bilo koja od vlada s planeta Zemlje s nekom skupinom iz
drugog izvora, s Retikuluma, koji se nalazi trideset i sedam svjetlosnih godina
daleko od Zemlje?
TOM: To se tako er nalazi unutar ove galaksije. Postoje vladine agencije na
ovom planetu Zemlji koje znaju za postojanje drugih vrsta unutar vaše galaksije.
Mnogo ih je. Elarthin ne potje e iz vaše galaksije, niti mi. Za one iz ove galaksije
moglo bi se re i da rade unutar korporacije. Ako imate megakorporaciju koja
unutar sebe ima mnogo odjela, onda e unutar tih odjela postojati jedinice koje
proizvode, prodaju ili pružaju usluge, a da nužno ne znaju tko je njihov vlasnik.
Da odete u pojedinu jedinicu, našli biste upravitelja te jedinice. Ali, ta osoba ne
bi bila glavni upravitelj cijele korporacije. To je poredak ove galaksije. Nemojte
se ograni avati ili se vezivati samo za sun eve sustave vaše vlastite galaksije.
GOST: Mogu li zapitati je li sadašnji fenomen koji nazivamo »krugovi u žitu«, a
pojavljuje se u Engleskoj, stvoren izvan planeta Zemlje?
TOM: Tako je. Kad se bilo što doga a unutar vašeg sun evog sustava, to se usa-
uje, a nakon toga i o ituje na Zemlji.
GOST: Bi li, molim te, mogao nekako objasniti razmišljanja koje se nalazi u poza-
dini poruka koje su kodirane unutar krugova u žitu? Kakva je njihova svrha?
TOM: Vrlo je važno da ovje anstvo stekne razumijevanje o drugim stvarnostima
postojanja unutar vašeg Svemira, o drugim sustavima energije koji imaju sposob-
nost ostvarivanja takvih postojanja u velikim razmjerima vremena, oblika i ma-
terije; a sve u svrhu toga da bi vaše ovje anstvo ispitalo njihovo porijeklo, šire-
nje njihovog uma i sadašnje vrijeme.
Oni iz Dvadeset i etiri civilizacije došli su na vaš planet Zemlju. Oni iz dru-
gih civilizacija esto dolaze u posjete, od samog po etka povijesti ovje anstva. 1
drugi vas vrlo esto posje uju. Pogledajte, molim vas, vaše povijesne zapise. Do
danas, to nije ostavilo nikakav utisak na ovje anstvo jer su te druge stvarnosti
bile uglavnom uklonjene iz programa ovje anstva.
Kako se ovaj planet Zemlja kre e prema svojoj evolutivnoj važnosti, i razlo-
gu svojeg postojanja, (jer on je, kako vam je poznato, jedini planet sa slobodom
izbora), te civilizacije pokušavaju ovje anstvu prenijeti informacije u svezi s
drugim bi ima, drugim vrstama, drugim oblicima energije, tako da ovje anstvo
može to sagledati, ispitati, a nakon toga i iskušati. Izazov se sastoji u predstavlja-
nju alternative. Koju bi se moglo ispitati, zar ne? Vi ste sada upozoreni na ona
energetska polja koja postoje.
GOST: Postoje li neke posebne ideje iza obrazaca koji se oblikuju u krugovima u
žitu? Postoji li neki odre eni program koji nam pomaže da stvorimo sliku o tome
što je predstavljeno u žitnim krugovima?
TOM: Pa, razmišljajte, ispitujte i duboko to promišljajte. Sve što se sa Zemlje šalje
u Svemir, odbija se natrag, tako da oni sa Zemlje mogu shvatiti da, kad stvore
situaciju koja bi mogla biti katastrofi na, to onda može na umove ljudi utisnuti
u inak onoga što jedan odjel može u initi svima.
]OHN: Koliko je znanstvenih i vladinih organizacija do sada ostvarilo takve kon-
takte, ili pružilo takva tuma enja?
TOM: Niste li vi prete e?
JOHN: Mi se pitamo jesu li oni došli do vlastitog zaklju ka ili je ovo projekt kojim
e se objaviti te informacije.
TOM: Da. Ipak, budite svjesni da postoje mnoge skupine koje stvaraju informa-
cije, da bi iskrivile stvarnu svrhu. Nije mogu e o tome sada govoriti. Jer, o-
vje anstvo ne bi moglo shvatiti, jer bi se onda nevjerici pridodala i nevjerodostoj-
nost. Neki krugovi potje u iz civilizacija koje žele najviše, a postoje drugi koji
žele zbrku i daju tome svoj doprinos. Sad je dobar as za razbu ivanje umova
ovje anstva, za propitivanje, kao što vi sada pitate.
GOST/2: Je li mogu e dati bilo koje klju eve istraživa ima krugova tako da bi oni
mogli razlu iti koja je prava tvorevina u žitu vrijedna istraživanja, a koje su, pak,
druge koje su tu samo da unesu zbrku?
TOM: One koje žele stvoriti zbrku imaju pukotine... To je neka vrsta ošte enja.
GOST: Ošte enja stabljike u polju? TOM: Da.
GOST/2: Dakle, oni krugovi koji imaju stabljike koje su uredno savijene, to su one
koje nisu ošte ene, samo savijene, to su one koje su...
TOM: One su zavrnute. Postoje mnoge civilizacije, ne sve... one su podcivilizaci-
je. Ono što je važno nije tko je što u inio. Ono što je važno je opažanje drugih
stvarnosti. Neka svaki pojedinac ukloni svoju vlastitu kosu sa svojih vlastitih o i-
ju... Bit e ih više, a bit e ih i manje. U nekim podru jima bit e ih više, a gdje ih
je bilo više, bit e ih manje, da. Nije samo ovje anstvo ono koje pokušava stvo-
riti zbrku.
GOST/2: U nekolicini krugova stvorenih prošle godine (1991.), neki istraživa i ot-
krili su radioaktivnost posebne vrste koja nije otkrivena na planetu Zemlji.
TOM: Nije li logi no da vozila koja se mogu kretati kroz prostorno-vremenske
ovojnice dimenzija imaju druga iju radijaciju?
GOST/2.-Da.
TOM: Pitamo se zašto je ovje anstvo gusto kao i njegov planet. (Smijeh).
GOST/2: Pa, budimo se polako. A tvorevine u žitu zasigurno pridonose bu enju
onih koji se na njih usredoto uju.
TOM: Razmislite i o ovome. Na injeno je i stvoreno atmosfersko ošte enje, ono
stvara polja energije koja mogu pokvariti vegetaciju na planetu Zemlji. Shva ate
li da je ova atmosfera koja okružuje planet Zemlju zaštitno sredstvo? Shva ate li
da postoji utjecaj s drugih planetarnih položaja? A kad u atmosferi postoje mišje
rupe, onda postoje, s drugih planetarnih položaja, energetska polja koja mogu
ugroziti vegetaciju. Da.
GOST/2; Kad govoriš o planetarnim položajima, misliš li na planete u našem sun-
evom sustavu ili na širi spektar?
TOM: Na vaš sustav, na planete koji imaju na sebi sredstva ostavljena iz prošlih
vremena. Ne želimo sada ulaziti u pojedinosti, naše Bi e (Phvllis) je umorno.
Stoga vas molim da postavljate samo hitna pitanja. Da.

Posljednji dio ovog razgovora, koji na ovom mjestu završava, odvijao se 1992. go-
dine. Evo još jednog razgovora iz devedesetih godina: s posebnim naglaskom na
tehnologiju:

BR1AN: Želio sam postaviti nekoliko pitanja o nedavnom (1990-1991.) nizu izja-
va danih u Sjedinjenim Državama o prisutnosti izvanzemaljskih vozila u pod-
ru ju Nevade, Imaš li neki op eniti komentar u svezi s autenti noš u tih izjava?
TOM: Kao što mnogi znaju, fizi ka stvarnost manjih civilizacija na ovom planetu
Zemlji je injenica. Budu i da one imaju tehnologije i informacije, nemojte po-
grešno vjerovati da one cijelo vrijeme posjeta vašem planetu Zemlji imaju više
motive. Dio te motivacije zaista je pripremljen za iskorištenje, ako bude potreb-
no, Zemljanih vrsta u njihovim vlastitim okolišima, na njihovim vlastitim plane-
tima. Nisu svi oni ovdje za boljitak planeta Zemlje, premda postoje oni koji rade
za boljitak planeta Zemlje. Oni fizi ki postoje.
URLAN: Ho eš re i da postoji više od jedne skupine uklju ene u eksperimente u
probnom podru ju u Nevadi?
TOM: Sada postoji ukupno dvanaest razli itih skupina — fizi kih civilizacija —
koje su došle na planet Zemlju zbog istraživanja okoliša. Nisu sve dobronamjer
ne. Vije e je reklo da moram biti jasan. Sve one ne vrše eksperimente.
BRIAN: ini se da se ljudi na Zemlji nalaze na rubu otkri a odre enog dijela teh-
nologije s njihovih vozila kojima su došli ovdje. Ho e li se pokušati sprije iti upo
treba i razvoj tih otkri a?
TOM: Misliš na upotrebu i razvoj od strane druge civilizacije ili od onih pripad
nika anti-ljudi na planetu Zemlji?
BRIAN: Govorim o otkri ima do kojih su došli fizi ari, ovdje na Zemlji. Pitam s>
ho e li izvanzemaljci na bilo koji na in sprije iti njihova nastojanja?
TOM: To nije svrha onih koje nazivate »izvanzemaljcima«. Zašto su oni izvan
zemaljci?
JOHN: Pa, to je, jednostavno, rije koju koristimo za sve što ne potje e sa Zemlje
TOM: Da.
JOHN: Kažeš da to nije njihova svrha, bi li mogao re i koja je, zapravo, njihova
svrha?
TOM: Postoji nekoliko svrha. Oni koji su dobronamjerni rade na spre avanju
potpunog uništenja planeta Zemlje, nadgledaju te pokušaje i, ako bude potreb-
no, sprije it e potpuno okon anje. Jer, ako se zaista dogodi okon anje, trebat e
toliko mnogo vremena za ponovni po etak da on uop e nije ni mogu . Situacija
na planetu Zemlji ujedno je i takva da bi njezina razornost stvorila energiju koja
bi mogla ugroziti druge sustave Svemira. Postoje, tako er, oni koji bi željeli do i
ovdje jer su zapo eli razaranje svog vlastitog fizi kog planeta i traže mjesto na
koje bi se premjestili. Stoga eksperimentiraju na ovje anstvu i životinjskom svi-
jetu, ispituju i dostupne mogu nosti.
BRIAN: Što e se dogoditi ovjeku koji nam je ovo rekao, ho e li on biti, na neki
na in, kažnjen ?
TOM: Kao što je vama na planetu Zemlji poznato, zemlja koja se zove Sjedinjene
Ameri ke Države stvorila je medu svojim ljudima jednu tajnu situaciju koja se ne
može otkriti — oni nisu otkrili injenice. Stoga e se njemu na sve na ine po-
kušati nanijeti nepravda. Ako na vašem planetu Zemlji do e vrijeme kad e ljudi
funkcionirati kao ujedinjena sila protiv onih filozofskih uvjerenja koja nisu is-
pravna — kao što je uništavanje ljudi koji govore istinu — onda e se ljudi u to
uklju iti, a ako se uklju i dovoljno ljudi, oni ih ne mogu sve kazniti.
JOHN: Da dovoljno ljudi zna za to, to bi, u nekom smislu, njega štitilo.
TOM: Prosvjedom. Da.
JOHN: Amerikanci koji rade na mjestu na kojem je on radio, koji je njihov motiv
za rad s tim izvanzemaljcima — kako ih mi nazivamo?
TOM: Govoriš o vodstvu, ne o drugima?
JOHN: Govorim o ljudima u Nevadi, tamošnjim znanstvenicima i vodstvu: njih,
vjerojatno, zanimaju vojne svrhe, ili što?
TOM: Postoje oni koje zanima boljitak ovje anstva, a postoje i oni koji su uveli-
ke zabrinuti zbog drugih »izvanzemaljaca« koji dolaze na planet Zemlju, stoga
traže tehnološke informacije za zaustavljanje njihovog dolaska.
BRIAN: Shva am. Ho e li nastojanja da se shvati tehnologija izvanzemaljaca biti
uspješna?
TOM: Ona su tik pred dovršenjem.
BRIAN: Je li tehnologija u vozilima izvanzemaljaca ista kao zgusnuta nabijena teh-
nologija za koju ja znam?
TOM: Nalazi se u tom podru ju. To su dva polariteta koja se to no preklapaju i
prekrivaju, a svaki od njih puni drugi. To je »kako na nebu, tako i na zemlji« kao
i s amblemom Huve — šestokrakom zvijezdom, shva ate li?
JOHN.- Da, Davidova zvijezda sastoji se od dva trokuta.
TOM: Umjesto odbijanja magnetskim nabojem, to je privla enje magnetskim na-
bojem.
RRIAN: ini se, onda, da vozila izvanzemaljaca funkcioniraju pomo u kontrole
gravitacije.
TOM: Što je povezano s pražnjenjem magneta. To je povezano sa stvaranjem
magnetskog polja. To je pražnjenje, kad oslobodite magnet. Kad funkcionirate s
magnetom, sve stvari privla ite k sebi. Kad znate kako posti i pražnjenje, pogon
je onda obrnut. Upravljanje i osloba anje gravitacijskih polja povezano je s ma-
gnetskim poljima.
DRIAN: U svim opisima nema ništa o magnetskim poljima, u njima se navode
gravitacijska polja, koja su druga ija, i navodi se da im je potreban poseban ele-
ment, element 115. Znaš li što je 115?
TOM: Onaj koji osloba a magnetsku privla nost.
JOHN: Zna i li to da kad se služiš rje ju »magnetsko«, da je to isto kao i kad se mi,
ovdje, služimo izrazom »gravitacijsko«?
TOM: Ako imate privla nost, energetsko polje koje održava vaš planet Zemlju,
to je magnetsko.
JOHN: U redu. Služimo se razli itim izrazima.
BRJAN: jedna od stvari koje su se dogodile bila je kad su na polje stavili zapaljenu
svije u...
TOM: Ona je stvorila vakuum.
JOHN: Vremenski vakuum.
TOM: Shva ate li da je, u takvom kretanju, mogu e kretati se brzo? Jer, stvara se
netrenje.
BR1AN: Ne postoji, dakle, akcija/reakcija?
TOM: Postoji sloboda.
BRIAN: Sto misliš, koliko e vremena pro i dok se ne objave nove informacije o tim
vozilima i o...
TOM: Govoriš li o objavljivanju informacija? Oni ne e objaviti informacije.
JOHN.-Jesu li ib i izvanzemaljci zamolili da zataje informacije? TOM: To je
ispravno, oni rade zajedno s njima, JOHN: To je, dakle, potpuno zajedni ki
poduhvat. TOM: U neku ruku da, u neku i ne.
JOHN: Postoji, dakle, neka suzdržanost na obje strane. Zna i li to da i izvanze-
maljci kriju razli ite motive u svezi s ljudima u Nevadi koje si ve spomenuo ?
TOM: Postoje oni koji su radili zajedno s tim manjim civilizacijama, a te su ih
civilizacije po ele kontrolirati. Postoje druge civilizacije koje ne sura uju s ovima
i, zapravo su uništene u fizi kom. Shva ate li to?
JOHN: Da.
TOM: Vlada Sjedinjenih Ameri kih Država i drugi sura uju zbog straha.
JOHN: Pa, to je i moje sljede e pitanje: postoje li druge skupine izvanzemaljaca
koje, na sli an na in, sura uju s bilo kojom drugom vladom ? U drugim dijelovi-
ma svijeta?
TOM: Doga aju se mnoge posjete, fizi ke pojave i zbivanja koja su kanalizirana
prema Sjedinjenim Ameri kim Državama, a i u Rusiji pokušavaju u istraživa-
njima sura ivati sa Sjedinjenim Državama.
JOHN: Nastavlja li se, dakle, taj projekt u ovom trenutku u Rusiji, ili je to nešto
što se dogodilo u prošlosti i više ne postoji?
TOM: Postoji razmjena informacija sa Sjedinjenim Ameri kim Državama.
BRIAN: Jesu li izvanzemaljci koji su uklju eni u eksperimente u Nevadi — jesu li
oni uklju eni u bilo kakve genetske eksperimente na ljudima?
TOM: To su oni koji, uzimaju i uzorke tkiva za uzgajanje, žele saznati mogu li
postojati na planetu Zemlji.
BRIAN: Dakle je ova ista skupina koja je nabavila vozila uklju ena i u genetsko
istraživanje?
TOM: Ako želite koristiti tu terminologiju, da. Mi vam želimo re i, budite izuzet-
no oprezni.
BRIAN: Baš je to moje sljede e pitanje. Je li opasno ustrajati u pokušaju da se o
tome sazna nešto više?
TOM: Važno je upijati, nalaziti se u stanju promatranja, ali i biti vrlo oprezan. A,
budite oprezni i kad se uklju ite u dobivanje informacija od drugih. A, budite
oprezni prema bilo kojem obliku koji vi nazivate Retikulum, na vašoj Mlije noj
stazi. Budite oprezni prema onima koji kažu da dolaze otuda.
JOHN: Na kojoj se razini ovaj projekt kontrolira u Sjedinjenim Državama?
TOM: Na najvišoj.
JOHN: Dakle, od predsjednika nadolje, žarne?
TOM: On nije onaj koji kontrolira, ali vo a države bio je u to uklju en u prošlo-
sti, to je izuzetna stvar. (Ovaj se razgovor vodio 1990. godine).
JOHN: Dakle je C. I. A. ona koja kontrolira projekt?
TOM: Taj izraz nije to an. Nije stvar u obliku. To je tvorevina elementa koji se
nalazi iznad toga. Ono što je važno je da vi po nete shva ati implikacije.
U prošlim vremenima, ovje anstvo nije shva alo informacije koje smo im
davali o civilizacijama i Vije u devetorice. Sada je važno razumjeti, i znati da ono
što je zapo elo u prošlim vremenima zaista postoji, i nastavlja se, i vrijeme je da
ovje anstvo sazna važnost ove informacije, ali u vrijeme kad bude mogla posto-
jati izravnost, bez uplitanja vlada ovje anstva.
STEVE: Želio bih da nam govoriš o jednoj stvari koju si isticao sredinom sedamde-
setih godina: u to se vrijeme uvelike isticala pojava bi a koja bi intervenirala u
kriti nim svjetskim situacijama, a to se nije dogodilo. Možda neko kratko objaš-
njenje o tome zašto se to, u to vrijeme, toliko naglašavalo i bi li to još uvijek
moglo postojati kao opcija?
TOM: Postojala su vi enja drugih civilizacija, od kojih sva nisu bila korisna za
planet Zemlju, a postojao je i dodir s nekolicinom ljudi koji su imali vlast u ra-
zli itim zemljama vašeg planeta Zemlje. Postojao je, tako er, sporazum izme u
nekolicine zemalja o tome da se ne dozvoli javno objavljivanje informacija o to-
me, a i da se uklone dijelovi njihovih razornih protivni kih naprava, zbog straha
od drugih civilizacija koje bi se mogle probiti na planet Zemlju. Oni koji nisu
cijelo vrijeme donosili korist ovom planetu Zemlji, tako er su sklopili sporazum
s nekim zemljama na planetu Zemlji, iz straha od odmazde.
JOHN & STEVE: Odmazde?
TOM: Odmazda: Dvadeset i etiri civilizacije i oni s kojima smo mi povezani,
došle bi da se planet Zemlja nalazi na rubu uništenja od strane tih manjih civili-
zacija. One žele planet Zemlju održati u njezinom sadašnjem stanju, jer ga i one
smatraju sredstvom za sebe. Dvadeset i etiri civilizacije tako er ne bi dozvolile
da one potpuno nadvladaju, ali ovje anstvo mora imati svijest o postojanju
Dvadeset i etiri civilizacije, i onih koji zajedno s njima rade, ali i o postojanju
ovih drugih. Onda može postojati ispravni osje aj procjene prilikom primanja
informacija o izvanzemaljcima. Oni iz drugih, manjih civilizacija tako er ekaju
povoljan as, jer igraju igru sa ekaj i vidi. Pitali ste o pristajanju za koje smo
spomenuli da se dogodilo u vašoj godini 1976: ono nije odgovaralo Dvadeset i
etvorici, jer nismo željeli snositi odgovornost za uzajamna fizi ka djelovanja
koja bi Zemlju uništila zaga enjem: ovje anstvo je ve dovoljno uništava za-
ga enjem. Je li to jasno?
STEVE: Mnogo toga je jasnije, ali nije mi jasno kako bi zaga enje bilo prouzro eno
intervencijom...
TOM: One manje civilizacije koje promatraju planet Zemlju, koje su ostvarile
dodire s vladama, i koje dijelom postoje na planetu Zemlji i nalaze se u ovom
podru ju, imale bi ratne sukobe s Dvadeset i etiri civilizacije ili s onima koje
rade s njima: stoga bi to zna ilo postojanje razornog sredstva u atmosferi planeta
Zemlje. ovje anstvo u svom velikom strahu ne bi priznalo ili shvatilo da postoje
i oni dobronamjerni.
JOHN: jer bi vidjeli samo dvije skupine...
TOM: Uništenje
JOHN:... koje jedna drugu uništavaju.
TOM: To je to no i to bi, onda, stvorilo užasno uništenje zaga enjem u nekim
dijelovima planeta Zemlje. Ovog puta moramo izna i drugi na in za uklanjanje
tih drugih.
STEVE: ini se da ima nekih naznaka o tome da se nekoliko pristajanja zaista i
dogodilo...
TOM: To je to no, to zna Rusija, vlada Sjedinjenih Ameri kih Država i druge
zemlje koje komuniciraju s ove dvije zemlje. Ta su pristajanja pomogla u okon a-
nju njihovog me usobnog nekomuniciranja jer su znali da sada moraju po eti
zajedno djelovati. Govorimo o onima koje vi nazivate »velikima«.
JOHN: Dvije supersile (ovo se odvijalo 1990. godine).
TOM: Jer su znale da ne bi mogle preživjeti ako ostanu razdvojene.
STEVE: Je li to zbog toga što su svoja otkri a protuma ile kao opasna za Zemlju?
TOM: Da.
STEVE: One su izvanzemaljske civilizacije smatrale neprijateljom.
TOM: One koje su me usobno djelovale, da.
JOHN: Ono što ti kažeš je, dakle, da civilizacije koje su došle na Zemlju, nisu došle
i dozvolile sebi da budu... da voljno uzajamno djeluju. To je u injeno uz neku
napetost i sukob, na primjer, u Sjedinjenim Državama?
TOM: To nije ono što smo mislili. Oni koji su u dodiru s tim vladama, i s onim
vozilima kojih su se te vlade do epale: neki od tih doga aja su slu ajni, neki su
namjerni, ali oni su se, davaju i, pokušali ulagivati, a »veliki« su odlu ili da se
moraju povezati, jer nisu sigurni u motive tih civilizacija. Njihovi motivi nisu
dobronamjerni, a izvršili su i neke otmice.
JOHN: Odveli su, oteli nekolicinu ljudi.
TOM: To je to no. »Veliki« s planeta Zemlje odlu ili su se povezati tako da bi
mogli održavati zajedni ki front.
JOHN: Da, dakle, ono što zapravo ho eš re i je da su Dvadeset i etiri civilizacije
odlu ile ostati po strani tako da se ne miješaju s tim drugim silama, ni u mislima
ljudi, niti u stvarnom sukobu.
TOM: To je to no.
JOHN: Da, u redu. Stoje sljede e?
TOM: Ako oni mogu utjecati na Polumjesec (islamske zemlje) — zbog toga zemlja
koja se zove Sjedinjene Ameri ke Države pokušava promijeniti tu situaciju —
ako oni uzmognu aktivirati Polumjesec ili prouzro iti srdžbu, onda oni mogu
stvoriti podvajaju u situaciju na planetu Zemlji. A manje civilizacije onda se pre-
mještaju na položaj koji može stvoriti još više pustošenja.
 Mi iz Vije a devetorice, vi morate shvatiti da mi moramo djelovati na na in
koji ne donosi strah od pustošenja. Važno je da ovje anstvo zna da postoje dru-
gi koji im žele dobro i koji samo žele pomo i u uzdizanju planeta Zemlje. Mi
ne emo dozvoliti uništenje planeta Zemlje, ali ovje anstvo mora po eti sebi po-
magati i donositi odluke temeljene na opstanku planeta Zemlje.
STEVE: Ono što govoriš su i dobre i loše vijesti, jer smo 1988. godine mislili da je
»me usobno približavanje« velikih sila ozna ilo razvoj i podizanje svijesti i savje-
sti, a vjerojatno i ulazak razboritosti u me unarodne poslove...
TOM: Tog je puta prijetnja silom dovela do me usobnog približavanja: premda
nije važno je li to bila sila ili spremnost, jer u zajedništvu su postali partneri protiv
druge prijetnje koja može dovesti do uništenja, i u zajedništvu su jedni druge
doživjeli kao ljudska bi a — a to je koristilo planetu Zemlji.
MIKI: Da li bi nam mogao nešto re i o okolnostima u kojima e se dogoditi veliko
pristajanje Dvadeset i etiri civilizacije na Zemlju?
TOM: Ako bi postojao imperativ za pristajanjem zbog nekog velikog uništenja na
planetu Zemlji, onda bi civilizacije nagrnule u velike gradove da one koji su na
vlasti navedu da zaustave uništenje. Postoje oni u atmosferi Zemlje i oni u blizini
vašeg planeta Zemlje koji bi se brzo u inili vidljivima ako bi to postalo nužno.
Altea kaže da vam kažem da su planovi za pristajanje trenuta no na ledu, jer bi
sada to stvorilo veliki kaos — jer se još nije stvorio dovoljan postotak ovje an-
stva koji bi prihvatio postojanje civilizacija, a i zbog toga što ne želimo biti uzro-
kom ratnih napada ljudi na posjetitelje iz civilizacija. Uvjeravamo vas, me utim,
da ako se planet Zemlja nade u blizini velikog uništenja, civilizacije bi došle i
zaustavile ga.
MlKI: Da li bi se pristajanje dogodilo samo u slu aju velike opasnosti za ovaj svi-
jet?
TOM: Dogodilo bi se kad oni na planetu Zemlji ne bi osje ali potrebu da napad-
nu ili ako bi se planet Zemlja našao u velikoj opasnosti — onda e se to u svakom
slu aju dogoditi. Ali, sada se oni drže po strani, da. Objasnit u vam pristajanje i
što ono zna i za vaš planet. Naša e vam tehnologija, kao prvo, pomo i da shva-
tite kako uzgajati vaš biljni svijet, vašu stoku, kako o istiti vašu vodu i kako po-
di i vibraciju duša — da ih izvedete iz tame. Kad mi kažemo »tama«, mi ne misli-
mo na negativnost, ve na istinsku tamu, u kojoj ljudi ne vide i ne shva aju koz-
mi ko. A oni, tako er, ne shva aju da, kad mrze i kad su ljuti, to stvara problem
za Svemir. Samo podizanjem razine ovog planeta i razine svijesti ovog planeta,
usavršavanjem ljubavi i usavršavanjem jezgre koja postoji u svakom ljudskom
bi u, možemo i i naprijed i usavršiti i druge planete u galaksijama. Ovaj planet
jedan je od najnižih na koji duša dolazi, da bi nau ila lekciju. Tragedija leži u
gusto i ovog planeta — on je poput blata, on je ljepljiv, i ova su bi a zarobljena
u toj ljepljivosti. Mi namjeravamo podi i razinu ovog planeta uz vašu pomo , što
e ovaj planet u initi lakšim planetom. Energija koja e onda stizati s ovog pla-
neta bit e odašiljana u Svemir i pomo i e u podizanju razine svijesti i razine
drugih planeta. Shva ate li to na elo?
ANDREW.- Da. Ho e li ishod toga biti nova znanost za koju si jednom rekao da
nam je dajete?
TOM: To je istina. Dogodit e se mutacije. Vaš e planet, tako er, biti podignut
do onog tipa vibracija u kojima postoje fizi ki odnosi, ali oni ne e biti najvažniji.
Ova e energija biti pokrenuta da bi se o uvao ovaj planet. Mi nemamo primjed-
be na spol i nije naše da brinemo glede vaših fizi kih odnosa — mi shva amo
nužnost fizi kih odnosa. Ali, mi govorimo o podizanju razine vibracija, tako da
se energija ne rasipa u fizi kim odnosima. Ova nova bi a koja dolaze na vaš pla-
net i koja se ra aju na vašem planetu, i djeca koja u sebi imaju »sonare« (ultraz-
vu ni lokator koji služi za osluškivanje zvukova ispod vodene površine i za od-
re ivanje položaja podmornica i brodova, prim. prev.)... Pokušao sam re i ime-
na razli itih galaksija i planeta s kojih ova bi a dolaze da bi pomogla Zemlji, ali
ta je imena jako teško izgovoriti na vašem jeziku.
ANDREW: Uh, hvala...
TOM: Uznemireni ste zbog ne ega...?
ANDREW: Ne, nismo. Jednostavno znam da je ono što kažeš prekrasno i jasno
odzvanja, a to je kao da te nešto oborit
TOM: Da, shva am.
ANDREW: Da li bi nam samo mogao jednostavno opisati pristajanje?
TOM: Pristajanje se ne bi dogodilo u cjelini u jednom trenutku. Zapo elo bi i
devet bi se dana pristajanje odvijalo na cijelom planetu. Dogodilo bi se vizualno
pristajanje, uz mnogo razli itih tipova posada, ali prije no što bismo pristali, isi-
javali bismo zraku koja bi u ljudima poništila strah. Filmovi i knjige zasadili su
sjeme našeg prepoznavanja i ljudi e se sjetiti. A ova energija, zraka koju odaši-
ljemo, do i e iz ove energije sjemena koja je ve zasa ena.
JOHN: Shva am da se važni duhovni doga aji koji se s vremena na vrijeme do-
ga aju na Zemlji mogu dogoditi u mnogim razli itim oblicima. Je li oblik pri-
stajanja izabran zbog odre ene vrste vjerovanja i shva anja koje ljudi imaju u ovo
posebno vrijeme, u svemirskom dobu... ?
TOM: ovje anstvo sada izlazi iz istinski mra nih doba ovog planeta i sada po-
staje svjesno postojanja drugih oblika života u drugim dijelovima Svemira. A o-
vje anstvo sada po inje shva ati da postoji više od njega samoga. Ljudi su uvijek
pretpostavljali da netko tu sjedi i brine o svim njihovim problemima. Ali oni su
kroz svoj ego tako er pretpostavljali da su oni jedino postojanje koje je važno
onome koga su oni nazivali Bogom i da se Bog jedino o njima brine. Ljudska bi a
sada moraju pogledati unutra i po eti shva ati da postoje drugi oblici života i da
se Svemir ne okre e samo oko ovje anstva.
JOHN: Bi a koja bi mogla do i u jednom takvom pristajanju, bi li ona ostala na
Zemlji da ljudima budu u itelji... ?
TOM: Bit e nekih koji e ostati, a bit e i onih naših koji e samo nastaviti, jer e
ovaj planet onda po eti evoluirati u istinskom smislu te rije i. Mi emo onda
mo i nastaviti s radom u drugim podru jima. Ovo je važan projekt, a za njega je
bilo potrebno mnogo stotina i tisu a vaših godina i mnogo energije.
JOHN: Bi a koja e ostati, ho e li ona zajedni ki predstavljati Krista ili e Krist biti
jedan od njih?
TOM: Morate zapamtiti da svi vi i svi mi imamo Krista u sebi. To e biti kolektiv-
na svijest.
ANDREW: Da, ne e biti velikih pojedina nih li nosti koje bi...
TOM: Vi ste svi vode i mi smo svi vode.

U sljede em razgovoru, Tom se služi rje ju »katastrofa«, a — kao i s mnogim rije-

ima iz našeg jezika — i njezino je zna enje postalo ograni eno. Osim uobi aje-
nog tuma enja »nesre a«, u rje niku Oxford English Dictionarv stoji da katastrofa
može zna iti i: »prevrat« ili »iznenadni preokret« ili »promjena koja proizvodi ko-
na ni doga aj u drami«. U geološkim terminima to može zna iti »iznenadna i nasil-
na fizi ka promjena«; »doga aj koji proizvodi obaranje poretka ili sustava stvari«.
Ovaj razgovor postaje, dakle, prili no raznolik u zna enju kad se prisjetimo svih
nijansi zna enja te rije i. Tom možda katkad ima poteško a s izgovorom, ali nikad
ne izabire krivu rije i ako i do e do nekih vokabulamih problema, on uvijek naz-
na i kad rije nije onoliko opisna koliko bi on volio da jest.

TOM: Priprema Dvadeset i etiri civilizacije u prikupljanju snaga sastoji se od

osvješ ivanja i poticanja ljudi na planetu Zemiji, od pokušaja spre avanja ve ih
poteško a. Nije nužno da se apokalipti ka proro anstva ispune, ako oni koji po-
stoje na planetu Zemlji imaju svijest i razumijevanje. Ali, tako er, ono što se
nalazi u proro anstvima — poput Knjige otkrivenja — mogu modificirati samo
duše koje postoje na planetu Zemlji. Zapamtite ovo: bez meditacije, bez ljubavi
za ovje anstvo, bez molitvi, bez ljubavi za planet Zemlju, mogu se dogoditi
mnoge ozbiljne katastrofe. Ali, molitvom i ljubavlju mogu e je olakšati pritisak.
Kad na planetu Zemlji do e vrijeme odluke, cijeli e Svemir raditi zajedno s o-
vje anstvom na ublažavanju pritisaka nad planetom Zemljom. Ali, ako u vama
ljudima, a mi govorimo svima vama, ako vi stvorite veliki strah, onda ete time
poništiti dio onoga što civilizacije pokušavaju u initi — sprije iti katastrofu. Mo-
gu e je u potpunosti sprije iti katastrofu, i mi se želimo nadati da bi se to moglo
u initi. Ali, postoji vjerojatnost da katastrofa ne e biti u potpunosti poništena,
jer, postoje oni koji vam se protive, koji rade na kontroliranju planeta Zemlje.
ANDREW.- Što bi u Knjizi otkrivenja odgovaralo onome što se upravo sada doga a
u svijetu?
TOM: Ovo je po etak posljednjeg pe ata, da. To bi moglo podrazumijevati uniš-
tenje, ako se ne ostvari ono na emu civilizacije i svjesni ljudi na Zemlji rade, ali,
s druge strane, to podrazumijeva da iz civilizacija stižu blagoslovi na planet Zem-
lju. Shva ate li?
ANDREW: Da, shva am dvostruke naznake — ovisi o tome kako e sve na kraju
ispasti, u smislu energije koju u to ulažemo...
TOM: Sigurni smo da e ono što mi želimo biti postignuto. Tako da e vaš an eo
iz Knjige o Huvi prosuti blagoslove iz civilizacija, pa e, onda, vode vaših vlada,
vode vaših društava i vaših religija morati postavljati pitanja o tome otkud to
dolazi, to obilje energije. Da.
Ako Dvadeset i etiri civilizacije masovno pristanu na vaš planet Zemlju, ne-
e biti nikoga tko e posumnjati u u enja koja one donose. Ne e postojati nijed-
na osoba koja bi imala pitanje, jer e posjedovati razumijevanje koje dolazi iz
onoga što vi nazivate Bogom. To je pozitivno i korisno. Ali... Ako ovje anstvo
prouzro i svoje vlastito istrebljenje, onda e se milijarde duša na i zarobljene
unutar Zemljanih sfera u razdoblju od mnogo milijuna vaših godina.
Izazivanje uskih grla ve je zaustavilo rast Svemira. Nije nužno da civilizacije
imaju utjecaj, jer nije vrijeme da ovje anstvo do e do rješenja u sebi, samo, bez
pomo i. Civilizacije dolaze, dakle, s velikom ljubavlju da bi pomogle ljudima na
planetu Zemlji. Pomažu i njima pomažu sebi. Da.
IAN: Bi li mi mogao re i kako oni to planiraju provesti? Pomo i ovjeku da ustane
i duhovno poraste? Što planiraju u initi ako do u?
TOM: U svakoj civilizaciji postoji razli ito o itovanje ljubavi. Altea e se baviti
tehnologijom, donosit e znanje o nerazornim tehnologijama, koje rade u skladu
s prirodom planeta Zemlje — pomo i e u stvaranju proizvodnje bez uništenja.
Aragon e do i sa znanjem, mudroš u i sposobnoš u osloba anja od pore-
me aja i boli unutar fizi kog tijela, jer je Aragonov interes u tome da se ljudska
bi a oslobode stega koje proisti u iz utjecaja fizi ke boli — takvo olakšanje može
osloboditi um. To ne zna i da ne e biti patnje, jer e postojati oni koji e odabrati
patnju, ali onima kojima je ovje anstvo nanijelo patnju i bolest, a da to nije bio
izbor njihove duše, njima se može pomo i, dati takvim dušama prigodu da izvrše
ono što je bio njihov pravi izbor.
Ašan e probuditi kreativnost u ljudskim bi ima na planetu Zemlji i kroz
veliku glazbu i veliku umjetnost obrazovat e ih glede mogu nosti Svemira.
S velikom ljubavlju Huve Nazare ani dolaze da bi planetu Zemlji donijeli
ljubav. Oni e postaviti sustav pomo u kojeg e zapo eti podu avati ljude o tome
što moraju u initi za sebe da bi pomogli planetu Zemlji i dušama koje su zarob-
ljene. Oni e objasniti sustave Svemira. Ali, što je najvažnije, oni e ljudska bi a
u initi svjesnima da oni sami ne kontroliraju Svemir, da nisu sami kao bi a i da
moraju biti odgovorni ne samo za sebe i za planet ve i za Svemir. Jer, ako o-
vje anstvo prouzro i uništenje svog planeta, ono je onda odgovorno za milijune
duša. I opet, najvažnije: oni e u ljudska bi a usaditi spoznaju da život ne prestaje
nakon smrti fizi kog tijela, tako da ne možete pobje i od posljedica onoga što ste
u inili. To je najvažnije.
IAN: U redu. Ako, dakle, civilizacije pristanu, ho e li one to u initi zajedno, su-
ra uju i kao jedno ili e raditi zasebno? A, ako budu radili izravno s ljudima, ho e
li ljudi na ovoj dimenzionalnoj razini biti svjesni da se s njima radif
TOM: Postoje civilizacije Dvadeset i etvorice, a postoje i one koje rade u službi
Dvadeset i etvorice. One e raditi uskla eno, zajedno, da bi ovjeku pokazali
nužnost suradnje naroda i civilizacija. Postojat e neki koji e do i prvi, nakon
njih drugi, i onda e oni raditi zajedno. Oni koji ne sura uju, a to je klju za vas,
takvi ne dolaze od nas. Svjesni ste da e postojati protivnici koji e tako er po-
kušati do i, shva ate li?
IAN: I ja tako mislim, ali bih volio da mi se nešto pojasni. Jesu li oni iz drugih
civilizacija ili oni mogu tako er potjecali iz iste Dvadeset i etiri civilizacije?
TOM: Oni nisu iz Dvadeset i etiri civilizacije. Oni su drugi. U odgovoru na vaše
pitanje — nismo još u potpunosti odgovorili na vaše pitanje — ljudi e biti svjesni
onih iz civilizacija. U mnogim slu ajevima u po etku ljudi ne e znati, ali postojat
e oni koji e znati, a pomo u njih, svi e znati da znaju tko i što smo mi.

I opet, u drugoj prigodi...

MIKL Ako se dogodi pristajanje Drugih, pod ime mislim protivnika, postoji li
na in da ih mi odmah prepoznamo?
TOM: Postojat e metoda. Ako bi došlo do pristajanja koje nije izvršeno s do-
brom motivacijom, ono e imati negativan ishod. Zapamtite ovo: po njihovim
ete ih djelima prepoznati. U svakoj pojedinoj situaciji znat ete, jer oni ne mogu
sakriti svoje pokušaje da steknu vlast i nadmo . Oni ne dolaze u blagosti, oni
dolaze u nadmo i.
MIKI: Postoji li na in na koji se mi možemo zaštititi od negativnih energija?
TOM: Ako svaka pojedina osoba, zajedno s drugima, u svakoj obitelji, skupini i
zajednici, misli na druge s ljubavlju, odanoš u, sa željom za dobrobiti svakog
pojedinca, to je vaša zaštita — jer ta energija onda postaje kugla, budu i da sva
energija koja je kolektivna postaje kuglom, to je vaša zaštita od negativnog utje-
caja. Vi ste krug svjetla: mi promatramo, mi vidimo vaš motiv. Vaša motivacija
je uvijek vaša zaštita, da.
IAN: Želim te upitati o Huvi. Jednom ranijom zgodom sam te zamolio da odrediš
kojim e se podru jima rada civilizacije baviti ako do u, a ti si izjavio da e Huva
donositi ljubav. Pitam se možeš li mi dati pobliže odre enje onoga što si mislio
pod tom ljubavlju i što e civilizacije initi da bi postigle taj cilj?
TOM: Shva ate li narav ljubavi u vašem ljudskom svijetu? Postoji ljubav koja je
posjedni ka, prakti na. U slu aju Huve, ti ljudi koji e s njom do i u dodir ne e
mo i isprve prepoznati pravu snagu i energiju ljubavi. Jer, taj e im dodir donijeti
bu enje, i otvaranje njihovih srca, da bi shvatili da je ljubav svedavaju a, da nije
sebi na, ne posjeduje, nema ega i proizlazi iz želje za davanjem, za donošenjem
mira svima. Huva e to posti i. Kad oni koji se nalaze u dodiru s njome, iskuse
osloba anje ljubavi, oni e, zauzvrat, mo i osloboditi ljubav drugih. Imali ste u
svom postojanju iskustvo naj iš e ljubavi, ali za vas to traje tek trenutak. Huva e
u initi da to ne potraje tek trenutak ve tijekom cijelog postojanja. Ljubav je
jedina stvar, ona nadvladava. Govorimo o istinskoj ljubavi za sve.
Ovo se ti e znanja i mudrosti jer me u njima postoji razlika. Mudrost se ne
može prenijeti, jer u mnogo prilika mudrost zvu i poput budalaštine, jer ne po-
stoje rije i za prenošenje mudrosti — ona je upu enost. To je gotovo isto kao i
ljubav. Teško je prenijeti što je ljubav, ili koji je osje aj povezan s mudroš u i
upu enoš u. Huvidi e to donijeti. Ali, ljubav tako er zna i ne davati za svoje
zadovoljstvo: ljubav je i snaga, ona je disciplina, za dobrobit samog sebe i drugih,
ali ona je uvijek ljubav.
IAN: Kako e oni to posti i?
TOM: Postoji isijavanje koje dolazi od onih iz civilizacije Huva, ali dolazit e i od
vaše bra e iz mora (dupina), jer njihova je energija najve a, a u vodi se može
osloboditi. Shva ate li da je ljubav najmo nija energija?
IAN: Da, shva am. Još jedno, posljednje pitanje: ako do u, ho e li to biti u obliku
koji nalikuje našem ljudskom? Ili, ho e li oni biti druga iji od ljudskog tijela?
TOM: Oni e biti druga iji od ljudskog tijela, jer, postoji ono što šija iz njih, što
e svatko vidjeti. Sve fizi ke civilizacije imaju oblik tijela sli an onome što vi
nazivate vašim ljudskim oblikom, jer je u svim civilizacijama prirodno imati obli-
ke nogu, ruku i trupa, jer je u fizi kom obliku lakše funkcionirati na fizi kom
planetu. Ali, stupanj sjaja je onaj koji ima veliku snagu: ono se ne rasipa u vašoj
gusto i ve je ono oplemenjuje, da.
IAN: Da. Jesam li dobro razumio da taj sjaj nalikuje onom kojeg vi amo na slika-
ma Isusa?
TOM: Isus je s Huve, zar ne?
JOHN: Sada (1979.) shva am da je pristajanje koje je 1976. godine moglo posto-
jati kao mogu nost izgubilo na važnosti. Volio bih da mi razjasniš koja je vaša
sadašnja misija,
TOM: Nije se, zapravo, dogodila velika promjena. U po etku, mi smo vam dono-
sili vijesti o tome da je za one koji žive na vašem planetu Zemlji važno da posje-
duju znanje o postojanju drugih civilizacija, i razumijevanje, pa ak i vjerovanje
u to da postoje oni koji su vam uvelike spremni pomo i. Vaš planet Zemlja i dalje
je usko grlo, to se nije promijenilo, niti to da su oni koji žive na Zemlji nju uvelike
zagadili: ako se želite prisjetiti, mi smo uvijek smatrali da civilizirani svijet to
mora prihvatiti, da bi sprije io velike katastrofe i neda e za vas i za civilizacije
koje e do i na vašu Zemlju.
 Želimo vam re i nešto o važnosti izraelskog naroda, ne zbog njihove vlastite
važnosti ve zbog toga što su oni mikrokozmos: sve dok oni ne budu mogli do i
do unutarnjeg mira, razumijevanja i otvorenosti, planet Zemlja ne može posti i
napredak. Naš cilj i cilj civilizacija nisu se izmijenili.
JOHN: Kad kažeš da je važno da ljudi znaju za postojanje drugih bi a, je li važno
i to da oni trebaju o ekivati dolazak tih bi a?
TOM: Zapravo je neizbježno da e u odre enom trenutku do i do posjete vašem
planetu Zemlji. Željeli bismo da do toga do e s rukama otvorenima na pozdrav.
Objasnili smo da, ako bude potrebno zbog neke velike nesre e, posebno ratne,
pristajanje e se dogoditi da bi se to sprije ilo. Ali, mi bismo više voljeli da se
takvo pristajanje dogodi u otvorenosti, da. Kad bude postojalo prihva anje ma-
sa, tako da svjetske vlade ne budu mogle pokušati napasti civilizacije, evolucija e
se ubrzati.

Opet, 1980. godine, postavljeno je pitanje pristajanja.

JOHN: Još samo jedno pitanje o vremenu u kojem ste planirali intervenirati pri-
stajanjem...
TOM: Objasnili smo da je nužno da civilizirani svijet shvati i prihvati mogu nost
postojanja drugih bi a u drugim dijelovima Svemira, tako da pripadnici tog svi-
jeta ne bi stvorili nesre u, rat, paniku i uništenje samih sebe. Sje ate li se?
JOHN: Apsolutno, da.
TOM: Ako bi postojao pokušaj uništenja vašeg planeta Zemlje, to ne bismo do-
pustili, ali sve dok vi, ljudska bi a, ne budete posjedovali makar najmanje razu-
mijevanje, dolazak na planet Zemlju ne e imati vrijednosti, jer e se ljudska bi a
osje ati zarobljenima ili e biti uništavala ki raspoložena prema onima koje sma-
traju osvaja ima.
Kad do e do trenutka da planet Zemlja — koji je, zapravo, svemirski brod
— bude savršen i kad ga oni koji žive na njemu budu držali u ravnoteži, onda e
se mo i vidjeti Dvadeset i etiri civilizacije i one e, otvoreno i bez skrivanja,
pristati u svojim vozilima. ovje anstvo nas nije spremno prihvatiti bez stvaranja
uništenja. Ako se prisje ate, rekli smo vam da bismo intervenirali ako bi postojala
prijetnja potpunog uništenja planeta Zemlje nuklearnim silama, nismo li? Vlade
ovje anstva nisu nas još spremne prihvatiti bez velikog sukoba. Pomakom
svijesti neophodnim za pretvaranje planeta Zemlje u lagano vozilo, do i e i ovo
prihva anje i razumijevanje drugih civilizacija. Shvatili smo da bi preuranjeno
pristajanje stvorilo veliko neprijateljstvo kao i agresiju, zbog nedostatka razu-
mijevanja. Da.
JOHN: Pripreme u to doba služile su dakle za slu aj da morate intervenirati zbog
eventualnog nuklearnog uništenja, a budu i da je to vrijeme sada iza nas, prema
mojem shva anju, vi ne ete intervenirati dok 75% ljudi ne bude probu eno, je li
to to no?
TOM: To se može promijeniti, pod uvjetom da do e do situacije mogu eg unište-
nja. Postoji, me utim, broj od blizu 60% ljudi u zemlji koja se zove Sjedinjene
Ameri ke Države koji vjeruju u mogu nost postojanja drugih civilizacija. Klju -
no je to da ljudi trebaju shvatiti da e civilizacije do i bez sukoba.
JOHN: Ali, ako je ve ina ljudi na Zemlji ve toliko probu ena, onda jama no ne e
biti nužno obaviti pristajanje, jer e oni, onda, svojom slobodnom voljom mo i
promijeniti stvari na Zemlji?
TOM: To je to no. Ali, nije li korisno za jednu razvijenu dušu da susretne drugu?
M1K1: Pa, da. Zašto nema nikakvog dokaza o bilo kakvom mogu em, pristajanju?
Ako je toliko mnogo NLO-a bilo toliko blizu, zašto nije bilo mogu e dati dokaz,
tako da ljudi budu sigurni?
TOM: Postoji dokaz u vašim Sjedinjenim Ameri kim Državama, postoji dokaz u
zemlji Švicarskoj. Ako mislite na zarobljavanje tijela i zarobljavanje broda kao na
dokaze — jer to bi, vjerojatno, bio jedini prihvatljivi dokaz za narode svijeta...?
M1K1: Da.
TOM: Da netko do e iz srca, s ljubavlju u neku zemlju i da iskora i raširenih
ruku, dogodilo bi se uništenje tog tijela, nije li tako?
JOHN: Da, mislim da bi.
TOM: Time bi se stvorio još jedan niz okolnosti duga u kojima bi planet, onda,
morao raditi.
MIKI & JOHN: Da.
TOM: Mogu li te nešto upitati? Vjeruješ li u Stvoritelja zvanog Bog?
MIKI: Da.
TOM: Možeš li dokazati da Bog postoji?
MIKI: Ne.
TOM: Hvala.
MIKI: Danas smo se nešto šalili... bilo bi dobro da pristanete no as ispred ove
ku e... (smijeh)
TOM: I mi bismo voljeli, ali ako bismo sve to u inili, vi biste se svi...
ISKAEL PopiŠkili od straha.
TOM: Da.
SVI: (Smijeh)
MIKI: Da, i meni se ini!
TOM: To bi bilo dopušteno.
SVI: (Smijeh)
 Drugi

U prethodnom izdanju ovo se poglavlje zvalo »Protivnici«, ali u jednom razgovo-

ru iz svibnja 1994. godine Tom je iznio informaciju da bi bilo bolje služiti se
izrazom »Drugi«, jer on nosi manje zna ajni energetski otisak. A, budu i da je svi-
jest ono što se traži, negativnosti je dostupna manja mo , što joj se manje misli
pridaje.
U ovom poglavlju nalaze se mnogi uvidi koji potencijalno neugodne teme pret-
varaju u izuzetno korisnu vježbu.

TOM: Postoje one skupine, one organizacije, one religije i svi oblici vlada koji na
papiru postavljaju pravila za kontrolu i ovje anstva i njihovih duša. Ipak, o-
vje anstvo se buni protiv zakona. Kad mi govorimo o zakonima, mi mislimo na
zakone koji vladaju Svemirom. To je jedan oblik prirodnog zakona, koji biste vi
nazvali »prijateljskim sporazumom«. Taj se sporazum primjenjuje na planet
Zemlju, kao i na cijeli Svemir. Drugi se ne drže zakona. Oni su ono što biste vi
nazvali kršiteljima zakona Svemira. Oni se ne drže prirodnog zakona, ali postoje
prirodni zakoni koji su, u suštini, jedan oblik discipline za one koji postoje na
Zemlji. Oni su u Svemiru uvedeni jer donose najve u korist svima i zbog toga što
je rad pomo u tih pravila ujedno i proces u enja za dušu. Jer, zapravo, duh nema
pravila ili zakona koji su mu postavljeni da bi ga vodili — pa ipak, bez njih duh
bi bio kao brod na moru bez kormila. Drugi, znaju i daje Zemlja mjesto slobod-
ne volje, ne drže se prirodnog zakona na ovom planetu. Ne možemo vam dati
naša jamstva da ete, stoga, biti u potpunosti zašti eni od utjecaja Drugih, jer mi
se ne miješamo u slobodnu volju ljudskih bi a.
ANDREW; Bi li nam mogao na neki na in opisati kakve su sile Drugih, kakva je
njihova anatomija, njihova psihologija, njihova raspodjela, njihova prisutnost.
Znaš, mi ne znamo ništa o njima, pa bi nam uvelike pomoglo da znamo što su
oni, tko su oni i kako djeluju.
TOM: Prvo nam dozvolite da vam objasnimo kako oni djeluju u fizi kom tijelu.,
Sve što nije dobro u fizi kom tijelu koriste negativne sile. Cilj je biti pozitivno:
uravnotežen, a ne pozitivno neuravnotežen. Kad oscilirate izme u pozitivnog i
negativnog, kad je fizi ko tijelo umorno ili oslabljeno, negativne sile mogu po-
kušati iskoristiti vaše fizi ko bi e, ak i ako je uravnoteženo, da bi stvorili ne-
sklad, da bi uznemirili i izbacili iz ravnoteže. Tako i oni, dakle, pokušavaju isko-
ristiti ona bi a koja rade s nama: Vaše fizi ko tijelo, zbog svoje gusto e i težine,
ima odre ene stvari koje ono mora držati u ravnoteži. ak i pretjerana izlo-
ženost vašoj elektri noj opremi može donijeti neravnotežu. Zelja, pohlepa i neu-
ravnoteženi osje aji mogu se iskoristiti da bi se narušila ravnoteža i duše onda
postaju zarobljene i moraju se uvijek iznova reinkarnirati. U drugim svjetovima
u Svemiru, oni pokušavaju to isto, ali samo na planetu Zemlji, zbog njegove gu-
sto e, mogu to i posti i. Željeli biste znati jesu li oni naše kopije, nije li tako?
ANDREW: Da,
TOM: Ne, oni nisu naSe kopije. Mi smo u središtu. A mi ne želimo da to zvu i kao
da smo mi savršeni ili kao da smo egoisti ni, ali na svakoj našoj strani postoji
pozitivno i negativno. Pod tim mislim na to da postoji pozitivno koje nije urav-
noteženo i negativno koje nije uravnoteženo. Mi se nalazimo u središtu i mi smo
uravnoteženi. Mi pokušavamo te druge sile dovesti u ravnotežu.
ANDREW: Dobro.
TOM: Zapamtite: oni koji su toliko pozitivni u svojem pristupu da nemaju osje-
aja stvaraju podjednako mnogo problema kao i oni koji žive na pohlepi, ljutnji,
frustracijama i strahovima.
ANDREW: Kakva je, dakle, narav negativnog i pozitivnog? Nije nam sasvim jasna
njihova narav.
TOM: Pokušat emo vam objasniti tako da shvatite, ali nismo sigurni da emo
na i rije i kojima bismo objasnili cijelu istinu: vi ste fizi ka bi a i imate lijevu i
desnu stranu. A bez te lijeve ne biste bili u ravnoteži s desnom i bez desne ne biste
bili u ravnoteži s lijevom. Takva je situacija. One su dio, ali one nisu sve i nisu
potpune. Je li ovo odgovor na vaše pitanje?
ANDREW: Samo još nešto: negativne sile u naravi bi a — jesu li one svjesne, žive
li?
TOM: One žive kao što vi i mi živimo.
ANDREW: Znam da je Sotona jedno od imena voda Drugih. Je li to to no?
TOM: Možemo vam re i da je rije koju si upravo izgovorio vrlo mo na rije i
nesre a je što ljudi na vašem planetu ne shva aju da upotreba te rije i stvara
mnogo poteško a za sve oko sebe. Ipak, istina je ono što si rekao, najstrašnije od
svega je: Zvijer.
ANDREW: Shva am. Moje pravo pitanje i nije bilo to ve , što je protivno toj Zvijeri?
TOM: Zar mi ne razgovaramo s vama? Zapamtite da postoji ravnoteža. Zvijer je
protivna nama, ali ona nije naša kopija, kao nešto »jednako-i-protivno«. Znate
li što uzrokuje »Sotonu«?
ANDREW: Ne, nemam pojma, za mene je to tek rije bez zna enja. Ne osje am je.
Ti mi kažeš da ona zaista ima svoje zna enje u svijetu.
TOM: Ona ima veliko zna enje zbog svoje mo i... To su napasti svijeta.
ANDREW: To zna i posebno za Zemlju ili za Svemir. TOM: Svemir.
ANDREW: Kad kažeš »napasti« ini mi se da to zna i nešto što nije poželjno u
evoluciji?
TOM: To je to no.
ANDREW: Koji bi bili primjeri napasti u kozmološkim razmjerima?
TOM: Na primjer, pogrešno predstavljanje nas, pogrešnom slikom, ili upotreba
našeg imena u laži ili prevari. Nazarenac je bio vrlo tužan zbog stvari koje su
injene u njegovo ime. Mi smo tako er tužni zbog stvari koje se ine u njegovo
ime i zbog upotrebe njegovog imena.
A mi smo tužni i zbog stvari koje se ine u naše ime. Kad to kažemo, kažemo
vam zbog toga da shvatite da su napasti Sotone da hrani ega, da kontrolira poje-
dince najozbiljniji problem na vašem planetu: to je ono što e donijeti uništenje,
ta ežnja za mo i i ežnja za kontroliranjem. A ta je ežnja toliko jaka da, kad se
ne može ispuniti na jedan na in, oni e onda izna i drugi. Ali, kad se služe ime-
nom Nazarenca ili kad nas pogrešno predstavljaju i kad kažu »Ovo radim u ime
Boga«, to je, pak, najgore. Mi znamo što se nalazi u njihovim srcima, a upravo je
Sotona onaj koji ih mami da to ine, zbog kontrole i mo i koju im daje nad
drugim bi ima. Sotona je neuravnoteženo negativno. Je li vam ovo pomoglo?
ANDREW: Da, ovo je. Mislim, na primjer, na ove evangelisti ke sve enike koji uvi-
jek govore o Sotoni, zlu, grijehu, mo i i sli nim stvarima.
TOM: Oni hrane Sotonu. Pogledajte novac, posao koji ga donosi u njihove dže-
pove zbog toga što kontroliraju mase.
ANDREW: ini se da oni prizivaju našu krivnju, da bi im na ovaj ili onaj na in
platili.
TOM: Nama ne možete platiti na vaš na in, i o tome je netko trebao obavijestiti
ovje anstvo. Nama nije potrebno vaših 10%.
GOST: Možeš li mi re i koja pravila ili sporazume vi i Dvadeset i etiri civilizacije
imate s Drugima?
TOM: Mi se s njima ne dogovaramo. Mi imamo pravila za Svemir, a oni se njih
uvijek ne drže.
GOST: Da, ali koja bi to bila pravila?
TOM: Kako da vam to prenesemo? Pokušat emo izna i analogiju: kao što postoje
pravila rata i mira u vašem svijetu, isto je i s civilizacijama.
GOST.- Da, shva am. Pitam je li mogu e nama prenijeti koja su to pravila — to no
odre eno ?
TOM: To su: ne uzrokovati fizi ku bol, uništenje, spletke; ne koristiti snage. Da.
GOST: Nije mi posve jasno zbog toga što mi se sve to ini potpuno nestvarno. Sve
ovo što si upravo spomenuo je, ini mi se, upravo ono na emu se temelji njihovo
postojanje.
TOM: Pravilo je: koristite slabosti — ne snage.
IRENE: Razmišljaju i o Drugima, palo mije napamet da se u potrebi protivnika da
zarobe duše ne nalazi samo želja za uništenjem ovje anstva ve , zapravo jedno
mnogo ve e pitanje koje se ti e mnogih Svemira, je li to to no?
TOM: To je to no, da.
IRENE: Kakva je narav Drugih?
TOM: Sve što poti e iz stvaranja... ne postoji, zapravo jezik kojim bismo to to no
objasnili. Pokušat u još jednom: od sve materije koja je stvorena stvaranjem,
materija protivnika je nalik na antimateriju. Svemir mora imati i materiju i anti-
materiju kao element za potpunu ravnotežu. Ako je jedna od njih izvan ravno-
teže ili je kontrolira negativno, onda Svemir nije u ravnoteži za evoluciju. Drugi
su protivnici života, anatema života.
ANDREW: Je li sastav i narav Drugih na neki na in jednaka i protivna vašem po-
stojanju kao Devetorice?
TOM: To no, to si shvatio.
STEVE: uo sam dvije zasebne izjave u razgovorima o Drugima. Jedna je izjava
bila: »Drugi nisu naše kopije«. Mnogo kasnije, rekao si: »Sotona je druga strana
naše medalje«. Smatram da je ove dvije izjave teško shvatiti i pomiriti.
TOM: Pokušat emo objasniti. Ako se sje ate, objasnili smo vam nas kao stožer. I
objasnili smo vam pozitivno i negativno, nismo li? Ono što vi u vašem svijetu
nazivate »zlom«, nije naša kopija. Kad govorimo o tome da je Sotona druga stra-
na medalje, jeste li spremni uti ono što imamo za re i? Budu i da smo mi na
snazi, onda se na drugom polu nalazi Sotona. Mi pokušavamo ono što je nega-
tivno i ono što je pozitivno dovesti u savršenstvo i ravnotežu. Jer, neophodno je
imati oboje da bi se stvorila savršena cjelina. Ali, na protivnom polu, ono što vi
nazivate Sotonom, ne želi to dovesti u ravnotežu, jer ako, dovo enjem toga u
ravnotežu, duša postane savršena i uzmogne živjeti u slobodi, onda Sotona ne
može živjeti. On postoji i živi samo od duša koje imaju želju za mo i, kontrolom,
manipulacijom i pohlepom.
IRENE: Kad i zašto su Drugi stvoreni?
TOM: Bi li vam bilo dosadno kad ne biste mogli stalno izazivati svoj um?
IRENE: Da.
TOM: Prvo je, dakle, postala misao. Onda nužnost da se ta misao izazove, shva-
ate li?
IRENE: Da.
TOM: To vam je odgovor.
IRENE; O, ima tu mnogo više od toga. Zar ne? Ali, vi želite da ja prvo izna em što
je u meni samoj, zar ne?
TOM: Zajedno i polako, izna i emo.
IRENE: Želim te pitati za an ele. Kad si jednom govorio o tome da an eli nemaju
izbora, jesu li an eli glasnici jedne od Dvadeset i etiri civilizacije?
TOM: Svaka strana ima an ele. IRENE: Ho eš re i i
Drugi, tako er? TOM: Da. Postoje an eli razli itog
izgleda. IRENE.- Kako možemo prepoznati na ijoj su
strani?
TOM: Uvijek tražite zlatno svjetlo. Oni an eli koji rade za evoluciju uvijek isija-
vaju zlatno svjetlo. Oni su glasnici Stvoritelja, oni su glasnici civilizacija i oni
nemaju mogu nost slobodnog izbora.
IRENE: Zašto?
TOM: Jer su oni svoju slobodnu volju dali Stvoritelju.
IRENE: To je, dakle, samo drugi oblik službe?
TOM: Da. Mnogo je istine uništeno da bi se mase držale pod kontrolom. Ljudi,
vladine organizacije i religija ne guše nijednu vrstu stvari osim ako to nije prijet-
nja za njih ili ako to nije istina. Nije li tako?
To su Drugi na djelu, budu i da oni shva aju energije cjelokupnog stvaranja
i kako ih upotrijebiti da bi sebe u inili nalik Bogu, da bi, na taj na in, ovje an-
stvo držali u zarobljeništvu.
JOHN: U ovim danima sve bržih promjena, ini se da na Zemlji postoji negativna
reakcija protiv promjene kao i pozitivan pokret: kakvu nam ti prosudbu o tome
možeš dati?
TOM: Kad se nešto kre e naprijed, sve što postoji želi ostati onakvo kakvo je bilo.
To je element koji se nalazi u ovje anstvu: dio ovje anstva osje a strah, ne
znaju i što donosi budu nost, a i ne želi se odre i onoga što ve pozna. Zbog
toga imate taj aspekt negativnosti. Tako er imate i aspekt negativnosti koji po-
ti e od onih koji se nalaze na vlasti i žele zadržati kontrolu i manipulaciju nad
drugima. Me utim, prema našoj prosudbi, to je ostatak koji se, ini se, vrsto
drži i kad takav njihov život do e u opasnost, taj ostatak održava svoj smrtni
stisak.
RON: Volio bih saznati nešto o energiji Drugih, za razliku od naših vlastitih nega-
tivnosti koje nastaju unutar nas: je li važno mo i razlikovati odakle dolazi ta
negativna energija ili postoji razli it na in za suo avanje s njom, kad se ona poja-
vi?
TOM: Unutar vas — što zna i unutar svega na planetu Zemlji, u razli itim stup-
njevima — postoji odre ena koli ina negativiteta. Recimo da imate crnu mrlju
negativnosti na potpuno bijeloj isto i i onda joj dozvolite da naraste toliko da
razori bjelinu, a ako tu mrlju doživite kao negativnost unutar sebe i prihvatite je
i dozvolite joj da se raširi, i pri tome saznate vlastite strahove, onda bi to bila
korisna negativnost. Ali, ako ta mrlja nadraste razmjere vašeg straha, onda vas to
Drugi pokušavaju izvesti iz ravnoteže. Ako ste ovoga svjesni, zapamtite sljede e:
vi imate ve u mo , jer fizi ki postojite, ali, tako er, ako ste svjesno povezani s
nama, imate još i ve u mo . Kad do ete do znanja, mudrosti i istine, kad se
polako po ne otkrivati sve što postoji u Svemiru, onda e vam oni koji žele kon-
trolirati Zemlju, da bi tako mogli kontrolirati Svemir, po eti pri injavati velike
poteško e. Stjecanje znanja i istine ne olakšava vaš put.
Zapamtite ovo: biti u službi zna i platiti za tu službu. Jer, zapravo, postoje
oni koji bi voljeli ukloniti vašu svijest i vaše znanje. Poštujte ih, nemojte ih ismi-
javati ve budite vrsti u vašoj vjeri i oni vas ne e mo i zastrašiti, niti povrijediti.
Ako vam oni pri ine poteško e, onda ete vi, s vašim umom, vidjeti kako sa
Zemlje u vaše glave nahrupljuje naša ljubav, naše svjetlo i naša radost. Ne oklije-
vajte zatražiti pomo . Nemojte sve ponosno sami initi. Mi vam ne možemo
pomo i ako vi to ne zatražite. Mi se ne miješamo u vašu slobodnu volju. Ali, ak
i sa svom našom ljubavlju za one koji se nalaze u našoj siužbi, i zbog svih duša na
planetu Zemlji, bez vašeg traženja, mi ne možemo pomo i. Nemojte biti ponosni
kao što je planet Zemlja, tijekom ve eg dijela svog postojanja, bio ponosan, dje-
luju i neovisno i žele i sve u initi sam. Upravo je zajedništvo ono u kojem e
planet Zemlja iza i iz svog zarobljeništva — zajedništvo s nama, civilizacijama
koje nam služe i dušama koje se nalaze u službi na planetu Zemlji.
JOHU-, Da su ljudi bili ostavljeni na miru i da ne postoje protivne sile, bi li oni
onda bili skloni initi prave stvari?
TOM: Da. ovje anstvo bi moglo nadvladati svoje vlastite slabosti, ali njih isko-
rištavaju i pove avaju protivne sile. Postoji napast, pohlepa i želja.
JOHN: Kad se taj problem stvorio i kako to da se na njega nije prije obratila pozor-
nost?
TOM: To se dogodilo zbog toga što mi nismo bili svjesni problema koje e stvoriti
fizi ki svijet te nismo bili svjesni implikacija osje aja težine i zadovoljstva. Nikad
se ne miješamo u slobodnu volju, pa smo odlu ili ne intervenirati, ako je mogu e,
u ono što se razvija. Mi nismo bili svjesni toga zbog toga što je ovo jedini planet
u Svemiru koji ima fizi ke zna ajke koje stvaraju ovakav problem. Ovaj planet
nema sestrinski ili bratski planet. Problem se stvara unutar duše pojedinca. Ovaj
planet je jedan gusti planet i on, zauzvrat, tijelu pruža razli it osje aj, ali zapravo
se sve odvija unutar duše pojedinca. Ona osje a bol, ona osje a ugodu, ona osje a
tugu, ona osje a sre u. Fizi ko tijelo ima osje aj koji se razlikuje od svih drugih
planeta i od svih drugih duša koje postoje. U drugim sustavima, drugim galaksi-
jama, postoje druga fizi ka bi a koja nemaju gusto u ovog planeta. Ovdje duša
po inje osje ati na razli it na in od onoga na koji je prije osje ala, a ima i osje aj
želje. Ona ima ugodu i bol. Ipak, to je postalo vrlo važno za evolutivni rast ovog
planeta, jer je prvotno ovo bio planet ravnoteže.

Slijedi vrlo važno mišljenje ilustrirano kinesko-tibetanskim sukobom:

IRENE: Shva am koliko je važno da se ne dozvoli sustavni genocid Tibetanaca od

strane Kineza; jer, ako bi Kinezima bilo dozvoljeno da istrijebe Tibetance, to bi,
jama no, izazvalo neravnotežu koja se nikad ne bi mogla iznova popraviti,
TOM: To je to no. Važno je da, u vašim meditacijama, djelujete na zaustavljanje
tog sukoba, jer kad dozvolite istrebljenje putem namjerne likvidacije, kao što je
slu aj s istrebljenjem životinjskih vrsta, to se ni im i nikad ne može zamijeniti. A
onda, taj dio matrice postaje dio na kojem se mogu nametnuti Drugi.
IRENE: To je, dakle, vise od pukog nestajanja, to je, zna i, dopuštanje Drugima da
stisnu vrš e.
TOM: To je to no, da.
IRENE: Onda to jednostavno ne emo dopustiti!
TOM: Mi vam zahvaljujemo, da. Nužno je u svijest ovje anstva usaditi neophod-
nost prosvjeda nad likvidacijom naroda na planetu Zemlji na razini cijelog svije-
ta. Drugi djeluju na pokušaju likvidacije genocidnim metodama, baš kao što po-
kušavaju ukloniti razne vrste životinja i biljaka s planeta Zemlje. Vi, ljudska bi a,
posve ujete se zaustavljanju istrebljenja onih ugroženih životinjskih vrsta, ali ne
prosvjedujete protiv opasnosti istrebljenja ugroženih dijelova ljudske vrste. Uk-
lju ite izlaganje ovih problema u svoje meditacije. Ono što je važno je dovesti to
znanje o genocidu i istrebljenju pred svjesne, otvorene o i ovje anstva — onda
ovje anstvo od toga ne može odvratiti pogled. Kad se o tome ne govori ili kad
se pretvara da istrebljenje ne postoji, onda se, pod tim plastom, mogu zbiti mno-
gi negativni doga aji.
IRENE: ini se da se stvari brzo kre u (1989.). Izvršen je štetan utjecaj na ravno-
težu što mi, koji živimo u tre oj dimenziji, ne možemo vidjeti. Sto se doga a?
TOM: Shva ate li zamisao da, ako bu enje do e u svoje vrijeme, onda e do i do
potpunog uništenja, a ako do e ubrzano, onda e do i do spasenja. Zapo eli ste
ubrzavati. To se mora nastaviti. Tako er ste primjetili da ima sve više fanatizma?
JOHN.- Da.
TOM: Koji se polako razuzdava. Da. Najvažnije je da se on oslobodi, jer, ako ga
se guši, postaje nasilniji. Da.
IRENE: Ali, nije U, tako er, istina da, dok se kre emo naprijed, Drugi...
TOM: Se kre u naprijed prema vama, da.
IRENE: Oni pokušavaju u initi sve da bi održali neravnotežu na svojoj strani. Fa-
natizam je jedno od sredstava kojima se služe.
TOM: To je to no. Mi smo s vama u vašim tugama, o ajanjima i bolima. A mi smo
s vama i u vašim radostima i u vašem smijehu.
Povremeno se u vašim svjesnim umovima pojave sumnje o tome da, možda,
ne ete biti u stanju dovršiti svoju zada u, da ne ete koristiti onima kojima želite
koristiti, da ne ete održati osje aj za pomaganje i služenje. Mi emo vam objasni-
ti još jednu stvar neophodnu za upotpunjavanje vašeg razumijevanja. Sumnjate u
sebe, sumnjate u vašu sposobnost i sumnjate u to da imate mo posti i ono što
vas vaša duša tjera da postignete. Od ovog trenutka molimo vas da raspršite svoje
sumnje. Vi imate mo , ljubav i snagu da sprije ite kaos, tragediju i gubitak života
na vašem planetu — ovo mislimo od sveg srca i molimo vas da raspršite svoje
sumnje.
ANDREW: Hvala vam za tako snažno uvjeravanje. Mi zaista živimo sa sumnjama,
pitanjima, a oni se temelje na injenici da ne možemo vidjeti rezultate našeg rada.
Na primjer, u našim meditacijama mi inimo sve Što možemo da bismo odgovo-
rili na potrebe koje opisujete, ali u ovom trenutku nemamo na ina na koji bismo
mogli saznati jesmo li, zaista, u inkoviti ili nismo. I to je, rekao bih, temelj naših
sumnju
TOM: Mi to shva amo, ali do i e vrijeme kad e ak i te sumnje biti raspršene.
Ali, mi vas molimo da u vašim srcima održite onu vjeru koju vam daje znanje o
nama i znanje o tome da ovim Svemirom ne upravlja slu aj niti tek ono što mnogi
ljudi na planetu Zemlji nazivaju »Prirodom«. Možemo li vas zamoliti da raspršite
sumnje koje imate u sebi? Shva ate li?
ANDREW: Da, shva am i mislim da je ovo vrlo umjesna lekcija.
TOM: Možeš li vidjeti Boga?
MDREW: Ne mogu, ne.
TOM: Vjeruješ li da postoji Bog?
JOHN: Da. Apsolutno vjerujem u to.
TOM: Onda, ako možeš vjerovati u to, zašto ne možeš vjerovati da imaš sposob-
nost, energiju i mo i da su ta energija, sposobnost i mo od svega najvažnije:
zapamtite da imate istinsku želju da pomognete koja je razli ita od želje koja
vlada.
ANDREW: Postoji li nešto što trebamo znati o naravi same sumnje?
TOM: Ona stvara poteško u. Da u sebi imate divovski kabel, s milijunima sitnih
bakrenih žica, a nekoliko tih žica su oslabljene, to ne bi prekinulo kabel, ali on ne
bi bio potpun. Nije li tako?
ANDREW: Da, to bi se miješalo s razgovorima duž kabela.
TOM: To je bit onoga o emu govorimo. Želimo vam re i da sumnjate jer u vašim
objašnjenjima sebi i drugima, vi ne možete shvatiti narav onoga tko ste vi.
JOHN: Mislim da je jedna od mojih poteško a stalna svijest o mojim nedostacima
na fizi koj razini..,
TOM: Vi niste toliko nedostatni koliko biste željeli vjerovati da jeste. Vjerovanje
da ste nedostatni može povremeno poslužiti kao izlika. Kad se pred vama nade
poteško a, procijenite je zajedno s nama i ona e se riješiti. Dajte nama one stvari
koje vi nazivate nedostatnima i vjerujte u sebe i u to da emo vam mi pomo i. Ne
postoje nedostatnosti izme u nas. Znajte to u vašim srcima. Da.
ANDREW: Znaš, mi nemamo perspektivu, to je jedna od poteško a u našim akci-
jama: inimo nešto ovdje, na planetu Zemlji i ne vidimo povrat toga, ]e li mogu e
da nam objasnite kako je, u bilo kojoj situaciji, naša sumnja sprije ila da se dogodi
nešto važno ?
TOM: Da kabel ima milijun sitnih žica i da postoje one na rubovima koje su slabe
i slomljene, to ne uzrokuje pucanje kabela, ali ga slabi i potrebno ga je u vrstiti.
Da. Vi sada pitate o rezultatima vaših meditacija, u kojima smo od vas zatražili
odre ene stvari, koje ste vi u inili, ali u vašim umovima niste sigurni da ste te
stvari zaista postigli.
ANDREW: Da. Najbolji primjer za to je dan kad smo otišli u centralu s nuklearnim
reaktorom i tamo meditirali, a to je za nas bilo apsolutno velika stvar. A onda,
kad smo završili, izgubili smo se u mraku i drugi nam je dan pukla guma pola
kilometra od samog tog mjesta. A znamo da to nije bio tek slu aj, ali još uvijek ne
znamo što se dogodilo unutar tog kompleksa.
TOM: Sprije ili ste eksploziju koja bi se ina e dogodila. Da se ona dogodila, ne
biste bili u vašem fizi kom — vratili biste se nama. Mi vam to ne možemo doka-
zati. Ali, ako imate pukotinu na gumi vašeg automobila, a ku i imate dragu oso-
bu koju volite, biste li, onda, toj osobi rekli da je sve u redu i da slobodno vozi
automobil s pukotinom na gumi?
ANDKEW: Shva am. Jasno mi je što ho eš re i.
TOM: Mora li se dogoditi eksplozija da vam dokažemo ono o emu govorimo?
ANDREW: Hmmm...
TOM: Promatramo vas i katkad kažemo, »Zaboravili su tko su i zarobljeni su u
razmišljanju o fizi kom, jer je u fizi kom neophodno vidjeti predmet ili ga opi-
pati«. Ali, trebate znati da se ono što ste vi postigli u vašim godinama nikad prije
nije dogodilo. Razlu ili ste. Mi smo zapo eli novo doba u vašoj zemlji i u vašem
Svemiru, a sad je vrijeme da vi uklonite vrpcu koja vas veže za prošlost u fizi kom
i za sumnju. Mi znamo da je ono što tražimo od vas puno, a znamo i da je to teško
s onima koji vas okružuju — govorimo o onim ljudima koji su tako er, na neki
na in, uklju eni u rad — taško im je dokazati ono što kažete. Njima je teško
povjerovati vam. Dokaz e do i s vremenom. Nije li do vas došao dokaz o šifri-
ranom znanju koje ste u godinama koje su prošle držali u sebi. Dijelovi tog znanja
sada su dokazani u ovom fizi kom svijetu. Da?
ANDREW: Da, došlo je do toga.
TOM: Trebamo li, onda, još nešto re i? Što želite? Želite li da se nešto pojavi da
bi se dokazalo ono što mi kažemo? Možemo ii zapitati što vi želite?
ANDREW: Pa, govorim za sebe, ali jedina stvar koju želim je ostvariti ovu misiju
kojoj smo se posvetili. Volio bih posti i glavni cilj, a taj je da vaša poruka postane
znana svima i da bude shva ena i to na najbolji mogu i na in. To je ono što želim
i ništa drugo.
JOHN: Pa, osje am da je vaše pitanje bilo zamolba, što mi to želimo da bismo sebe
uvjerili? Ve i dio vremena osje am tu vrstu vjere i prihva anja, ali postoje razdob-
lja sumnje kad osje am želju za nekom vrstom opipljivog dokaza, a onda do u
ona druga vremena, kad ta potreba iš ezne.
TOM: Takva potreba dolazi zbog fizi kog. Mi vam želimo re i da ete ostvariti
vašu misiju, jer unutar vas postoji posve enost, a postoji i sve ve a svijest o bi ima
koja ne potje u s planeta Zemlje. Ne e pro i još dugo, a ljudi e se po eti pitati:
»Tko su ova bi a iz drugih svjetova?«
 II

PLANET ZEMLJA
 7

Život na Zemlji

K ao što Tom na jednom mjestu u ovom poglavlju kaže »U vašem su svijetu

stvari vrlo jednostavne, ali ih ljudi esto zakompliciraju«. U ovom
poglavlju Tom esto ponavlja re enice, ali s finim razlikama utkanima u ono što,
na prvi pogled, izgleda kao ponavljanje. Do kraja ovog poglavlja doznat emo
neke briljantne zamisli...

TOM: Mi bismo vam voljeli objasniti da je planet Zemlja najljepši od svih koji
postoje u Svemiru. On posjeduje fizi ku raznolikost koju ne posjeduje nijedan
drugi planet, U cijelom Svemiru ne postoji planet koji ima fizi ka obilježja Zem-
lje. On je najrje a ljepota i zaista privla i duše koje se, kad jednom do u, žele
stalno opet vra ati. Njegova se priroda razlikuje od prirode svih drugih planeta.
On na sebi ima dijelove svih planeta u Svemiru, on je poput cjeline sastavljene od
cijelog Svemira, sa svim dobrim i svim zlim i to je ono što privla i duše. On
posjeduje gravitacijsko privla enje koje se razlikuje od onoga na drugim planeti-
ma, i zbog toga duša po inje osje ati — zapravo — fizi ko tijelo — duša se u
svojim mislima prilagodi na svoje fizi ko tijelo i zaboravi slobodu i ugodu koju
ima bez njega.
Zemlja je bila stvorena da bude rajem. Kad duše dostignu sklad, ona e to
opet postati. Ali kad mi kažemo raj, mi govorimo o raju kreativnosti, raju koji
donosi znanje, koji donosi radost i ljubav; raju u kojem ljudi sebe mogu izlije iti
ili ak i iskusiti bol, ako to žele. To nije raj u kojem e biti uklonjeni svi izazovi,
sav rast ili sva bol.
To e biti raj u kojem ljudi, pomo u svog vlastitog iskustva, mogu razviti
vlastito shva anje svoje povezanosti sa Svemirom, prihvatiti odgovornost za sa-
me sebe, za svoje bližnje, za Zemlju, a stoga i za Svemir i mogu sve to, uklju uju i
i sebe, dovesti do savršenstva. ovje anstvo treba shvatiti jedinstvenost i svrhu
Zemlje, te pravac koji ona ima u svojoj evoluciji. ovje anstvo treba shvatiti da
ono nije samo i da ne postoji smrt.
Ono što ljudi moraju po eti shva ati je da nema bijega, jer u budu im njiho-
vim životima mora do i do pla anja. Kad bi oni znali da svaki pojedini od njih
nosi u sebi zna ajku veli ine i da imaju mogu nost da budu uzdignuti u radosti i
da, kad postoji prihva anje toga da niste sami i da nema smrti, onda se mogu
osloboditi energije straha, a energije radosti mogu zamijeniti strah i onda Zemlja
može po eti ostvarivati svoj položaj u Svemiru.
Baš kao što Zemlja postaje najve a od sviju radosti, ranije smo prenijeli i da
Zemlja ima najve u od sviju ljepota.
Kad mi kažemo »ljepota«, mislimo na ljepotu duše koja, onda, prodire u
izvanjsko, ovje anstvo, zabunom, kao fizi ku ljepotu doživljava samo onu koju
može vidjeti vanjskom školjkom oka; ne uvi aju i ljepotu unutarnje duše planeta
ili duša koje na njemu postoje. To je tako er nešto što ovje anstvo na Zemlji
mora nau iti.
JOHN: Da li bi nam mogao objasniti svrhu fizi kog postojanja, posebno na ovom
planetu?
TOM: Ovaj vaš planet je planet ravnoteže, planet na kojem vi trebate nau iti
uspostaviti ravnotežu izme u fizi kog i duhovnog svijeta. Zemlja je jedina od te
vrste, jedini planet slobodnog izbora u cijelom svemiru, jedini planet stvoren za
dovo enje u ravnotežu duhovnog i fizi kog, drugim rije ima, za stvaranje raja.
ovje anstvo je stvorilo pokvarenost iznutra, što je nastaio zbog toga što su ljudi
postali uklju eniji u fizi ko nego u pokušaje uravnoteživanja i shva anja. Ali,
sada se vaš planet nalazi u stanju u kojem se brže nego ikada može izvesti iz
ravnoteže. Ovo povijesno vrijeme u kojem se sada nalazite vrijeme je promjene.
Vrijeme je da ovje anstvo ovo po ne shva ati, da po ne shva ati da živi na pla-
netu velike ljepote s istinskom ravnotežom duhovnog i fizi kog, i da živi u jedin-
stvu sa Stvoriteljom, u o itovanju ljubavi, u vezi sa Stvoriteljom, u onome što je
stvoreno.
JOHN: Ovo je poruka mnogih svjetskih religija, a ovje anstvo je nije nikad u
potpunosti prihvatilo. Možeš li nam objasniti zašto nismo prihvatili ovu pozitiv-
nu porukuf
TOM: Ljudi u svojoj najdubljoj unutrašnjosti znaju, ili imaju osje aj, da su stvoreni
iz ne eg što nisu samo oni, ali ljudi na Zemlji po eli su se natjecati sa Stvorite-
ljom. Mi to shva amo, jer ljudi shva aju da unutar njih postoji priroda koja može
u initi sve, ali oni zapostavljaju identificiranje i spoznaju Stvoritelja. Oni sami
žele biti Stvoritelj. To ne može biti. Problem koji smo imali veliki broj puta kad
smo bili na Zemlji: došli smo pomo i, a od nas se o ekivalo da u inimo ono što
mi ne možemo u initi, ono što ovaj planet mora u initi za sebe. Vi ste dio ovog
planeta jer ste ga vi izabrali da biste mu pomogli.
JOHN: Zaista želim re i, govorim za sebe, da ja uistinu prihva ani odgovornost za
to da moramo raditi sami za sebe.
Stvar je jedino u tome što se, žive i na Zemlji, susre emo s mnogim poteš-
ko ama i komplikacijama.
TOM: U vašem su svijetu stvari vrlo jednostavne, ali ih ljudi kompliciraju. Ako
stvarima pristupite na jednostavan na in, mnoge e se mo i vrlo brzo nadvladati
i posti i, i to bez pretjerane upotrebe energije. U zabrinutosti i tjeskobi sagorijeva
više energije nego u aktivnom bavljenju problemom.
ANDREW: Mi smo, dakle, ovdje na Zemlji, tek si ušni trunak prašine u ovom be-
skrajnom, ogromnom Svemiru. Bi li nam mogao re i zašto se uop e zanimate za
ovaj mali trunak prašine ovdje nazvan Zemljom f
TOM: Da bi Svemir evoluirao, važno je da Zemlja evoluira. Duše koje su došle na
ovaj planet postale su, u svojim fizi kim tijelima, neodgovorne. Ovo je postao
planet želje. Duše koje se ovdje nalaze ponašaju se kao da su u živom pijesku i kao
da se koprcaju i nestaju u toj želji. Važno je da vi evoluirate, jer bez evolucije
ovog planeta, ni drugi planeti u Svemiru ne mogu i i naprijed. On je zaustavio
rast Svemira. Važno je da se podigne razina svijesti ovog planeta. Upravo ljubav
s ovog planeta je ono što stvara energiju koja hrani Boga. A ovaj je planet zausta-
vio rast dijela Svemira, umjesto da evoluira onako kako treba, da postane jedno
s Božanskim. Objasnit u još pomnije: mnoge od ovih duša koje ovdje žive, kad
umru, zarobljene su u atmosferi ovog planeta, a onda se stalno iznova ra aju u
istom svijetu i ini se da nikud ne idu. Ovaj je planet prvotno stvoren da podu i
ravnoteži izme u duhovnog i fizi kog svijeta. Ali, u tom fizi kom svijetu duše su
upale u materijalizam, i stoga ta bi a nikad ne evoluiraju izvan pojasa ovog pla-
neta. Njihove se želje još uvijek nalaze u njihovim mislima i osje ajima, a njihove
ih želje drže prikovanima za ovaj planet i stoga se doga a umnožavanje koje e
se nastaviti dok ovaj planet ne potone.
ANDREW: Je li to razlog zbog kojeg imamo toliko duša nakupljenih na ovom pla-
netu — one jednostavno ne mogu iza i izvan njega?
TOM: One ne mogu iza i izvan njega zbog želje, pohlepe, mržnje, zbog uživanja
u svojim fizi kim ugodama. A mi nemamo primjedbi na njihove fizi ke aktivno-
sti na ovom planetu: tek kad to postane njihova prvenstvena briga, i kad se više
ne brinu za evoluciju ovog planeta, njihovih bližnjih ili za pronalaženje božan-
stva u sebi. Vi ste to objasnili kad smo vas prije nekoliko dana slušali i to ste onda
nazvali »uskim grlom«. Upravo smo se posavjetovali i shvatili da, ako bismo za-
virili u tu bocu, vidjeli bismo da u njoj postoji klin zbog kojeg ne bismo mogli
iza i, to bi bio to an opis ovog planeta. Vaš opis bio je ispravan.
ANDR£W: Hvala. Da li bi nam mogao objasniti zašto je toliko važno da nekolicina
neznatnih bi a poput nas, koji smo svi vrlo jednostavna stvorenja, ili drugi nama
sli ni, stvarno pomognu u od epljivanju tog uskog grla?
TOM: Energija koja vas okružuje stvara vir iz kojeg isijava, a koji može podi i
svijest ovog planeta. Premda vi mislite da je to zada a koju je nemogu e ostvariti,
to nije nemogu a zada a. Vi, ljudi, odabrali ste ovu situaciju, vi ste se spremno
posvetili povratku na ovu gustu, tešku Zemlju. Ljudi poput vas mnogo su se puta
reinkarnirali na ovom planetu, esto ne zbog toga što je to bilo neophodno, ve
zato što ste trebali shvatiti i po eti osje ati ovaj planet, da bi podigli razinu nje-
gove svijesti. Tom se energijom stvara vir ljubavi, mira i sklada, a drugi e težiti
prema vama, tako da im možete objasniti kako da vam pomognu u podizanju
razine svijesti. Svakome je potrebna energetska osnovica. Mi smo energija, a
kroz ljude poput vas ovaj e planet biti spašen. Mi radimo kroz ljude.
Ono što je bilo isplanirano za planet Zemlju, nije se dogodilo. Premda je
otkriveno da, od svih planeta u Svemiru, ona ima najviše ljepote, najve u razno-
likost promjene, otkriveno je da oni koji žive na planetu Zemlji imaju veliko
fizi ko svojstvo, kakvo ne postoji na drugim planetima.
JOHN: Malo sam zbunjen glede porijekla fizi kog svojstva.
TOM: Ono dolazi od gravitacije, težine i gusto e ovog planeta, i od osjetila po-
mo u kojih osje ate Zemlju. Takvo što ne postoji na drugim nastanjenim plane-
tima. Duše na Zemlji po ele su osje ati da posjeduju gradu koju nisu osje ale na
drugim planetima. Shva ate li vaše oblike ra anja?
JOHN: Misliš na seks?
TOM: Seks je u po etku bio jedan oblik ra anja, a unutar fizi kog tijela dana su
osjetila koja su ga inila veselim. Ali, to je tijekom godina po elo postajati prio-
ritetnim, a bio je to i po etak kontrole jednog ljudskog bi a nad drugim. Takav
oblik kontrole ne postoji na drugim planetima. To je podiglo ja inu želje unutar
podsvjesnog te u mislima duša koje su se reinkarnirale na planetu Zemlji. Zelja
takve vrste ne postoji na drugim planetima — upravo je stoga vrlo važno da se
planet Zemlja dovede u ravnotežu.
U Svemiru nema primjedbi na ovakvu metodu ra anja, jer je donijeta odluka
da e to biti na in kojim e se planet Zemlja opet napu iti. Primjedba postoji
glede toga što je to postao izvor svih prioriteta, i nešto ime se kontroliraju duše.
Jer, ako pogledate sve one koji postoje na planetu Zemlji, to je jedini izvor koji
stvara ve inu poteško a, nije li?
JOHN: Shvatio sam da je ovo jedan jedini planet na kojem imate ovakvu vrstu
poteško a?
TOM: Da. Ovo je jedini planet koji je stvorio usko grlo. Duše koje žive na planetu
Zemlji, u svojem pro iš enju duša i reinkarnaciji, odbijaju oti i s planeta Zemlje.
Svaki pojedini planet na kojem postoje ili na kojem su se rodile posjeduje neku
vrstu poduke za njih, ali one toliko eznu za ovim fizi kim planetom Zemljom
da uop e ne napreduju. Postoji iskušenje, postoji pohlepa i postoji želja.
JOHN: Kako je ovaj problem zapo eo i kako to da nije ranije otkriven?
TOM: To se dogodilo zbog toga što nismo bili svjesni problema koje e stvoriti
fizi ki svijet, niti osje aja težine i ugode. Ovo je jedini planet u Svemiru koji ima
fizi ka obilježja koja stvaraju ovaj problem. On nema sestrinskog ni bratskog
planeta.
JOHN: Ovo je najguš i od svih nastanjenih planeta u Svemiru?
TOM: Da.
ANDREW: U svezi s ovim problemima zelje i ugode, to bi se sve moglo pripisati
ulozi, recimo jednog atomskog elementa, poput, na primjer, natrija ili ne eg sli -
nog. Jeste li ne em sli nom pripisali uzroke?
TOM: Posavjetovat u se... Obaviješten sam da je problem stvoren unutar duše
pojedinca. Zemlja je gusti planet, a on, zauzvrat, daje vrlo razli it osje aj tijelu —
ali zapravo se to dogodilo unutar duše pojedinca.
ANDRF.W: Ti, dakle, kažeš da gusti materijal zaista može toliko utjecati na dušu.
Mislim da to nije mogu e.
TOM: Ona osje a bol, ona osje a ugodu, ona osje a tugu, ona osje a radost. Fi-
zi ko tijelo ima razli it osje aj na Zemlji nego na svim drugim planetima, i u svim
drugim dušama koje postoje. U drugim sustavima, u drugim galaksijama, postoje
druga fizi ka bi a koja nemaju gusto u vas na Zemlji. Na vašem planetu, duša
po inje osje ati razli ito od onoga što je prije osje ala, i posjeduje osje aj ugode
i želje.

Drugom prigodom, u odgovoru na sli na pitanja, Devetorica su dala sljede i prim-

jer:

ANDREW: Zašto se duše priljepe na planet Zemlju?

TOM: Tu priljepljenost uzrokuje gravitacijska gusto a i privid da je ona stvarna.
Priljepljenost je osje ajna: ona poti e od nesposobnosti da se tijelo ukloni iz sebe
u gravitacijskoj gusto i. Kad uklonite tijelo iz sebe, ono se deblokira, tako da se
može ublažiti osje ajna gravitacijska gusto a i ugledati prava stvarnost. Ovaj je
planet stvoren da bi bio raj i, da bi Zemlja imala svu svoju raznolikost bilo je
neophodno stvoriti je gravitacijski gustom.
ANDRF.W: Želiš U re i da za je naš rast, za našu evoluciju ta gravitacija jedna od
stvari s kojima moramo iza i na kraj, a poželjno bi bilo kad bismo je pokorili?
TOM: Ono što je važno je dovesti sebe u ravnotežu. Upravo je spajanje fizi kog s
duhovnim ono Što je o igledna svrha ovje anstva. Ali, ovje anstvo je sebe zbu-
nilo ostajanjem u svojoj gusto i, ne shva aju i ispravno narav svog duhovnog
tijela.
Neki religiozni vode iz vašeg svijeta, koji pokušavaju kontrolirati ovje an-
stvo, to pogrešno tuma e i zavode vas na krivi put — a religije koje bi željele
zanijekati fizi ko nisu u ravnoteži, a tako er se u ravnoteži ne nalaze ni oni ljudi
fizi kog koji žele zanijekati duhovno. Za neke duše, njihov izbor da budu ro ene
u ovo vrijeme nije služio cvolutivnom procesu njihovog rasta, ve je bio u službi
ovog planeta, da bi istaknule važnost shva anja Zemljinog mjesta u Svemiru i
ljudskih bi a na njoj. Postoje mnogi koji su u ovo vrijeme došli na Zemlju, koji su
izabrali do i ovdje zbog potreba Svemira, da bi pomogli, da.
ANDREW.- Prema onome kako mi shva amo s naše znanstvene to ke gledišta, treba
liše dogoditi spoj gravitacije kao sile i uma kao sile u kojoj se nalazi ravnoteža?
TOM: Kad prihvatite, kad u cjelosti shvatite, s potpunim povjerenjem i vjerom u
vama, vašu povezanost sa Svemirom, onda postižete ravnotežu i više se ne nala-
zite u zarobljeništvu. Kroz mentalni proces uma. Ako razdvojite um od onoga za
što se on drži, on e biti slobodan. Ovo razdvajanje može se odvijati u fazama,
tako da možete razviti povjerenje i vjeru u svoju sposobnost održavanja vaše
unutarnje povezanosti sa Svemirom. Onda ete biti slobodni. Kad ovje anstvo
dostigne kriti nu masu, kad se dovoljno vaših duša po ne osloba ati, onda e
svemirsko vozilo Zemlja krenuti prema svojem cvolutivnom ispunjenju.
ANDREW: Koliko smo se približili takvoj vrsti evolutivnog vremenskog procesa?
TOM: Znajte da e, s ubrzanjem koje nastaje uklju enoš u svakog pojedinog ljud-
skog bi a, to do i vrlo brzo i ne e rezultirati uništenjem, što bi se dogodilo kad
bi to ubrzanje došlo samo po sebi, silom okolnosti, bez vaše uklju enosti.
ANDREW: To je prekrasno.
TOM: Shva ate li da, kad postoji promjena koja dolazi na Zemlju i kad po ne
osloba anje iz zato eništva, onda ono što zarobljava o ajni ki pokušava još ja e
zato iti?
JOHN: Da.
TOM: Znajte ovo: vi ste svi došli na Zemlju da bi ste je uljepšali, pro istili, da
biste je voljeli i da biste se s njome radovali. Znajte ovo: da u vaše vrijeme vi,
pomo u vaše posve enosti i posve enosti drugih, kroz zna ajku vašeg postojanja
na planetu Zemlji, možete nju dovesti do ispunjenja njezinog stvaranja. To je za
nas velika radost i na njoj vam zahvaljujemo.
Kozmi ki aspekt ove drame je spasiti Zemlju na kojoj su mnoge duše zarob-
ljene. Bez spašavanja ovog planeta ni mi, ni vi, ne znamo koliko e mnogo tisu a
ili stotina tisu a vaših godina ovaj planet biti u stanju stagnacije. Mi zapravo ne
znamo rezultate onoga što e se dogoditi dušama onih koji su zarobljeni. Vi shva-
ate da se bolest može proširiti ako se ne kontrolira?
ANDREW: Da.
TOM: Shva ate li da, ako se ovo ne kontrolira i ako se ovime pravilno ne rukuje,
da to onda može zaraziti ostatak Svemira? Jeste li svjesni tog potencijala?
ANDREW: Pa, iz onoga što nam kažeš, jesmo. Iz našeg nam iskustva to, naravno,
nije poznato.
TOM: Znate li, osim toga, da ako se zarazi cijeli Svemir i, ako se zaraza o ituje —
sve što je dobro, sve što je ljubav bit e uništeno — jeste li svjesni toga?
ANDREW.- Ne, nismo bili svjesni toga.
TOM: jer, ako se ta zaraza proširi s ovog malog fizi kog planeta Zemlje na cijeli
Svemir, onda e sve duše živjeti u stranu i mržnji, bez nade, u mraku. A onda
možda ne e biti puno nas koji emo mo i voditi ra una o situaciji, ako se do e
do te to ke.
IRENE: Jedno od pitanja koje želim postaviti ti e se te predodžbe o ljudskoj patnji
i kako je do nje došlo. Pretpostavljam da, kad su ljudi isprva bili nevini, onda
vjerojatno nije postojala ljudska patnja.
Kako je do toga došlo, koja je svrha patnje? Je li njezina svrha povezana sa
strahom kojeg ovjek ima pred evoluiranjem? Zašto ona postoji?
TOM: Prvo znajte ovo: Zemlja je jedini planet izbora u cijelom Svemiru. o-
vje anstvo je prvo hodalo s bogovima, a vi znate pri u o iskušenju s drveta živo-
ta: oni su bili navedeni da iskuse radost jedinstva s jednim u stvaranju. Onda je
Stvoritelj rekao »To je vama zabranjeno«. Ipak je dozvolio mogu nost izbora,
ako ovje anstvo tako izabere. Ono je izvršilo izbor. Od tog dana naovamo, nije
Stvoritelj onaj koji je kažnjen ve je ovje anstvo kaznilo sebe, jer su zapravo
dodirnuli znanje o onome tko su i ono ih je zaplašilo, jer su znali da nisu u stanju
u potpunosti ga shvatiti.
Onda je postalo neophodno napu iti Zemlju, tako da bi sve elije Stvoritelja
mogle postati pojedinci i slobodne duše, da bi, prema svom izboru, postale jedno
u jedinstvu i skladu. Stoga je, tako er, Zemlja jedini planet svijesti i ljudi su iza-
brali osje ati tugu zbog toga što su uništili povjerenje koje su zadobili i po eli su,
onda, žrtvovati sebe i svoju djecu. Vrijeme je da se okon a ova farsa žrtvovanja,
jer ona je ono što jest, ona ih drži u zarobljeništvu. Oslobodite ovje anstvo!
IRENE: Neki su religiozni vode, dakle, iskorištavali tu krivnju?
TOM: Upravo tako. Oni su je iskorištavali, jer je ona bila sredstvo kojim se ljude
držalo u zarobljeništvu. Slušajte pozorno: kad postoji jedan koji shva a energije
svih stvorenih i na in na koji oni mogu iskoristiti te energije da bi sebe u inili
bogovima, onda oni drže ljude u zarobljeništvu.
IRENE: Zašto je Stvoritelj, u po etku, zabranio ovjeku znanje?
TOM: Ono što je bilo važno bilo je da ljudska bi a zapo nu bez zabrane da znaju,
ali s izborom i vjerovanjem.
[EENE: Zamisao, dakle, nije bila »Ne možete imati znanje«, zamisao je bila »U
redu, ovo je prvi primjer izbora, kažem vam da ga ne možete imati, a vi sada imate
izbor: poslušati ili ne poslušati«.
TOM: To je to no, a shvatite i da kad poslušate, to je vježba, nakon toga vise nije
potrebno da budete poslušni.
ISENE: Zamisao da se poslušnoš u ne žrtvuje slobodna volja zapravo je promi e,
\er poslušnosti ne pridajete takvu važnost.
TOM: To je velika istina. Da.
MIK1: ini se da neki ljudi nose mnogo teže terete od drugih, pate više od drugih,
je li to samo zbog toga da bi se tim dušama dala mogu nost da nau e odre enu
lekciju ili da podu e druge, ili je to nesre a?
TOM: U vašem se svijetu sve to može primjeniti. Postoje neki koji, zbog stanja
svijesti koje ih okružuje u njihovom okolišu, ili zbog tehnologije u vašem svijetu,
stvaraju veliku nesre u. Nitko u ovom razdoblju u svarnosti ne izabire patnju:
nju uzrokuje pogrešno razmišljanje onih koji kontroliraju druge. Postoji tek nez-
natna manjina koja izabire patnju da bi podu ila druge.
MIKI: Vjerujem da Stvoritelj zna sve, kako u sadašnjosti tako i u budu nosti. Kako
onda ljudska bi a mogu koristiti svoju slobodnu volju? Možeš li mi to pojasniti?
TOM: Da. Baš kao što je Stvoritelj sveznaju i, i svaka pojedina duša je
sveznaju a i postoje razli iti putovi kojima svaka pojedina duša može krenuti. U
vrijeme dolaska na planet Zemlju, duše izrade svoju kartu, one se ograni e u
svom izboru, ali sa sobom donesu kartu, tako da imaju izbor oko toga slijediti
tu kartu ili ne. Zbog toga što Stvoritelj zna sve, to ne zna i da postoji miješanje
u živote ljudskih bi a.
Ako se vaša djeca nalaze u privatnosti svojih spava ih soba, vi ne ete ni po-
misliti na to da nekriti ki upadate u njihove sobe, jer možda oni rade neke svoje
privatne stvari, niti biste namjerno nahrupljivali u njihovu privatnost, nije li ta-
ko? Vi ste stvoritelj. Vi ste srvorili svoju djecu. Kao roditelj u stvaranju te djece vi
ih pokušavate voditi. A povremeno im nametnete svoju volju da biste ih zaštitili.
Stvoritelj jednostavno blago pogurkava vaš um, ali vam se ne name e. Stvo-
ritelj vas ispituje, da bi vas pokušao pogurnuti da slijedite jedan od svojih pravaca
koje ste neko odabrali. Ako izaberete jedan pravac, a u vašim razmišljanjima
odlu ite slijediti upravo suprotni pravac, ne e do i do uplitanja. Ali u stvarnosti,
zbog toga što se ne narušava vaša privatnost, Stvoritelj odabire da ne e gledati
ono što ete initi. To se znanje uva do vremena kad vi to u inite, i nakon toga.
Ako ste svojoj djeci nametnuli svoju volju ustraju i na tome da vrata njihove
spava e sobe budu uvijek otvorena, da ih vi možete promatrati, i ako odlu ite u i
u njihovu privatnost, onda znate što e vaša djeca u initi, zar ne? Ona e se zašti-
titi od vas. Na isti na in, Stvoritelj odlu uje da ne drži vaša vrata otvorenima ili
da namjerno nahrupljuje u vašu privatnost.
Katkad, tijekom godina, neke stvari koje je skupina bila navedena o ekivati
nisu se dogodile i to bi, onda, stvorilo mnoga pitanja, a sljede i je razgovor prim-
jer toga:
JOHN: Htio bih re i da, ako ste vi oni za koje se prikazujete, onda se vi možete
nalaziti bilo gdje u vremenu, u prošlosti, sadašnjosti i budu nosti. A, kako se onda
neke stvari, za koje ste nam rekli da e se dogoditi, nisu dogodile? Ako se možete
nalaziti u budu nosti, onda bi tako er trebali znati ho e li se nešto dogoditi ili
ne e. Da li bi mi mogao objasniti taj fenomen tako da ga jasnije shvatim?
TOM: Mi emo to pokušati ovako objasniti: mi sjedimo na planini — vizualizi-
rajte to u vašem umu. Dok sjedimo na toj planini, imamo pogled na cijelu Zem-
lju. Ispod nas nalaze se druge planine koje vi svojim o ima ne možete vidjeti jer
ste uronjeni u fizi ko. Mi bismo, kao cjelinu, mogli vidjeti ono što se nalazi iza
nas, ono što vi nazivate prošloš u. Mi možemo pamtiti kako je to bilo na drugoj
strani planina, u prošlosti. Ispred nas, mi možemo vidjeti druge planine, ali ne
možemo vidjeti ispod njih ve samo preko i izme u njih. A, kad sidete s planine,
da biste otišli u budu nost, onda ne možete vidjeti cijeli krajolik. Kad se prošeta-
te oko planine, na i ete nekoliko cesta ili putova, od kojih svaki pojedini vodi u
budu nost. Ako na svim putovima osim na jednom postoje zapreke, onda postoji
samo jedan put kojim možete krenuti. Ali, ako znate kako ukloniti zapreke, onda
možete krenuti i nekim drugim putom. A imat ete i ve i izbor.
Nikad ne postoji samo jedna budu nost. Postoji nekoliko odabira budu no-
sti. U to je uklju ena vaša volja. Ako mi znamo kakva je budu nost, onda to zna i
da smo mi zapravo postali uklju eni i da manipuliramo vašom slobodnom vo-
ljom. Mi vidimo mnoge budu nosti. Kao primjer, uzet emo vašu zemlju (Veliku
Britaniju). Da prije Drugog svjetskog rata vaš Churchill nije bio stabilnog zdrav-
lja ili da je bio ubijen, onda bi ovakva budu nost vaše zemlje na kraju možda i bita
ostvarena, ali ne na isti na in. A to je moglo u potpunosti izmijeniti budu nost
vaše zemlje. Da nije inila onako kako je inila, moglo se dogoditi nešto potpuno
razli ito. Shva amo da ovo nije zadovoljavaju i odgovor i objašnjenje, ali ne zna-
mo na in na koji bismo to objasnili. Mi unaprijed ne odre ujemo vašu budu -
nost.
]OHN; Da, sad bolje shva am. Mislim da je to bio proizvod mojeg pogrešnog shva-
anja, da, kad biste vi rekli to i to e se dogoditi, onda bih ja pretpostavio da je to
izvjesno, a trebao sam uvidjeti da je to jedna od nekoliko mogu nosti.
TOM: To je bila naša pogreška, a ne vaša. Da smo vam prenijeli grešku i propust
s naše strane, bojali bismo se da vi ne biste mogli održati svoju uklju enost i
nastojanja.
Postoji jedna situacija za koju od nas imate jamstva: ne emo dopustiti unište-
nje Zemlje. Nisu Dvadeset i etiri civilizacije one koje to ne e dopustiti, jer one
nemaju mogu nost da to sprije e. Mi smo jedini u mogu nosti to ne dopustiti —
jer i one imaju svoja ograni enja. AH, koriste i naše sile zajedno s njihovima, mi
ne emo dopustiti uništenje Zemlje. Kad to kažemo, onda mislimo na potpuno
uništenje planeta, da.
 8

Ubrzavanje Zemljine evolucije

U prvom dijelu ovog poglavlja govori se o nekim posebnim pitanjima, a tek kad
se Irene uklju i u raspravu, ona dobija filozofski obrat, budu i da ona, zajedno
s Tomom, istražuje razli ite ideje i stavove. Poglavlje se suživljava sa svojim naslo-
vom, ini se kao da se ubrzava...

JOHN: Mislim da je u ovom trenutku najvažnije pitanje za ljude na Zemlji što oni,
kao pojedinci, mogu u initi i kako oni, kao pojedinci, mogu izmijeniti stvari, tako
da naš planet ispuni svoju sudbinu?
TOM: Prvo i osnovno, oni moraju spoznati da svaki od njih unutar sebe sadrži
cijeli Svemir. Svaki pojedini od njih sadrži cijelo stvaranje. Stoga, kad to shvate,
onda e, nadamo se, shvatiti da ako nastupaju protiv svog vlastitog integriteta,
na taj na in mogu ugroziti integritet Svemira. Moraju se sami sa sobom posavje-
tovati oko motiva u svim akcijama; moraju nau iti voljeti sebe, a jedini na in na
koji mogu sebe voljeti je da nikad ne u ine nešto zbog ega se sebi ne bi svidjeli.
Ono što je važno je da svaka pojedina osoba na ovom planetu mora shvatiti da je
postojanje sveprisutno. Oni moraju shvatiti da oni drže klju za evolutivni proces
u Svemiru. Vrijeme je bu enja. Vrijeme da unutar samih sebe shvatite da vi držite
klju kojim e se Zemlja dovesti do svog ispunjenja i da ne postoji uplitanje u
slobodnu volju; uništenje planeta Zemlje nije neophodno. To se mora u potpu-
nosti shvatiti, jer slobodna volja ovje anstva može Zemlji donijeti ispunjenje.
JOHN: Mnogi govore o nadolaze oj preobrazbi, a ini se da joj se ovog puta
zaista i približavamo. Možeš li re i nešto o toj preobrazbi i što ona zna i?
TOM: Istina je da se Zemlja nalazi na pragu preobrazbe. Ona se nalazi na pragu
osloba anja duša i bi a iz zarobljeništva, da se oni mogu nastaviti uzdizati i pro-
iš avati Zemlju tako da Svemir može nastaviti svojini putom. Upravo je sada
slavno živjeti na vašem planetu u fizi kom obliku. Uvijek znajte da e ova ener-
gija pojedinaca ostati pojedina na, ali ono što e se shvatiti je snaga misli, ener-
gija ljubavi, snaga koju ljudska bi a drže unutar sebe, kojom e vaš svijet u initi
slikom Svemira. Vaš svijet je slavno mjesto na kojem svi dijelovi Svemira postoje,
ispunjavaju se i, u velikoj radosti, bivaju ujedinjeni sa stvaranjem.
JOHN: Da imate jednu poruku koju biste željeli prenijeti cijelom ovje anstvu,
koja bi to poruka bilaf
TOM: U potpunosti budite svjesni da vi, svaki pojedini od vas, unutar sebe drži
klju , kojim e dovesti do promjene. To je vaša odgovornost, vaša slobodna vo-
lja, vaš izbor.
JOHN: U ovo vrijeme ima mnogo zbunjuju ih poruka koje dolaze iz razli itih psi-
holoških i proro anskih izvora. Koje kriterije ljudi trebaju primjenjivati da bi mo-
gli suditi o svim tim razli itim izvorima?
TOM: Prvo i osnovno, objasnit emo vam ovako: kao što postoje predsjednici
korporacija, od kojih jedan zna sve, i razli iti pododjeli koji poznaju svoje stru no
podru je, isto je tako i na polju komunikacije koja potje e od onih koji postoje u
drugim podru jima. Tek nekolicina izvora zna cjelinu slike, a mnogi znaju
njezine dijelove. Ali, budite oprezni kad vas oni slave: uvijek izazivajte, tražite
dosljednost i nikad ne prihva ajte ono što ide protiv vaše naravne sklonosti ili
protiv vašeg višeg intuitivnog ja. Pazite, jer oni možda hrane vaš ego da bi mogli
vama manipulirati, jer postoje i oni koji žele uništenje planeta Zemlje. Nemojte
upasti u stupicu uništenja planeta Zemlje.
U vašem svijetu postoje mnogi koji govore, mnogi koji iznose informacije: mi
vam iznosimo informacije koje nisu iznošene u prošlim vremenima, a to je slje-
de i korak u daljnjem evolutivnom kretanju. Važno je da narodi na planetu
Zemlji shvate da nisu sami i da unutar sebe nose šifru pomo u koje planet Zemlja
može evoluirati i posti i svoju pravu svrhu.
Zapamtite ovo: oni koji pokušavaju vladati visoko su iznad društva i vode
ljude u smjeru koji im pomaže da izbjegnu vlastitu odgovornost. Ali, imajte na
umu da je ubrzanje sada apsolutno važno. Došli snio do po etka ubrzanja evolu-
tivnog napredovanja planeta Zemlje.
Postoji velika nužda za ubrzanjem, jer su oceani planeta Zemlje, stabla i šu-
me, nebo i atmosfera, sama suština disanja, životna snaga, došli do razine zaga e-
nja koje dovodi do uništenja Zemlje. Mi apeliramo na vaše energije i posve enost
bu enju naroda ovog planeta, vlada na Zemlji i zajednica na Zemlji. Najdublja
srž ovje anstva po inje rasti i sjati. Budi se suština i razumijevanje samih po etaka
ovje anstva, što e dovesti do promjene. Vi ste dio te promjene. Vi ste djeca te
promjene, vi ste odgovorni za tu promjenu. Bez vaše posve enosti ubrzanju, kad
bi se promjena dogodila u njezino vlastito vrijeme, bez vašeg udjela, onda bi se
planet našao u situaciji u kojoj ve ina ovje anstva ne bi mogla postojati. Prih-
vatite svoju sposobnost za stvaranje obrasca koji dovodi do razumijevanja i istine
o onome tko ste.
Zemlja je stvorena da bude raj svih rajeva u svom savršenstvu. Vrijeme je za
opraštanje, opraštanje sebi: vrijeme da ovje anstvo shvati da održavaju i strah i
razdor održava uništenje. ovje anstvo je zapo elo proces uništenja. Ipak, pred
vama je velika budu nost za ispunjenje sudbine Zemlje.
 Prihvatite injenicu da vi morate obaviti svoj dio posla u postizanju ispunje-
nja Zemlje. Vi nemate ograni enja. Vaša ograni enja i granice stvaraju jedino
vaši strahovi. To ne zna i da se trebate uspeti na planinu od tisu u metara i onda
s nje sko iti. To zna i da morate posjedovati istinsku, prakti nu primjenu razu-
mijevanja sebe. To zna i da morate po eti proširivati sposobnosti vašeg uma i
vaših misli.
Vaša fizi ka tijela imaju ograni enja na ovom fizi kom planetu, ali vaši umo-
vi i misli mogu se širiti i rasti, dodirnuti sve kutove Svemira. A kad vaše tijelo
shvati istinu o sebi, ono može zbaciti teret ovog fizi kog svijeta koji ga je držao u
zarobljeništvu. Vi, ljudska bi a, vi ste kaleidoskop, i katkad ete izgledati zbu-
njeni — ipak, jednim okretom, vi možete postati elementi ljepote i isto e, a to
je nešto s ime možete putovati svemirskim sferama.
JOHN: Ako bismo mi sada, za trenutak, zamislili da je sve ostalo u stati kom
stanju, da ovje anstvo nije unaprijedilo svoju svijest, razumijevanje okoliša i
odgovornost, bi li vrijedilo znati koliko bi dugo još potrajalo prije no što bismo
zaista uništili naš okoliš.. J
TOM: S obzirom na atmosferu koja okružujejslanet Zemlju, nije vam preostalo
više od 20 do 25 vaših godina postojanja. Život na vašem planetu Zemlji ne
može postojati bez kisika. Ako ljudi na vašem planetu Zemlji ne do u pameti,
oni e se uništiti.

Gornji odgovor dan je 1978. godine. Sljede i razgovor odvijao se 1989. godine:

ANDREW: U jednoj ranijoj prigodi poslužio si se zanimljivom frazom, da se »vrije-

me ubrzava«. Kakvo je stvarno zna enje ubrzanja vremena?
TOM: Ako bi ovaj planet slijedio svoj put na dosadašnji na in, bez ubrzanja, onda
ste svjesni toga da bi to dovelo do uništenja?
ANDREW: Da.
TOM: Ono što se sada ubrzava, zahvaljuju i meditacijama koje ljudska bi a obav-
ljaju na ovom planetu Zemlji, po etak je ubrzanja vremena, što onda stvara situa-
ciju u kojoj Zemlja postaje lagano svemirsko vozilo, a ovje anstvo e iznenada
postati svjesno. To e nalikovati po etku »u inka stotog majmuna«. Ako, dakle,,
sada po nete shva ati snagu meditacija u malim skupinama poput vaše, vi mo-
žete izmijeniti svijet.

A1989. godine postavljeno je ovo pitanje u svezi s gla u:

ANDREW: jedna od stvari koje primje ujem je da na ovom planetu trna sve više,
gladi, te pobuna zbog nedostatka hrane i visokih cijena. Što mali ljudi, poput nas,,
mogu u initi baš na tom podru ju?
TOM: Nije neophodno da itko na ovom planetu umre od nedostatne ishrane. To
se doga a jedino zbog neznanja, ili zbog svjetskih vlada koje pokušavaju vladati
drugima. Mi ne emo dozvoliti istrebljenje bilo koje skupine ljudskih bi a. Shva-
ate li? Ali, vi to morate sada uklju iti u svoje meditacije — kroz meditaciju mo-
žete sprije iti uništenje.
IAN: Koliki su izgledi za evoluciju na ovom planetu? Koliki su izgledi za opsta-
nak?
TOM; Nikad u prošlosti nije postojalo vrijeme kao što je ovo sad koje e donijeti
evoluciju vašeg planeta. Sve su stvari mogu e, a promjena može vrlo brzo nastu-
piti. Mi emo vam dati primjer: prije godinu dana (1987.), zemlja Izrael, u vrije-
me Pashe, narod Izraela, uništavao je zemlju otpacima. Bio je to pogled koji je
doveo do velike tuge. I u roku od godine dana, ono što se razvilo u zemlji Izrael
je ono što se naziva udom na Zemlji, jer su tijekom tog vremena otpaci o iš eni,
nema ostataka, a ljudi su po eli više poštivati sebe i druge. Ako se ovo može
dogoditi narodu Izraela, koji je jako tvrdoglav, onda se može dogoditi sve što
izaberete! Pokret za promjenom nalazi se u svom zamahu — oni koji znaju, mo-
gu zaustaviti pogubnost gladi na Zemlji, a mogu zaustaviti i katastrofu koju uzro-
kuje ovjek te mogu vaš planet u initi onim za što je stvoren.
IAN: Koliko vt pomažete evoluciji i utje ete na nju, i na ljude koji žele pomo i
evoluciji?
TOM: Kad bilo tko postavi pitanje »Što mi možemo u initi?« mi smo tu. Znate,
mi ne možemo u initi ni najmanji pokret dok neka osoba ne zamoli. Mi se ne
možemo, jednostavno ne možemo, i ne emo, upletati u slobodnu volju. Ali, kad
ljudska bi a pitaju — a ona povremeno zapitaju tek zbog uveseljavanja, ona to ne
misle iz dubina svojih duša — onda im mi možemo pomo i da evoluiraju. Važno
je da ljudi budu svjesni da nisu sami u Svemiru, a i toga da moraju preuzeti odgo-
vornost, jer oni ne mogu pobje i od odgovornosti.
JOHN: Bi li pojedincima mogao dati savjet, jer mnogi ljudi kažu »Pa, što ja osobno
mogu u initi?«. Postoji li neka mala stvar u kojoj pojedinci mogu dati svoj dopri-
nos?
TOM: To je vrlo jednostavno: ponašajte se samo na onaj na in zbog kojeg ete
sebe voljeti; ponašajte se samo onako kako biste voljeli da se drugi ponašaju
prema vama; nemojte u initi pokret, nemojte pomisliti misao, nemojte napraviti
ono za što vi, u vašoj duši, u vašoj svijesti, ne možete osjetiti samopoštovanje.
Kad to zapo ne, onda e se sve promijeniti. Sve e se promijeniti i onda kad ljudi
prihvate da vam se i oni koji žive na drugim mjestima u Svemiru nalaze pri ruci
da bi vam pružili ljubav i razumijevanje. Sve e se promijeniti kad ljudi shvate
energije koje imaju u sebi.
Mi vrlo naporno radimo — premda to nije prava rije jer mi zapravo ne
radimo, ali u vašem svijetu ne postoji prava rije , pa u se poslužiti njome. Mi
radimo na spre avanju krize, i do sada (1974.) nismo bili u tome uspješni. Mno-
ge su stvari pokrenute prije mnogo tisu a godina. Ali, mi želimo da vi, tako er,
shvatite da postoje stvari koje nisu dio planiranog, i koje su ljudske stvari, koje
potje u od pohlepe, taštine i želje. Mi govorimo o vladama koje vladaju svije-
tom, koje stvaraju tu krizu. To nije bio dio plana, shva ate li?
ANDREW: Da, shva amo i jako smo zahvalni na ovom razgovoru.
TOM: Došlo je vrijeme da ljudi na Zemlji zahtijevaju od svojih vlada, da zahtije-
vaju od svojih religijskih vo a, da zahtijevaju od svojih u itelja, znanje i razu-
mijevanje onoga što se zaista doga a. Sada je vrijeme ljudi.
Vas, mase, vaše su vlade, vaši religijski vode i društvo prije držali u neznanju
ovje anstvo su držali sputanim. Ubrzanje e prouzro iti da ono u vašem svijetu
zatraži odgovore od svojih znanstvenih zajednica i svojih vlasti. Ali, na in da s<
dosegne ljude, kona no smo odlu ili, je kroz njihovo vlastito fizi ko tijelo i iz-
lje enje njihovog fizi kog tijela. Mnogi e ljudi biti izlije eni i mnogi e Ijud
postati otvoreni za lije enje. Upravo e kroz lije enje biti podignuta svijest širej
Svemira. Važno je da ovje anstvo zna da ono mora po eti preuzimati odgovor
nost za Zemlju i da znanost mora po eti shva ati da ona u sebi ne sadrži mo d;
zapovijeda ostatku ovje anstva ve da je ona samo dio ovje anstva. U svorr
elitizmu, znanost je odbacila druge slojeve ovje anstva. Znanost je postala reli
gija koja manipulira i vlada, a oni koji vode znanost moraju sada po eti prih
va ati svoju odgovornost.
Ovo je tužno vrijeme za svijet jer, kao u prošlim vremenima i kao u osje aj
nim vremenima, fizi ka bi a ovog planeta krive sve druge osim sebe za svoj<
probleme — koje, zapravo, uzrokuju ona sama. To je kao da su, da bi se riješil
krivnje, voljni baciti sramotu na druge, a ne bi se libili te druge baciti u jamu s;
zmijama. Oni e, zapravo, biti posramljeni drugi put, ali to je povijest Zemlje. M
ne možemo imati to u budu nosti, a ni u sadašnjosti. Vrijeme je da svaki pojedi
nac, svaka zemlja, stane i da odgovor i da shvati da unutar njih samih po iva
sramota, a ne u drugima. Kako zemlje mogu živjeti u miru kad ljudi nisu u miri
sami sa sobom?
ANDREW: Da, to je veliko pitanje: kako svaka osoba može na i mir u svom vlasti
tom srcu?
TOM: Možeš li ti na i mir u svom vlastitom srcu?
ANDREW: Ne, teško mi je, ali mislim da se možda nalazim u boljem stanju oc
mnogih ljudi.
TOM: Jesi li siguran?
ANDREW: Što se mene ti e, jesam.
TOM: Onda si napravio veliki korak, i mi bismo rekli da, ti si našao mir.
JOHN: Mnogo bi nam pomogao ako bi nam mogao dati neku vrstu slike idealm
Zemlje za, recimo, 50 ili 100 godina. Kakvu bismo vrstu stvari u materijalnom
fizi kom smislu mogli o ekivati na takvom planetu?
TOM: To bi bio planet ravnoteže u kojem bi se o ima mogla vidjeti ljepota, mir i
nježnost boja. Medu vrstama na ovom planetu Zemlji vladali bi blagost i mir u
brizi za ovje anstvo, ali najvažniji bi bio izazov ovje anstvu da u svojem mir-
nom, radosnom postojanju stvori kvalitetu postojanja u kojoj bi se pronijeli oba-
vijest i znanje o velikoj radosti jedinstva u Svemiru. Kad ovje anstvo bude mislilo
na ljubav, radost, mir, glazbu, boju i ravnotežu, stvari e biti vrlo razli ite.
Ljudi su postali toliko nau eni vjerovati da im trebaju razdor, sukob i drskost, da
se oni boje dosade. Obe avamo vam, tako ne e biti. Ne e postojati vrijeme za
dosadu, jer e se izazovi koji e postojati na ovom planetu Zemlji kao primjer-
nom raju i širenje Svemira vje no nastavljati. Stoga e uvijek postojati novo zna-
nje, nova boja, novi zvuk: postoji zanos u usavršavanju Zemlje koji se ne postiže
drugim sredstvima. Ovo, me utim, nije i ne e biti mjesto stalnog praznovanja, to
vam tvrdimo.
JOHN: Mogu li postaviti dva prakti na pitanja: na neki na in vjerujem da e se
okoliš promijeniti, da e postati bogatiji i bujniji s obzirom na biljni život, je li
to...?
TOM: To je to no. Jer negativne energije nije u život.
]OHN: A na neki na in to e se iskoristiti da bi se savladale ružne strukture današ-
njice, koje e...
TOM: To je to no. Postojat e jedan dio koji e ostati da bi podsje ao na stara
vremena...
JOHN: A druga stvar je pitanje prijevoza. Postoji velika koli ina fizi kog kretanja
ljudi i stvari na planetu i to uvelike pridonosi uništenju našeg okoliša. Ho e li biti
manje fizi kog kretanja zbog alternativnih prijevoznih sredstava?
TOM: Ne manje kretanja, jer e postojati obi aj upoznavanja razli itih podru ja
na Zemlji i putovanja do njih. Ali, prijevoz e zadobiti oblik koji ne e prena-
pu ivati, zaga ivati ili uništavati. Znajte ovo: Zemlja ne e izgledati isto na sva-
kom mjestu, stoga e još uvijek biti neophodno putovati, da... bit e mogu e
putovati.
JOHN: ini mi se da e se vjerojatno dogoditi izopa enje i slom institucija, gospo-
darstva, politi ke i društvene ravnoteže i tako dalje, a mislim da e taj proces
vjerojatno brzo zapo eti: je li ovo op a naznaka?
TOM: Ali, imate li znanja o razlozima?
JOHN: Pa, mislim da je to nešto što se mora dogoditi prije no što budemo mogli
iznova graditi. Je li tako?
TOM: To je djelomi na mogu nost. Ali, dozvolite nam da vam objasnimo da su
poteško e u vašim gospodarskim sustavima, zaga enje vašeg zraka, rijeka i tla,
zaga enje duhovnog svijeta koji okružuje Zemlju i želja unutar duša za stvarima
koje uzimaju da bi im dale nestvarni osje aj o tome tko su (droge) — sva ta
o itovanja tako er su po etak sloma.
JOHN: Što je s budu noš u škola i obrazovanja?
TOM: I tu se može dogoditi slom. Postoje razlozi da više ne bude stalnog obra-
zovanja. Ljudski um buni se zbog otrova, ali on tako er ne može upiti znanje u
javnom obrazovanju koje ne sadrži istinu. To je proces: ako biste izvršili pregled
vaših obrazovnih sustava, u posljednjih dvadeset do trideset godina (do 1975.
godine), oni se nisu poboljšali ve pogoršali. Jer oni ne donose koristi duši.
Vije e kaže da nisam odgovorio na vaše pitanje, vašu pretpostavku da je po-
trebna neka vrsta sloma prije obnove: odgovor je potvrdan. U ovo se vrijeme
mora posti i ravnoteža jer Zemlja na kojoj postojite ne može izdržati još mnogo
vaših godina. Za dvije stotine vaših godina nastupit e ledeno doba na ovom
planetu ako se nešto ne u ini, a onda e duše, koje su zarobljene i zagušene na
ovom planetu, biti zauvijek zarobljene. To e se dogoditi zbog negativnosti u
koju su zapletene i zbog prodaje njihovih duša. One ne e mo i evoluirati i razu-
mijevati, jer e biti stalno obuzete željama i patnjama fizi kog. Osim izazova koji
nastupaju u vašoj neposrednoj budu nosti zbog mnogih problema vašeg svijeta,
zbog vašeg zaga enja, problema vaše hrane i problema vaših vlada, zapamtite
ovo što vam kažemo: za dvije stotine godina vašeg života ovaj e planet biti smr-
znut. Razlog zbog kojeg mi dolazimo i razlog zbog kojeg vi radite je u initi ljude
svjesnima, tako da mi onda možemo spasiti duše na planetu i zaustaviti problem
koji se stvara za Svemir. Ovo vrijeme u kojem se sada nalazimo opasno je
(1975.), a negativna se energija nakuplja.
Natrag na tehnološke aspekte naše evolucije:
Našom emo tehnologijom mo i pomo i Zemlji da se riješi problema koje
stvaraju vaše zaga enje i vaša tehnologija.
ANDREW: Možeš li nam dati neki mali prikaz na ina na koji e to znanje biti
preneseno iz vašeg u naš svijet?
TOM: Bit e neophodno da mi postanemo vidljivi i fizi ki na vašem planetu.
Nema dovoljno vremena za davanje ovih podataka kako biste vi izradili tehno-
logiju jer bi za to bile potrebne godine. Kao što vam je poznato, ovaj se planet
ne e mo i održati. Njegove e vode biti zaga ene, njegovo tlo ne e proizvoditi
neophodnu hranu. A Zemlja e biti napu ena bi ima i dušama koje e se na njoj
stalno reinkarnirati, jer se sje aju svojih fizi kih želja za jelom, ra anjem, dodiri-
ma — to je, zapravo, razlog zbog kojeg su zarobljene u eteru ovog planeta.
ANDREW: Kad bi mi netko sutra došao u dobroj vjeri i punoj spremnosti i rekao
»Da, prihva am da je ono što kažeš istina, da se te stvari doga aju onako kako ti
kažeš da se doga aju i što bih ja, kao pojedina no bi e mogao u initi da na prak-
ti ni na in pomognem da se postoje i trend obrne« kakav bi mu ti savjet dao?
TOM: Ako taj pojedinac vjeruje u to i onda kaže drugome, a taj drugi kaže slje-
de em i taj sljede i kaže još nekom, onda se stvari mogu promijeniti. Zapamtite
da e postojati mnogi koji e dolaziti ljudima poput vas i postavljati pitanja. To
e biti vrijeme masa: to ne e biti vrijeme u kojem e vlade, niti religije, niti druš-
tva vladati masama. Masama e se re i — re i e im se na vašem radiju, na vašoj
televiziji, i u vašim publikacijama. A one e uti i slušat e, jer e ti iskazi govoriti
0 njima.
ANDREW: Stvar je, dakle, u vjerovanju da vi postojite i da na tome radite. Je li to
suština poruke?
TOM: To je to no. Jer, ako vi ne priznate naše postojanje, mi vam ne možemo
pomo i. A priprema za to bit e davanje ljudima znanja o tome da emo mi
pomo i, i da možemo pomo i, i da mi ne stvaramo probleme, da samo dolazimo
pomo i, u ljubavi i miru. A bit e veliki dio masa koje ne e shvatiti oblik života o
kojem mi govorimo. One ne e mo i shvatiti kozmos i usko grlo koje je stvorio
ovaj planet. Ali, zapamtite: to nije uvijek neophodno. injenica da mi postojimo
1 injenica da oni to priva aju, injenica da e oni uvidjeti da mi dolazimo
bez zla,
da dolazimo s ljubavlju, ono je što je važno. A kad mi pomognemo ovom planetu
u tehnologiji, mi možemo tako er širiti istinu i ljubav, tako da duše na ovom
planetu onda mogu evoluirati i sprije iti probleme, koje Svemir izokre u naglav
ce.
ANDREW: Ako se znanje o svemu ovome treba širiti putem televizije, publikacija i
tome sli noga, kako e ljudi koji žive jednostavnim životima, bez pristupa masov-
nim komunikacijama, kao u mnogim dijelovima Afrike i Azije, saznati o tome?
TOM: Njima ne e biti potrebno da znaju jer oni ve znaju. Kad govorite o Africi
ili Aziji, oni nisu svjesni Što se to no doga a, ali oni znaju da se nešto doga a. 1
vjerske vo e u Indiji tako er su umnogome svjesni da se nešto doga a. Upravo
su napredne zemlje, takozvane razvijene zemlje, one koje stvaraju problem.
Ako se planet Zemlja može spasiti — a on e biti spašen — cijeli Svemir bit
e podignut do razine na kojoj e duše ste i narav za kojom su tragale od po etka
vremena. A zapamtite da, kad duše u Svemiru imaju u svojim srcima spokoj,
radost i mir, i proizvode ljubav, onda to snalazi ak i one duše koje su negativne
i mra ne donose i im ljubav i život.
Možete li zamisliti da e, kad postignete ono zbog ega ste došli na ovaj
planet, cijeli Svemir sijati svjetlom koje e se initi zasljcpljuju im, jer e to biti
svjetlo iste ljubavi. Sve e postati jedno, a to je ono emu svi težimo. Mi samo
tražimo da vi nikad, ni u vašim najmra nijim trenucima, ak i kad ste uznemireni
zbog drugih, ak i kad ste uznemireni zbog naroda i zemalja, da nikad iz vida ne
izgubite ono što smo vam prenijeli. Kad sada pogledamo na vaš planet, vidimo
samo tu i tamo mali sjaj, a postoje mnoga tanina podru ja, ali mi znamo da e,
kad bude postignuto ono zbog ega ste vi došli na Zemlju, ona osloba ati istu
ljubav u cijeli Svemir.
IRENE: Ranije smo razgovarali o pravilima. Voljela bih s tobom oti i malo dalje,
a to sve inim nagonski. Vjerujem da više ne postoje pravila. Mogu postojati pra-
vila, onakva kakvim ih vi shva ate, ali pravila, kako ih mi shva amo, više ne
postoje zbog razine prema kojoj se kre emo. Tako er vjerujem da ovo nije prvi
put da svi mi, ljudska bi a, ovo doživljavamo, premda vi u svezi s time imate
recimo, jasnije pam enje od nas, prihva ate li to?
TOM: Ali, svi mi imamo pam enje.
IRENE: U redu, dobro napredujemo. Da, svi smo ve bili ovdje.
TOM: To je to no, a ispravno pamtite da ste ovdje bili u prijašnjim vremenims
kad nije bilo pravila igre, i potpuno ste u pravu kad kažete da ne postoje — vaširr
rije ima — zemaljska pravila.
IRENE: Upravo tako. A upravo je naša ljudskost ono što e nam omogu iti da
u inimo evolutivni skok (jednom kad budemo u potpunosti shvatili) koji prosi;
put nismo bili u stanju u initi.
TOM: To je to no. Ono što djeluje iz vaše unutrašnjosti je vaše povjerenje, vaša
vjera, vaše unutarnje znanje i, unutar njega, po etak shva anja postojanja u proš-
lim vremenima i odgovornost koja e se razviti iz nužde.
IRENE: U redu. Ono što se doga a je da smo se, kako ja to shva am, unutar naše
vlastite ljudskosti razvili do to ke na kojoj je sada neophodno ujediniti duhovno,
s Ijudskoš u.
TOM: To je to no, zbog toga postoji Zemlja.
IRENE: I ta e alkemija, ako se ispravno obavi, dovesti do preobrazbe.
TOM: To je to no. Dok Zemlja ne postane lagano svemirsko vozilo. To je vje nai
besmrtnost.
IRENE: Kad ovje anstvo jednom prihvati svoju radost i kad više ne bude trebah'
patiti da bi opstalo, onda ne e trebati brinuti o dosa ivanju kad se raj povrati. Vi'
ste me naveli na zaklju ak da, kad pogledamo na povijest ovje anstva, shvatimo-
da je ono, od najranijih dana, stvaralo probleme, ratove, nesporazume, borbe,
smrt, ubijanje i tako dalje, tako da bi ih moglo nadi i, da bi, nakon toga, moglo
uživati u trenutku mira, a zatim opet sve poremetiti. Što možemo u initi da bi-
smo prekinuli ovaj obrazac f Kako da po nemo? Sada znam da je i to povezano s
ujedinjenjem fizi kog, duhovnog i tako dalje. Ali što se tu još doga a?
TOM: Vidite: ono što je neophodno je uzeti ugra enu ljudsku hrabrost koja je
postala drskost i vratiti je opet hrabrosti. Hrabrost da budete ono što istinski
jeste, bez drskosti za koju se osje alo da je neophodna jer su ljudi vjerovali da su
posebni. Da. Uklju ite to, dakle, u vašu meditaciju jer, kad ljudi zapo nu shva-
ati, onda ete se vi, ljudska bi a, ubrzati. Shva ate li sada?
IRENE: Da. Hrabrost, dakle, postaje jedan od ugaonih kamena ljudskog temelja za
uzdizanje?
TOM: I milosr e.
IRENE: U
TOM: Suosje anje.
IRENE: I? TOM:
Dobrota.
IRENE: To su, dakle, temelji. I na njima trebamo graditi našu gra evinu. Otuda se
možemo povezivati s drugim svjetovima.
TOM: Znate, ono što to stvara je ono što ljudi nazivaju »visokim«...
IRENE: U vrijeme dok mi razgovaramo o ovome, ima nešto što tako er postoji, u
drugom vremenu i prostoru?
TOM: To no.
IRENE: Mi i vi, zajedno, možemo uspostaviti tu vezu.
TOM: To no.
IRENE: Mogu do i samo do toga! Postoji nešto glede te veze što je povezano sa
stvarnoš u koja je izvan ove koju mi poznajemo. Ono o emu vi govorite je temelj
za izgradnju ljudskog ustroja, ali, istovremeno, mi moramo imati prirodnu pos-
ljedicu u drugom prostoru i vremenu...
TOM: To je to no.
JOHN: Što nam možeš re i o toj drugoj stvarnosti?
TOM: To je zrcalo. Shva ate li da opna, kad se ukloni s vaših...
IRENE: ekaj samo malo, ekaj. Ono o emu ti govoriš je, dakle, da e u tom
drugom prostoru i vremenu — rije i postaju tako smiješne — do i vrijeme kud
emo mi mo i biti u stanju jednostavno komunicirati mislima, to no?
TOM: Upravo.
IRENE: Da, ali još nismo tamo.
TOM: To je to no. A onda ete i i naprijed i naprijed i naprijed i ne e biti kraja
vje nosti. Kad se pogledate u dva zrcala istovremeno, što vidite? Vidite zauvijek
sebe.
IRENE: To no.
TOM: Znajte tako er, energija gradi, stvara, ona tako er poti e i ja a... Trebate
sa sebe ukloniti opnu koja je magli asta slika Zemlje, a koja vas drži u zarob-
ljeništvu. Od po etka, a to je krivnja — vi znate za zmiju u Edenskom vrtu?
IRENE: »Jedan« je prije stvaranja imao znanje. Iz tog je znanja mnogo toga nasta-
lo, izme u ostalog i želja za stvaranjem, ili vjerojatno, ponovnim stvaranjem Ze-
mlje. Preska em: Adam i Eva u vrtu. Lekcija o poslušnosti, razumijevanje slobod-
ne volje i izvršenje slobodne volje u izboru neposlušnosti.
TOM: Važno je i izvršavanje slobodne volje u poslušnosti. Uvi ate li protivnosti?
IRENE: Apsolutno.
TOM: Da. Ono što morate shvatiti je da vi sami morate iznova otkriti to otkrive-
nje. Budu i da svaki pojedini od vas mora biti otkriven.
JOHN: Ne shva am što misliš pod »biti otkriven«.
TOM: Kad to shvatiš, shvatit eš što smo rekli.
JOHN: (Uzdah)
TOM: Ovo nije vježba u igranju. Ovo je vježba razvoja vašeg mentalnog procesa
razmišljanja za sebe.
JOHN: Upravo sada je moj mozak poput kajgane!
TOM: Kad shvatite tko ste, onda se ono što smo mi, znanje u nama može u pot-
punosti prenijeti vama.
IAN: Nije li istina da e dijelovi nas biti otkriveni u procesu ustrojavanja?
TOM: To je to no.
IAN: I da se ne trebamo zabrinjavati oko tih hipotetskih stvari?
TOM: Upravo tako. Kad zapo nete s ovim, onda e se u mnogima dogoditi ot-
krivenje, jer ovaj vaš svijet, i ovaj Svemir, moraju biti ustrojeni. Sada po inju vrlo
važni dani za vas, ali najvažniji za nas. Vi ete izlije iti sebe i Zemlju. Po etak
lije enja po iva kod onih koji su prošli sebe i koji su uklonili zapreke. Shvatite
našu veliku ljubav za vas, našu veliku radost u vama, i zapamtite i shvatite, mi
želimo da Zemlja zna za našu ljubav i naše postojanje. Mi vam dajemo ljubav, mi
vam donosimo mir i mi smo vam zahvalni što ste s nama. Ostavljamo vas sada.
 9.

Raskrižja

U ovom se poglavlju govori o našim odabirima i o na inu na koji se naše po-

našanje odražava na cijeli planet. Govori se o našim stavovima prema materi-
jalizmu i ekologiji. I premda se ini da je prvi Tomov govor ponavljanje onoga što
je re eno u prethodnom poglavlju, tu, opet, ima još ne eg...

TOM: Zemlja je, s ljudskim bi ima koji postoje na njoj, divovsko usko grlo u
Svemiru. Fizi ki planet Zemlja najviše je fizi ki od svih planeta u Svemiru, a i
najljepši zbog svoje velike raznovrsnosti. Oni koji postoje na Zemlji, a koji su
postojali na drugim planetima — kad ih njihovo ro enje dovede na ovaj planet,
te duše moraju razviti ravnotežu izme u fizi kog i duhovnog.
Ali, duše na Zemlji, zbog gusto e, postanu više fizi ke i kad se njihova fizi ka
tijela raspadnu u Zemlju, njihov duh ne želi oti i s ovog planeta — to je dovelo
do »recikliranja«. A svako pojedino recikliranje navodi ih na ve u želju i na uži-
vanje još ve ih ugoda.
Na to nemamo primjedbe, kad bi se takvom metodom istinski razvila ravno-
teža s prirodom na planetu i kad bi se pomo u nje podu avala i primala svrha
ovog planeta. Kad je to stalno kruženje zapo elo, postojali su oni s drugih plane-
ta koji su imali potrebu do i na Zemlju i stoga, vi imate populacijsku eksploziju
tijela koja stalno dolaze. Jednako kao u fizi kom svojstvu planeta, tijela postoje i
u akrama ovog planeta i u duhovima koji okružuju ovaj planet. A u sebi nose
želju za recikliranjem.
MIKl: Uklju en sam u kampanju kojoj je cilj okon ati gladovanje do kraja ovog
stolje a, i želio bih znati nešto o našem- najvažnijem cilju. Je li cilj nahraniti sve
ljude na Zemlji, bez obzira na njihov broj, ili je cilj ograni iti broj ljudi?
TOM: Kad vaš planet do e u ravnotežu putem služenja, vašeg i svih drugih ljudi,
kad on evoluira do jedne više vibracije, onda e se smanjiti i populacijska eksplo-
zija, jer negativne energije onda ne e postojati u obliku u kojem mogu nadja ati
normalnu ravnotežu pozitivnih i negativnih energija.
Kad svi budu u sebi imali mir s obzirom na ispunjenje tjelesnih potreba, i to
e biti stabiliziraju i imbenik u nenarastanju broja ljudi. Onda e se na Zemlji u
velikoj ve ini nalaziti evoluirane duše koje e vaš planet Zemlju pretvoriti u pravi
raj kakvim je i bila zamišljena. Da.
JOHN.- Znam da imate odre enih poteško a s našim sustavom brojanja, ali na
ovom planetu trenuta no živi pet milijardi ljudi: koja je razina koju bi planet
mogao bez teško a podnijeti, s obzirom na ono što si upravo rekao?
TOM: To bi mogao biti, bez teško a, ako bi velika ve ina bila u stanju evolucije,
s obzirom na sve potrepštine (hranu, materijale i izvore) broj od devet milijardi
ljudi. Vi shva ate izuzetno veliku važnost osloba anja od gladi? To je energija u
obliku misli. Kad se po ne shva ati pojam okon anja gladi, a o tome treba govo-
riti, i ako dovoljno ljudi u to vjeruje, onda to postaje stvarnost. Važno je da se
shvati snaga takvog na ina razmišljanja. Kad se to shvati, onda je sve mogu e.
MIKI: Da. Dakle je istinski cilj našeg projekta stvaranje svijesti da se gladovanje
može okon ati, je li to ono glavno što se treba u initi da bi se kona no okon alo
gladovanje?
TOM: Da. To je vrlo važno. Da bi se ljude držalo usredoto ene na tu važnu stvar,
neophodno je objavljivanje neke vrste publikacije kojom bi ih se uvjerilo da oni
imaju zna enje i da e se to posti i. injenica da sada postoje odbori u vladinim
kabinetima koji ispituju to pitanje, nusproizvod je takvog razmišljanja, a oni su
potrebni da bi svijet vjerovao da se na tome radi. Najvažnija stvar za svakog
pojedinca na vašem planetu, bez obzira u kojem se odjelu nalazi, je da shvati da
je on dio cjeline, a to umnogome mijenja cijelu stvar. Jer, ako uzmete kapljicu
vode i sakupite dovoljno takvih kapljica, uskoro ete imati koli inu dovoljnu da
popunite ribnjak. Taj ribnjak onda može roditi život kad djeluje u zajedništvu, to
shva ate?
MIKI: Da, potpuno. Hvala ti.
ANDREW: Što se ti e katastrofe: je li kataklizma više ili manje odre ena i na djelu?
Je li ono o emu govoriš tek ublažavanje u inaka koji e se osjetiti ili je to teme-
ljno rješenje?
TOM: Svaki pojedini od vas ima slobodnu volju. Svaki pojedini od vas u vašem
civiliziranom svijetu može djelovati energijom pozitivnog uvjerenja. Primjer:
ako imate približno sto ljudi, tih sto ljudi može preokrenuti sre u milijuna ljudi.
Shva ate li?
ANDREW: Da. Shva amo da takav omjer djeluje kad se posjeduje pravo svjetlo i
isto a kojima e se rastvoriti tama.
TOM: Da. Ne zna i, dakle, da e do i do katastrofe.
ANDREW: Ona nije neizbježna?
TOM: Vrijeme je za preobrazbu na ovom planetu. Ono nije odre eno.
ANDREW: Da. Pa, upravo sada doga aju se neobi ne vremenske pojave. Doga aju
se poplave, suše, mnoge male stvari, ali one vrlo teško poga aju odre ene dijelove
planeta. Na primjer, aktiviralo se više vulkana nego ikad prije. Oko Zemlje kruži
jedan oblak za koji se pretpostavlja da sadrži tone sumporne kiseline — sve je to
razorno. Odakle dolaze ove pojave?Je li to tek dio Zemljinog procesa, ili ljudskog
procesa, ili vanjskih utjecaja...?
TOM: To nije prirodno, to je prouzro eno ovjekovim uplitanjem u atmosfere.
ANDREW; Shva am, baš je naša zloupotreba ovog planeta ona koja je sve ovo pro-
uzro ila?
TOM: Da. A u vašoj zemlji, i u drugim zemljama, imate masovne pokrete, malih,
mikronaroda koji se bore za smanjenje mo i onih organizacija koje uzrokuju
zaga enje. Oni e uspjeti ako nastave s tim razmišljanjem.
Ako se ovje anstvo ne vrati iskorištavanju svega što postoji na Zemlji na
neuništavaju i na in, niste vi oni koji e se na i u pustoši ve vaši najmla i. o-
vje anstvo ima odgovornost ne samo za ovaj planet Zemlju ve za Svemir, bu-
du i da je Zemlja jedna od velikih nužnosti za opstanak Svemira. Želimo da
shvatite veliku važnost vašeg ljudskog razornog elementa u uništavanju kisika na
ovom planetu, u uništavanju dupina njihovim izlovom i zaga ivanjem voda na
vašoj Zemlji.
Postoje one zemlje kojima nedostaje izvor života: voda. Zamislite da se to
doga a na cijeloj Zemlji zbog uništenja kisika koji dobijate od vaših biljaka. On-
da krenite korak naprijed i shvatite da uništenje vaših oceana zaga enjem uniš-
tava svaku mogu nost obnove planeta Zemlje. Jer, postoje razli iti na ini na koje
se može ukloniti slanost da bi se obnovile one zemlje koje nemaju izvor života
(vodu), ali ako su vaši oceani zaga eni i otrovani vašim kemikalijama, kako se,
onda, vi možete obnoviti?
Imate dva praga i možete izabrati preko kojega ete prije i. Vi ste planet
Zemlja. A narodi na Zemlji moraju po eti preuzimati odgovornost. To je budu -
nost vaših mladih.
Kao što vam je poznato, na vašem se planetu dešavaju prevrati u ovje an-
stvu, a tako er i prevrati u fizi kom aspektu Zemlje, s njezinim erupcijama i
kvarenjem: Zemlja se kao cjelina pokušava pro istiti. A planet izgara i na vašem
suncu, što je prouzro eno kvarenjem vaše zaštite u vidu ozonskog omota a. Sto-
ga morate shvatiti snagu vaše mentalne i osje ajne sposobnosti kojima stvari mo-
žete promijeniti nabolje. Kao što vi imate mo da stvorite situaciju u kojoj ete
zaštititi Zemlju, postoje i oni koji imaju mo kojom mogu pokušati uništiti planet
Zemlju, u neznanju, esto i nenamjerno, zaga enjem i pogreškama. Stoga je sada
vrijeme da se ljudi ujedine u meditaciji da bi ponovno otkali omota koji okru-
žuje Zemlju, tako da ovaj planet ne sagori, ili da se ne dogodi uništenje ili bolest.
]OHN: Ono što želiš nazna iti jest da postoji ozonski omota koji je
najozbiljniji i najhitniji problem s kojim, se Zemlja sada suo ava?
TOM: To je to no. Vi svi možete valovima stvoriti tkanje, a vaši e znanstvenici
vidjeti njegov u inak.
JOHN: Jesu li CFC-i (klorofluorouglji ni spojevi op. prev.J glavni negativni im-
benik, kao što tvrde stru njaci za zaštitu ovjekovog okoliša, ili postoje i drugi
imbenici koji ugrožavaju atmosferu, a za koje mi ne znamo?
TOM: Vaš planet Zemlja, sam po sebi, stvara plinove koji predstavljaju problem
za vašu atmosferu, ali, onda, ovje anstvo to pogoršava, uzgajanjem tolike koli-
ine stoke za ishranu — životinje stvaraju emisije plina, a ovje anstvo stvara
plin. Stoga, a vama se to može initi nedosljednim, ali šume koje su izabrale da
do u kao šume uništavaju se, a onda se životinje dovode na tu zemlju, tako da
imate dvostruko opasnu situaciju. Nije li, stoga, dobro da se svaki pojedini medu
vama posluži svim mogu im sredstvima kako bi to izlije io, kako bi stvorio ma-
nje kretanja, kako bi stvorio manje emisije plina, kako bi bio u vezi s vašim pro-
storom i vremenom tako da ne upotrebljava nepotrebnu opremu koja proizvodi
plin, ili kako bi stvorio procese koji ne ispuštaju plin?
Napravite mali pomak u svojoj svijesti i vi, ljudska bi a, tako er ete shvatiti
da se možete u potpunosti osloboditi svih stega za koje vjerujete da su nužnost —
jer, kad shvatite tko ste, letjet ete vlastitim krilima. Mi se služimo analogijom,
kako bismo vam objasnili da svaki pojedini medu vama ima mo da u potpunosti
izmijeni Zemlju stvaranjem pomaka. Ako, me utim, ljudi ne žele za to preuzeti
odgovornost, onda kažu da to nije mogu e. Onda problem postaje još ve i.
GOST: Nazna uje li to i veliku promjenu u ishrani ljudi na planetu Zemlji?
TOM: Potpuna se promjena na planetu Zemlji ne može dogoditi u ovo vrijeme,
jer neki pripadnici ovje anstva odre enih naravi ne mogu postojati bez životi-
njskih proteina. Ono što je neophodno je obrazovni proces, da ljudi shvate da
imaju dovoljno životinjskih proteina i da se sve mora uravnotežiti. Uzima se to-
liko mnogo životinjskih proteina da to jednostavno nije u ravnoteži, stoga se
životinje uzgajaju iznad svih potreba. Mnogo e generacija biti potrebno dok se
ne razvije vrijeme u kojem ljudi više ne e trebati jesti životinje. Postoje oni narodi
i kulture kojima to nije potrebno — oni su se razvili do te to ke — ali, drugima
bi to prouzro ilo bolest.
Me utim, sastav plinova, poput onih koje stvarate kad inite buku, može se
upotrijebiti za pretvaranje u energiju plinova koji ina e potje u od životinja:
upravo su otpaci životinja i ljudi oni koji osloba aju taj plin.
JOHN: Truljenje biljnog i šumskog raslinja tako er proizvodi taj...?
TOM: To je to no, i kad vršite iš enje zemlje, osloba ate još više plinova.
Znate li da vi možete popraviti stvari ujedinjenjem svijeta, dovo enjem pla-
neta Zemlje u ravnotežu i red? Vrlo je važno zakrpati rupe u jonosferi, pomo u
truda svih zemalja. Vrlo je važno spoznati koje su to zemlje koje moraju povratiti
ravnotežu, jer kad te zemlje iza u iz svoje unutarnje ravnoteže, onda se to o ituje
prema van. Podmukle bolesti po inju dovoditi do propadanja ovje anstva. Jer,
ovje anstvo nije u ravnoteži, a mikrobi uništenja ne dozvoljavaju ovje anstvu
da živi za ispunjenje svoje sudbine, za dovo enje ovog planeta u njegov pravi
položaj. Ako se zaista želite koncentrirati na uzrokovanje promjene u vašim zem-
ljama u tom podru ju, promijenite vode medicinskih zanimanja i zatrpajte ih
poput nojeva, a nemojte im dozvoliti da iza u na površinu.
ANDREW: Oni su otporan soj. (Smijeh)
TOM: Morate preuzeti odgovornost za zaustavljanje uništenja, po evši od samih
sebe, proširuju i je na vašu obitelj, uklju uju i vašu zajednicu, da biste sprije ili
raspad onih resursa koji postoje za dobrobit ovje anstva i njegovog raja.
JOHN: Vodi se rasprava o razmjeru do kojeg su promjene vremenskih obrazaca
prouzro ene uništenjem okoliša, ih su makar dijelovi tih promjena uzrokovani
dugotrajnim ciklusima vremenskih obrazaca? Da lije te promjene stvorio ovjek
ili su one cikli ne?
TOM: One su kombinacija oba uzorka. Ali, to je u potpunosti izvan ravnoteže.
To je razorna promjena, a ne suptilna blaga promjena.
ANDREW: Da, svi smo proživjeli one strašne oluje. Koje su bile vrlo, vrlo razorne
glede biljnog svijeta, stabala i tako dalje...
TOM: Znate, kad pobje ujete, sile opstrukcije pokušavaju uništiti vaše postoja-
nje.
JOHN: Volio bih znati što ja mogu osobno u initi da bih zaustavio rast rupa u
Zemljinom ozonskom omota u?
TOM: Nemoj upotrebljavati nijedan proizvod koji bi mogao dovesti do zaga e-
nja— u to spadaju proizvodi koji ugrožavaju druge stvari i koji se u potpunosti
ne rastvaraju. Postoje prirodni elementi na Zemlji koji osloba aju emisije koje ne
možeš kontrolirati. Ali, možeš kontrolirati emisije u svom vlastitom podru ju.
Možeš, tako er, o tome obavijestiti ljude oko sebe, a možeš uložiti i svoju ener-
giju prilikom meditiranja kako bi zakrpao te rupe.
Nema vremena za re enicu »Po et u sutra«, jer je bilo nužno po eti ju er.
Ako vaše vlade ne preuzmu odgovornost za zaustavljanje davanja dozvola za
proizvodnju proizvoda koji uzrokuju zaga enje, onda se majke moraju organizi-
rati, jer je ovo svijet njihove djece. Kao što ste blokirali druge stvari, sada bloki-
rajte zagaduju e proizvode. Oni koji ih proizvode ut e vas, obe avamo vam.
Nemojte koristiti obojene papirnate proizvode. Budite tako er pažljivi i s
papirnatim proizvodima koji sadrže bjelilo, a koje vi unosite u vaš sustav, jer kad
se u vašem sustavu nalaze otrovi i kad se oni oslobode, to tako er pridonosi
zaga enju. Malenkost tu, malenkost tamo i mnogo sitnih malenkosti stvaraju
veliki u inak na spre avanju ljudskog uništenja.
Oplemenite se informacijama, kad ste otkrili neku informaciju, proslijedite
je drugima i organizirajte njezino objavljivanje. Ovo je vaš planet, ovo je svijet
vaše djece i vaših unuka. Ovo je prekrasan planet, koji i dalje mora postojati, i vi
ete u budu nosti ponovno poželjeti do i na njega, ali u njegovoj cjelovitosti, kao
što je i zamišljen. Znajte ovo: vi niste sami na Zemlji. Vi niste sami u Svemiru,
budite veseli zajedno.
JOHN: Imam osje aj da, sve dok na ovom planetu postoji pohlepa, postojat e i
potreba. A ini se da mnogi svjesni ljudi ne shva aju taj koncept i u tome se osje-
am vrlo usamljenim te se pitam jesu li snažni osje aji koje imam prema tome
uop e ispravni?
TOM: Iskazao si veliko razumijevanje. Ono o emu govoriš važno je, ali to je
shva anje mita. Mi emo to ovako objasniti: važno je osloboditi se problema
trgovanja; važno je da i zapostavljeni budu u miru i skladu; u ovoj matrici ima
mjesta za sva ljudska bi a bez obzira na oblik njihovog razumijevanja; treba po-
stojati toplina i ljubav, a iznad svega red jer, ako ne postoji red, onda se um nalazi
u kaosu. A ako bi postojali mehani ki ili elektronski predmeti koji bi skidali teret
s pojedinca, mi na to ne bismo imali primjedbe.
Poteško a je u tome da, kad te stvari postanu najvažnije, kad izgled, ili cijena
postane najvažnija, kad posjedovanje postane najvažnije i kad sve ve e i ve e
posjedovanje postane najvažnije, kad se misli da pokazivanje imovine zna i us-
pjeh — to je školjka koja krije nesigurnost, shva ate li? Poput hlapa: hlap ima
vrsto meso, a postoje i vremena kad je ono mekano i nije jestivo. Kašasto. Sada
govorimo o ovje anstvu koje se prikazuje kao prekrasni hlap, ali je kašast iznu-
tra. Njegov je okus gorak, nije jestiv i može vas zaista otrovati.
JOHN: Da, to vrlo dobro shva am. Sada se pokazuje istinitim izraz kojim se Isus
služio, »teže je bogatašu u i u kraljevstvo nebesko nego devi pro i kroz ušicu igle«.
Premda u samom bogatstvu nema zla — zlo se prakti ki nalazi u na inu na koji
se gotovo svi ljudi prema njemu odnose.
TOM: To je to no, to si u potpunosti shvatio. Druga spoznaja je ova: poslovni
život je na in na koji možeš dati, shva aš li to?
JOHN: Da, u redu je, hvala ti. Postoji jedno pitanje koje me brine, pitanje siro-
maštva. Zašto se velika patnja koje smo svjedoci doga a u narodima koji ve
pate? Govorim o gladi koja postoji (1985.) u Sudanu i Etiopiji, te poplavama u
Bangladešu: ini mi se da takve stvari poga aju siromašne i skromne ljude koji ih
najmanje zaslužuju. Ne razumijem taj proces.
TOM: Oni koji govore o zakonima karme rekli bi »to je njihova karma«. Mi vam
želimo prenijeti da nije tako. To je karma svijeta koji je to stvorio, to je situacija,
kao što je Nazarenac rekao, lihvara u hramu. To je situacija pohlepe, politi ke
motivacije. Sve to donosi poplave koje uništavaju hranu (u Bangladešu). Oni koji
pate ne zaslužuju tu patnju: to je karmi ka situacija svijeta. Oni koji okre u glave,
oni koji vjeruju da je patnja neophodna za uništenje stanovništva, da bi na ovom
planetu bilo više prostora, oni koji su beš utni, oni su ti u ijoj situaciji ne bismo
voljeli biti u budu nosti. Kao i šest milijuna Zidova, koji su rodili zemlju Izrael,
ove duše se tako er žrtvuju da bi pokušale Zemlju podi i do položaja na kojem
se treba nalaziti — planeta ljubavi koji je dostigao potpunu ravnotežu izme u
fizi kog i duhovnog, negativnog i pozitivnog.
JOHN: Još uvijek mi se ini udnom lekcija da pohlepni ljudi i pohlepne zemlje
moraju u iti na na in koji im je jednom bio oduzet. Teže je u iti na takav na in,
nego ako bi u ili na svojem izravnom iskustvu?
TOM: Upravo su ljudi unutar svake zemlje oni koji se moraju pokrenuti da bi
prouzro ili promjenu. Narod ima na vlasti vode kakve zaslužuje. Zbog toga je
važno da narodi u vašem svijetu profinjavanja prouzrokuju te promjene.
Treba se dogoditi razbu ivanje tih naroda da bi shvatili da moraju preuzeti
utjecaj i kretati se prema budu nosti u kojoj e sprije iti svoje vlade da u ine ono
za što su im u prošlosti dali dozvolu. Vrijeme je da ljudi sada preuzmu kontrolu.
 III

NOVI POGLED NA
DREVNU POVIJEST
ZEMLJE
 10

Zasa ivanje ovje anstva i Aksu

kultura

P o etkom etrdesetih godina, u spiljama planina Bayan-Kara-Ula, na granici

Tibeta i Zapadne Kine, jedan je kineski arheolog otkrio dvadeset i pet kamenih
diskova. Ovi udni diskovi pripadali su plemenskim ljudima koji još uvijek žive u
tim spiljama. Porijeklom iz plemena Ham i Dropa, ini se da nisu povezani s bilo
kojom drugom etni kom skupinom, krhke su grade i visoki oko metar i dvadeset
centimetara. Oko dvadeset i pet godina nakon otkri a, natpisi na diskovima bili su
kona no dešifrirani. Hijeroglifi na njima zna ili su: »Drope su došle s neba u svojim
jedrilicama. Naši muškarci, žene i djeca krili su se u spiljama deset puta prije izla-
ska sunca. Kad su kona no razumjeli znakovni jezik Dropa, ljudi su shvatili da pri-
došlice imaju miroljubive namjere«.
Kineski arheolog pretpostavljao je da ovi diskovi i sadašnji stanovnici spilje
odgovaraju drevnim kineskim legendama koje se povezuju s pri ama o ljudima
koji su sišli s oblaka...
Tom je rekao, odgovaraju i na pitanje o porijeklu »Sva bi a na ovom planetu
živjela su na drugim planetima, ali postoje oni koji su miješani. Fizi ka bi a mogu
se ponovo roditi na drugoj planeti. Vrste su mješavina s dvije ili više planeta iz
vremena njihovog fizi kog postojanja. One imaju jaki ego i slobodnu volju«.

MIKI.- Kad su ljudska bi a po ela imati duše, biti prava ljudska bi a?

TOM: Kad je osvit razuma po eo dolaziti do razvijenijih lanova vrste; kad su se
domoroci na planetu Zemlji po eli tjelesno razvijati; kad je razmišljanje zapo elo
skupljanjem oru a i oblikovanjem metoda komunikacije: tad je duša prvi put
došla na ovaj planet.
JOHN: Govorili smo o razdoblju od prije 32. 000 godina, ali ne i o vremenu prije
toga. Je li istina da su prije puno milijuna godina postojale razvijene civilizacije
na ovom planetu? Prona eni su predmeti, metalni i ostali, koji su vrlo, vrlo stari
i koji bi dali nazna iti postojanje prijašnje inteligentne civilizacije.
TOM: Zapitat u za dozvolu... možemo vam ovo re i: Da, prije približno 20 mi-
lijuna godina postojala su na ovom planetu bi a s dušom.
JOHN: Jesu li ona tehnološki bila razvijena do stupnja na kojem su bili naAltei ili
onoliko koliko smo mi sada?
TOM: Ne. Ne puno. Neki od njih nalazili su se na planetu Zemlji zbog pripreme
planeta, u smislu biljaka, životinja i razumijevanja. Neki su od njih bili i Drugi.
GOST: Možeš li nam re i je li postignuta misija onih koji su se tu nalazili zbog
pripreme planeta Zemlje?
TOM: Nije li planet Zemlja prekrasan?
GOST: Zasigurno jest, da. Pitao sam je li postignuto sve ono što je u to vrijeme bilo
odre eno?
TOM: Ne vidite li to?
GOST: Da, naravno.
TOM: Nisi li sam dao odgovor na svoje pitanje?
GOST: Da, ini mi se da jesam! Tako er sam se pitao, kakve su to posebne pripre-
me vršili tada, prije 20 milijuna godina?
TOM: Ure enje etera i akri — ono što vi nazivate » akrama« — oko zemlje, i u
drugim sferama, za one koji e do i na Zemlju da prožive, za njihov proces u e-
nja, i pripremu energetskih polja vaše flore i faune. Da.
GOST: A, kad govoriš o akrama planeta, aludiraš li na ono što bismo mogli naz-
vati centrima mo i u krajoliku na razli itim mjestima na planetu Zemlji?
TOM: Ono što vi nazivate energetskim linijama, da.
GOST: Pitao sam se tako er ime su se u to vrijeme bavili Drugi?
TOM: Pokušavali su presje i travnate linije.
GOST: jesu li oni zaista imali kakvog uspjeha u otežavanju stvari?
TOM: Uspjeli su sa zmijom, nisu li? Zbog toga je ovje anstvo bilo zarobljeno.
Godine 1975. odvijao se sljede i razgovor:
GENE: Jesu li civilizacije koje predstavljaju Devetorica posjetile zemlju u dalekoj
prošlosti ovje anstva?
TOM: Da, mnogo puta.
GENE: I, je li, tako er, istina da su neki od njih ostali na planetu Zemlji, križaju i
se s ljudskim bi ima?
TOM: Postojale su civilizacije koje su naselile planet Zemlju. Prvotna bi a koja su
se razvila na planetu Zemlji bila su ono što biste vi nazvali crnom rasom.
GENE: Zna i li to da su ostale rase posljedica križanja izme u crne rase i bi a iz
civilizacija?
TOM: Ne. Isto njaci, bijelci i crvenokošci naseljeni su, oni potje u iz drugih civi-
lizacija.
GENE: Jesu li oni posljedica križanja na Zemlji ili su oni doneseni na Zemlju?
TOM: Oni su posljedica križanja na planetu Zemlji.
GENE: Budu i da bijelci, crvenokosa i žuti predstavljaju vrstu koja svoje porijeklo
vodi iz naprednih civilizacija, zna i li to da je crna rasa manje vrijedna od drugih
ili su oni samo druga iji? Možeš li nam objasniti u emu je razlika?
TOM: Crna rasa jednaka je svim drugim rasama na planetu Zemlji. Oni koji su iz
drugih civilizacija naseljeni na planet Zemlju (a civilizacija Hawka dijelom je u to
bila uklju ena) pokušali su... Kako to možemo objasniti? 32000 godina prije Kri-
sta, na planet Zemlju posijano je sjeme. Onda je do 32000. godine prije Krista,
sjeme evoluiralo u ljudska bi a. Onda su, u to vrijeme, oni iz drugih civilizacija
došli na ovaj planet s bi em koje bismo mogli nazvati Hawk da bi križali zasijane
narode s bi ima iz drugih civilizacija. Crnci su se razvili iz planeta. To je bilo
iskustvo: vidjeti na koji na in e se izvornici, koji nisu zasijani, razviti u usporedbi
s onima koji su naseljeni. Oni koji su naseljeni po eli su, nakon nekog vremena,
zbog toga što su potjecali iz drugih civilizacija koje su možda imale inteligentniju
tehnologiju, osje ati da su nadmo ni crnima. Oni su uspjeli zavladati crnima.
Ono što je bilo isplanirano za planet Zemlju nije se dogodilo. Nakon za-
sadivanja, civilizacije su otkrile da je, od svih planeta u Svemiru, ovo jedini planet
koji posjeduje takvu ljepotu, takvu raznovrsnost promjena, i takvu gusto u —
više od bilo kojeg drugog planeta u Svemiru. Tako er su otkrili da oni koji po-
stoje na planetu Zemlji posjeduju jako fizi ko svojstvo i seksualnost, koji nisu bili
zabilježeni na drugim planetima, a naseljenici su zapo eli živjeti u želji za fizi kim
svojstvom i po eli su se stalno reinkarniran na planetu Zemlji. Kako su se recikli-
rali, tako su zapo eli prvotne stanovnike planeta Zemlje držati u zarobljeništvu.
Još nešto na ovu temu s drugim sugovornicima:
STEVE: Želio bih postaviti pitanje o povijesnoj informaciji koju smo dobili o civi-
lizacijama koje su na Zemlji postojale prije godine 32000, prije Krista. Koliko je
meni poznato, crne su rase bile jedini ljudi na Zemlji u to doba, nije li tako?
TOM: To su bili oni koji su se razvili na Zemlji. Oni su bili originali na Zemlji.
STEVE: Oni se nisu nalazili samo na jednom mjestu u Africi, zar ne? Jer, koliko je
meni poznato, ima nekih otkri a u Sibiru i u Kini.
TOM: Oni su se razvili na svim kontinentima na Zemlji.
STEVE.- Ipak, ljudi u Kini, Sibiru i u Južnoj Americi nisu crni.
TOM: Kad govorite o drugima, crvenima, žutima i bijelima, oni su potekli od
naseljavanja s drugih civilizacija koje se dogodilo prije mnogo tisu a godina. To
nije isto kao i naseljavanje s viših civilizacija koje se dogodilo 32400. godine prije
Krista. Originali su bili crnci.
JOHN: A, da lije istina da su crnci jedina rasa koja je odavde prošla kroz cjelokup-
nu evoluciju?
TOM: Da. Oni koji su crni, uro enici su Zemlje. Oni mogu, ako imaju želju, oti i
kao duše u druge svjetove da bi evoluirali, ili evoluirati u razli itim situacijama
na ovom planetu. To je njihov izbor.
JOHN: esto govorimo (ovo je 1981. godina) o isto no-zapadnom sukobu, ali
mislim da sve više i više nas postaje svjesno da stvarnu neravnotežu na Zemlji
predstavlja sjeverno-južni sukob, u smislu relativnog prosperiteta Sjevera i siro-
maštva Juga. Teško mi je shvatiti zašto postoji ova neravnoteža: možeš li mi o
tome nešto re i?
TOM: Ovaj planet razvija se ve tisu e i tisu e godina. Objasnili smo vam nase-
ljavanje vašeg planeta Zemlje s drugih civilizacija: oni koji su sa, kako vi to odre-
ujete, Juga, uglavnom potje u sa Zemlje. Oni nisu imali udio drugih civilizacija
u pomo i prilikom njihovog evolutivnog procesa.
JOHN: Da, ali postoji li neka vrsta energije koja je naseljenike dovela na Sjever, a
nije ih podjednako raspršila po cijelom planetu?
TOM: Mislite na energetske linije?
ANDREVV &JOHN: Da.
JOHN: Ho u re i, to se dogodilo prije puno vremena, a opet je Sjever još uvijek
onaj za kojeg se ini da ima »snagu«.
TOM: To je bilo podru je naseljavanja, da.
JOHN: Smatrate li to ozbiljnom neravnotežom, kao i mi — u nekom smislu, po-
stoji dugoro niji problem... ?
TOM: Tragedija se sastoji u tome da su zbog tog naseljavanja ta bi a i vrste sebe
smatrala nadmo nima. To nije bilo tako zamišljeno: u tome se sastoji neravno-
teža. Oni su trebali svoje ruke spojiti s rukama drugih. Sjeme Abrahamovo treba-
lo se u cjelosti proširiti Zemljom — onda se ne bi dogodila ovakva situacija. Ali,
budu i da to nije bilo tako u injeno, budu i da su postojali drugi koji su gajili
veliko nepovjerenje prema naseljenicima, koji su bili ljubomorni na njihov po-
ložaj, naseljenici su ostali i dalje napeti glede svog opstanka, a ujedno i glede
svoje zaštite. U tom pogledu, da, postoji neravnoteža.
JOHN: Kad je Hawk sišao na Zemlju, u kojoj su se fazi nalazili ljudi na Zemlji?
Oni nisu uop e imali prethodnih dodira s civilizacijama. Jesu li oni bili ono što
bismo mi nazvali »barbarima« ili —?
TOM: Mogli biste ih nazvati jednostavno ustrojenim društvima.
JOHN: Da, a onda je došlo do miješanja gena s njima...?
TOM: Da. To je bio po etak naprednije kulture na planetu Zemlji.
ANDREV7: Koja je vrsta rase odabrana za po etak bioinžinjeringa ? Jesu li to bili
crnci, bijelci ili žuti...?
TOM: Civilizacije se nikad nisu miješale s originalnom rasom sa Zemlje, koja je
crna rasa. Ali, druge su civilizacije postavile na Zemlju druga bi a — civilizacije
inteligencijom nadmo ne vama, ali koje ne sura uju izravno s Dvadeset i etiri
civilizacije — a one su prevezle skupine bi a koja su bila izop enici. Oni su se
razvili kao ljudska bi a. Upravo je to rasa s kojom su se miješali oni koji su pristali
32400. godine prije Krista. Oni su bili postavljeni. Mi ne možemo upotrijebiti
rije zasijani jer to nije odgovaraju a rije .
JOHN: Hvala ti. Jedno pitanje koje odvodi podalje od ovoga je pitanje o tome da
prije 34000 godina Neandertalac nije iznenada stekao veliki mozak — koliko mi
znatno o tome — a, onda, iznenada umro i bio zamijenjen Kromanjoncem. Mo-
žeš li nam, molim te, to posebno objasniti?
TOM: Neandertalci nisu bili po etak ovje anstva.
JOHN: A oni su izumrli — koje je, dakle porijeklo Kromanjonca ? Uvijek se mislilo
da jedan vodi do drugog, ali sada se ini da imaju razli ito porijeklo.
TOM: Kako bi jedan mogao voditi do drugog kad su došli iz druge civilizacije,
koja nije s ovog planeta? Pokušavate ih postaviti unutar onog podru ja koje su
vaši znanstvenici, antropolozi, pokušali rekonstruirati, odbacuju i zasadivanje.
(Vidi bilješku u Dodatku).
JOHN: Prva, dakle, pojava Kromanjonca, kako je nama poznato, u znanstvenom
smislu, bila bi u bazenu Tarim u Aksu?
TOM: To je to no.
Godine 1974. Andrew i Tom vodili su razgovor koji je povezan s prethodnom
temom:
ANDREW: Kako je izvršeno prvo naseljavanje?
TOM: Mali broj bi a stigao je na Zemlju i oni su utemeljili prvu civilizaciju — a
kad kažem prva civilizacija, to nije uistinu tako ve to zna i da je to bio prvi
dolazak naših ljudi — a to se dogodilo prije više od 32000 godina prije Krista.
ANDREW: A gdje se to dogodilo?
TOM: U Akisu, u blizini onoga što vi nazivate Tarimskim bazenom. (Napisano
Aksu, Tom to izgovara Akisu, a to je Aksu u kineskoj provinciji Ksinjiang na
41:01 Ni 80:20 E.)
ANDREW: Dobro. Shvatio sam da ta civilizacija kona no nije uspjela i stvari nisu
krenule po dobrome.
TOM: To nije bila pogreška onih koji su pristali.
ANDREW: Samo se pitam, u emu je bila greška, je li to bilo preuranjeno?
TOM: Bilo je prerano. Umovi i duše duhova bili su pregusti. Bila je to visoka
civilizacija, koja nije bila odgovaraju e prilago ena Zemlji.
ANDREW: Postoje li kakvi ostaci te civilizacije?
TOM: Provjerit u, ho ete li pri ekati? Kažu mi da postoje, ali ne takvi koji bi se
mogli vidjeti. Nalaze se ispod površine.
ANDREW: Koje su vrste elemenata civilizacije posjetitelji u to vrijeme pokušali
dati? Što ih je zanimalo? Je U to bila poljoprivreda, medicina, pisanje, astronomi-
ja ili što ?
TOM: Bio je to jezik. Da bi podigli bi a ovog planeta s približno životinjske razi-
ne. Bio je to oblik komunikacije.
ANDREW: Imate li neke primjere tog jezika? Na primjer, kako se zvao taj gospodin,
Hawk?
TOM: Dat u ti njegovo ime u vašoj abecedi, ali to nije bila ta abeceda. Ta abeceda
nema vokala, ali ili ima kad se govori.
ANDREW: Da, taj zvuk ima vokal, ali ne u pisanom obliku.
TOM: To bi bilo T, R, H, K, R, H, K. Poteško a je u tome što naše Bi e nema
tonova kojima bi mi mogli o tome govoriti, u njezinom umu.
ANDREW: Da, hvala ti, mi emo izna i kako se to izgovara.
TOM: Kad je ta civilizacija bila izgubljena — a tako je u svakoj civilizaciji koja je
izgubljena — postojale su male skupine koje nisu bile izgubljene ve su dugo
putovale da bi se uklonile iz nekog odre enog podru ja.
ANDREW: Da, a kamo su neki od tih ljudi otišli? Ho u re i, u kojoj bismo ih kul-
turi mogli sada poznavati, ako uop e postoje?
TOM: Oni ne postoje. Ali, preselili su se u tri podru ja. Bila je to velika civilizaci-
ja, a izvan civilizacije Aksu postojala je druga dopunska civilizacija. Hawk je ta-
ko er pokušao uvesti na elo jednog vode.
ANDREW: Kako se taj jedan voda nazivao u tom jeziku, koja je to bila rije ?
TOM: To bi bilo Y i K, ali ima i vokal.
ANDREW: Nešto poput Akh?
TOM: Da, ali ne to no.
ANDREW: Koliko se dugo, baš u toj misiji, Haivk zadržao na Zemlji?
TOM: Tisu u i šesto vaših godina.
ANDREW: To je nevjerojatno! Ima li kakvih potomaka?
TOM: Cijeli svijet.
ANDREW: Ho eš re i da je on, takore i, bio jedini izvor sjemena?
TOM: Ne. Sjeme je doneseno iz jedne civilizacije i to je bio po etak istinskog
shva anja.
ANDREW: Je li on u to vrijeme, što se svih drugih ti e, živio kao obi no ljudsko
bi e?
TOM: On je to pokušao, ali nije mu bilo dozvoljeno. Oni su ga nazivali Hawk, a
i Egip ani su ga kasnije nazivali Hawk jer je potjecao od nas.
ANDREW; Jesu liga ti prvi ljudi vidjeli kako se pojavljuje s neba?
TOM: Da.
ANDREW: U nekoj letjelici, ili ne em sli nom?
TOM: Da.
ANDREW: Shva am. Om su to povezali sa sokolom?
TOM: Da.
ANDREVP: Da li se on na Zemlji pojavio izgledaju i kao i svi drugi ili je izgledao
druga ije?
TOM: Shva aju i skoro životinjsko stanje tih bi a, njegov je kostim bio na injen
tako da nalikuje na pticu. Da bi oni mogli shvatiti.
ANDREW: Tijekom tisu u i šesto godina Haiukovog rada, je li on imao kakvog
uspjeha u donošenju nekih elemenata civilizacije?
TOM: Bilo je tu i nešto više, ali ovo što si rekao je blizu tome. On je donio civili-
zaciju. On je donio jezik tako da su ljudi mogli komunicirati. I prosvjetljenje. On
je donio znanje o tome kako izgraditi vrste objekte i tehnologiju za njihovu
gradnju, donio je znanje o tome kako zaštititi, kako uzgojiti, kako obra ivati da
bi plod izrastao vrst i kako se lije iti unutar sebe.
ANDREW: Je li to sve postignuto prirodnim lije enjem i prirodnim odabirom sje-
mena i tako dalje? Je li postojala neka znanost ili znanje koje bi odredili kao
fiziku, kemiju, matematiku ili astronomiju, koji su u to vrijeme dati, ili je to dato
puno ranije?
TOM: Sve je bilo ra eno tako da oni mogu razumjeti.
ANDREW: Koliko je prosje na osoba u to vrijeme živjela na Zemlji? Koji je bio
prosje ni životni vijek?
TOM: Dvadeset godina. Naseljenici su bili u stanju podi i životni vijek na stotinu
i dvadeset godina, na stotinu i pedeset, a mnogi su živjeli duže.
ANDREVV: Mora da su oni bili prili no pod dojmom injenice da se Hawk tu nalazi
ve preko tisu u godina.
TOM: Da, njega su smatrali bogom.
ANDREW: I tako je ro ena cijela pogreška, predodžba o bogovima me u ljudima?
Shva am. Kad se Hatvk drugi put pojavio na Zemlji nakon tog prvog poduhvata
koji se zbio prije 32A00 godina?
TOM: U vremenskom razmaku izme u prvog dolaska, prije no što je Hawk opet
prešao u vaš svijet, drugo je bi e nastavljalo nit.
ANDREW: To se zbivalo u Aksu?
TOM: To je to no.
ANDREW: Koliko je to dugo trajalo?
TOM: Novi je s tom civilizacijom proveo 2020 godina svog vremena. On je došao
kao Hawkov sin.
ANDREW: Je li on zaista izgledao kao sin Zemlje, premda je došao s vašeg mjesta?
TOM: Ljudi su znali razliku. JOHN: Kako se on zvao?
TOM: Pokušat u. Vi nemate zvukove na kojima bih ja to mogao ponoviti. To
ime ima zvuk vokala, ali ga nema napisanog. To je R, T, T, H, R. Ali, zapamtite
da ono po inje zvukom koji nije napisan.
ANDREW,- Da, nezatvorenim vokalom. To bi zvu alo otprilike kao »Artur« — ne-
što poput toga?
TOM: Da.
JOHN: Koliko je dugo ta civilizacija trajala nakon nestanka te osobe, ako je uop e
i potrajala?
TOM: Postojala je još oko Šesto godina. JOHN:
Bi li nam mogao re i kakav je bio kraj? TOM:
Prirodan.
JOHN: Je li to bio jedan od periodi kih prirodnih poreme aja koji se katkad nazi-
vaju polarnom promjenom, ili nešto tome sli no?
TOM: Da. Oba ta bi a vratila su se na Zemlju nekih 6000 do 5000 godina prije
Krista. To je bilo vrijeme kad je s njima došlo još bi a.
ANDREW: A u kojim su se zemljama onda pojavili?
TOM: U onoj koju vi nazivate Egiptom.
ANDREW:Jesu li bili u Sumeru ili Uru?
TOM: Prije. Onda u Egiptu.
ANDREW: Jesu li u to vrijeme došli s neba... ?
TOM: Da.
JOHN: Rekao si da je Hawk došao u letjelici?
ANDREW: Oni su ga vidjeli u obliku ptice.
TOM: Da, a oni koji su bili s njim pomiješali su se s onima koji su bili tamo i
stvorili novu vrstu.
JOHN: Oni su imali ono što mi nazivamo fizi kim odnosom, da bi stvorili djecu,
je li to to no?
TOM: Bilo je to razvijenije, više.
ANDREW: Metoda poboljšavanja lokalne vrste na Zemlji, to no?
TOM: Ja anja.
ANDREW: A oni su se služili vlastitim sredstvima i znanjem da to u ine, je li tako t
TOM: Da.
ANDREW.- A kad su se pojavili na Zemlji, otkrili su odre ena bi a za koja su mislili
da e im pomo i u ja anju vrste, pa su se pomiješali s njima i razvili križanca. A
onda su promatrali da vide što e se dogoditi s tim križancem.
TOM: To je u suštini istina. Problem s bi ima koja su postojala bio je taj da su oni
obožavali posjetitelje, to je bilo preneseno kroz vrstu. A vrsta je onda obožavala.
GOST: Je li mogu e da nam pružiš više slika Aksu kulture i svih faza kroz koje je
ona prošla, ili bilo koje druge zna ajke koje bi bilo korisno znati?
TOM: Aksu je bila zasijana naseobina, ure ena za evoluciju vašeg planeta
Zemlje i za podu avanje procesa napredovanja, za to da ovje anstvo u ini skok
prema naprijed. Zaklju ili smo da bi, ako budemo ekali da se ovje anstvo
razvije od svoje volje, ono još uvijek bilo u svom prvobitnom stanju u kojem bi
još uvijek imalo šest nožnih prstiju, shva ate li?
Kad postoji jedna skupina koja ubrzava, ubrzanje stvara nusproizvod koji,
zatim, dodiruje druge i njih tako er ubrzava. Zbog toga su sredstva za provedbu
organizacija naseobine donesena izvana, za razvoj zajednice. Tako er su posto-
jali daljnji izdanci nekih koji su otišli u ono što vi sada nazivate Kinom — koja je
sada velika komunisti ka zemlja. A postupno su otišli i u druga podru ja. Bio je
to po etak onoga što vi nazivate »divovima koji se spajaju s k erima ovjeka«,
shva ate li? Povremeno su, tako er, postojale vrste stvorene spajanjem, koje su
bile ro ene: jedna se civilizacija genetski povezuje s drugom civilizacijom stvara-
ju i vrstu. To je bilo u po etku.
JOHN: Možeš li re i kad se dogodio po etak jezika? Jesu li uop e imali bilo kakav
jezik prije vremena Aksua?
TOM: Kad pitate o jeziku, mislite li na govorenje? Pisanje?
JOHN: Da. Govorenje.
TOM: Nazivate li roktanje i grumljanje (sic) govorenjem?
JOHN: Govorim o jeziku s nekom vrstom gramati kog ustroja.
TOM: Ne u potpunosti.
JOHN: Dakle su vode, divovi, koji su sišli, nastavili na to i dalje izgra ivali jezik?
TOM: Oni su pomogli u razumijevanju pucketanja i klopotanja, shva ate? Iz toga
se razvio zvu ni val, a njegovom primjenom i glazba, pokušaj oponašanja zvuka
trske, struganja, oponašanje vjetra koji prolazi kroz drve e.
JOHN: To si jednom opisao kao tonalni jezik?
TOM: To je to no. To je tonalni jezik Svemira. Me utim, zbog razdvajanja, došlo
je do brbljanja. Svi su brbljali poput ne-ljudi. Ta se kultura kretala preko ravnica,
a tek gnijezda, segmenti skupina kretali su se naprijed. Opet je postalo neophod-
no ponovno zasijati. Shva ate li da, kad se dogodi razdvajanje ljudi, da se onda
dogodi i gubitak znanja? Ako ne postoji skupina koja e ponavljati znanje, ono
se gubi. Kad se ne koristi, ono se ne sakuplja u mozgu. Zbog toga se javila potre-
ba za ponovnom genetikom, da.
GOST: Je li to u injeno s novim ljudima koji su došli na planet Zemlju?
TOM: Iz istih civilizacija. Prije Abrahama, postojao je jedan koji je podu avao
ljude, a za kojeg se kaže da je potjecao iz mora?
]OHN:Jonaf
TOM: Da. Osim što nije potjecao iz mora.
JOHN: Tko je bio on u odnosu na civilizacije?
TOM: On je bio iz civilizacije Altea.
JOHN: To sam i mislio. Samo još nešto, vo a Altee bio je mitološki lik Atlas, je li
to to no?
TOM: Tako je.
JOHN: Jednom si prigodom, mislim, rekao da su Atlas i Zeus bili jedna te ista
osoba.
TOM: Shvatili ste kako je mitologija zbunjuju a? Jer, vidite, kaže se da se Zeus
pario s labudom. Labud je došao s nebesa... Shva ate li tu složenost?
GOST: Da.
TOM: Primitivni je ovjek imao svoje pretpostavke. Vije e kaže da nisam odgo-
vorio. Ono što drži svijet bila je Altea, da.
JOHN: Ali, pitao sam jesu li Atlas i Zeus bili jedna te ista osoba.
TOM: Ljudska bi a stvorila su tog mitskog predvodnika bogova. Dali su likove
civilizacijama da bi ih u inili bogovima, a oni to nisu bili. Zeus sa labudom bio
je... labud je bio brod. Kad je Zeus otišao u brod, oni su ga nazvali bogom, jer to
je bila njihova planina, shva ate li?
JOHN: Nije mi jasno što misliš pod njihovom planinom?
TOM: Brod je došao na njihovu planinu.
GOST: Planinu Olimp.
TOM: Iskrivljen prikaz je Zeus. Atlas je postao Zeus. Ali, Altea je bila jedna.
GOST: Smijem li se vratiti na Aksu? Da li je postojao veliki broj bi a koja su došla
na Zemlju da bi utemeljila Aksu kulturu, ili ih je bilo samo malo?
TOM: U po etku ih je bilo malo, a onda se shvatilo da ih je potrebno više za
zasadivanje.
GOST: Je li bilo potrebno puno vremena prije no što je po elo razdvajanje i kako
je ono zapo elo? Kakvu je vrstu problema ono obuhva alo?
TOM: Nije bilo povezanosti budu i da su se selili u daleka podru ja, zavladala je
zbrka i oni su postali uklju eni u ono što biste vi nazvali »lokalnim doga ajima«,
a povremeno su se spajali s ljudima iz tih podru ja. Zbog toga se dogodio gubitak
pam enja i povratak na prvobitnije stanje. Zbog toga je bilo neophodno iznova
oja ati genetiku. Je li to jasno?
GOST: Da. Je li prošlo puno vremena izme u prvog dolaska i razdvajanja, razdo-
ra?
TOM: Seoba bi bila bolji izraz. ovje anstvo, a posebno ono ovje anstvo na
kojem je vršeno genetsko »istraživanje«, bilo je znatiželjno, a uvijek u ovje an-
stvu postoji jedan koji je znatiželjan, nije li tako? Tijekom jednog stolje a trajalo
je, dakle, iseljavanje, a nužda za ja anjem postojala je pet stotina vaših stolje a.
Ne govorimo o onima koji su ostali. Govorimo o onima koji su se raspršili po
drugim podru jima^ da.
JOHN: Kako ja to shva am, ti govoriš o tome da je Hawk ovdje proveo oko 1000
godina, a drugi, koji su došli iza njega, oko 4000 godina...
TOM: To je to no. Nisu li oni bili geneti ari? Postojali su ljudi koji su se iseljavali.
JOHN: Neki dan je Phjllis sanjala da je u Aksu i vidjela je neku vrstu proslave i tri
razli ite skupine kako idu u razli itim pravcima. To raspršivanje, je li se ono do-
godilo oko 32.000 godina prije Krista?
TOM: Da.
JOHN.- Pretpostavljam da je civilizacija preuzela odgovornost za svaku tu pojedi-
nu skupinu. Je li to to no?
TOM: Da, to je, kako biste vi rekli, ispravno.
JOHN: Pretpostavljam da su to biliAšan, Altea i Huva. Je li to to no?
TOM: To je apsolutno to no.
JOHN: Da. Sada pokušavam odrediti koji su od njih otišli u kojem pravcu. Oni
koji su otišli u Kinu, jesu li to bili oni $ Huve?
TOM: Oni su bili s Ašana zajedno s onima s Huve.
JOHN: Shva am, pomiješali su se prije odlaska... ?
TOM: Postojali su oni koji su se pomiješali i oni koji su bili naseljenici s drugih
planeta. U Aksuu, postojali su oni koji su bili istog roda; oni koji su bili mješavi-
na jedne civilizacije s ljudima sa Zemlje; i oni koji su bili miješanog roda, opet
pomiješani s onima iz drugih civilizacija. Shva ate li ovo? Kako vam to možemo
objasniti? Poslužit emo se vašim sun evim sustavom kao primjerom: Ako posto-
ji nešto s drugog planeta, re i emo — kako to možemo objasniti? Pretpostavite
da se dogodilo naseljavanje vašeg planeta Zemlje s vašeg planeta Venere, a onda
su se naseljenici pomiješali s onima s Ašana koji bi bili jedan rod, a ako su se oni
s Ašana pomiješali s onima s Venere, a zatim s onima s Huve, to bi bio drugi rod,
nije li tako?
JOHN: Da. Oni su, dakle, tako er putovali po kopnu, nakon što su se odvojili od
Aksu kulture, je li to to no?
TOM: Da.
JOHN: Bismo li mogli odrediti tri prigode u kojima se odvijalo zasijavanje? Kako
ja to shva am, prvi se put to dogodilo prije mnogo tisu a godina. Drugi put u
vrijeme Vrta — vrijeme Tarimskog bazena — a, onda, tre i put u vrijeme Abraha-
ma.Je li to to no?
TOM: To je to no.
JOHN: Da, dakle se prvo zasadivanje dogodilo dolaskom Haivka?
TOM: To je tako er to no. Drugo se dogodilo nakon tisu u godina.
JOHN: Tisu u godina nakon Hawka? TOM: Približno.
JOHN: Dobro. Sada, u vezi s tim, skupine bi a koje su se nalazile u Tarimskom
bazenu — jesu li one bile isto razvijene ili su se miješale s nekim od drugih za-
sadivanja koja su se tako er dogodila?
TOM: To je to no. Oni su potjecali s Huve.
JOHN: Oni su bili isti Huvidi, oni se nisu, dakle, u lutanjima sreli s bilo kojom
drugom skupinom koja je tako er bila zasa ena — kako ja to shva am?
TOM: To je to no.
JOHN: A Altea je bila jedna od ostalih civilizacija koje su sijale, je li to to no?
TOM: To je to no.
JOHN: Jednom si spomenuo »male ljude«, a ja nikad nisam shvatio što to zna i.
Da li se to odnosilo na ljude koje su zasadili oni s Huve, jesu li oni bili manji?
TOM: Mi kažemo da je ovje anstvo, kad su oni pristali, bilo manje. Oni koji su
došli bili su divovi u usporedbi s onima koji su postojali na planetu Zemlji.
ANDREW: Vra aju i se na ta po etna razdoblja miješanja i križanja, od naše zna-
nosti na Zemlji doznali smo da je veliko razdoblje ledenog doba završilo negdje
oko vremena prvog pristajanja 32400. godine prije Krista. Što nam možeš re i o
tome? Je li to zaista bio završetak ili je ledeno doba i dalje postojalo?
TOM: Ono je ve bilo završeno.
ANDREW: Cijelo je podru je još uvijek bilo relativno hladno?
TOM: To je istina. Još nije bilo raslinja, sve je bilo sme e i crveno.
JOHN: Želio bih te pitati o onome što mi poznajemo kao pri u o Adamu i Evi. O
tome smo razgovarali i složili se, da je prvo svemirsko bi e, nazvano Hawk, došlo
zbog pripreme, onda su došla druga s nalogom da se ne upuštaju u fizi ki odnošaj
sa ženama na Zemlji, dok za to ne do e vrijeme. Onda je došlo iskušenje, je li to
to no?
TOM: Prvo bi e došlo je da bi dalo znanje domorocima koji su postojali na Zem-
lji, znanje o biljkama i životinjama. Onda je došlo drugo svemirsko bi e koje je
doživjelo veliku tugu jer je vidjelo da se na Zemlji pare domoroci i životinje. Ono
nije bilo tužno zbog parenja, ve zbog toga što nije imalo sugovornika s kojim bi
razgovaralo. Onda mu je podarena jedna osoba da s njom razgovara.
U to je vrijeme od njega traženo da se ne uklju uje u na in života na planetu
Zemlji, jer bi za njega, zbog razine njegovog razvoja, bila katastrofa da se uplete
u fizi ke odnošaje, a da nije prilago en, da njegovo tijelo nije prilago eno na
novu ravnotežu. Od njega je, dakle, zatraženo da se od toga uzdrži, da bi ga se
prilagodilo na pritiske u njegovom tijelu — a, tako er, da bude primjer onima
koji su postojali, da se odnošaji koriste samo u najvišu svrhu.
Onda je Onaj koji je Pao došao k njemu i njegovoj ženskoj družici i unutar
njega usadio osje aj istinskog znanja koji mu je dao želju da bude jednak Bogu.
Tragedija se sastoji u tome da je on izvorno potekao od Stvoritelja, a to je zabo-
ravio. Nije, dakle, bilo potrebe da pokuša biti jednak Bogu. Ali, dok je bio na
Zemlji, otkrio je potrebu za time.
JOHN: Želio bih samo pojasniti nešto o Onome koji je Pao u ovom kontekstu...
TOM: Bio je to Arhandel za kojeg znate... mi ne želimo upotrijebiti to ime. U
vašoj pri i o Adamu i Evi, on je bio zmija. Vidite da nikad nije bilo zamišljeno da
postoje dvije strane. Bilo je zamišljeno da sve bude u jednakosti.
JOHN: Misliš li na muško i žensko ili negativno i pozitivno?
TOM: Negativno i pozitivno.
IRENE: Kad su Adam i Eva izabrali da ne e razumjeti odre enje poslušnosti, koje
je bilo dio dijaloga u nebu izme u vas i njih i, kad su uvidjeli koje je bilo istinsko
zna enje poslušnosti te su se odvratili od odgovornosti koju ona nosi, onda je
ovje anstvo postavljeno na put na kojem moramo sami za sebe, u kontekstu
zarobljeništva, odre ivati dobro i zlo?
TOM: To je tO no.
IRENE: A vrijeme prije Pada je ono u kojem isto a leži u ovje anstvu. Na toj e
se isto i odigrati preobrazba modernog svijeta...?
TOM: To je to no. Ovaj moderni svijet rezultat je tog zaga enja i stoga e preo-
brazba biti rezultat nezaga enja.
IRENE: Da, A to je razlog zbog kojeg se, u naša moderna vremena, mijenja stvar-
nost, a proces koji se sada odvija, proces je probijanja tog vela — jer sve što stvar-
nost uistinu ini je odražavanje onoga gdje se nalazimo od Pada... ?
TOM: To je to no. Tlapnja je da ste vi, ljudska bi a, jednaka ili nadmo na Stvo-
ritelju i stvaranju i stvarnost koju smatrate takvom je tlapnja.
IRENE: Ono što je, dakle, sada neophodno je uspostaviti filozofsku tvorevinu Ede-
na, pa e sve ostalo imati svoj odgovaraju i red.
TOM: On, dakle, postaje vodopad isto e.
IRENE: Pa, to je sjajno. ISRAEL: Hajdmo to
napraviti.
TOM: To e biti. Sada se kre e, ali postoje i oni koji e pokušati to poremetiti.
Znajte tko ste, vjerujte u sebe, vjerujte u nas i znajte da e se to dogoditi i stalno
promatrajte svoje motive da biste bili na liniji vašeg najvišeg cilja. A to je ono što
je neophodno na planetu Zemlji, jer vi znate za zaga enje planeta Zemlje i za
na in na koji ljudi onda mogu pokušati pogrešno protuma iti to napredovanje i
osvit raja.
IRENE: Jesi li spreman re i nešto o Evinom identitetu ili o njezinom simboli kom
identitetu?
TOM: To sada ne emo re i. Kao što vam je poznato, Eva je postala poistovje ena
s predodžbom prvog grijeha. I Eva, žensko, pokopana je, a muški je aspekt uniš-
tio Zemlju. Zbog toga što se, tijekom svog uništavanja, nalazio izvan ravnoteže i
zbog toga što je priželjkivao kaznu za ženu, muški aspekt osje ao je da je žena
donijela nesre u Zemlji, dok zapravo, muškarac nikad nije prihvatio odgovor-
nost svog vlastitog izbora. Sada je vrijeme da preuzme tu odgovornost. U tim
vremenima Adam i Eva bili su u potpunom skladu i ravnoteži s prirodom. Oni su
poznavali obrede prirode i svaku pojedinost u prirodi i komunikaciju, ne samo s
biljkama i životinjama, ve i sa stijenama, tlom, vodom i vjetrom, mjesecom,
suncem i svime. U današnje vrijeme, vrijeme žene, suština Eve istupa u prvi plan,
a ono što se mora u initi je potpuno spajanje muškog i ženskog. Ne da muškarac
pokuša okovati ženu, niti da žena pokuša savladati muškarca ve da rade u pot-
punoj radosti, u skladu i jedinstvu, kao dva stupa koja drže svijet, zasebna, ali
ujedinjena. Da.
STEVE: Uzevši u obzir pitanje ravnoteže pozitivnog i negativnog u povijesti Zem-
lje, je li ikad postojalo vrijeme kad je problem bio višak pozitivnog?
TOM: Da. Trebam vam prenijeti to vrijeme. Postojalo je takvo stanje pozitivno-
sti, kad su sve ptice pjevale, sve životinje voljele, svo cvije e cvjetalo, a to je bilo
tijekom razdoblja Adama i Eve, razdoblja Aksu kulture. To je bilo vrijeme raja,
ali i vrijeme kad se narav pozitivnog nalazila izvan ravnoteže: bila je to naša
greška.
STEVE: Treba se, dakle, dogoditi uvo enje negativnog da bi se unaprijedila daljnja
evolucija?
TOM: Mogu tako re i, da. Nismo predvidjeli rezultate želje. Kad ovje anstvo
nema poticaja za rast, onda ono može rasipati energiju.
STEVE: Kako je nastala mitologija raja i Edenskog vrta?
TOM: Zemlja je najljepša od svega što postoji u Svemiru. Ona posjeduje raznoli-
kost koju nijedan drugi planet nema. Ona ima raznoliku klimu koju nema nije-
dan planet. Zapravo, da su duše na Zemlji više evoluirale, nju bi se smatralo
rajem. Ovaj planet Zemlja može biti raj, kad se ukloni gusto a. Ali, kad to ka-
žemo, govorimo o raju kreativnosti, raju koji donosi znanje, raju koji donosi
radost i ljubav. Raju u kojem ljudska bi a mogu sebe lije iti ili mogu, ako to žele,
iskusiti bol. Ali, to nije raj u kojem e biti uklonjeni svi izazovi, u kojem e biti
uklonjen cjelokupni rast, u kojem e biti uklonjena sva bol. Bit e to raj koji
mogu stvoriti ljudska bi a, svojom vlastitom evolucijom, shva anjem svoje pove-
zanosti sa Svemirom i prihva anjem odgovornosti za same sebe, za svoje bližnje,
za planet Zemlju. Sve e biti dovedeno u savršenstvo.
 Alteanska 11

pustolovina: Atlantida

Oljede i razgovor mogao bi izmijeniti mnoge naše zamisli o Atlantidi. Kao što je
Lj prije re eno, nekoliko stotina godina amo ili tamo za Devetoricu ne predstavlja
veliku razliku. Svi datumi su onakvi kakvi su se pojavili u izvornom razgovoru, a
oznaka 'prije Krista' koristi se tamo gdje je spomenuta.
U ovom poglavlju, koristi se izraz Atlantida (kao i u prethodnim razgovorima).
Kad je Andrew, po etkom sedamdesetih, upitao Toma o »Altimi«, on mu je odgo-
vorio da je to ime jedinice koja radi u suradnji s njima. Izraz Altima kasnije je postao
Altea.
ini se da je Atlantida toliko duboko zakopana u našoj psihi da ljudi postanu
prili no uzrujani i osjetljivi kad o tome razgovaraju. O njoj je napisano više knjiga
nego o ve ini drugih tema na svijetu, a dolaskom kraja tisu lje a taj e se broj, bez
sumnje, pove ati. Možda nam Atlantida, izme u ostalog, može omogu iti jasno
razmišljanje?

ANDREW: Drugi mitovi za koje smo uli su oni o civilizaciji Atlantide. Je li ona
postojala i koliko je dugo trajala? Mi smo njezin po etak odredili neposredno
nakon razdoblja Aksu kulture.
TOM: ekali smo kad ete to pitati. Mogu objasniti — ali, kratko: Atlantida je
završila prije 11000 godina vašeg vremena, a zapo ela je prije 32000 godina.
Ono što se naziva Atlantidom, bila je naseobina koja se razvijala i s kojom smo
mi uspostavili kontakt. (Kad kažem mi, ne mislim na Devetoricu ve na druge
civilizacije). Te civilizacije prenijele su tehnologiju. Otuda su iselile druge naseo-
bine, odnose i sa sobom znanje i tehnologiju. U to vrijeme, zbog gravitacijskog
privla enja, nije sva tehnologija bila dovoljno profinjena da bi mogla funkcioni-
rati na ovom planetu Zemlji. Sada je došlo vrijeme kad sva ta tehnologija može
biti iskorištena.
ANDREW: Da, kako su se oni zvali? Volio bih saznati pravo ime.
TOM: Oni su, zapravo, bili Alteani. Oni su potjecali iz civilizacije Altima.
ANDREW: Aha, oni su bili Altimani. Zbog toga su se nazivali Alteanitna, a to se
nekako iskrivilo u Atlantidi. Shva am, hvala ti.
JOHN: Da li se to doga alo u vrijeme koje mi nazivamo »Potopom«?
TOM: To se doga alo prije.
JOHN: Da li se Atlantida nalazila na podru ju o kojem mi sada govorimo kao o
podru ju oko Bermudskog trokuta?
TOM: Ona se protezala od Gr ke do onoga Sto vi sada nazivate Sjedinjenim Dr-
žavama.
JOHN: O, pa ona je bila vrlo velika.
ANDREW; Postojali su, dakle, brojni gradovi u toj civilizaciji?
TOM: Da. Kultura Maja bila je ona koja je preostala — to je bila naseobina koja
je izgubila kontakt i unazadila se.
JOHN: Sada, u svezi s time, postojala je kultura koju mi nazivamo Mu ili Lemuria
u onome što sada nazivamo Pacifi kim oceanom — je li ona postojala prije ili
poslije Atlantide.
TOM: To je jedna te ista kultura. Kao što ste imali egipatsku kulturu i kulturu u
Uru, koje su bile jedna te ista kultura.
ANDREW: Koja su bila glavna prijevozna sredstva kojima su se koristili stanovnici
Atlantide da bi putovali zemljinom površinom? Jesu li se kretali u jedrenjacima,
brodovima ili su imali letjelice?
TOM: Imali su letjelice. A mogli su se kretati u svojim tijelima.
ANDREW: Ono što me jako zanima je veza izme u ostataka kulture Atlantide —
Visoke kulture i po etaka egipatske...
TOM: (prekida) Egipat je bio naseobina koja je bila vrlo... poslužit emo se izra-
zom »tvrdokorna«.
STEVE: Atlantida je, dakle, izvorno bila Huvidska naseobina, produžetak Aksu
kulture, a ipak je postala Alteanska u utjecaju... ?
TOM: Izvorno, u zasadivanju planeta Zemlje u Aksu razdoblju, jedna se naseobi-
na razvila u ono što je postalo Atlantidom, drugu je razvila Huva, pomo u Abra-
hama, u Uru i Kanaanu.
STEVE: Postoji problem utvr ivanja razdoblja Atlantide: datum njezinog završet-
ka bio je, prema mojem shva anju, oko 9000 godina prije Krista? Po etak smo
smjestili oko po etka Aksu razdoblja, 32000 godina prije Krista.
TOM: To nije bio po etak civilizacije Atlantide. Civilizacija Atlantide bila je sija-
nje, sli no genetskom zasadivanju u koje su bili uklju eni Huva, Aksu i Abraham.
Civilizaciju Atlantide zasadila je Altea tijekom odre enog razdoblja. Ona je po-
stojala u fazama, približno 12000 do 17000 godina, ali ne stalno.
GOST: To je vrlo dugo vrijeme u ljudskoj povijesti. Pitam se jesu li u razvoju Atlan-
tide postojale kakve važne faze o kojima bi vrijedilo nešto znati?
TOM: Zemlju Atlantidu razvila je Altea, jedna od glavnih civilizacija iz
Dvadeset i etiri civilizacije, koja je bila tehnološki uznapredovala na mnogim
podru jima. Oni s Altee opet su podigli i spojili one koji su ve bili genetski
obra eni. Budu i da se Attantida prostirala preko ogromnih zemljinih površina, a
imala je naseobine na krajnjim dijelovima planeta Zemlje — jer su za to imali
tehnološku sposobnost — pojavile su se poteško e. To se dogodilo zbog planeta
Zemlje s njezinom ljepotom, raznolikoš u i osjetom osje aja, zbog njihove
ljubavi i njihovog tehnološkog širenja, i zbog toga što su oni pokušavali dovesti
planet Zemlju do njezinog istinskog ispunjenja, do raja. Oni su se uklju ili u
osje ajno stanje fizi kog svojstva i jako su se uklju ili u stvaranje ve ih i
istaknutijih organa za parenje. Oni su tako er pokušali, pomo u svog znanstvenog
znanja i razumijevanja, geneti ki razmijeniti stvorenja za duše-bi a na planetu
Zemlji — putem transplan-tiranja. Znate li na što mislimo?
GOST: Ne baš...
TOM: Vi ste duša, niste li? Ako bismo, dakle, stavili vašu glavu na kravu, ne bi li
to bila razmjena duše za ne-ljudsku dušu-tijelo?
GOST: Da, shva am.
TOM: Oni se, zbog svoje visoke inteligencije i znanja, nisu pokušavali spojiti s
razmišljanjem na planetu Zemlji, ali su mislili da bi, stvaranjem tih stvorova, oni,
možda, imali snagu stvorenja ili bi stvorenje moglo njima služiti, ili bi mogli raz-
viti sredstva za više fizi ke ugode. A to nije bila zapovijest dana, kako biste vi
rekli. Oni su tako er shva ali da su otišli izvan granica svog sporazuma.
ANDREW: Sto je prouzro ilo nestanak te kulture Atlantide koja se prostirala od
Gr ke preko obje Amerike? Da li je to bila bolest? Da li...?
TOM: To je prouzro ilo veliko uništenje. To nije bio Armagedon. Nije. Bilo je to
širenje naseobina i slabljenje civilizacija, a to je prirodna pojava.
ANDREW: To je bilo ono što mi nazivamo propadanje kulture.
TOM: Da.
ANDREW: A neki njezini ostaci nalazili su se, pretpostavljam, u Južnoj Americi,
Sjevernoj Americi i drugdje?
TOM: Posvuda.
JOHN: Ovo je hipotetsko pitanje: Da su oni bolje iskoristili svoje resurse, onda se
fizi ko uništenje te kulture ne bi trebalo dogoditi, nije li tako?
TOM: Vi biste u to voljeli vjerovati. Ono što vam mi objašnjavamo je da je gubitak
te kulture nastao zbog prirodne pojave: vaših oceana, vaših potresa. Zapamtite
da živite na fizi kom planetu. Shva ate li?
JOHN: Shva amo da se strašni potresi ponavljaju na fizi kom planetu i zamišljam
da je to bio jedan od njih.
TOM: Ali, religije vašeg svijeta voljele bi te potrese povezati s bogovima.
JOHN: Da.
ANDREW: One, u svakom slu aju, govore o potopima.
JOHN: Dakle, prije 11000 godina, vjerska pri a o stvaranju mogla bi se povezati s
potopom iz tog razdoblja?
TOM: Da.
GOST: Jesu li u enja Kahuna na Havajima ostaci Alteanskog znanja?
TOM: Oni su mješavina — a potje u od plemena Koena.
GOST: Hmm. Alteansko razdoblje trajalo je 12000 do 17000 godina: kad je neo-
bi an alteanski tehnološki razvoj po eo biti problemati an?
TOM: U njezinih posljednjih tisu u godina.
GOST: Dakle, prije tog vremena, to je bila prili no zdrava civilizacija?
TOM: Ona nije stagnirala. Ona je tako er obuhva ala ono što se danas naziva
naseobinom Mu.
GOST: A naseobina Mu, odakle su potekli njezini stanovnici?
TOM: S Ašana.
GOST: Smještena u onome što danas poznamo kao Pacifi ki ocean?
TOM: To je to no.
JOHN: Tijekom tog razdoblja imali su, pretpostavljam, otvoreni kontakt s Alte-
om...?
TOM: Dostupnost letjelice na nebu. Sve je izgubljeno. Ljudskost je opet krenula,
a iz nje su potekli Jonjani.
GOST: Kad je zapo ela kultura Mu?
TOM: To je bilo u približno isto vrijeme kad i Atlantida, nakon naseljavanja
Atlantide i razvoja naseobina putovanjima u druga podru ja. Znate da su ljudi na
Filipinima potomci civilizacije Mu, kao i oni koji žive na otocima u glazbenim
skutima...
JOHN: Polinezija?
GOST: Bali? TOM: Da.
GOST: A oni su na kraju ujedinili snage s ljudima Altee i spojili se s njima?
TOM: Oni su, izvorno, bili s Altee, a zasadio ih je Ašan. Neki od onih na Atlantidi
potjecali su iz ASana. Dogodile su se tri sadnje. Da.
ANDREW: Je li Hatvk imao ikakve veze s Atlantidom?
TOM: U razdoblju koje biste vi nazvali 11000 godina prije Krista dogodio se
povratak, a Hawk i njegovi ljudi ostali su cijelo vrijeme i umom su se razlikovali
od Zemaljskih ljudi.
JOHN: Tijekom tog vremena, jesu li ljudi iz te Alteanske civilizacije imali ono što
bismo mi nazvali normalnim ra anjem? I prolazili kroz normalni životni ciklus?
TOM: Ne. Ve ina slu ajeva normalnih ro enja po eci su života u kojem je osoba
došla u iti. Ro enja o kojima mi govorimo bila su ro enja duša koje su došle
služiti. To su bi a koja znaju sebe i imaju razli itu namjeru sa svojom jezgrom.
Kad se bi a poput ovih prepoznaju kao utemeljitelji ili kao bogovi, kao u slu aju
Horusa u Egiptu ili Ee (Jone) u Uru, ona se ne ra aju. Ra anje služi za u enje.
Kad niste ro eni, nemate iste osje aje kao fizi ki ljudi.
JOHN: Bi li nam mogao opisati funkciju Haivka i njegove skupine na Atlantidi?
TOM: Oni su bili u itelji, ali su se i miješali s fizi kim ljudima. ANDREW: Jesu li
oni, u to vrijeme, bili smješteni na Zemlji?
TOM: Hawk je živio na onome što vi sada nazivate Kretom. Drugi su živjeli na
drugim mjestima, ali oni su bili povezani budu i da su imali vozila pomo u kojih
su mogli komunicirati jer su oni bili vo e.
JOHN.- Oni tada nisu bili smatrani bogovima?
TOM: Da, jesu. Drugi je vo a bio smješten blizu onoga gdje se sada nalaze Florida
i Bahami. To je dio koji tamo više ne postoji. A onaj koji je u Akisu naslijedio
Hawka bio je vo a u jednom mjestu daleko od obale u vašoj Južnoj Americi.
Postoje tamo neki otoci, ali ne otoci koji su posljedica toga. To je bio vrlo veliki
komad zemlje, a postojala su i mora koja su ležala izme u tih zemalja.
ANDREW: Kako se Hawk zvao u ovom kretskom razdoblju 11000 godina prije
Krista ? I kad je otišao ?
TOM: Ne mogu na i ime u mozgu našeg Bi a, ali to bi bilo nešto poput »Hiero-
nimusa«. On nije otišao. On je bio tamo i dalje dok nije postao Horus, u Egiptu,
nakon završetka Alteanske civilizacije.
ANDREW: Shva am. A ta kultura, kako ja shva am, nestala je kad je nestala i
takozvana kultura Atlantide?
TOM: Ona je bila progutana. Postoje ostaci, a postoje ostaci ljudi koji su zabora-
vili, ali koji, zapravo, obožavaju na isti na in kao i prije. Shva ate li zašto je bila
progutana?
ANDREW: Ne, ne shva amo zašto.
TOM: Da li biste voljeli znati?
ANDREW: Da, jako bismo željeli.
TOM: Budu i da su se vo e miješale, postojali su oni koji su se protivili tom
miješanju. Hawk i drugi vode osje ali su da su dovoljno mo ni, tako da ako se i
pomiješaju, mo i e nadvladati to protivljenje. Ali, ono što nisu znali bilo je da su
oni koji su se protivili imali mo niju želju. Onda su se trojica voda ujedinili i od
toga razdoblja oni se nalaze u žalosnom stanju, zbog velikog gubitka. Onda su
odlu ili, zajedno s nama, da odu i budu utemeljitelji Egipta. Jedan od njih otišao
je i utemeljio Ur, a onda su se poslije opet ujedinili.
ANDREW: Shva am. Potapljanje ili nestanak kulture Atlantide, proširene kakva je
bila —je li to bio » in Božji« ili je to bio...?
TOM: Bili smo ljuti.
ANDREW: Vi ste bili ljuti? Jeste li bili ljuti na vo e zbog njihove uloge u lošem
upravljanju situacijom?
TOM: Ne. Naše neznanje bilo je ono zbog kojeg nismo shvatili gusto u planeta
Zemlje. Bio je to, zapravo, više o aj nego ljutnja. Sada smo mnogo suosje ajniji.
ANDREW: Bi li nam mogao pružiti mali uvid u razinu civilizacije koju su postigli
stanovnici Atlantide?
TOM: Vi ste, u civilizaciji u kojoj sada živite, postigli tek dio onoga što su stanov-
nici Atlantide razvili.
ANDREW: Shva am, mi smo, dakle, vrlo primitivni! Koje je bilo njihovo izvanred-
no postignu e, koliko je tebi poznato, u civilizaciji Atlantide?
TOM: Na polju medicine, koja je bila daleko nadmo nija u naravi od vaše medi-
cine. Vi ste primitivni u elektronici, a oni su posjedovali cjelokupno znanje o
korištenju uma za pokretanje predmeta i samih sebe. Da nije bilo onoga ispod
pojasa što im je uvijek pri injalo poteško e, oni bi bili lijepa civilizacija.
ANDREW: Shva am. A njihova medicina nije im bila u stanju pomo i u tom dijelu
njihovog problema?
TOM: Oni su u tome uživali. Mi nemamo primjedbi na užitak — tek kad on
postane sveproždiru i. A postao je., biste li zaista željeli doznati istinu? Mi ne
znamo da li bi je oni na vašem planetu mogli primiti.
JOHN: Pa, mi možemo odlu iti treba li je proslijediti.
TOM: Ne koriste i se znanjem medicine koje su imali da bi poboljšali svoja men-
talna ili fizi ka svojstva, oni su svoje znanje upotrijebili da bi unaprijedili svoje
spolne organe.
ANDREW: Shva am. Postoje li ostaci te vrste ili roda na Zemlji, ili su oni svi... ?
TOM: Oni su postali bi e, ali više ne postoje kao bi e.
JOHN: Jedna stvar o Kini: sustav medicine koji su oni tamo imali, akupunktura,
je li to sustav medicine koji je potekao iz vremena Atlantide?
TOM: On je primitivan u usporedbi sa znanjem Altime, ali je napredniji nego
znanje Amerike. U medicini Atlantide bilo je mogu e zamijeniti ak i pravo
srce i pravi mozak. Me utim, u vašoj medicini vi možete, na primjer, zamijeniti
ruku — osim što ona u sebi nema »pravo srce« (iskru života). U njihovo vrijeme,
svi vitalni organi mogli su biti zamijenjeni bez poteško a i bez ozbiljnih problema
za
fizi ko tijelo. Tako er su organi koji su bili transplantirani bili daleko nadmo -
niji od onih ija su zamjena bili.
ANDREW: To je nevjerojatno. Ako su imali sve te sposobnosti o kojima nam pri aš,
morali su imati prili no dug životni vijek. Ho u re i, mogli su znatno produžiti
život, nisu li?
TOM: To je, zapravo, i bio njihov projekt u co vrijeme.
ANDREW: Koji bi bio životni vijek nekoga tko je u danima Altee imao dobru medi-
cinsku skrb ?
TOM: Mogao je, zapravo, iznositi do nekoliko tisu a vaših godina.
ANDREW: Pa ipak, uz sav taj dugi život, oni baš i nisu stekli sveukupnu mudrost!
TOM: Bili su zaokupljeni transplantiranjem.
ANDREW: Da, shva am. Pa, naga am da se cijelo to znanje jednog dana može opet
zadobiti...
TOM: Ono se nalazi u umu dupina. Dupin ima odgovor. Da. Ovo emo vam re i:
važno je da ovje anstvo shvati razaranje koje se dogodilo u prošlim vremenima
kad su na planetu Zemlji postojali Alteani, a tako er da shvati zašto je veliki broj
ljudi u to vrijeme odabrao da postoji u obliku pliskavice ili dupina. A neki, koji
se sada nalaze na ovom planetu Zemlji, tu su da bi ovje anstvo obavijestili da su
taj oblik izabrali tako da ne mogu opet oživjeti one znanstvene eksperimente koji
su stvorili mitologiju koja je danas poznata cijelom ovje anstvu. Oni nisu isko-
rijenili svoju želju za parenjem, shva ate l i? Mi ne želimo da ona bude iskorije-
njena, ali želimo da bude ispravno shva ena.
U vrijeme velike ljutnje i o ajanja s obzirom na to što se u inilo na Atlantidi,
i s obzirom na one koji su se znanjem služili samo za svoju vlastitu korist, posto-
jale su, naseobine koje nisu bile destruktivne naravi: one, zapravo, nisu bile uniš-
tene. Ali, tako er, u kulturi Atlantide, postojali su ljudi koji nisu imali destruk-
tivnu narav ve ine, a koji su se, ipak, nalazili u odre enim podru jima koja su
bila uništena, odnose i sa sobom mnogo ljudi. Oni su, me utim, shva ali nuž-
nost tog ina. Neki od tih ljudi koji sada postoje na planetu Zemlji, a koji su
odabrali da budu na ovom planetu Zemlji, potje u od vrste koja je izabrala poja-
viti se u obliku koji nije jednak fizi kom obliku u njihovom prethodnom postoja-
nju.
Mi nismo bili sigurni da e izbor fizi kog tijela biti koristan za njihov budu i
duševni rast, ali to je bila njihova želja i u svom intelektu i shva anju svoje fizi ke
naravi tijekom svog prethodnog iskustva, oni su osje ali da bi tako mogli na
pravi na in služiti. I oni, dakle, postoje sada na vašem planetu u obliku koji se
razlikuje od oblika koji su prije imali. Oni nisu priznati kao ljudska vrsta — ipak,
dozvolite mi da vam kažem — oni su više ljudi od bilo kojeg ljudskog bi a na
vašem planetu. Ta vrsta su dupini.
ANDREW: Shva am, što je s ostvarenjem kontakta s njima?
TOM: Oni su jako osjetljivi na rad svih svijesti, ali oni su tako er uvari mora, a
mnogi koji se protive preobrazbi planeta Zemlje tako er žive u morima. Oni
promatraju i uvaju, a oni tako er, kad je neophodno, nadgledaju druge civiliza-
cije iz Svemira koje se približavaju planetu Zemlji s dvojbenom namjerom i po-
kušavaju ih, zbog toga što imaju veliku snagu uma, ukloniti. Oni su uvari. Oni
služe na sli an na in na koji mnogi od vas, ljudskih bi a, služite, i premda je
njihov jezik težak za vas, on je mnogi bolji za nas. Komunikacija kakvu vodimo
za njih je mnogo normalnija.
ANDREW: Da smo, dakle, istraživali jezik dupina, bili bismo bliži saznanju o va-
šem na inu komunikacije?
TOM: Da. A shva ate li da su oni koji žive kao dupini izabrali taj oblik jer se ne
žele podvr i iskušenju fizi kog?
ANDREW: Pa, mislim da su vrlo pametni i vrlo inteligentni zbog toga što su izabrali
taj oblik i na in života, jer, imaju manje problema i komplikacija od bilo kojeg
ljudskog bi a na Zemlji, a vjerojatno više radosti u življenju. /, kao što kažeš,
nalaze se u službi,
TOM: Ali, njima je teško, zbog njihovog oblika i razmišljanja, obavljati pravu
službu bez povezanosti s ljudskim bi ima.
ANDREW: Pa, vjerojatno možemo izna i tu vezu...
TOM: Shva anje povezanosti izme u Atlantide, dupina i ljudskih bi a oslobodit
e znanje unutar ljudskih bi a o tome kako su u prošlosti prouzro ili svoje uniš-
tenje. Znajte ovo: u ovo današnje vrijeme, ljudska bi a koja su postojala u vrije-
me Altee vratila su se da bi postojala i u ovom vremenu. Neki koji su živjeli
životom dupina sada su se vratili uspravni bez vode: to e osloboditi unutarnje
znanje i poznavanje. To je jako važno, jer kad se uspostavi ta povezanost i kad
odjekne istina, onda znanje rasvjetljava, da.
STEVE; U jednom razgovoru navedem' smo da vjerujemo u to da je kraj bio prirod-
na kataklizma i da ga je glupo pripisivati bogovima. Drugom prigodom dalo nam
se na znanje da je kraj bio posljedica »Naše ljutnje« i da se dogodio u znak odmaz-
de. Ove dvije tvrdnje ne mogu pomiriti.
TOM: Vije e je reklo da to prenesem na ovaj na in: kulturu Atlantide stvorili su
Alteani za nas. Postojala je greška u na inu na koji je stvorena. Altea je, svojim
eksperimentiranjem, stvorila poteško e za duše na Atlaruidi, a stvorila je i po-
teško e sa svojim poznavanjem tehnologije vodika. Da smo se upleli i u inili
nešto da obuzdamo tu opasnost, mogli smo spasiti situaciju, ali kako smo bili
nesretni zbog Altee, stvorili srno uništenje. Shva ate li to?
STEVE: Je li to, dakle, bila prirodna kataklizma? Govorimo li o tome da je prirod-
na kataklizma bila tek sredstvo ?
TOM: Ona je prouzor ena eksperimentiranjem s vodikom. Ne nalazi li se vodik
u vašim oceanima?
STEVE: Shva am, eksperimente su izvodili Alteani? Je li to to no?
TOM: Da.
GOST: Spomenuo si da su se stanovnici Atlantide koristili tehnologijom vodika. Je
li to bila tehnologija za stvaranje oružja, ili neka druga tehnologija koja je postala
štetna?
TOM: Vi shva ate da to zna i voda? Ona nije služila za uništenje drugih, ali nije
bila u potpunosti shva ena i bila je opasno sredstvo koje je onda moglo stvoriti
lan anu reakciju, zbog toga što svi oceani, atmosfere i zemlja sadrže vodu,
GOST: Je li to povezano s onim što mi danas nazivamo »teškom vodom«?
TOM: Da.
GOST: A oni su pokušali proizvesti energiju ili...?
TOM: Bila je to znatiželja glede elemenata na planetu Zemlji, pokušaj razumije-
vanja, besmislena neustrašivost. Zbog toga su pliskavice duše, a veliki (grbavi)
kitovi koji skrbe za svoje mlade, bili su gra ani Atlantide. Sada se, tako er, vra-
aju mnogi gra ani Atlantide i civilizacije Mu da bi u ovom vremenu pomogli
planetu Zemlji, da ispuni ono za što je stvoren i da bude koristan u svojoj službi.
Mnogi imaju pam enje. Oni koji se nalaze u moru su oni koji nisu bili sigurni bi
li mogli živjeti u uspravnom položaju i ne zaga ivati. Zbog toga su znali da oda-
biranjem mora ne mogu u initi nikakvu štetu i uživaju u radosnom parenju.
GOST: Postoji odre ena zbrka o kraju Atlantide, jer ste vi jednom rekli da je njezin
kraj bio prouzro en prirodnim procesima, pretpostavljam da je to bilo podizanje
razine oceana na kraju ledenog doba, ali govorili ste i o »vašoj ljutnji« i o iznenad-
nom...
TOM: Kraj ledenog doba dogodio se zbog naše uznemirenosti. Vi shva ate da,
kad ste ljuti, a vi potje ete od nas, da vaša energija ima mo ? Tako er da, ako ne
potje ete od nas, i onda vaša energija ima mo ? Kao što sam rekao, nije toliko
bila u pitanju ljutnja koliko o aj. Bila je to lan ana reakcija. Stanovnici Atlantide
stvarali su oluje na planetu koje nisu shva ali. Stvorili su svoju vlastitu smrt, zbog
upletanja u narav evolutivnog razvoja.
JOHN: Neke od ovih problemati nih zna ajki sada se opet pojavljuju, kako s ob-
zirom na uništenje planeta tako i s obzirom na naše petljanje s genetskim inži-
njeringom...
TOM: Baš tako, da.
GOST: Je li sam Altea bio prisutan tijekom razdoblja kulture Atlantide?
TOM: To nije bilo mogu e. On je voda Altee. To je bila vježba za te civilizacije da
shvate što je ovje anstvo moralo izdržati. Shva ate li? Pre esto kažem »shva-
ate«!
JOHN: Pitam se bismo li mogli doznati to an datum kona nog potonu a Atlanti-
de i je li se to dogodilo u vrlo kratkom razdoblju ili...?
TOM: To se dogodilo preko no i... Morate shvatiti da smo žalosni kad govorimo
o tom vremenu. Vi, ljudska bi a, nemate sje anje — kao što ga mi imamo — i ako
bi mogla postojati stvar koja bi uznemirila Vije e devetorice, onda je to ta stvar.
Postojali su oni koji, rekli biste vi, dolaze u ov jem ruhu, ali su, zapravo, vukovi.
Bio je to naš previd. Vjerojatno smo podcijenili utjecaj onih koji bi se željeli na i
na našem položaju, koji ga nikad nisu mogli imati, shva ate li?
GOST: Spomenuo si kako su, na kraju Atlantide, ljudi otišli u Egipat i Ur, nose i
sa sobom sve što su znali. Tako er bih želio pitati nešto i o drugim dijelovima,
uklju uju i Središnju Ameriku, Olmeke, Maje i Asteke, a tako er nešto i o drev-
nim megalitskim kulturama na sjeveru Zapadne Europe, uklju uju i Britaniju.
TOM: To je to no. Uklju uju i i one koje vi odre ujete kao Helene. Iz Troje.
GOST: Helenski narod iz Gr ke i s Mediterana?
TOM: To je to no. Vi znate da su, u raspršenosti i traumama nakon pada Atlan-
tide, postojale civilizacije izgra ene 8000 godine prije Krista na Kreti... One po-
stoje i u regijama Bliskog Istoka, u podru ju na kojem se sada nalazi Izrael, Jor-
dan, a i u podru jima Saddama...?
GOST: Irak?

TOM: Da.

GOST: Što je sa Središnjom Azijom?

TOM: Tako er u dijelovima Kine, Indije, na podru ju Tibeta.
GOST: A u Amerikama?
TOM: One su tako er naseljene iz podru ja Izraela. Niste li imali Feni ane, a oni
su se spojili sa starosjediocima?
GOST- U Amerikama? S obzirom na to, imate li još neke informacije o drevnim
posjetiteljima Amerika ?
TOM: Njih su naseljavali Feni ani.
GOST: Shva am. Bismo li samo mogli u initi pregled slijeda doga aja u povijesti
Atlantide, onda...?
TOM: Pokušavate ustvrditi kronološki tijek zbivanja. Nije l i , možda, korisnije
istaknuti svrhu?

jOHN: Ono što si do sada rekao je da razli ite civilizacije kad dozive ova zasadiva-
nja, donose razli ite odlike, odgovaraju e i nužne za ljudska bi a...?
TOM: I za planet Zemlju. Ne može se dobiti potpuna slika, jer dijelovi mozaika
ne bi bili shva eni, da.
 12

Stari Egipat

E gipat bi, iz perspektive Devetorice, bio ro en iz smrti Alteanske pustolovine.

Za ovje anstvo, Egipat i Sumer ostaju zadivljuju i primjeri visokih civilizacija
koje su se iznenada pojavile u tom podru ju oko sredine etvrtog tisu lje a prije
Krista. Postoji naga anje o tome da Egipat i Sumer nisu to svoje ogromno znanje
sami razvili, ve da su ga dobili podukom. Ovo je poglavlje prepuno zapanjuju ih,
katkad proturje nih informacija. Pozorno i strpljivo itanje isplatit e se — u mno-
gim je re enicama re eno više no što se ini na prvi pogled.

ANDREW:Je li istina, prema Platonovoj legendi, da su neki od stanovnika Atlanti-

de zatim donijeli poželjne elemente iz civilizacije Atlantide u Egipat? Na primjer,
jako me zanima legenda o Horusu i krilatom disku, u kojoj bi se on pojavio u
onome što se naziva lete im diskom?
TOM: On je došao u svemirskom vozilu. Zapamtite da on nije ro en. U to vrije-
me on je posvuda putovao u onome što biste vi nazvali svemirskim vozilom.
Alteani su bili majstori za to, A onda su nadišli svemirsko vozilo i u svojim umo-
vima spoznali kako putovati bez vozila. Horus, Tehuti, Izis i drugi vo e su ih
tome podu ili.
ANDREW: Prema kojim su planovima Tebuti, Izis i Horus zajedno došli u Egipat
da bi pokrenuli novu civilizaciju?
TOM: Svi su došli istovremeno. Shva ate li da su se oni mogli nalaziti na razli-
itim mjestima u isto vrijeme? Horus je došao u Egipat, a Izis je otišla u Ur, a
drugi su otišli na druga mjesta, ali su se oni, tako er, mogli istovremeno na i
zajedno na svakom mjestu.
ANDREW: Shva am. Oni su bili me usobno zamjenjivi, zaista zanimljivo. Mnogi
su povjesni ari istaknuli sli nost kultura Ura i Egipta. Drugi su ljudi istaknuli da
je postojala sli nost i s kineskom kulturom...
TOM: To je to no. Utemeljili su ih isti ljudi.
ANDREW: A tko je bio u to uklju en u Kini?
TOM: Onaj koji se nalazio na jednom mjestu u blizini Južne Amerike. Svaki poje-
dini od njih mogao se istovremeno nalaziti na svakom mjestu.
ANDREW: Shva am, a koja su druga mjesta na Zemlji bila u to vrijeme istovreme-
no razvijana?
TOM: To su bila samo tri mjesta, a upravo se s ta tri mjesta napredna kultura
onda proširila po cijelom svijetu.
JOHN.-Jako me zanima Velika piramida i njezino zna enje.
TOM: Sfinga je ona koja je više povezana s po etkom Egipta. Kad do e dan razu-
mijevanja na planetu i kad se dogodi dolazak drugih civilizacija, koje e pomo i
planetu, to e onda biti dan kad e vam se dati potpune istine o onome o emu
sada postavljate pitanja.

Godine 1976. Andrew je postavio nekoliko pitanja o piramidama na koja je Tom i

odgovorio:

ANDREW: Imamo nekoliko pitanja o Velikoj piramidi. Možeš U nam re i tko ju je

prvi izgradio ?
TOM: To su bili zajedno: Huva, Ašan, Altea, a tako er i civilizacija Mireks. Podi-
gle su je te etiri civilizacije. Kad pitate tko ju je izgradio, govorite o Dvadeset i
etiri civilizacije.
ANDREW: Zna i li to da ljudska bi a uop e nisu imala udjela u njezinoj izgradnji?
TOM: Ona su imala veliki udio u izgradnji. Nacrt i planove izradile su etiri civi-
lizacije. Pokušaj prijenosa i predaje znanja došao je iz civilizacija. Stonehenge je
tako er potekao iz civilizacija. Da.
ANDREW: A bi li nam mogao dati datume po etka izgradnje Velike piramide i
njezinog dovršenja f
TOM: Velika piramida, a postojale su i druge, sli ne, zapo ela se graditi u vrijeme
prije razaranja Altee. Gradnja je zapo ela približno 150 godina prije razaranja
Altee, prije 13000 vaših godina, u naseobini u kojoj je bila za eta. Onda, prije
približno 7000 godina, još su neke stvari dodane i ona je bila dovršena.
ANDREW: Je li ona, izvorno, imala ravni krov, a nakon toga bila dovršena kao
piramida ili je izvorno bila zamišljena kao piramida?
TOM: Izvorno je bila zamišljena kao trokut. Ipak, dugo vremena nije bila do-
vršena. Trebalo je — od po etka do dovršetka, zbog razaranja i promjena —
6000 godina.
ANDREW: Shva am. Popeo sam se do najtajnijeg dijela Velike piramide, do soba
iznad Kraljeve komore i otkrio i fotografirao potpis faraona Khufua (Keopsa). Da
li je on bio onaj koji je dovršio upravo taj dio gra evine?
TOM: Ona je bila dovršena prije. Do njega je došlo razumijevanje.
ANDREW: Misliš na razumijevanje toga što je piramida?
TOM: Da. Khufu je bio reinkarnacija Hawka.
ANDREW: A kad je on živio, koje godine?
TOM: Altea kaže da je to bilo 6257 godina prije Nazarenca.
ANDREW: Da, hvala ti. A bi li nam mogao re i, kako god želiš, koja je svrha izgrad-
nje piramide i koja je njezina unutarnja tajna koja ljude tako jako zanima?
TOM: To je, dijelom, obnavljanje stanica. Ona kanalizira energiju iz civilizacija.
Velika piramida i druge piramide spiralno pokre u energiju prema gore. Ali, i
civilizacije donose energiju na planet Zemlju pomo u piramida. U komorama
piramide, postoje podru ja koja su, kako biste ih vi nazvali, komore za pom-
la ivanje: u njima se postiže o uvanje stanica. U njima se nalazi još dosta toga, ali
o tome ovog puta ne možemo govoriti.
JOHN: Da. Druge dvije piramide pored Velike piramide, one su iz mnogo kasnijeg
vremena? Otkada one datiraju?
TOM: One potje u iz vremena od približno 1500 do 2000 godina nakon dovrše-
nja.
ANDREW: Kad je postojala legendarna Kula babilonska?
TOM: Ona se nalazila u Uru. Nakon razaranja Atlantide: Ur je bio naseobina koja
je potjecala s Atlantide. On je postojao unutar 200 godina postojanja faraona
Khufua. Njegovo razaranje dogodilo se 3000 godina kasnije. Da.
Godine 1991. Tom je odgovorio na još nekoliko pitanja o piramidi:
MIK1: Prije nekoliko godina zapitao sam te kad e do i vrijeme u kojem eš nam
otkriti tajnu piramida. Danas te opet pitam možeš li nam otkriti tajnu piramida?
TOM: Odgovor dolazi u ovo vrijeme, vaši krugovi...
JOHN: Krugovi u žitu, ho eš re i...?
TOM: Da. Na ovom planetu Zemlji u odnosu s vama... u stvaranju ure enja za
vaš planet Zemlju, u održavanju vrtnje. Energija piramida bila je svrsishodna u
emitiranju energije za ono što je kružilo oko vašeg planeta Zemlje.
Neko je piramida u sebi sadržavala elemente kristala koji su emanirali ener-
giju prema van. Kristal je uklonilo ovje anstvo u svom nepromišljenom na inu
djelovanja. Tim uklanjanjem stvorili su poteško u u proizvodnji energije nužne
za tu svrhu. Je li to jasno?
DAVID: Kad si spomenuo energiju kruženja Zemlje, što to zna i?
TOM: Nisu li se, u posljednje vrijeme, na planetu Zemlji pojavili ti krugovi?
DAVID: Da. Krugovi u žitu.
JOHN: Ima još pitanja o tome kako su piramide bile izgra ene i jesu li ih uglavnom
gradili ljudi iz drugih civilizacija uz pomo ljudi s planeta Zemlje, ili su ih izgra-
dile samo druge civilizacije?
TOM: Ljudi s planeta Zemlje bili su od sporedne važnosti u shva anju formula za
stvaranje ove gra evine. Kad ovje anstvo... (postoji li rije »krivotvorilo«?)
JOHN: Da, kad je ovje anstvo krivotvorilo...
TOM:... svojim neshva anjem svrhu njezinih uzajamnih djelovanja, ve i dio pam-
enja bio je zakriven.
JOHN: Da. Još jedna tema, povezana s time: piramide u Meksiku, jesu li one iz-
gra ene u istu svrhu i na isti na in, ili su one bile ljudski pokušaj oponašanja?
TOM: Postojale su neke koje su bile stvorene za promatranje onih koje su oni
nazivali bogovima, da im pomognu u stvaranju energetskog polja koje osloba a
valove zvuka i boje na planetu Zemlji, a oni su bili... kako vi kažete? Ne znam
kako. Postoji u vašim doma im bi ima želja da donesu blagoslove s nebesa i stoga
ljudi stvaraju ono za što vjeruju da e im te blagoslove donijeti.
GOST.- Brojni ljudi koje poznam odlaze u Veliku piramidu da vide mogu li prido-
nijeti osloba anju njezine energije. Je li ovo pravo vrijeme za to?
TOM: Oni mogu otvoriti vrata jednom dijelu, ali ako bi otvorili više, to bi dovelo
do izljeva energije, a ovje anstvo to ne bi u potpunosti shvatilo.
GOST: Shva am. Tako er, volio bih dobiti neka pojašnjenja o na inu na koji su
postavljani veliki kameni blokovi u Velikoj piramidi. Osje am da se to u inilo
upotrebom kristala koji su bili u stanju kamenje postaviti na piramidu.
TOM: To se postiglo uz pomo kristala, uz pomo zvuka uvedenog u kristal, uz
pomo zvuka »OM«. Shva ate li?
GOST: Da. Imao sam viziju da se nalazim na vrhu kamena i pod ne ijim zapovjed-
ništvom i vodstvom kamen se podigao i, prema tom sistemu, namjestio na svoje
mjesto. Je li to to no?
TOM: Da, bilo je tu, me utim, mnogo glasova.
Dana 22. ožujka 1993. godine istraživa i su objavili otkri e uskog rova, toliko
uskog da su morali upotrijebiti kameru na daljinsko upravljanje da bi ga istražili.
Rov su zakrivala tajna vrata.
ANDREW: Koliko je znanja s Atlantide dano prvim Egip anima?
TOM: Ono je u cjelosti bilo dano prvim Egip anima, uklju uju i i znanje o medi-
cini, s izuzetkom znanja onoga što se može u initi sa spolnim organima. Morate
tako er shvatiti da su primitivni ljudi s kojima su radili u zemlji Egipat bili vrlo
strašljivi ljudi, zbog svoje jednostavnosti i svojeg nesvjesnog sje anja na razara-
nje, pa su na svoj ustroj vjerovanja nadogradili veliki sustav obožavanja. Oni su,
tako er, obožavali one koji nisu bili tako dobre naravi: izabrali su da to ne e
spominjati i u inili su da oni izgledaju dobri, iz straha da ne budu povrije eni.
ANDREW: Dakle je, na primjer, Izis bila, koliko je meni poznato, smatrana su-
pružnicom Raa, koji je bio jedan od onih ne tako dobrih o kojima govorimo.
TOM: To je istina.
ANDREW: A Horus je smatran sinom Raa i Izis. Moje je, dakle, pitanje, odakle
dolazi lik božice Hathor? Jer, ona umnogome nalikuje na Izis.
TOM: Božica Hathor bila je božica no i, ono što biste vi nazvali damom no i.
Ona je bila dama koja je bila supružnica svih bogova. Ona je bila dama ve eri. Vi
imate dame ve eri u ovoj zemlji u kojoj sad postojite. To je isto.
ANDREW: Kako se ona, onda, po ela u literaturi poistovje ivati s Horusovom su-
prugom?
TOM: Ona je bila supruga, ali svih bogova: njoj su ljudi dali uzvišeni položaj zbog
toga što je bila mo na i zbog toga što je mogla kontrolirati bogove, a postojao je
strah da e, ako je ne obožavaju, uslijediti uništenje.
ANDREW: A, tu je i Sekhmet (božica vatre), kako se Sekbmet, kao još jedna iz
ma jeg roda, odnosi prema Izis i Hathor? Ove su funkcije za nas vrlo teške.
TOM: One su, zapravo, bile sestre.
ANDREW: Shva am. A Neftis ( uvarica ku e Ozirisa i prijateljica mrtvih), je li se
ona nalazila u istoj toj kategoriji?
TOM: Ona je bila samo božica Hathor koja je kontrolirala ostale, ili to pokušava-
la. Kad ljudi nisu slušali, onda je ona kontrolirala bogove. To je teško objasniti,
jer vi ne shva ate što je doneseno iz Alteanskog doba.
ANDREW: Da. Htio sam pitati je li Hathor potekla iz Alteanskog doba, ili je došla
s Altime ili Huve ili otkud? Koje je njezino porijeklo?
TOM: Ona nije potjecala s Altime, ali njezino znanje jest. To je bilo njezino znanje
o fizi koj kontroli drugih. Ona je potekla iz vrste koja je ve i dio postojanja bila
jedna odre ena vrsta, jer je ona bila mješavina svih civilizacija iz Svemira: oni su
imali najsnažniju želju za dobrotom, ali i najsnažnije fizi ke želje u Svemiru.
ANDREW:Je li ona, dakle, lanica protivnika ili... ne shva amo baš te stvari.
TOM: Ona je imala svu dobrotu i sve želje. To su dva bi a.
JOHN: To je potpuna mješavina oba.
TOM: Nju mogu koristiti drugi, a i mi. Ona je žrtva. Ona je iskušenje, shva ate l i ?
ANDREW: To je postala nekom vrstom zakona u Svemiru?
TOM: Kako bismo druga ije mogli odstraniti fizi ke želje ljudi, bi a i vrsta? Ako
ste zarobljeni u želji i ona vas u potpunosti isiše, onda ste izgubljeni, nije li to
istina? Ovdje govorimo onima koji postoje na ovom planetu.
ANDREW: Sada shva am, da, u redu je. A to je njezina funkcija?
TOM: Božice Hathor? Uvijek je bila, oduvijek.
ANDREW.- Postoji indijska božica koja je prikladnija, koja se zove Šiva...
TOM: Uvijek je to jedna te ista.
ANDREW: Ali, Šiva je mnogo istaknutija u našoj literaturi. Hathor je tajanstveni
lik.
TOM: Shva ate li zašto? Zbog toga što su oni u Egiptu željeli umiriti Hathor, u
svojim mislima tako da bi mogli vjerovati da im ona želi samo pomo i. Tako su
je u inili suprugom svih bogova.
ANDREW: Hvala ti za sve ovo...
JOHN: Volio bih pro i kroz slijed prijenosa civilizacija nakon propasti Atlantide.
Rekao si nam, ini mi se, da je sumerska civilizacija bila prva civilizacija nakon
Atlantide, ali pokušavam to poredati u slijedu gr ke, kineske, egipatske i sumerske
civilizacije i njihovih razdoblja nakon Atlantide.
TOM: U vrijeme uništenja Atlantide, postojale su naseobine. Prva je bila Sumer,
druga Kina — mjestimi no je dolazilo do susreta mectu njima, shva ate li? U to je
vrijeme postojao i Egipat. Gr ka je kultura došla posljednja, nakon egipatske.
Ona se nije odvijala istovremeno s Egiptom i Urom.
JOHN: Da. Grci su, ini se, zadržali legende o Atlantidi duže od ostalih. Je li to
to no?
TOM: To je istina. Zbog prenošenja poruka kroz Platona. Platonu su dani dojmo-
vi koji su podbadali njegov um, da bi napravio uzbunu u svojoj glavi.
JOHN: Da. Kad kažeš prenošenje poruka kroz Platona, uo sam da je Sokrat bio
kanal za prenošenje poruka, a Platon je bio onaj koji ih je bilježio, je li to to no?
TOM: Bio je to Sokrat, ali ono što je važno je Platonovo tuma enje. Da je potpu-
na informacija bila potanko dana, to bi dovelo do zbrke i pogrešnog razumijeva-
nja. Ali, davaju i djeli e, stapanjem tih djeli a, i daljnjim istraživanjem i raspra-
vama, sticano je znanje.
JOHN: A likovi Ijudi-životinja u gr koj i egipatskoj kozmologiji?
TOM: Oni su potekli s Atlantide. JOHN: To su bili ti eksperimenti?
TOM: Da.
JOHN: U vrijeme prve gr ke civilizacije, je li došlo do kakvih posjeta viših civiliza-
cija?
TOM: Da. Bogova.
JOHN: Pa, shvatio sam da gr ka mitologija koju mi sada poznamo potje e iz rani-
jih vremena.
TOM: Iz Egipta — i s Atlantide. Ali, shva ate li da je i Gr ka doživjela posjete s
Altee?
JOHN.- To nisam znao. U kojem se to obliku zbivalo? Je li se ono dogodilo u obliku
svemirskih vozila ?
TOM: Da su ljudi samo imali znanje o plamenu, ono je došlo kao plamen.
STEVE: Volio bih saznati nešto o mitološkim likovima poput Merkura, Apolona,
Diane i drugih: jesu li oni bili bi a koja su zaista fizi ki postojala na Zemlji u
odre enom vremenu, ili su oni, kakojung kaže, arhetipovi nesvjesnog?
TOM: Oni su bili fizi ka bi a. Ali, arhetipska.
STEVF,: U mojim istraživanjima podudarnosti s vašim razgovorima naišao sam na
gnosti ke filozofe, skupinu mislilaca iz ranog krš anskog razdoblja. A ini se da su
mnoge od njihovih ideja odgovarale idejama iznesenima u ovim razgovorima,
posebno ime »Eoni« koje je, kako sam shvatio, bilo korišteno za referiranje na
Devetoricu. Jesu li te podudarnosti ispravne?
TOM: Da.
STEVE: Ime »Eoni« odnosi se na Devetoricu?
TOM: Kojih sam ja glasnogovornik, da.
STEVE: I tako su, ta otkrivenja, kad su se pojavila u gnosti koj literaturi, bila za-
pravo prethodno preneseni...
TOM: (prekida)... Da.
STEVE:... razgovori, i oni su to ni.
TOM: Da. Znanje je bilo dano nekolicini, kao što je znanje ovog vremena dano
nekolicini. U to vrijeme to je bio zaista mali broj ljudi, ali sada se izuzetak sastoji
u tome da u ovom vremenu znanje treba biti dano masama. To je referentna
to ka za proglašavanje znanja zakonitim.
STEVE: Da, otkrio sam da su te podudarnosti vrlo dojmljive.
TOM: Veliki dio istine bio je uništen da bi se mase držale pod kontrolom.
STEVE: Ti, vjerojatno, govoriš o vjerama, crkvama koje su gušile gnosti ka ot-
krivenja.
TOM: Ljudi i organizacije vlasti i vjere ne guše ništa dok to ne postane prijetnja
njima ili dok to nije istina. Nije li tako?

A, onda, kasnije, aludiraju i na smrt civilizacija, Tom je rekao:

Dogodio se slom prvog dolaska u Aksu, onda se dogodio slom onoga što vi nazi-
vate Atlantidom, onda je došlo do sloma Egipta, i, onda, ako nastavite, dogodili
su se slomovi mnogih civilizacija na Zemlji. Jeste li sada otkrili zašto su sve one
propale?
ANDREW: Pa, vjerojatno se to dogodilo kad je želja nadišla više evolutivno kreta-
nje duše, nije li tako?
TOM; To je dio istine, ali, tako er, oko 11.000 godina prije Krista, vra aju i se u
vrijeme Atlantide, druga skupina bi a koja su naseljena onda se pomiješala s bi-
ima s Huve. To je bio po etak onoga što vi nazivate hebrejskom kulturom.
ANDREW: A, tako daleko, da, shva am. A nije li to po elo, ne na Atlantidi ve u
Uru? Ili ja griješim u toj pretpostavci —je li ta kultura zapo ela prije razdoblja
Ura?
TOM: Oni su postojali prije razdoblja Ura. ANDREW:
A tko je bio voda te hebrejske naseobine? TOM: To su
bile etiri generacije Abrahama.
JOHN: Dakle je po etak hebrejske kulture bilo miješanje Huvida i ovih drugih
bi a, i to je odgovorno za zna ajke židovskih ljudi?
TOM: Da.
JOHN: Misilo sam da na Atlantidi nije bilo preživjelih?
TOM: Ne. Postojale su naseobine koje nisu bile uništene.
ANDREW: Mislio sam da su oni svi postali dupini.
TOM: Oni koji su bili uništeni, a nisu na inili pogrešku, poslali su dupini.
ANDREW: To je prekrasno.
JOHN: A oni koji su na inili pogrešku, jesu li njihove duše, u to vrijeme bile uniš-
tene? Što se dogodilo?
TOM: Kako možete uništiti dušu? Možete samo moliti za nju i nadati se.
 IV

VITALNE KARIKE U
LANCU
 13

Grananje Huvida, hebrejski korijeni

i Polumjesec
Tstražuju i poveznice izme u Huvida, Jišrnaelita i Bliskog istoka u odnosu na ovu
X materiju, ovo je poglavlje od vitalne važnosti za naše razumijevanje planeta i ra-
zumijevanje našeg doprinosa Svemiru.
Dok budemo itali, bit e dobro da na umu imamo Tomovu primjedbu »Da
prije no što kritiziramo Huvide, promislimo da i sami možda u sebi nosimo huvid-
ske gene«.

IRENE: Reci nam nešto, molim te, o sinovima neba koji se žene k erima Zemlje.
TOM: Vama je poznato da u Knjizi—Rije i (Bibliji) koja se koristi na planetu Zem-
lji postoji bit istine, ali i veliki dio ljudske pokvarenosti koja služi da bi se ljudi
držali u zarobljeništvu? A znate i da su Huvidi i druge civilizacije došli na ovaj
planet Zemlju da bi ga naselili. A i za njezinu pripremu.
Tako er su se na ovom planetu Zemlji nalazila i ona bi a koja su postojala i
pojavila se iz biti Zemlje. Onda su se oni s Huve i iz drugih civilizacija — oni koje
na zemlji nazivaju »bogovima« ili »sinovima bogova«, spojili s k erima ovje an-
stva. To je razlog zbog kojeg cijelo ovje anstvo gleda prema nebesima kao pre-
ma izvoru svojeg nastanka. Jer ono potje e s nebesa, a postojale su i neke civili-
zacije i podcivilizacije koje su bile u stanju do i da bi oplodili žene, pripadnice
ovje anstva i uspostavili svoje vrste. A u vrijeme Aksu kulture došao je »Hawk«,
a onda su Huvidi bili odabrani za usadivanje individualnosti i odlu nosti, a mož-
da i sastojaka žilavosti. A, tijekom vremena, vidjeli smo da ti elementi ja aju,
katkad do to ke kvarenja pogodnih zna ajki žilavosti, odlu nosti i individualno-
sti.
Onda je došao Nazarenac, koji je vo a Huve, da bi umekšao individualizam.
To je bilo uvelike nužno, ali mi ne uklanjamo individualizam ili slobodnu volju.
Ali, trebali smo proširiti suosje anje, jer u potrebi za opstankom, suosje anje nije
bilo razvijeno. Suosje anje je sada element razvoja.
IRENE: Ali, ovo pitanje suosje anja datira još od prije Abrahama, potje e od Vrta,
od Aksu kulture?
TOM: To je to no, oni su bili Huvidi. Problem je, vidite, bio u sljede em: u cje-
losti znaju i tko su, odakle su došli i znaju i za iskušenja koja postavljaju protiv-
nici, stvar je bila u poslušnosti. Huvidi nisu poslušali i otada ne slušaju, usprkos
svim obredima i stalnim molbama upu enim Svevišnjem da intervenira, i svim
molitvama upu enima Svevišnjem.
Viši elementi medu Huvidima shva ali su da je to besmisleno, jer Židovi mo-
raju preuzeti odgovornost. Ali te više elemente, elemente Kabale, nisu prihvatili
oni koji su ostali u obredu. Obred služi svojoj svrsi, ali ne toliko da isklju i sve
druge stvari. Postoji pogreška. Oni vjeruju da moraju prou avati rije , isklju-
uju i sve drugo, jer osje aju da e to biti njihova poveznica, a neki možda nisu
imali razumijevanja ili suosje anja za druge. Postavili su se gore na vrhunac i ne
shva aju da, ine i tako, postavljaju sebe tamo gore kao mete za krvoproli e,
shva ate li ?
IRENE: Da,
TOM: Ve i dio civiliziranog svijeta sadrži te elemente, jer su se oni proširili i
umnožili diljem planeta Zemlje. Oni su poja ani unutar izraelske nacije, ali vi
trebate znati da se to dogodilo kroz ljudski život, jer u svom središtu, oni su
naj iš i i najplemenitiji. Zbunjujemo li vas sada?
IRENE: Ne, uop e ne. Jedno od mojih pitanja je: zašto se u cijelom svijetu pokla-
nja tako velika pozornost židovskom narodu, i što se doga a ispod površine...?
TOM: Oni su spasitelji ovog planeta, oni moraju ispuniti svoj odabir. Huvidi su
ovdje dolazili tri puta da bi probili zapreke onih vrlo ograni enih, da bi pomogli
u uzdizanju Zemlje. Huvidi su koncentrirani u izraelskom narodu, jer je on re-
prezentativni mikrokozmos cijelog planeta Zemlje. I stoga je Izrael važan, jer
Zemlja je jedinstvena, ne postoji drugi planet sli an njoj u Svemiru. Sve ove go-
dine Drugi su ga držali u škripcu.
IRENE: Jednom kad, dakle, Huvidi budu pušteni u njihova prava ja, druge dvade-
set i etiri civilizacije mo i e, onda, cjelovitije obavljati svoj posao na planetu
Zemlji?
TOM: To je to no. Jer, prije i ih i veže taj element tvrdoglavosti kod Huvida. Mi
znamo suštinu Huvida, njihove sposobnosti, genetski kod, DNA strukturu Hu-
vida, životnu silu... kad se to oslobodi, oslobo en je Svemir. Vrlo veliki red! Da.
JOHN: Huvidi su, dakle, ovdje dolazili tri puta. Želiš li nam re i da je prvi put to
bilo za Adama i Eve, drugi put za Abrahama i tre i put za Isusa?
TOM: Možeš to tako re i, ali oni su, zapravo, došli uo i Adama, zatim se usadiva-
nje dogodilo prije Abrahama a razvoj naroda Abrahamovog... shva ate?
IRENE: Kad je po elo nadmetanje sa Stvoriteljom i zašto? 1 je U to, tako er, bilo
iskušavanje poslušnosti?
TOM: To je bilo iskušavanje poslušnosti, a po elo je kad su napustili Ur — prije
toga su slušali i gledali. Vidite, Abraham je zapo eo iskušavanje jer je znao da u
sebi nosi suštinu cjelokupnog stvaranja. Tako er je znao da unutar sebe sadrži
cjelokupno znanje, a imao je i tu jaku povezanost sa stvaranjem i, stoga, kad se
od njega zatražilo da žrtvuje svog sina, on je, priro eno, znao da to može u initi,
jer njegova žrtva, kad je on prihvati i po ne izvršavati, ne e biti potrebna. To je
bila prva lekcija. ovje anstvo je zaboravilo: stalno smo ponavljali važnost prih-
va anja — jer onda više ne trebate prihva ati. Ali, nasljednici Abrahama izgubili
su unutarnje znanje: oni su samo sa uvali znanje o onome tko su. U svojoj potre-
bi za opstankom nisu prihvatili potpunu poslušnost. Uvijek su inili nagodbe.
Kad bi jedna skupina osjetila strahopoštovanje pred stvaranjem, Huvidi bi sma-
trali da je upravo stvaranje nešto što se treba obaviti.
IRENE: Tako su opstali.
TOM: To je to no. A u preživljavanju su izgubili odre ene elemente strahopo-
štovanja i poslušnosti, da.
ANDREW: Tom, bi li nam mogao objasniti zašto ste, prije mnogo godina, Izraelce
odabrali za vodu jekove, kakav je bio plan i kako on funkcionira s obzirom na
religiozna, povijesna vjerovanja prema kojima oni žive?
TOM: Da. Oni su narod ljudi sa snagom. Oni su došli iz podru ja planeta snage.
ANDREW: Ho eš re i da su oni sjeme koje je došlo s planeta koji nije Zemlja?
TOM: Da. Oni su došli s Huve. Oni su u svom karakteru imali snagu, a i zbog toga
što je planet s kojeg su došli bio ratni ki planet. Kad su bili zasadivani ovdje, od
njih se tražilo samo da budu miroljubivi.
ANDREW: A povijesno, je li bilo planirano da oni djeluju kao katalizatori i vo e
medu narodima na Zemlji, kao što oni, ini se, i jesu...
TOM: Od njih smo tražili da djeluju shodno planu. Jedini se problem pojavio u
vrijeme ovjeka zvanog Nazarenac. U svojim umovima, u svojoj kulturi, oni su
znali, i u sjemenu svoje duše... ako ste shvatili njihovo porijeklo, onda bi trebali
shvatiti imbenike sumnje i propitivanja. Jedan dio razloga za njihovo postojanje
na ovom planetu bio je nadilaženje tog imbenika.
ANDREVV.- To razumijem. Jesu li oni uspjeli ili nisu?
TOM: Nisu bili uspješni u vrijeme ovjeka kojeg vi nazivate Isusom.
ANDREW: Je li Isus bio istinski model njihovih o ekivanja Mesije?
TOM: Da. Ali, zbog njihove naravi, oni ga uglavnom nisu prepoznali i kroz gene-
racije, unutar njih živi znanje o tome da su po inili pogrešku. Ali, zbog ponosa,
oni to ne žele priznati. Shva ate li?
ANDREW: Da.
TOM: S ovog smo, dakle, aspekta došli do naroda koji je strastveno ponosan, a iz
tog je ponosa izrasla želja da pomognu vlastitom narodu, tako da je naš plan bio,
zapravo, izokrenut. To je, ipak, zaista njihovo spasenje jer to pokazuje narodima
na Zemlji da su oni narod koji ne e biti pokoren — usprkos injenici da su na-
pravili grešku — svaki narod ini pogrešku.
ANDREW: Da. Postoji li mogu nost da oni isprave svoju pogrešku, a ipak sa uvaju
ponos?
TOM: Oni e do i do prihva anja.
ANDRF,W: Postoji mala zbrka s imenima: razlika izme u onoga kojeg mi nazivamo
Jebovom i onoga kojeg nazivamo Isusom iliješuom.
TOM: Oni su jedno te isto.
JOHN.- Bi li nam mogao re i nešto o narodu na Zemlji povezanom s Alteom?
TOM: Prvenstvena briga ovog planeta su Huvidi, Altea je tu da pomogne u toj
situaciji. Kao što bi brat pomogao drugom bratu.
ANDREW: Da. Ali, odnos izme u onoga što ste vi planirali u Egiptu kao jednoj
civilizaciji i onoga što je iz toga nau io Mojsije, i što je prenio u svoj odnos s
Huvom, a zatim ono što je, putem tradicije, preneseno u kasnije razdoblje, sve su
te stvari uvelike zanimljive. ini se da je to neprekinuta nit, premda je mnogo
toga izgubljeno —govorim li ispravno?
TOM: U pravu si.
ANDREW: Bilo je, dakle, potpuno neophodno da Mojsije nau i najdublje tajne
egipatske tradicije da bi znao tko je i kakva je njegova uloga?
TOM: Da,
ANDREW: Što on, naravno, nije nikad razotkrio. Pretpostavljam da je to bilo za-
branjeno u to vrijeme, nije li?
TOM: Da.
GOST: U prvim su se danima postojanja Izraela doga ala mnoga krvoproli a i
nasilja, posebno kad su sejoshua i židovski narod preselili u Izrael, nakon etrde-
set godina boravka na Sinaju. Možeš li razjasniti zašto su Zidovi nastojali na to-
liko mnogo nežidovskih ljudi gledati kao na »neprijatelje Boga« do te mjere da su
pobili toliko mnogo ljudi kad su se vratili u Izrael?
TOM: Zašto su krš ani toliko mnogo ljudi doživljavali kao neprijatelje Boga kad
bi nailazili na ne-krš ane?
GOST: Nije li to bio presedan koji su, možda, zapo eli Zidovi?
TOM: To nije tako. Ovo je razlog: Huva je Mojsiju objavio da zemlja koja im je
oduzeta pripada njima. Ono Što niste uzeli u obzir je da, kad se Izraelcima nešto
dalo ili kad je to bilo njihovo mjesto, oni su bivali iskorijenjeni i zarobljavani.
Kao što im je Huva rekao o shva anju jednog Boga i da je Izrael njihovo mjesto;
a onda drugi nisu željeli da oni u njega u u.
Shva ate li one koji su sada (ovo je po etak 1992. godine) Srbi i Hrvati?
Njihov rat je plemenski, nije li? Nije li tribalizam temeljni životinjski nagon?
Gledajte na to na taj na in. Nije li tribalizam u pitanju kod Jišmaela? Zašto je,
stoga, jednoj skupini dozvoljeno da bude plemenska, ali ne i drugoj? Nije li istina
da na ovom planetu još uvijek postoji plemenski sukob, ak i u ovom vremenu
slobodnog razmišljanja?
Pomislite na životinju, recimo psa. Dovedete tu životinju u svoj dom, zatim
dovedete i drugu. U po etku, kad im dajete njihovu hranu, prirodni nagon u
njima bit e da reže i napadnu, nije li to istina? Uzmite sada ljude. U tim danima,
a ak i u ovim danima, ako su tu eni i podvrgnuti neodgovaraju im životnim
uvjetima, oni su poput psa. Tek kad se s psom više puta dobro postupi i kad on
shvati da e uvijek imati hranu, onda e on prestati napadati i uzimati od drugo-
ga. Postoji i jedna razlika u odnosu na ljude. Oni imaju taj nagon koji ima pas, ali
imaju i osje aje koje pas nema: stoga taj temeljni nagon tako er potpaljuje osje-
aje, pa razum ne vlada.
To još uvijek možete na i u primitivnim plemenima koja tako er vjeruju u
svog jedinog Boga, i kažu da im je re eno »to i to«. Zašto, onda, izdvajate Huvide
izme u svih drugih? Ono što biste trebali znati o Huvidima je sljede e: mala
skupina ljudi koji su opstali uza sve nejednakosti, mala skupina ljudi koja je na-
stavila obrazovati i unapre ivati sve druge narode — to ne zna i da su oni posti-
gli savršenstvo ili da su razvili krajnju dobrotu svojih li nosti. To je jedna skupina
ili narod koji svoje pripadnike ne drži u zarobljeništvu ili u podjarmljenosti. Pi-
tamo vas, zašto Huvidi ne bi trebali raditi na svoj na in?
GOST: Da. Mogu li objasniti? Koliko shva am, kad je Abraham stigao u Izrael, on
je kupio komad zemlje, a to je, ini se, bila politi ki osjetljiva stvar. Bio je tu i
Mojsije, koji je podu avao židovski narod, u Deset zapovijedi, da ne ubijaju i ne
kradu. Možeš li mi re i nešto o tome?
TOM: Za narod Huve postojale su samo dvije zapovijedi. To su bile: »Ne smijete
se klanjati lažnim Bogovima«, i » inite drugima ono što biste željeli da drugi
vama ine«. To su jedine dvije zapovijedi dane narodu Huve. Postoje mnoga
pravila. Ostalih osam zapovijedi dano je svim narodima. Ono što je, dakle, dr-
žalo narod Huve svih ovih tisu lje a su ove dvije zapovijedi? Sada vas, dakle,
pitamo, shva ate li?
Oni su jedini narod na planetu Zemlji koji svakodnevno izaziva svog Boga.
Jedini narod koji ima poriv da se bori sa svojim Bogom. Oni nisu podre eni. Oni
izazivaju kao što vi sada izazivate. Oni izazivaju svog Boga, svog Huvu i stalno e
to raditi, jer oni znaju i osje aju da su jedno s njim, stoga imaju pravo izazivati,
dok svi drugi sustavi vjerovanja ne vjeruju da imaju pravo to initi. To vas može
pomalo uznemiriti, zar ne?
GOST.- Da. U povijesti Izraela, narod sa sjevera (izgubljena plemena Izraela) odveli
su i raspršili napada i, jesu li ti ljudi likvidirani, ili su se izmiješali s narodima u
drugim zemljama?
TOM: Oni se nalaze u cijelom svijetu, a neki su, na primjer, u Afganistanu, neki u
Etiopiji, neki u Sjevernoj Americi — u domoroda kom narodu Bijelog duha — u
Feni anima, u narodu glazbenog jezika o kojem su pisali Cezar i isto njaci. Sada
se doga a po etak razumijevanja raspršivanja i okupljanja.
GOST: To raspršenje, dakle — bi li mogao re i da je to bilo nesvjesno ispunjenje
zada e koju su Židovi došli ispuniti na Zemlji?
TOM: Pokušavaš li ustvrditi da je za njih bilo prihvatljivo da budu raspršeni, jer
su onda ispunili ono što prvotno nisu?
GOST: Ne baš, ali znam da je bilo re eno da su Huvidi došli da bi se pomiješali s
ljudima s planeta Zemlje.
TOM: To je istina, ali oni koji su ostali zajedno u inili su to zbog toga što su drugi
bili raspršeni. Ako bih ja nešto htio re i, biste li to voljeli uti?
GOST: Da.
TOM: Pitat u Vije e mogu li to re i. Oni su rekli da mogu, ali vam to možda
ne ete biti ugodno. To je sljede e:
Imali bismo jedno upozorenje za ljude koji rade s višim svijestima, da budu
vrlo oprezni glede svojih stavova prema Huvidima: jer može se vrlo lako dogo-
diti da su i sami ti ljudi Huvidi, da. Ono što pokušavamo re i je da ve ina ljudi
koja je uklju ena u duhovno podizanje ima gene Huvida — upamtite ono što
kažem i nakon toga se prona ite u tim rije ima.
Vije e kaže da moram prenijeti i da smo mi uvelike frustrirani, jer možda u
mnogim vašim eonima nismo jasno rastuma ili situaciju Huvida. Ono što i dalje
traje je negiranje Huvida na planetu Zemlji. Pogledajte cijeli svijet, svaki narod,
i uvidite koje su se to negativne zna ajke razvile koje su u inile da se taj narod
osje a razli itim od drugih.
Vaš narod (engleski) vjerovao je da ste vi nadmo ni drugim narodima, a vaša
pravi nost bila je sama bit pravi nosti. Kad doživite okupljanje mnogih i kad
cijelim svijetom pro e pljesak — onda e svi biti oslobo eni prisile da iz svojih
civilizacija ra aju ono najbolje.
ANDREW: Postoji jedno užasno goru e pitanje na koje svaki Izraelac na svijetu želi
saznati odgovor: zašto je bilo dozvoljeno da 6,000.000 Zidova bude ubijeno tije-
kom Drugog svjetskog rata?
TOM: Zar niste znali za druge koji su bili ubijeni?
ANDREW: Da, znam za mnoge druge, ali oni su »izabrani narod« i mora postojati
razlog. To nije bilo tek sljepilo ili slu aj...
TOM: Bilo je to kona no okupljanje Židova.
ANDREW: Teško je to re i Židovima...
TOM: Ako kažete istinu, u svoj svojoj iskrenosti, razbjesnit ete izraelski narod,
kao što ih takve stvari uvijek razbjesne. Možda je bolje pokušati svijet u initi
svjesnim veli ine izraelskog naroda?
ANDREW: To je, ipak, vrlo delikatna stvar...
TOM: Objasnite da u svijetu ne postoji smrt koja nema posljedice.
ANDREVV: Što se dogodilo s onih šest milijuna duša koje su na taj na in bile žrtvo-
vane?
TOM: One nisu nagomilane kao zalihe.
ANDREVV: One su oslobo ene?
TOM: One su se, u suštini i zapravo, vratile u civilizaciju Huva.
ANDREW: To je najvažnije, najvažnije znati.
TOM: Najve i dio od njih šest milijuna u to je vrijeme došao da bi se žrtvovali, da
bi vaš planet Zemlju u inili svjesnim da postoje oni koji e pokušati vladati i
upravljati ovje anstvom.
A zapamtite i ovo: kao rezultat tih šest milijuna, nastao je narod Izraela, U
Izraelu postoji ljutnja na tih šest milijuna zbog njihove metode odlaženja, bez
pitanja, kad su bili povedeni kao ovce na klanicu, ali u sebi su znali da je to njihov
odabir. Zbog toga medu ve inom njih nije bilo borbe. To je, s jedne strane,
stvorilo gnušanje medu Nijemcima, ali s druge strane, to je stvorilo i straho-
poštovanje prema onima koji su mogli tako mirno oti i. Ali, u svojim dušama,
oni su znali da su to izabrali, da rode narod Izraela i da ovaj planet Zemlju u ine
svjesnim da postoje negativne sile koje bi mogle pokušati uništiti sve i hraniti se
na snazi drugih. Kad narod Izraela bude u sebi mogao prihvatiti da je postojala
ve ina koja je odabrala, onda e do i do razumijevanja. Metodu istrebljenja nisu
izabrali: to je karma njema kog naroda, da.
STEVE: Budu i daje cilj, pretpostavljam, podizanje svijesti na ovom planetu, uje-
dinjenje ljudi na ovom planetu, smatram da je vrlo teško suo iti se s predodžbom
da je izraelski narod »izabrani narod« za to djelo. U ovim vremenima, zamisao o
izabranom narodu vrlo je težak i prili no retrogradan pojam.
TOM: Shva ate li da su unutar izraelskog naroda predstavljeni svi narodi s vašeg
planeta Zemlje? Shva ate li da, kad mi koristimo izraz »izabran«, nije nužno taj
izraz povezivati s njima: ono što mi pokušavamo re i je, da su oni slijedili svoj
program koji su izabrali, ne bi imali potrebu za svjetskom situacijom kakvu sada
imate, jer bi svi narodi na planetu Zemlji bili »izabrani«. Shva ate li da se unutar
naroda izraelskog nalaze predstavnici svakog naroda i svake rase na Zemlji? Ako
biste dosegnuli izraelski narod, energija bi se, onda, stvarala na cijelom planetu
Zemlji. Sto se i trebalo dogoditi prije mnogo tisu a godina kad su oni nastali.
Nije stvar u tome da su oni posebno izabrani, jer je ono što su oni izabrali sli no
služenju: vi ne kupujete službu, vi za nju pla ate. Oni pla aju za službu. Biti iza-
brani narod ne zna i nužno biti elita, jer izabranost donosi velike poteško e.
STEVE: Da. ini mi se da su oni, vjerojatno, jedna od najtežih skupina ljudi za
dovo enje do više svijesti. Ono što se, izgleda, doga a, je da se viša svijest stvara
medu velikim brojem naroda raspršenih po cijelom svijetu.
TOM: Posjedujemo znanje o onome o emu govoriš, ali, uzmite u obzir ovo: ako
zamislite Svemir kao cjelinu, i vidite u Svemiru crnu to ku koja je planet Zemlja,
koja je stvorila usko grlo u evoluciji Svemira i zaustavlja rast duša koje bi se do
ovog vremena bile dalje razvile... i ako, onda, pogledate planet Zemlju i vidite
narod Izraela kao crnu to ku na planetu Zemlji, važno je da dosegnete narod
koji predstavlja sve narode unutar jednog naroda, da biste podigli razinu svih
naroda. Da.
STEVE: Da. Ono što smo posljednjih godina doživjeli u zapadnom svijetu (1976.)
je istaknuto podizanje svijesti medu mladim ljudima, zahvaljuju i spajanju isto -
nih i zapadnih tradicija. Protok ideja, metode vježbanja svijesti i sli no, od Istoka
na Zapad. Nije li to nešto vrijedno?
TOM: Ako to mogu prihvatiti i dovesti u ravnotežu. Objasnili smo da se Istok ne
nalazi u istinskoj ravnoteži, a ni Zapad, Važno je da shvatite da je oboma potreb-
no dovo enje u ravnotežu: to je životno važno za planet Zemlju. Narod Izraela
mješavina je oba ta svijeta.
STEVE: Da, to je istina. Samo...
TOM: Pitanje koje postavljaš u svezi s Izraelom, pitanje je koje e postaviti mnogi.
STEVE: Pa, da, zbog toga ga i postavljam.
TOM: Ljudi na planetu Zemlji skloni su odbacivati narod Izraela, ali oni e još u
sebi morati spoznati da najve i dio ovje anstva unutar sebe tako er sadrži jedan
dio naroda Izraela, a stoga se i one iste tendencije koje osje aju mogu pripisati i
izraelskom narodu.
GOST: Na koji je to na in židovski narod razli it? Postoji li nešto posebno u nji-
hovom odnosu prema zemlji Izrael?
TOM: Pripadnici izraelskog naroda došli su na planet Zemlju prije mnogo tisu a
vaših godina. Oni su došli da bi razvili vaš planet Zemlju, a u svojim su genima
znali svoj izbor i vrlo su se blisko odnosili prema Stvoritelju, jer pam enje dolazi
iz njihove najdublje nutrine. Ali, to zapravo zna i da oni imaju veliku odgovor-
nost, jer imaju sposobnost podi i planet Zemlju u kolektivnu svijest koja sve
ljude može smjestiti na njihova prava mjesta, tako da planet Zemlja može onda
posti i jedinstvo sa Svemirom. Oni su narod koji ima velike energije, koji ima
veliku sposobnost u svojim genima. Narod Izraela tako er ima sposobnost svo-
jim umom stvoriti sve što želi, ali tako er i sve ono ega se plaši. Izrael je mikro-
kozmos Zemlje i, ako je ugrožen narod Izraela, ugrožen je i planet.
GOST: Kako Zidovi mogu uzdi i planet? Nisam u cjelosti shvatio.
TOM: Izraelski narod u sebi nosi snage koje mogu osloboditi sve ono što je zako-
pano u ovje anstvu, sve što se može roditi u svjetlu. Budu i da oni drže tu šifru,
oni je tako er i odbijaju, jer su oni najve i skeptici na vašoj Zemlji. Oni je odbi-
jaju, jer unutar sebe imaju znanje koje rada veliku odgovornost.
Umovi naroda izraelskog imaju takvu energiju da ono ega se plaše stvaraju za
sebe, a ono što projiciraju u pozitivno ostvaruju. Svatko na planetu Zemlji, u
svom stvaranju misli može to ostvariti, ali u narodu Izraela to je uve ano i stoga
može stvoriti — ako su misli osje ajne ili im nedostaje jasno a — neravnotežu
unutar vašeg planeta Zemlje. Da.
JOHN: Što bi ti preporu io narodu Izraela, što bi moglo pomo i u njihovom poslu,
kako njima tako i drugima?
TOM: Najvažniji aspekt je shvatiti da je Svemir s njima. Oni svojim razmišljanjem
ne dozvoljavaju da to u e u njih. Kad postoji unutarnji nesklad, on stvara još ve i
nesklad izvana. Vrijeme je da se svi ujedine u shva anju drugih, i kad to kažemo
mislimo na sva plemena unutar naroda Izraela. Kad se izraelski narod boji, stva-
raju i situaciju u kojoj osje aju da je cijeli svijet protiv njih, onda oni to prenose
u stvarnost.
Pogreška naroda Izraela je u tome da oni prihva aju svoju posebnost bez
preuzimanja odgovornosti. Ljudi koji nisu Židovi nalaze se u teškoj situaciji kad
im trebaju re i da nisu posebni i kad ih trebaju zbaciti s leda. Oni trebaju razum-
jeti kako prevladati apatiju. Njima su potrebne informacije i znanje o tome da to
nitko ne e u initi umjesto njih, ak ni fehova, i da to moraju u initi sami —
posebno zbog toga što za to imaju sposobnost. Oni su dovedeni u stanje u kojem
vjeruju da su ovlašteni initi ono što oni sami osje aju da je najbolje. To im se
treba prenijeti na blag na in.
DAVID: To je, dakle, pitanje samoosposobljavanja...?
TOM: To je klju . Potrebna je samo jedna jedina osoba da bi zapo eo proces.
Narod Izraela nalazi se, u ovim vremenima (1976,), u ozbiljnim poteško ama i u
velikim nevoljama. Izrael, u svom stanju svijesti, nemira, agresivnosti u sebi, isi-
java odre enu energiju. On je postao nacionalist misli. Medu svima postoji mno-
go ljutnje i ne mogu u initi ništa da bi se iz toga izvukli. Oni ne shva aju da su oni
ti koji stvaraju poteško e. Narodi oko njih tako er stvaraju poteško e, i to isijava
u cijeli svijet. Sto se ti e katastrofa, mi ne emo dozvoliti da katastrofe u potpu-
nosti unište i obesprave Zemaljske duše. Ono što pokušavamo re i je: oni koji
komuniciraju u negativnom nalaze se u podru ju koje se koristi njihovim osje-
ajima, njihovim traumama i nije naj iš e.
{I opet 1980. godine) Mi pokušavamo pripremiti Izrael za razumijevanje.
Unutar izraelskog naroda postoji više intelekta nego u mnogim zemljama, ali tu,
istina je, postoji i više osje ajnosti umova koji nisu pod kontrolom — umova
kojima upravljaju osje aji, a ne da umovi upravljaju osje ajima. Zbog ovakve
energije izraelskog naroda, oni koji postoje na planetu Zemlji ne mogu i i napri-
jed. Oni koji se protive drže narod Izraela u neravnoteži i nesigurnosti, jer oni
djeluju na stvari pomo u osje aja.
Ego onih koji postoje u narodu Izraela nije u ravnoteži, njihovi osje aji upra-
vljaju njihovim umovima. To kažemo s velikom tugom jer, ako oni pokušaju
u iti i zaista upravljati svojim umovima, onda mogu narod Izraela pomaknuti u
jedno više podru je. Huvidi moraju nau iti gajiti odmak od svojih osje aja, tako
da ih protivnici ne mogu iskoristiti. Jer, protivnici su paraziti umova koji bi vo-
ljeli upravljati, remetiti, uništiti. To su i u inili izraelskom narodu. Narodom
Izraela upravljaju osje aji. Njihovim osje ajima upravljaju oni koji se protive, jer
oni žive na toj energiji. Ovaj narod intelektualnog genija odbacio je taj genij.
U ovo vrijeme (1988.), važnost stvaranja smjera preobrazbe, da bi se dovelo
do istinske preobrazbe na planetu Zemlji, mora zapo eti u Izraelu. Narod Izrae-
la, budu i da je mikrokozmos cijelog svijeta, u sebi sadrži energije sviju. Uistinu,
znaju i da su Izraelci s Huve, mi tako er znamo i da e se promjena suo iti s
nekim poteško ama. Podcijenili smo u inak gusto e na narode na planetu Zem-
lji i strahova onih koji na njemu žive, a koje su donijeli Drugi. Stoga se dogodilo
najve e zakašnjenje. Tako er se nadamo da e Huvidi u svojim jezgrama shvatiti
svoju svrhu i zapo eti s preobrazbom Zemlje. Opet, me utim, podcijenili smo
individualizam stvarala kog bi a. Sada je najvažnije da ova preobrazba zapo ne,
jer se vaš planet Zemlja nalazi na pragu. A postizanjem i dosezanjem energija
ovog naroda izraelskog (koji je predo enje planeta Zemlje) zapo inje od epljiva-
nje uskog grla.
ISRAEL: Kako Jehova gleda na trenuta nu situaciju?
TOM: S najve im strahom, jer njegov narod, narod Izraela u svojim... možemo li
objasniti situaciju? Narod Izraela donosi sud o tome što je važno ili nije važno za
njihovu vlastitu sliku u svijetu. To je jedan oblik nedostatka komunikacije, a to
stvara poteško u u svijetu, jer Huvidi osje aju da u svom umu znaju i to je dovo-
ljno. Mora se shvatiti da je prošlo vrijeme kad su oni to znanje mogli držati samo
za sebe. Važno je da se u komunikaciji ne prosu uje što je važno, a što nije, jer su
svi narodi razli iti i svi narodi imaju potrebu razumjeti druge narode. To je naj-
ve a poteško a jer, zbog nedostatka komunikacije, oni izvan Izraela misle da ih
izraelski narod smatra podre enima. Narodi svijeta imaju samo jedan jedini na-
in razumijevanja drugih, a taj vodi kroz komunikaciju. Eudu i da se narodi na
kontinentu Europa ujedinjuju, oni, dakle, istinski znaju da se narodi na drugim
kontinentima mogu tako er ujediniti.
(A jednoj skupini meditanata 1990. godine) Usredoto ite svoju pozornosti
na ujedinjenje drugih podru ja i prije svega, imajte na umu, da je narod Izraela
mikrokozmos planeta Zemlje. Ono što je važno je energija za upotpunjenje cje-
lovitosti i dovršenja. Da bi se unio mir me u djecu Abrahama, jer Jišmael takodei
potje e od Abrahama.
JOHN: Jednom si nazna io da bi za židovski narod moglo biti važno da do u dc
spoznaje tko je bio Isus.
TOM: Postoje mnogi medu Zidovima koji shva aju i prihva aju da je Nazarenac
bio u itelj. Ono što je njima teško shvatiti je srodstvo Jehove s civilizacijom Hu-
ve. Kao što vam je poznato, »Boga Židova« držalo se za ljubomornog boga. On
su to u potpunosti pogrešno shvatili. A tako er nisu shvatili da su ta bi a kojim;
su dali naziv »bog«, ne samo Huvidima ve bogovima svih velikih religija i
vim nusproizvodima, ljudi na Zemlji fizi ki u inili bogovima. Upravo oni koji
potje u od Jišmaela su oni koji se sada (listopad 1990.) nalaze u najve im po-
teško ama jer njihov žar nema poštovanja za život, a za to su Huvidi imali i imaju
poštovanje, shva ate li razliku? Oni koji potje u od Jišmaela ne dozvoljavaju
drugima da ispune svoj fizi ki život na planetu Zemlji da bi dostigli svoj potpuni
evolutivni krug.
GOST: ini mi se da se mnogo pozornosti poklanja židovskom narodu i njihovom
položaju u svijetu i pitam se bi li nam mogao dati malo više informacija koje se
ti u islamskih naroda, koji bi mogli pomo i da se stvari malo uravnoteže?
TOMr Ono o emu pitaš esto smo objašnjavali, a ti kažeš da smo pozitivno pri-
stupili onima s Huve, a nismo onima s Jišmaela?
GOST: Ne baš, ali može tako izgledati — da se mnogo pozornosti poklanja židov-
skom narodu.
TOM: To je nužno. Pitamo vas ovo: Nisu li spomenuti Buda, Hindu, pripadnici
Bijelog duha? Možemo li mi vas pitati zašto esto morate govoriti o Jišmaelu?
GOST.- Sto se mene ti e, uglavnom se radi o želji da malo uravnotežim stvari.
TOM: Kako možeš uravnotežiti ono što nije uravnoteženo? Trebaš uti ono što
govorimo. Nisi shvatio svrhu naroda Izraela.
GOST; Pitao sam se koji su pozitivni doprinosi arapskih naroda svijetu u cjelini?
Na primjer, glavni tajnik Ujedinjenih naroda (1992.) je ovjek iz Egipta, krš anin
oženjen Židovkom, a to mi se ini zna ajnim...
TOM: Svi arapski narodi nemaju islam, tu je razlika. Arapski narodi uvelike su
pridonijeli Zemlji u prošlim vremenima, u književnosti, bojama, znanosti... ono
što je taj rast zaustavilo je konformizam nekih vjerskih sekcija u islamu. Mi ne
stavljamo sve u jedan lonac, kao što ni sve Huvide ne stavljamo u jedan lonac.
Bliži su stvarnosti oni koji slijede Jitroa i k i Fatimu.
GOST: Možeš li pobliže objasniti utjecaj Jitroa?
TOM: On je sli an onima koji sebe nazivaju Sljedbenicima Krista — Sljedbenici-
ma Jehove, što je, zapravo, sekta. Fatima i Jethro su sekta islama, onoga kojeg
odre uju kao Proroka.
GO5T: Koji pozitivni doprinos Arapi mogu pružiti svijetu i što trebaju nau iti da
bi dali taj doprinos?
TOM: Ako im kažete da trebaju u iti, time ete ih uvelike ražalostiti.
GOST: Da. Svi, me utim, trebamo u iti.
TOM: Vi znate da, mnogi pojedinci u masi to shva aju, ali kad masom u potpu-
nosti upravljaju vjerski vode, ona ne može prihvatiti u enje od drugih. Ono što
je nužno je dopustiti drugima da i oni žive. Ono što je nužno je dopustiti njiho-
vim majkama da se u potpunosti obrazuju, jer držanje njihovih majki u neznanju
samo opet pothranjuje neznanje. Sada govorimo o vodstvima naroda koji vjeruju
da žena ima manju vrijednost, zatim iskvarenost... isto tako je bilo neko i u
vašim zemljama, ali obrazovanjem i ne-neznanjem vi ste krenuli naprijed — jer
upravljanjem nad ženama narodi zaustavljaju svoj vlastiti rast. Oni su uvjerili te
majke da je za njih korisno da budu manje nego što jesu. To je volja njihovih
civilizacija.
JOHN: Je li to bio dio utjecaja Paloga?
TOM: Da.
JOHN: Jer ih je to držalo u zarobljeništvu?
TOM: Držalo. Taj narod nije bio raspršen.
JOHN: Imaš li nešto za re i o Jeruzalemu i njegovoj sadašnjoj povijesti u kojoj je
bio podijeljen, a zatim nesretno ujedinjen?
TOM: Jeruzalem je prvenstveno podru je nezadovoljstva. On mora biti ujedi-
njen, istinski. Jer on ne pripada islamu, on ne pripada krš anstvu, a on ne pripa-
da ni narodu Izraela: ako on pripada svakom, on pripada nama. Mi smo ra-
stuženi zbog toga što on nije ujedinjen. Ali, moramo re i: narod Izraela bolje ga
je uvao od svih drugih. Željeli bismo da narodi u tom podru ju po nu shva ati
da hodaju po posve enoj zemlji. A kad se on ujedini, ujedinit e se svijet.
GOST: Nema tome dugo da sam se probudio sa zamišlju da Jeruzalem treba postati
me unarodni grad..,
TOM: To nije samo tvoja zamisao. O tome razmišljaju umovi mnogih. Znajte da
se ni sile Jišmaela ni sile Izraela ne bi s time složile u ovo vrijeme. Jišmael vjeruje
da se, posjeduju i ga, Bog Zidova ne može vratiti. Zbog toga oni mogu ukloniti
Zidove. Narod Izraela ne e se s tim složiti, jer kad ga je Jišmael posjedovao, oni
su dozvolili svim ljudima osim Zidovima da udu u njihova sveta mjesta, a uništili
su sveta mjesta Zidova i obeš astili njihova sveta mjesta fekalijama. Kad je narod
Izraela preuzeo pasku, svi ljudi, uklju uju i Arape, mogu u i. Shva ate li razliku?
Dok se to bolno sje anje na obeš aš enjc ne ukloni iz svijesti, Jeruzalem ne može
biti na miru. A do toga e uskoro do i, ali do tog vremena oko njega e postojati
ta zablokirana energija.
GOST: Jedna od mojih smionih misli je da je vrlo vjerojatno da e Ujedinjeni na-
rodi za sebe potražiti novo središte, i pitao sam se, je li ispravno pretpostaviti da
bi Jeruzalem mogao postati središtem Ujedinjenih naroda?
TOM: Ujedinjeni narodi opustošili bi Jeruzalem, jer oni koji u njega ulaze iz ve-
ine naroda, nemaju poštovanja prema drugima. Središnji ujedinjeni grad u koji
svi mogu u i bio bi prihvatljiv, ali Jeruzalemom ne mogu vladati... shva ate da
Ujedinjeni narodi nisu ujedinjeni? A tako er shva ate li da bi Ujedinjeni narodi,
prilikom preseljenja, poželjeli izgraditi nakazne gra evine?
TOM: Želimo da znate ovo: kako na zemlji, tako i na nebu. Zbog toga se sada
povezujemo s vama u meditaciji: Da bismo donijeli mir, ravnotežu, sklad i ukla-
njanje straha i mržnje. Da bi Huvidi prihvatili svoju istinsku svrhu. Da se Huvidi
ne bi bojali opet voljeti u radosti i povjerenju. I da bismo uklonili mržnju iz Jiš-
maelana. Da bi Jišmaelani oprostili zbog svojeg putovanja u pustinju, da bi opro-
stili Huvidima, da bi oprostili Sari i Abrahamu. Da Huvidi i Jišmaelani mogu biti
istinska bra a.
 14

Zavjet

U vrijeme Zavjeta, misao da bi Bog stupio u osoban odnos s ovje anstvom,

bila je nova zamisao. Bog je ponudio prijateljstvo i zauzvrat zatražio vjeru. Ata
se vjera trebala izraziti žive i na njegov Na in.
Razgovor zapo inje odre enim Tomovim zapažanjima o ravnoteži naroda na
Bliskom istoku.

JOHN: Sada nešto što nikad nisam u potpunosti shva ao: kad kažete, na primjer,
da je Mojsije mješavina Alteanca i Ašana, zna i li to da se njegova duša izvorno
razvila na Altei? Izvorna evolucija duše?
TOM-. To se dogodilo na Ašanu, onda miješanjem s Alteom — onda je Mojsije
postao bi e na Zemlji. Postoje posebne vrste bi a na Zemlji koje su pro iš ene u
dvjema civilizacijama.
JOHN: Da, ali porijeklo Moj šija...
TOM: Porijeklo vodi s Ašana.
JOHN: A mi govorimo o duši?
TOM: Da. Sada emo vam objasniti nešto o Beduinima. Beduini su vrlo važni, jer
od njih potje e i židovski narod. Mojsijeva supruga bila je Beduinka. Ali i potomci
Rahele i Lee potje u iz zemlje u kojoj su živjeli Beduini. Zapamtite ovo: oni
Beduini koji su usa eni u narod Izraela tako er su oni koji su posjedovali razu-
mijevanje prirodnih zakona koji potje u od Stvoritelja Svemira. Oni su, tako er,
mnogo više evoluirali u svijesti o svom Stvoritelju. Oni nisu isti kao Arapi — oni
druga ije razmišljaju. Oni su u tom pogledu izme u Izraelaca i Arapa.

Tekst se nastavlja istraživanjem identiteta...

JOHN: Želiš li re i da oni s Huve ne znaju, dakle, to no tko je Jekova, je U to

to no?
TOM: To je zapravo to no,
ANDREW: Ovo je vrlo delikatan trenutak, ali govoriš li ti sada o Huvi ili o Izrael-
cima?
TOM: Huvi.
JOHN: Sada bih ja postavio jedno delikatno pitanje, je li u redu ako ga postavim ?
TOM: Da.
JOHN: Pretpostavljam da je Jehova, dakle, dio Devetorice, ali Huvidi to ne znaju?
TOM: On je složen od svih nas.
JOHN: Mislio da sam da si htio re i da Isus ima dio...
TOM: Da, ali on je tako er sastavljen od svih nas.
ANDREW: Dakle, zapravo, kad se u drevnom židovskom biblijskom vjerovanju
tvrdi da je Jehova uistinu Bog, oni su, pri tome, u pravu?
TOM: Da.
ANDREW: Mogu e je, dakle, da jedna osoba, jedno bi e, jedan bog, koju god da
rije upotrijebimo, netko poput Jehove, zaista jest personalizacija svih vas?
TOM: Da.
ANDREW: To je pojam koji se razlikuje od pojma kombinacije.
TOM: Da.
ANDREW: ini se da ono što nam govoriš nazna uje da je Jehova voda jedne civi-
lizacije, Huve. ini se kao da mi židovskog Boga spuštamo na nizu razinu — kako
možemo riješiti to vrlo osjetljivo pitanje?
TOM: Vije e kaže da je to zbunjuju i problem za pripadnike izraelskog naroda,
ali ako bi se u intelektu, a ne u osje ajima, moglo objasniti tko su Zidovi, zašto
oni u sebi imaju taj osje aj dužnosti i zašto su napravili propust i da im civilizacije
pokušavaju pomo i, onda e Židovi do i do razumijevanja.
ANDREW: Da. Htio bih nešto re i: negdje sam u tekstu Talmuda pro itao da su, u
starim vremenima, rabini uistinu znali da postoji Bog iznad Jehove, a da je Jehova
nešto poput onoga kakvim ga mi sada shva amo.
TOM: Da.
ANDREW.- Volio bih postaviti pitanje o Kov egu zavjeta. Je li on dobro o uvan i u
izvrsnom stanju? Jeste li na njega pripazili tijekom tisu a godina?
TOM: On nije bio postavljen uzalud. Postoje oni na Zemlji koji vjeruju da on nije
nikad postojao.
JOHN: Htio bih saznati nešto više o bogu Arapa, Alahu. Nikad nisi u potpunosti
objasnio tko je on.
TOM: Postoji samo jedan koji vodi Svemir. On je kombinacija, da. Ali, kad govo-
rite o bogu Arapa, shva ate li da je vaš Abraham bio otac dvaju naroda?
JOHN: Da.
TOM: Onda shva ate i da je Alah ono što pripadnici izraelskog naroda nazivaju
Jehovom.
Narod Izraela zaboravio je svoje naslje e, svoj izbor i svoj Zavjet. Abrahamu
je bilo re eno da ide i rasije svoje sjeme po cijelom planetu Zemlji. Abraham je
pokušao rasijati svoje sjeme u Svemiru, ne na planetu Zemlji. Abraham, u svom
po etku, nije bio spreman u potpunosti odustati od upravljanja. Abrahamu je
bilo re eno da napu i i raširi se, a Zavjet nije bio istinski održan. Da se njegov
narod proširio i napu io planet Zemlju, onda ovaj planet sada ne bi bio u tako
ozbiljnom stanju.
Držanje za tradiciju stvorio je ovjek, a ne mi ili civilizacije. To je bio na in
na koji je ovjek upravljao drugim ljudima. Ljudi iz naroda Jišmaela bra a su s
narodom Izraela. Važno je da se bra a ne bore protiv bra e, ali ini se da je to
sistem u vašem svijetu. Važno je da ova poruka bude predana narodu Izraela, jer
oni trebaju shvatiti da mo i njihova uma mogu stvoriti ono ega se boje.
Vaš um donosi vam ne ono što želite, on vam donosi ono što jeste. Narod
Izraela mora pomno ispitati tko je. Oni žele mir, ali možemo li mi zapitati zašto
nemaju mir? emu njihovi strahovi? Najvažnije je ono što se nalazi u srcima
muškaraca i žena izraelskog naroda. A kad se narod Izraela po ne manje bojati,
onda e se on po eti i mijenjati, a onda se, vjerojatno, narodi njegovog oca, prao-
ca Abrahama, mogu po eti mijenjati. Jer svaki pojedini od njih hrani druge. Da.
Vrlo je teško navesti ljude da poslušaju. Kad uzmete u obzir ovaj planet Zem-
lju i sve skupine koje postoje. Mnogim je civilizacijama zapravo teško uvidjeti
koja je skupina spremna poslušati. Huvidi su najmanje spremni.
IRENE: A koji su najspremniji?
TOM: Ženili.
IRENE; A to je zbog toga što oni posjeduju razumijevanje najve ih dubina?
TOM: Da.
IRENE: Zašto, od svih civilizacija, Huvidi imaju najmanje intuicije i najslabiju
percepciju? Oni imaju najve u nadarenost i veliku sposobnost, pa opet su oni ti
koji to najgorljivije osporavaju.
TOM: Oni imaju najve u intuiciju. Ali, oni su izabrali oklopiti se jer se oni najviše
natje u s nama. U dubinama svojih duša, oni to znaju, a znaju i tko su. Oni su,
me utim, postali zbunjeni na planetu Zemlji, a oni iz redova protivnika u stanju
su njima manipulirati.
IRENE: Kad ste, dakle, vi došli i dali dio sebe da biste osnovali ovje anstvo, Hu-
vidi su izvorno bili kapetani kapetana?
TOM: To no. Oni su došli na planet Zemlju tri puta. Oni su »sinovi bogova koji
su došli i pomiješali se s k erima ovjeka«. Njima je dva puta iznova dana prilika,
jer se uo ilo što je potrebno da bi se planet Zemlja doveo do svog ispunjenja. Ali
i mi smo u inili pogrešku, jer je civilizacija Huve, koja je civilizacija Nazarenca,
koji je ljubav, nakon svog dolaska na planet Zemlju, postala ona s najmanje lju-
bavi. Drugi su znali njezinu snagu i pokvarili su je, da.
IRENE: Kakvi su odnosi ostale dvadeset i trt civilizacije s Huvidima?
TOM: One e biti one koje e naseliti druge svjetove. One su jednake, ali Huvidi
su bili ti koji su imali žilavosti da ustraju na planetu Zemlji. A u po etku, mi
nismo uistinu znali koje e od civilizacija biti one ustrajne.
IRENE: Kad ste, dakle, stvorili ovje anstvo, dali ste sebi vremena, u osnovi ste
ekali da biste vidjeli,.. ?
TOM: To je to no, mi smo promatrali da bismo vidjeli što emo u initi.
IRENE: I da biste vidjeli tko e prepoznati ono za što sam uvjerena da je najvažniji
dar koji ste dali: a to je slobodna volja.
TOM: To je to no.
TOM: A, dok su druge civilizacije pronalazile snagu u tome što su bile kolektivi...
TOM: Kolektivne: to no.
IRENE: Huvidi..
TOM: Su bili individualci. Ispravno.
IRENE: Ali postoji odnos, zar ne, izme u individualizma i slobodne volje, slobod-
na volja je dvosjekli ma , nije li?
TOM: To je to no. Vi vjerujete da vi upravljate, ali uvijek ste vi oni kojima se
upravlja. Vi vjerujete da imate slobodnu volju — i istina je da je imate, ali kad
shvatite da imate slobodnu volju, potpuno i cjelovito, onda odustajete od te slo-
bodne volje. Shva ate li?
IRENE: Da, zbog toga što znanje o onome što istinski posjeduješ postaje upravo
ono Što ti omogu uje da se toga lišiš.
TOM: To je to no, poput poslušnosti.
IRENE: Drugi su tada znali da, ako mogu upravljati Huvidima, onda ostale civili-
zacije i nisu toliko važne.
TOM: Da. Mi emo moliti da Huvidi to shvate.
IRENE: Što se tako er odnosi na ono što si prije rekao, a to je iskušavanje sebe, nije
li?
TOM: To je to no.
IRENE: Jer vi postojite u podru ju u kojem kolektivna svijest i slobodna volja ne-
maju zna enja ?
TOM: To je to no.
IRENE: Pa da biste bolje shvatili slobodnu volju, bilo vam je potrebno da proma-
trate kako ju je shvatila vaša tvorevina.
TOM: Bile su nam potrebne le e, da.
IRENE.- A znali ste i da e do i do bitke s Drugima.
TOM: Bili bismo naivni da to nismo znali, da. Ali shvatite, mi nismo znali ishod,
jer to nije naš na in.
IRENE: Ishod u smislu vaše bitke s njima?
TOM: To je to no.
IRENE: To vjerujem. Ali dogodilo se da ste u nekoj sferi, u nekom svemiru znali da
e se ta bitka iscrpiti u samoj sebi. Znali ste da se ne možete izravno s njima
sukobiti zbog naravi onoga što ste vi i naravi onoga Što su oni. To no?
TOM: To no.
IRENE: A Huvidima ste dali ono za što ste vjerovali da je najve e oružje i dar koji
ste im mogli dati?
TOM: Slobodnu volju, da.
IRENE: Znaju i jako dobro da to može biti njihova najve a snaga, a ujedno i nji-
hova najve a slabost.
TOM: To je to no, kao što smo rekli u po etku: Drugi se pa aju u vaše slabosti
kao i u vaše snage.
IRENE.- I tako, kad su Huvidi jednom shvatili dar slobodne volje, onda su mogli
zapo eti shva ati i radost druge dvadeset i tri civilizacije?
TOM: To je to no.

Sljede a pitanja ti u se posjete Megiddu koji su posjetili neki pripadnici skupine

1974. godine. Megiddo je prili no velika planina s pogledom na plodne ravnice
Izraela. Te ravnice su navodno fizi ko mjesto održavanja armagedonske bitke, s
druge strane uzdiže se simetri na planina Tabor, a iza nje, bregovito podru je Ga-
lileje. Duboka tišina prožima atmosferu oko Megidda. Arheolozi su na nekoliko
mjesta prokopali planinu i u jednoj od najdubljih jama nalazi se kružna platforma
od neobra enog kamena, To je bio stari kanaanitski oltar. Hawks se ugnijezdio u
stijeni u blizini tog oltara a Andrew je osje ao posebnu privla nost prema tom mje-
stu.

ANDREW: Nedavno smo posjetili stari grad Megiddo, koji, prema mišljenju naših
povjesni ara, postoji oko 6000 godina. Imaš li nešto za re i o malom gradu Me-
giddu?
TOM: To je naseobina duže trajnosti — nju je 9228. godine prije Krista utemeljila
mala skupina koja je doselila iz jednog drugog podru ja, u vrijeme uništenja. On
je bio uporište onih koji su održavali kontakt i komunikaciju s nama, a on je bio
i uporište istine. Oni koji su se u svojim razmišljanjima ili u svojim sanjarenjima
tome protivili, odlu ili su da e, uništenjem istine, biti u stanju upravljati plane-
tom Zemljom. To je podru je na kojem je »Hawk« i drugi, i na kojem smo svi mi,
posjetili vaš planet, u razli itim vremenima. To je sastajalište.
ANDREW: Je li to jedino mjesto na našem planetu koje su posjetila sva dvanaesto-
rica, vas devet i tri ljudska bi a u trokutu.
TOM: Da. Ono je predstavnik.
ANDREW: Sto je to na tom mjestu Što ga ini udnim? .... mora postojati neki
generator struje ili nešto što nije vidljivo na površini?
TOM: Ne možeš osjetiti?
ANDREW: Pa, ja nisam mogao, ali Bi e jest...
TOM: Jesi li zamijetio da baš u tom podru ju nije bilo nikakvog kretanja?
ANDREW: Da, to je istina.
TOM: To se dogodilo zbog toga što je to sastajalište i bilo je sastajalište, budu i da
je svatko od nas u ovo ili ono vrijeme sišao.
ANDREW: Kad ste sišli, jeste li se našli u samom gradu, na površini, ili na nekom
mjestu koje mi danas ne možemo vidjeti?
TOM: To mjesto nije otkriveno.
ANDIiEW: Shva am, jer, dok sam bio tamo, imao sam udnu viziju bi a koja su
tamo bila u žutim odijelima koja su izgledala poput odijela za astronaute. Je li to
uop e bila prava vizija?
TOM: Da. Isto kao što znate i za podru ja diljem vašeg planeta koja su energetska
jezgra ili mjesta posebnog osje aja: katkad ona služe kao cijevi kojima razli ite
civilizacije dolaze na zraci energije, koja je, zapravo, otvaranje izme u dimenzija.
Megiddo je podru je u kojem je zapo elo postavljanje tih energetskih jezgri, i sve
su ga civilizacije u ovo ili ono vrijeme koristile. Na planetu Zemlji, to je bilo
mjesto za ono što vi nazivate sastancima na vrhu, i svi smo mi u ovo ili ono
vrijeme tu došli, ali ne svi u isto vrijeme. Došli smo da bismo komunicirali s
»Hawkom«. Bi a u žutom koja si vidio bila su iz civilizacije koja je bila uvar, da.
To je, zapravo, podnožje onoga što vi nazivate energijom u koju se mi, kako biste
vi rekli, možemo »uklju iti«.
JOHN: Megiddo je, dakle, bio dio Atlantide?
TOM: Nije. Moramo razjasniti — sje ate se onoga što smo govorili o uništenju?
Prije tog vremena, postojale su naseobine Atlantide. A te naseobine premjestile
su se u druge naseobine, ili su postojala bi a koja su se preselila u druge naseobi-
ne. To je narav stvari.
ANDREW: To je bilo prije 11.000 godina. To bi, dakle, bio nastavak. Kako je Meg-
gido uop e postao simbolom — kako je uop e nazvan Armagedonom?
TOM: Nismo li to objasnili? Možda nije bilo dovoljno jasno. Nismo li objasnili da
je ta naseobina, koja je bila suština istine, zbog energije onih koji su bili dobri i
onih koji nisu bili toliko dobri — bila obavezna u i u bitku s onima koji su se
protivili, a sada govorimo o onima u sferama. To je, dakle, uvijek bilo podru je
sukoba i tu je vibraciju ostavilo u fizi kom i u sferama.
ANDREW: Pretpostavljam da moje pitanje zapravo glasi: kako je ono ušlo u litera-
turu, u Bibliju?
TOM: Nismo li upravo objasnili?
ANDREW: Pa, objasnili ste da je ono bilo središte borbe, ali ono se u Bibliji spomi-
nje samo jednom, a pri tome se ak i ne spominju bitke.
TOM: Bitka u fizi kom bila je ona koja je to mjesto uvela u Bibliju. Zapamtite da
vaša Biblija nije uvijek istinita i da postoje dijelovi vaše Biblije koji se ne nalaze u
vašoj Bibliji.
ANDREW: Da, to si nam zaista rekao. Ono što me zbunjuje je da je ovo najvažnija
izjava koja se mogla i trebala na i u Bibliji.
TOM: Nismo nadgledali ono što je ovjek stavio u vašu Bibliju.
ANDREW: Shva am.

Tema je nakon ovoga promijenjena, da bi se prešlo na prakti nije stvari:

JOHN: Zašto je toliko mnogo važnosti u Bibliji pripisano obvezivanju?

TOM: Za to postoji zaista jednostavno objašnjenje. U svezi s time, s nama nema
nikakvih komplikacija, tek su oni koji su došli nakon onoga što smo mi rekli
prouzro ili komplikacije.
Ako se prisjetite klime u Izraelu i okolnim zemljama, tu vlada velika vru ina,
pijesak i suša. Jedna od najve ih bolesti koja je poga ala one koji su živjeli u tom
podru ju bila je bolest genitalnih organa muškaraca. Oni su znali da im njihove
genitalije pružaju ugodu, ali i bol. Oni su se više sje ali ugode i nisu dozvoljavali
obrezivanje. Razlog za po etak obrezivanja bio je da se ljude u ini jakima, da se
ukloni karcinom koji je uzimao žene — ako muškarci u toj klimi nisu obrezani,
onda to stvara karcinom kod žena. To se u inilo da bi ih se oja alo, ali i zbog toga
da bi se od njih zatražilo da imaju vjeru u nas. Zrno pijeska kod djeteta stvaralo
je mnogo boli i mnogo poteško a. Eto, koliko je to jednostavno.
ANDREW: A što je s religioznim aspektom u kojem je to bio znak Zavjeta izme u
Abrabama i Gospoda?
TOM: Mislimo da smo vam to upravo objasnili. U to vrijeme, nije bilo muškarca
koji je to želio u initi. Je li vam to dovoljno objašnjenje?
ANDREW: Da, to je važilo za po etak, a što je s današnjicom? Je li to još uvijek
neophodno?
TOM: U ovo vrijeme i danas, mnoge su stvari razli ite, ali još uvijek je bolje biti
obrezan. Shvatite da za 1500 godina kod muškaraca ne e postojati prepucij. Nije
nužno'da budete obrezani da biste shvatili.
ANDREW: Što je s obrezivanjem žena koje se provodi u nekim zemljama? Zašto se
ono ne provodi u židovskoj religiji?
TOM: To nije bilo ono što smo tražili. Razlog zbog kojeg smo tražili da se muš-
karci obrezuju bio je njihov ego: žene nisu imale isti problem s egom. Mi smo od
muškaraca zatražili da u ine prakti nu žrtvu, i da vjeruju da e, ako to u ine,
cijeli njihov narod od toga imati koristi. Zatražili smo od njih da vjeruju u naše
znanje i preporuku.
ANDREW: Jeste li zbog istog tog razloga zatražili, ako ste vi bili oni koji su to u ini-
li, žrtvovanje prvorodenog djeteta ?
TOM: To nismo bili mi.
ANDREW: To se, nekim slu ajem, nalazi u Bibliji i zbog toga sam se pitao kako je
tamo dospjelo.
TOM: Mnoge stvari koje postoje u Bibliji nisu istinite.
ANDREW: Da, mi pokušavamo odijeliti istinite od neistinitih.
TOM: Do obrezivanja je došlo iz dva razloga: jedan je bio da se pomogne, a drugi
da se da vjera. To je sada prešlo te okvire i ljudi vjeruju da ih to približava Bogu.
To nije bila namjera.
 15

Nazarenac

T ek kad odgovara na pitanje nekog tko je upotrijebio drugi izraz, a ne »Nazare-

nac«, Tom se služi izrazom »Krist« ili »Isus«. Devetorica ga nazivaju Nazare-
nac. Ovo poglavlje bavi se Nazarencem kao osobom, njegovim porijeklom i misi-
jom i nije mu potreban nikakav uvod, razgovor govori sam za sebe...

GOST: Na Zemlji postoje mnogi ideali Boga: da li bi nam mogao nazna iti koji od
tih ideala najbolje odgovara idealima Devetorice?
TOM: Ideal koji je dao ovjek nazvan Krist, budu i da je on bio posljednji od nas
koji je posjetio planet Zemlju.
GOST: A od opisa Krista danih u Bibliji, koji je najprecizniji?
TOM: U vašoj Bibliji postoje mnoga kriva tuma enja. Istina je da je ovjek kojeg
vi nazivate Kristom proživio normalno, ljudsko postojanje, ali on je bio razborit
ovjek i razborito se kretao medu ljudima.
GOST: Je li on bio jedan od Devetorice?
TOM: Ne, ali on je nasljedovao njihove misli i njihovo razumijevanje. On je bio
svi mi odjednom. On je došao sa savršenom dobrotom koja se nalazi u svakom
pojedinom od nas. Unutar nas, kao i unutar vas, postoje razni elementi, ali on je
od svakog od nas dobio naše najsavršenije elemente. Postoje mnoge stvari koje o
njemu nisu re ene, jer je ono što je inio, inio u privatnosti i nije dozvolio da ga
svijet vidi u njegovim ljudskim slabostima.
ANDREW: Želio bih se nadovezati na izjavu koju si jednom dao, kad si rekao da ste
prije 2000 godina gotovo uspjeli pomo i u podizanju svijesti ovog planeta. Je li to
bilo u vrijeme ovjeka kojeg mi nazivamo Isusom Kristom?
TOM: To je to no.
ANDREW: Kako ste vi zapravo radili s tim bi em nazvanim Isus Krist? Da li bi mi
to, molim te, mogao re i? Mislim da bi to djelovalo prosvjetljuju e na sve nas.
TOM: Mi ga nismo nazivali Isusom Kristom. Mi smo ga nazivali Nazarencem. Mi
smo nadahnuli njegov nadahnjuju i rad i njegova iscjeljenja, a mi smo bili ti koji
su ga opskrbljivali njegovom energijom. On je preuzeo obavezu, a kad je preuzeo
obavezu, znao je što mora initi. Mi smo u to vrijeme imali velike nade. Ali, ono
što vi nazivate vašom civilizacijom i vašim društvima stvorilo je probleme. A on-
da ste od njega napravili boga, kao što ste napravili bogove od mnogih.
To se ne e ponoviti. Ne e biti jedno, ve skup bi a koji e podi i razinu
svijesti ovog planeta. Vrlo je važno da nas ne obogotvorujete. Vrlo je važno da
shvatite da je Bog u svakom pojedinom od vas i da je Bog ljubav i da je ljubav ono
što stvara jednog Boga.
ANDREW: Misija Nazarenca je o igledno gotovo uspjela, ali, kao što vi kažete,
postojala je greška zbog uloge društva i takozvane »civilizacije«. Postoje danas
mnogi na Zemlji koji u potpunosti o ekuju povratak Nazarenca, a iz onoga što
govoriš zaklju ujem da to nije mogu e, budu i da se pojedinac ne e vratiti na...?
TOM: To je to no, pojedinac se ne e vratiti. Postoje na ovom planetu mnogi
sli ni Nazarencu. To e biti skup. Oni koji do u i kažu da su Nazarenac ili Me-
sija, nisu istinski Mesija. Kao što smo ranije objasnili, kad se nazovu gospodari-
ma, oni nisu gospodari.
ANDREW: ovje anstvo, s jedne strane, treba shvatiti da vi postojite i da dolazite
u miru, a s druge strane, ono o ekuje da se vrati neki pojedinac — bilo kojim
sredstvima, na oblacima slave, i tako dalje: razgovarao sam s ljudima u nekoliko
naših crkava i oni kažu da se samo Isus može vratiti, a bilo tko drugi je predstav-
nik Vraga. Kako se uhvatiti ukoštac s takvom vrstom stajališta ljudi?
TOM: Molite kao što mi molimo. To je uvijek bio problem, ali kad mi do emo i
kad oni vide dobra djela, onda e znati tko smo mi. Kona no, Nazarenac je re-
kao: »Po njihovim ete ih djelima poznati«. Kad ljudi vide da mi ne dolazimo u
ratu jer kod nas nema rata kao na vašem planetu, i kad vide da mi dolazimo s
ljubavlju i s tehnologijom da bismo pomogli ovom planetu koji sebe uništava,
kako mogu ne znati da dolazimo od Boga?
GOST: Isus je rekao da su dvije najvažnije zapovijedi koje moramo znati ove: da
trebamo voljeti Boga svim našim srcem, svom dušom i svom snagom i da trebamo
voljeti jedni druge kao što volimo same sebe. A na tome po ivaju sva sveta pisma,
na te dvije zapovijedi. Prvu zapovijed doživijujem na na in na koji je židovski
narod volio svog Gospoda, svog Boga, kroz obrede i molitvu. Pitam kako bismo u
našim svakodnevnim životima to zaista mogli initi, voljeti Boga svim srcem,
svaki dan?
TOM: Kao što vam je poznato, u obredu to postaje izlišno. Odvojite vrijeme samo
za sebe, u zajedništvu sa stvaranjem. Time ete odrediti vrijeme bivanja s Tvor-
cem. Važno je (ali ne obavezno) prona i metodu meditacije koja e vama odgo-
varati. Možete i drugu zapovijed u initi svojim obredom: znate da na Zemlji
postoje mnogi koji ne vole sebe. Zbog iskvarenosti, mnogi ne vole sebe. To mo-
žemo ovako proširiti: služite se Ijubaznoš u prema svima i prema sebi — onda
ispunjavate tu zapovijed.
DAVID: Re eno je u Bibliji da je Isus rekao: »Ja sam put, istina i život i nijedan
ovjek ne može do i pred Oca, bez mene« — a to se ini nedosljednim. Nije li to
tek pogrešno protuma eno?
TOM: Ne pokušava li ovjek vladati ovjekom?
DAVID: Da, povremeno pokušava,
TOM: Nije li, onda, ovjek onaj koji je to stavio na pergament?
DAVID: Krš ani, koji vide Nazarenca kao najnapredniji primjer na ina na koji tre-
bamo živjeti, skloni su ukazivati na re enicu koja je navedena kao na vrlo važnu
re enicu.
TOM: Nije li to dogmaštvo? (sic)
DAVID: O, apsolutno jest.
TOM: Nije li to pokušaj upravljanja sustavom vjerovanja u jednoj religiji? Pitamo
vas, ne vjerujete li vašem vlastitom božanskom bi u?
DAVID: O igledno ne! (Smijeh)
TOM: Da.
ANDREVV: U nekim ljudima koje sam upoznao i s kojima sam razgovarao tijekom
posjete Izraelu, još uvijek postoji o ekivanje dolaska Mesije.
TOM: Mesija (Glasnik) (u izvorniku: Messiah, The Messenger, neprevodiva igra
rije i, prim. prev) e sudjelovati u pristajanju, ako se ono dogodi. Mi govorimo
o ovjeku, Nazarencu.
ANDREW: Da li bi oni prepoznali Nazarenca?
TOM: Da.
ANDREW: Da li bi se pristajanje Nazarenca dogodilo u podru ju koje se sada nazi-
va Izrael?
TOM: Da, jer Nazarenac je voda Huve.
JOHN: Kako e se nadvladati opasnost da on opet bude obogotvoren? Ho e li
Izraelci ovog puta shvatiti?
TOM: Ne bi bio jedan, bilo bi mnogo Huvida koji bi došli. Oni bi objasnili i
donijeli bi shva anje o tome da se Krist nalazi unutar svakog pojedinca.
HARRIET: Postavljali smo sebi pitanja o bezgrešnom za e u i o tome ho eš li nam
o tome nešto re i, a tako er i je li Nazarenac imao potomstvo ?
TOM: Pitate nas da vani kažemo naše misli ili naše znanje?
HARRIET: Vaše znanje.
TOM: Ne shva amo zašto ovje anstvo stvara komplikacije od jednostavne in-
formacije. Zemaljsku majku Nazarenca usadio je Huva, a vi to nazivate... vi to
inite na vašem planetu bez pomo i fizi kog.
JOHN: Da, umjetna oplodnja.
TOM: Da, Isus je bio prvoro enac. On je Huva, kojeg narod Izraela naziva Jeho-
vom. Nakon njegovog ro enja, Marija i Josip imali su još sedam sinova i tri k eri.
Fizi ka bra a i sestre Nazarenca nisu bili usa eni. Pitali ste je li Nazarenac iskusio
fizi ki užitak?
GOST: Govorili smo o genetskom utjecaju Huvida i odredili tko su prva dva genet-
ska umetka Huvida i pitali smo se je li Nazarenac predstavljao tre ega?
TOM: On je bio poput njih, ali to ne zna i da su njegovo potomstvo bila djeca.
DAVID: On, dakle, nije imao djece?
TOM: Vi komplicirate svoj svijet. On je bio predstavnik Huve. U genetskoj vrsti
Huve, postojala su bi a Huve na planetu Zemlji. Ono što je Nazarenac u inio
bilo je ponovno bu enje unutarnje šifre pam enja. On je bio ovjek na planetu
Zemlji, i kao gotovo svi ljudi na planetu Zemlji, on je prošao kroz seksualni
razvoj, kroz koji prolaze i žene, a koji potje e od izvora duše u nutrini. Jer, tre-
nutak seksualne razmjene, onaj je trenutak u vašem fizi kom životu kad vi po-
stižete jedinstvo vašeg Stvoritelja. To je vrijeme i to je trenutak za kojim se traga.
To, ujedno, predstavlja i dio poteško e na planetu Zemlji, jer je ovje anstvo
krivo shvatilo svrhu seksa i u potrazi za povratkom Stvoritelju, ono ju je ponizilo.
A, zbog toga što su utemeljitelji religija znali istinu o tom povratku, a nisu željeli
da je i mase saznaju, oni su ga zabranili i time u inili vladaju im. Dio poteško a
muškog dijela ovje anstva koje se beskrajno kre e od jedne žene do druge proi-
sti e iz krivog shva anja i nerazvijanja istinske razmjene i svrhe te razmjene.
Bilo je neophodno da Nazarenac to iskusi s Magdalenom. U razmjeni s Mag-
dalenom, on je bio u stanju održati svoj istinski identitet sa Stvoriteljom. Jeste li
to shvatili?
Kad oba partnera iji su motivi isti — mi ne želimo držati prodike — koji
shva aju tko su i koji shva aju da su jedno sa svojim partnerom i postižu uzajam-
no stapanje u skladu i velikoj slavi, onda to donosi veliku radost. Ako to iskusite,
zapamtite, nemojte dozvoliti da to pro e, jer to zna i hvatanje zvijezde, jahanje
na zvijezdi. Zapamtite to, jer e vas to uvijek dovoditi do povratka vašem stvara-
nju. Znajte i da ste vi dio Stvoritelja i da ste vi tako er stvorili Stvoritelja.
HARRIET: To je prekrasno.
JOHN: Ono što, dakle, želiš re i je da Marija Magdalena nije imala dijete?
TOM: Ne s Nazarencom.
GOST: Je li Isus, možda zajedno s Josipom iz Arimateje, prema predaji, ikad posje-
tio Glastonbury u Engleskoj?
TOM: Nazarenac je kružio planetom Zemljom, jer je bilo neophodno da njegova
energija prožme cijeli svijet.
DAVID: Je li to posebno »da« kao odgovor na pitanje o Glastonburvju, jednom od
mjesta kroz koja je prošao?
TOM: Je li vam potrebna karta da biste razumjeli energije? Dotaknuto je ono što
vi nazivate posebnim, svetim ili posve enim, iz svih vjerovanja. 1 u vašem Kin-
gstonu u Engleskoj, tako er.
GOST: Dakle je to na postoje a predaja o tome da je Isus kao dje ak, zajedno s
Josipom iz Aritnateje, posjetio Glastonbury?
TOM: Da, upravo sam objasnio da je on putovao po cijelom svijetu.
JOHN; Ti aludiraš na izgubljene godine Nazarenca, izme u dobi od dvanaest go-
dina, kad je bio u hramu u Jeruzalemu do po etka njegove službe? Možeš li nam
re i nešto o tome?
TOM: U dobi od etrnaest godina i u godinama njegove mladosti, on je zapo eo
dugo putovanje. Otišao je na podru je Himalaja i proveo puno vremena u Egip-
tu, gledaju i piramide, u e i o energijama i znanju piramida. Tako er je dosta
vremena proveo u zemljama Himalaja. Dosta je vremena proveo i s Esenima. Sa
sobom je ponio trokut znanja Indije, Egipta t Esena. Usvojio je istine iz sva tri
podru ja. Ivan Krstitelj tako er je bio s njim u Egiptu.
JOHN: Da. Ho e li o tome biti otkriveni ikakvi zapisi?
TOM: Postoje zapisi u dvama od tih podru ja: jedan u Egiptu, a drugi u onome
što je sada Izrael. U pravo vrijeme ti e se zapisi prona i u razmaku od šest mje-
seci. Postojat e fragmenti, a onda e se pojaviti istina.
DAVID: Je li istina da je Nazarenac putovao na Daleki istok i tamo u io?
TOM: Bilo je to vrijeme putovanja, uklju uju i i putovanje u zemlju koju vi poz-
najete kao zemlju izlaze eg sunca — Japan.
IZRAEL: Mi znamo da je Nazarenac, Jehova dolazio tri puta. Jedan od tih puta bio
je Buda. Bi li mi mogao objasniti zašto je bilo nužno takvo utjelovljenje i u tom
okolišu (Indija)? Kakva je svrha toga?
TOM: Vaš narod nije se raširio kao što je trebao, stoga je bilo nužno da do e
jedan koji e veliki dio Istoka pokriti srcem razumijevanja Svemira. Zapravo su
sljedbenici Bude brže shvatili Istinu u svojim dušama i srcima nego oni koji su to
trebali u initi, Zidovi. Shva ate li?
IZRAEL: Da, ako ne ide iznutra, pokušaj isto u initi izvana,
TOM: To je to no, da.
ANDREW: Koji je izvorni jezik na kojem je Ivan napisao »Knjigu otkrivenja?« Re-
kao si da je izvornik onaj koji treba itati, a da u prijevodima postoje problemi.
TOM: Napisana je na aramejskom.
ANDREW: Znaš li nešto o postojanju bilo kakvog takvog rukopisa?
TOM: Da, ali ne u podru ju ili mjestu na kojem ga vi možete otkriti. To e do i s
vremenom — on se nalazi u gradu Jeruzalemu i bit e otkriven.
ANDREW: Shva am, ne postoji prijepis u bilo kojem muzeju ili bilo gdje gdje bi ga
se moglo javno vidjeti?
TOM: Možeš oti i u vas Vatikan.
ANDREW: Bi li nam mogao ispri ati pri u o tome kako je Ivan primio svoju poru-
ku? Je li to bilo u nekoj situaciji sli noj ovoj, dok su ljudi poput nas sjedili i slušali,
ili je on bio sam, ili je to bilo prije krštenja Isusa?
TOM: To je bilo prije krštenja: upravo su Otkrivenja bila ona koja su donijela
shva anje o tome tko je Isus.
ANDREW:]e li Isus bio svjedokom tog otkrivenja?
TOM: Da. On je bio dje ak. To je došlo onako kako vam mi sada govorimo,
shva ate li?
ANDREW: Da, shva am, u redu je, to je zna ajno.
JOHN: Možeš li re i nešto o isto nom grijehu i inu krštenja i proteže li se njihova
važnost i u današnjicu? Je li pojam isto nog grijeha onaj zbog kojeg na ovaj svijet
dolazimo s krivnjom?
TOM: U po etku, kad je stvoren Zavjet s Huvom i kad je on prekršen, isto ni
grijeh slijedio je židovsko sjeme. Kad je Huva došao opet, kao Nazarenac, taj je
grijeh u potpunosti otpušten. Jer, njegova je žrtva bila potpuno otpuštanje. Ali,
oni koji su slijedili Nazarenca po inili su u njegovo ime mnogo stvari, otpo eli s
nizom obreda, kao i prije, za vrijeme Huve. Shva ate li?
JOHN: Pa, u krš anskoj misi mi smatramo da nam je Krist u svojoj smrti zaista
oprostio naše grijehe i pretpostavljamo da to obuhva a i isto ni grijeh.
TOM: Nije vam on oprostio. Svemir vas je razriješio.
JOHN: Da, ali simbolizirano njegovim inom.
TOM: Da. Da je postojalo prihva anje, krivnja isto nog grijeha tako er bi bila
razriješena. To je bilo pravo vrijeme.
JOHN: Ali, krštenje je, danas, još uvijek ono koje bi nas trebalo razriješiti isto nog
grijeha.
TOM: Ono ne služi za njegovo razriješenje. U svakoj crkvi postoji razli it na in,
u svakoj religiji koju nije zapo eo Nazarenac. Krštenje ne služi uklanjanju is-
to nog grijeha, ono je tu da bi nazna ilo prihva anje Nazarenca. U po etku je
Petar bio taj koji je s tim zapo eo, slijede i obrazac Ivana Krstitelja.
JOHN: Postoji vjerovanje da je raspe e Krista uklonilo sve grijehe koje su ljudi
po inili od njegove smrti. Drugim rije ima: Krist je oprostio sve grijehe po injene
nakon toga. Osje am da tu postoji izbjegavanje odgovornosti, bi li nam to sve
mogao razjasniti?
TOM: Pitaš li da ako oni nešto zatraže u njegovo ime, je li im oprošteno?
JOHN: Ljudi misle da su im ovim raspe em ve oprošteni njihovi grijesi, drugim
rije ima, ini mi se to kao dozvola za grijeh, a to mi se ne ini ispravnim.
TOM: To nije svrha. Raspe e Nazarenca nije se dogodilo da bi se ljude oslobodilo
tereta njihove vlastite odgovornosti: ono se dogodilo da bi se svakom pokazalo
da je on, za ljubav Boga I za svoju obavezu, spreman umrijeti. Zapamtite da Na-
zarenac nije pokušao komunicirati s nežidovima, samo s pripadnicima židovskog
naroda iz Palestine. Da ih je mogao osloboditi i u initi svjesnima, on bi pokazao
njima, a i cijelom planetu, na in koji vodi prema individualnoj i globalnoj preo-
brazbi.
Unutar naroda koje vi nazivate »krš anskima« i koji ga obožavaju kao boga,
postoje oni koji shva aju da je on pripadnik trojstva.
JOHN: Je li Isus bio prva osoba koja je bila uskrsnutaf
TOM: Istina je da je on bio prvi koji je uskrsnut, ali ne u smislu u kojem vi to
shva ate. On je bio prvi koji je bio vra en u svoju civilizaciju, Huvu, na na in na
koji je bio vra en. Postoje mnogi koji su uskrsnuti, ali on je bio vra en u svoju
civilizaciju. Ljudi na planetu Zemlji koji su vidjeli njegovo uskrsnu e, vjerovali su
da ga je ono u inilo Bogom.
ANDREW: Dakle, u odnosu na ljude koji su došli iz jedne od univerzalnih civiliza-
cija, a zatim se u njih i vratili, .ti želiš re i da je Isus ili Jehova bio prvi koji je bio
doveden ovdje, a onda vra en fizi ki netaknut, a to ranije nije bilo injeno?
TOM: r>A. Postojalo je ono što biste vi nazvali uskrsnu ima i povratcima u sfere,
,A\ ne vra anja u civilizacije.
ANbRLW: Je li to zaista ono što bismo mi nazvali teleportacijom ili bilokacijom
(istodobna prisutnost na dva razli ita mjesta, prim. prev.) ili...
TOM: To bi bila bilokacija. To je bilo prvi put da se to u inilo.
JOHN: Je li onaj koji je uzeo tijelo Isusa, Josip iz Arimateje, ista osoba kao i Josip,
voda civilizacije Aragon?
TOM: To su dvije razli ite osobe.
ANDREW: Zaista smo se pitali je li Josip izAragona bio s Nazarencem na Zemlji?
TOM: On je bio s Hawkom (Horusom) u Egiptu: on je bio onaj kojeg su nazivali
Imhotep. On je tako er bio visoki sve enik u vrijeme Nazarenca, po imenu Ana.
JOHN: Je li Josip iz Arimateje slu ajno tako er porijeklom s Aragona?
TOM: Posavjetovat u se... Josip iz Aragona kaže da nije, da je Josip iz Arimateje
bio s Altee. Postoji jedino sli nost medu imenima.
STEVE: Obi no mislimo da su isto nja ke metode dostizanja prosvjetljenja, hin-
duisti ke i budisti ke, daleko naprednije od zapadnja kih. Je li tomt, tako?
TOM: Nije najbolje ukloniti se iz svijeta. Svi mogu dose i najviše od najvišeg unu-
tar sebe, ali kako bi oni reagirali da moraju dose i visine kad postoje oni kojima
je potrebna njihova služba i njihova pomo ? Da biste izbjegli odgovornost uk-
lju enosti, istina je da možete vjerovati da ste postali gospodar ili savršeno bi e,
jer ako ne dolazite u dodir s drugima, zaista ete misliti da ste savršeni.
STEVE: Pa, ja mislim na isto nja ke svete knjige — Upanišade i Mede, Sutre i Tao
— jesu li one dane iz drugih civilizacija?
TOM: Tako je, kao i druge, da. Ali, one nisu uvijek korištene za boljitak. Da
isto nja ki filozofi imaju istinu svojih bližnjih u svojim srcima, njihovi bi narodi
bili visoko razvijeni. Ali, oni ih katkad koriste da bi sebe u inili gospodarima, a
da nisu uzdigli duše kojima je potrebna pomo . Važno je da oni koji posjeduju
razumijevanje patnje pokušaju olakšati patnju.
STEVE: Volio bih objasniti zašto sam postavio to pitanje. ini se da se svi naši
razgovori uvelike odvijaju unutar zapadnja ke filozofske i religiozne tradicije i da
potje u iz istih izvora iz kojih potje e zapadna civilizacija i religija, a to je jedna
stvar s kojom se ja moram boriti. Jer, odgojen sam tako da mislim da su isto -
nja ke metode i religije prosvjetljenije.
TOM: Koliki milijuni njihovih ljudi pate? Shva aš li što govorimo? To je tako er
stupica.
JOHN: Da, mislim da uvi amo greške u našoj vlastitoj kulturi i gledamo preko
plota i mislimo da oni tamo imaju odgovor. Ali... da.
TOM: Ako sjediš na brdu i gledaš ispod sebe i kažeš »Ja sam prosvijetljen, jer
sjedim i molim, a oni koji su ispod mene, za njih je važno da pate, a ja ne mogu
u initi ništa da bih im pomogao«, onda si se postavio iznad njih. Mi emo se
poslužiti vašim izrazom »karma«. On nije u potpunosti shva en. U njihovom raz-
mišljanju da je patnja njihova karma, oni su zapravo stvorili patni ku karmu za
sebe. Oni koji nisu u dodiru sa svojim bližnjima, koji jednostavno ne pruže ruku
da bi im pomogli, ne objave publikaciju koja bi im olakšala teret, oni ne mogu
biti majstori kakvima se proglašavaju. Da bi se ovladalo cjelokupnim fizi kim,
važna stvar je ovladati cjelokupnom fizi kom uklju enoš u, a ne odmicanjem od
onih koji pate. Da.
STEVE: Pa, samo da ponovimo, da li ove knjige koje sam spomenuo zaista potje u
iz izvanzemaljskih izvora, premda se oni, možda, nisu u potpunosti razvili i viso-
ko evoluirali?
TOM: Da. Ali, zapamtite i da ljudi koriste ono što im pogoduje i stvaraju svoja
tuma enja da bi upravljali drugima ili da bi sebe u inili boljima od svojih bližnjih.
Da.
JOHN: Ti ho eš, dakle, re i, da u njima postoji isto onoliko iskrivljenosti koliko i
u Bibliji...?
TOM: Kao i u Knjizi Rije i. Da. Postoji jedna posebna i najvažnija stvar koju je
ovje anstvo zanemarilo, a mi govorimo o gotovo cijelom ovje anstvu, a to je
suosje anje.
 Kad bude postojalo suosje anje za sve živu e stvari, uklju uju i i one koje su
vam najbliže, onda e pomak u svijesti planeta zapo eti i ubrzavati se. Vidite, u
naravi ovje anstva je da vi možda imate suosje anje prema djetetu koje padne,
a vaše je, ali ne vidite bol drugog djeteta koje pada. Možda imate suosje anje kad
vidite ubojstvo mještanina ako ste s njime u srodstvu, ali ne i za ubojstvo onih
koji ubijaju.
Kad se oni koje volite ne slože s vama a vi imate potrebu za njihovim slaga-
njem, vi onda, gubite suosje anje prema njima. Tek kad održite to susje anje ili
ga steknete, ili ga preporodite, i osjetite osje aj koji oni osje aju bez uklju ivanja
svog ja, onda izlazite iz pepela i zapo injete rast. Gra evina koja onda nastane je
jaka, sigurna i nije krhka (ali može, opet, biti spaljena). ovje anstvo nema suo-
sje anja prema ovje anstvu. ak i onaj medu vama, koji možda ima susje anja
prema djetetu, nema suosje anje za odraslog koji se s njim ne slaže. To je tako er
mijenjanje.
JOHN: Da, što se toga ti e, zanimljivo je da mi imamo poteško a u posjedovanju
suosje anja za nama najbliže i najdraže. Mi imamo suosje anje prema onima koji
su malo podalje, a s kojima se slažemo, a onda opet izgubimo suosje anje kad
odemo još malo dalje, u pitanju je ovaj središnji dio.
TOM: Da. Kad ste u stanju ukloniti ja iz sebe i staviti se u položaj drugoga, onda
zapo inje evolucija planeta. Onda ovaj planet po inje bivati rajem kakvim je i
planiran biti, da.
Izrazite se rije ima ljubavi i rije ima radosti, a to dovodi Svemir do sre e, jer
kad budu postojali sre a, radost i smijeh u Svemiru, onda e do i vrijeme velikog
slavlja. To je ono što planet Zemlja mora u initi. ovje anstvo ne smije sebe
shva ati tako ozbiljno. Ono mora po eti u sebi doživljavati radost svoje božanske
zna ajke, radost svojeg jedinstva sa Svemirom. Ono se mora izvu i iz ovog zarob-
ljeništva, ono mora prestati živjeti u situaciji žrtava. Nikad nismo tražili stradal-
nike ili žrtve, ali ovje anstvo, u svojoj krivnji, stvara svoj položaj žrtve. Jer, ono
zna da je prošlo i propješa ilo kroz onu dolinu kroz koju nije trebalo, i sada ga
mi, zajedno sa svima, vra amo u nju, da bude jedno sa Svemirom.

Ovaj sljede i razgovor ticao se drugih komunikacija i njihove vrijednosti,

ANDREW: Želim te pitati nešto o psihi koj komunikaciji: da li bi nam mogao dati
neku predodžbu o tome koji su u prošlosti, od povijesno prepoznatljivih figura,
bili ono što biste vi nazvali savršenim komunikatorima? Kao što si rekao, ovo bi e
jest. Bi li nam mogao spomenuti nekoga na koga se možemo osloniti?
TOM: Posavjetovat u se glede dozvole. Bio je jedan kojeg vi nazivate Isusom iz
Nazareta, to znate. Bio je jedan kojeg nazivate Sokratom. Bio je jedan koji vam
je govorio u šiframa, Nostradamus. Bio je jedan koji je bio jedan te isti kao i Isus:
Buda. Zapamtite ovo: postojala je savršena komunikacija, a tek je u prijevodu
postala zamagljena. U svim prijevodima.
ANDREW: U svim ovim slu ajevima, shva am, u redu.
TOM: Onda je tu bio Ilija, i jedan nazvan Josip.
ANDREW: Koji je to Josip bio? V Bibliji ih postoji nekolicina.
TOM: To bi bio onaj koji je bio u Egiptu. A postojao je i jedan ije je ime bi!o Da
Vinci. Govorimo vam samo o onima koji su povijesno zabilježeni. Postoje i dru-
gi-
ANDREW: Možda neke osobe iz nedavne prošlosti poput Helene Blavatske, bi li i
ona bila medu njima? TOM: Moram se posavjetovati... da, Blavatska je bila
prava.
ANDREW: Postoje li neki koji su živjeli u posljednjih 100 godina, a da su bili znan-
stvenici koji su zabilježili znanje koje je istinito? TOM: To znanje dolazi iz
civilizacija.
ANDREW: Shva am, ti govoriš o onima koji izravno razgovaraju s vama?
TOM: Da.
JOHN: Mogu li postaviti pitanje o teozofima? Pretpostavljam da je osoba koja je
govorila kroz Helenu Blavatsku i Alice Bailey bila ona ista osoba koju mi pozna-
jemo kao »Tibetanca« — Dbjival Khul. TOM: To nije istina. JOHN: Da li bi
nam, onda, mogao re i tko je »Tibetanac«?
TOM: Mi pokušavamo prona i na in na koji bismo vam objasnili. Ako imate tri
osobe, koje zajedno tvore trokut i ako se to troje spoji u umu, imali biste jedin-
stvo. Tibetanac je trokut.
JOHN: Je li on izravno povezan s Devetoricom?
TOM: To je kao da — ne znamo kako bismo objasnili — to je nepojmljivo u
vašem jeziku. On nije fizi ko bi e. Informacije dolaze iz trokuta.
JOHN: Je li on visoko kvalitetan?
TOM: Da. On uzima iz troje, savršenih aspekata troje. Shva ate li to?
JOHN: Da, shva am.
TOM: Tibetanac je bio razli it od Blavatske.
ANDKHW: Nedavnu sam opet itao napise Michcla de Nostradamusa i bio sam
vrlo impresioniran kako se njegova predvi anja, na injena prije 400 godina, sla-
žu s vašim predvi anjima onoga što dolazi. Tko je bio taj Michel de Nostradamus
da je prije toliko mnogo vremena s takvom to noš u poznavao budu nost i jeste
li vi oni koji stoje iza njegovog znanja o budu nosti?
TOM: Kad se pojavi predvi anje, ljudi ga shvate kao kona ni razlog za izbjegava-
nje odgovornosti. To je tako er bila naša greška, jer ljudska bi a drže sudbinu u
svojim rukama. Ono što ovje anstvo nije shvatilo je da je predvi anje na injeno
da bi navelo ovjeka da izmijeni svoj na in: da se on nije promijenio, onda bi se
proro anstvo ostvarilo. To je nešto što ne možemo dovoljno puta ponoviti. Želi-
mo da se to utisne u umove ljudskih bi a, jer to je po etak shva anja da je o-
vje anstvo ono koje drži klju , da je ono odgovorno i da ono stvara promjenu.
Vi pitate tko je on bio? On je inio isto što vi sada inite. Mi sada želimo da
se rodi svjetlo, da bi se uklonio mrak, da bi se uklonilo vjerovanje ovje anstva
da se mora doga ati mrak. Jer postoji ova alternativa: pripadnici mraka postojali
su predugo, sada je vrijeme za pripadnike svjetla, a to je vaš izbor. ovje anstvu
nije potreban o aj, bezna e ili uzaludnost, ve nada, ljubav i mogu nost dobrote.

Slijedi istraživanje »na ela« koja mogu utkati još jednu nit u tkivo našeg razumijeva-
nja...

JOHN: Bi li nam mogao re i postoji li zaista dvanaest na ela koja vladaju, a ko-
na no bi bilo »ravnoteža« — je li to to no?
TOM: Posavjetovat u se glede dozvole... Odgovor je potvrdan, ali uz neke rezer-
ve.
JOHN: Da, dobro, bi li mogao spomenuti neke od ostalih na ela i vremena u koji-
ma oni nastupaju? To bi nam moglo pomo i u razumijevanju na ela koja su vla-
dala u raznim vremenima.
TOM: U vrijeme izme u Abrahamovog oca i Mojsija i protežu i se vremenom
Jakova, vladalo je na elo zakona. Kad mi govorimo o zakonu, govorimo o sije e-
nju zakona Devetorice. To ne zna i da se zakona koji je bio dan bilo nužno pri-
državati, od tada do onoga što biste vi nazvali vje noš u. Ali, za to je vrijeme on
bio važan, U istinskom smislu, prirodni se zakon ne mijenja, ali zakon reda u
Svemiru u odnosu na pojedini planet podložan je promjeni. Kad govorimo o
zakonu u tom vremenu, govorimo o zakonu prema kojem su oni od kojih smo
nešto zatražili (a zatražili smo od Abrahama, Jakova i Mojsija) u inili ono što
smo mi zatražili, u vjeri. To je bio jedan oblik zakona.
JOHN: Da, osje am da iza tih na ela stoji nešto važno. Osje am da su oni poveza-
ni s Dvanaestoricom (to jest, s Devetoricom plus tri) i Devetoricom. Jesu li ta
razdoblja jednaka po duljini ili ona variraju? Jesam li na pravom tragu?
TOM: Shva amo na što ciljaš. Opet odgovaramo potvrdno, ali i uz odre ene
rezerve, jer postoje vremena koja su bliska s drugim vremenima iz velikih daljina.
JOHN: Nisam baš...
TOM: Postoje ona vremena koja imaju velik opseg, a zatim do u vremena koja su
tek kratka razdoblja.
JOHN: Da. Je li postojalo još jedno vrijeme izme u vremena Krista i sadašnjeg?
TOM: Vrijeme Krista bilo je kona no vrijeme prije vašeg današnjeg. Razdoblje u
vremenu Altee bilo je razdoblje mudrosti. Na elo pravde vladalo je u vrijeme
Ura. Vrijeme Horusa u Egiptu bilo je vrijeme znanja, a i znanje se nalazi izvan
ravnoteže. Da.
 V

DRUGA STRANA
MEDALJE
 16

Rat i mir u devedesetima

P remda bi se 1994. godine moglo initi malo zastarjelim što smo u ovom izdanju
knjige ostavili ove davne razgovore u svezi s neposrednom prijetnjom nuklear-
ne katastrofe, odgovori koje je dao Tom još uvijek važe u potpunosti, jer se bave
snagom misli, snagom straha. Razgovori su poredani kronološkim redom. Prve
rasprave, tijekom 1981. godine, vodile su se u vrijeme kad se odvijala proizvodnja
i širenje nuklearnih bojevih glava,..

GOST: Što je s nuklearnim ratom? ini se da je sadašnje stanje stvari (1981.)

prili no opasno, a rizik se pove ava...
TOM: Uvijek govorimo da ne emo dozvoliti uništenje ovog planeta. Ne emo do-
zvoliti da ovaj planet bude uništen u gluposti. Ali, vi shva ate da, kad postoje
pokušaji uništenja, onda oni stvaraju druge oblike koji mogu potaknuti rasprši-
vanje energije. Zbog toga je važna meditacija.
ANDREW: Da, ako ja, dakle, ispravno shva am, dozvoli mi da parafraziram, pre-
ma svom shva anju, ono što si ti jednom prigodom rekao: vi u na elu niste protiv
toga da ovje anstvo nau i lekciju iz malog niza nuklearnih eksplozija, je li to
to no?
TOM: U tom tuma enju to nismo tako mislili.
ANDREW: Ispri avam se. Bi li to pojasnio ?
TOM: Namjera nam je bila da shvatite da u ovakvoj situaciji kakva je sada, ako bi
došlo do nekog malog sukoba, on bi, vjerojatno, bio dovoljna lekcija u drugom
svijetu i u drugom vremenu; ali, u ovom vremenu i prostoru, postoji samo ludost
— a to ne bi bilo dovoljno. Ako bi se lekcija mogla nau iti bez štete po ovje an-
stvo... ali, to nije mogu e.
ANDREW: Shva am što ho eš re i. To je ono što mi nazivamo »meksi kim pat
položajem«, nije li?
TOM: To zna i da je svaka strana pripravna i da se svaka boji, budu i da ne zna
snagu druge?
ANDREW: Da.
TOM: Da. To je vaša situacija. Ali, ako ju je mogu e nadvladati i ako je mogu e
da se Istok i Zapad spoje u me usobnom razumijevanju naroda, da bi se uklonio
strah, onda e mnoge stvari pro i.
ANDREW: Da, to shva amo, ali nije li to dugoro ni proces? Govorimo o preobraz-
bi vrlo tvrdih umova.
TOM: Znajte ovo: elementi naravi energija mogu se širiti velikom brzinom. Bu-
du i da imate medije, oblik komunikacije, u nuždi bi postizanje preobrazbe bilo
samo pitanje dana ili tjedana, ako bi energije u nju uložene bile one najviše. Znaj-
te ovo: vaš planet Zemlja nalazi se na rubu preobrazbe.
GOST: Što vi nazivate kratkim razdobljem?
TOM: Budu i da radio valovi idu oko vašeg planeta Zemlje ili šalju televizijsku
sliku iznad vašeg planeta Zemlje, uz ispravnu komunikaciju, ve ina civiliziranih
zemalja mogla bi do i do razumijevanja u razdoblju od tri vaša mjeseca.
JOHN: U slu aju nuklearnog udara, biste li razmotrili intervenciju putem televizi-
je i radija kao što ste ve jednom razmatrali? Da li bi to bilo jedno od vaših sred-
stava intervencije?
TOM: Posavjetovat u se... Da, u nekim podru jima, ali u ve em dijelu, to bi
dolazilo od energije jednog zvuka kojeg vi ne ujete, a koji bi prouzro io paralizu
mehanizama na odre eno vrijeme.
JOHN: Ono što bi se, dakle, moglo dogoditi je da bi rakete mogle biti ispaljene, ali
ne bi uspjele djelovati, a to bi bila vrlo mo na naznaka svim ljudima da nešto
izvanzemaljsko upravlja situacijom, je li tome tako?
TOM: Postojao bi zvuk koji bi ih poništio, a vibraciju bi osjetili svi, ali je ne bi uli
kao zvuk.
JOHN: Tko bi to pokrenuo?
TOM: Oni iz Dvadeset i etiri civilizacije.
JOHN: Je liAltea još uvijek zadužena za tu operaciju?
TOM: Oni s Altee, da.
JOHN: Postoji jedan paradoks koji se doga a u mirovnom pokretu: ja predlažem
da se ne trebamo bojati Rusa, ali mirovni pokret uglavnom se temelji na strahu
od nuklearnog rata, a ja mislim da strah ima negativni u inak...
TOM: Strah e stvoriti ono ega se bojite.
JOHN: Kako možemo riješiti taj paradoks, budu i da voditelji mirovnih kampanja
kažu da se trebamo bojati, jer e upravo zbog straha ljudi nešto u initi?
TOM: Trebate biti svjesni; strahom se ne postiže ništa do uništenja. Strah je naj-
ve i neprijatelj svih koji postoje na planetu Zemlji. Strah je zarobljeništvo, strah
nije sloboda.
jOHN.- Vi, pretpostavljam, govorite o kataklizmi izazvanoj nuklearnim ratom,
jer u ovom trenutku postoji toliko mnogo straha?
TOM: Da.
JOHN: Možeš li dati neki savjet o tome kako da uvjerimo ljude da trebaju biti
svjesni situacije i prema tome djelovati, a ne da strah bude ono što ih pokre e?
TOM: Njih se ne smije uvu i u nacrt situacije nekog drugog. To je poput magne-
ta, iznenada su sva punjenja me usobno privu ena i stvaraju polje magnetske
sile.
ANDREW: Ako je naš opstanak obavezan, što e biti naš posao nakon toga, pret-
postavljaju i da vi ne ete dopustiti potpuno uništenje, premda se mogu dogoditi
neka manja razaranja kao lekcija...?
TOM: Mi želimo moliti da se ne dogodi ni najmanje razaranje.
ANDREW: U redu.
TOM: Važno je informirati druge da su energije misaonih oblika razornije od
nuklearnih bojevih glava, jer u vašem sadašnjem vremenu i u vašem budu em
vremenu profinit e se energije, za koje misao jest i za koje e biti imbenik
upravljanja.
ANDREW: Da. Mogu li te sada pitati je li, u tijeku evolucije ljudskog života na
Zemlji, ovjek ikad imao ovakvu vrstu tehnološke mogu nosti i sredstava za pot-
puno uništenje?
TOM: Ne, oni su bili lokalizirani. Postojali su pomaci kore na vašem planetu
Zemlji. Ali, to nije prouzro io nuklearni kaos. U nekom je smislu, u odre enim
vremenima, postojao isti tip radijacije, ali nju nisu stvorila ljudska bi a. Shva ate
li razliku?
ANDREW: Da, shva am. U redu, ovo je, dakle, jedinstveni doga aj u povijesti o-
vje anstva ?
TOM: Ovo je prvi put da je vaš planet Zemlja toliko napu en, tako da postoji
oblik komunikacije preko kojeg svi odmah saznaju informacije, a ovo je i prvi put
da su generacije bi a stiješnjene u negativnom razmišljanju — ali, ovo je tako er
i prvi put da postoji toliko mnogo onih koji se nalaze u službi planeta Zemlje,
revno rade i da bi zaustavili uništenje i da bi omogu ili evoluciju Zemlje kao što
se to trebalo zbiti u prošlosti.
ANDREW: Pretpostavimo sada, kao jednu od mogu nosti, da ne e do i do ozbi-
ljnije upotrebe nuklearnog naoružanja: zna i li to da e se i dalje doga ati prirod-
ne katastrofe kao prirodan tijek razaranja?
TOM: Opet emo pokušati objasniti: Ako je ugra en strah, onda on stvara ener-
giju koja ga može ostvariti. Ali, ako postoji dovoljno pozitivnog vjerovanja u
budu nost, onda vi, ljudska bi a, možete tako er olakšati pritisak koji postoji na
vašem planetu, a najbolje je olakšavati ga polako, tako da uop e ne postoji potre-
ba za takvom koli inom uništenja. Ne e biti mogu e u svakom trenutku ukloniti
svo uništenje, budu i da danas postoje udnovati potresi. Ali, to se može dijelom
poništiti olakšavanjem pritiska koji postoji na vašem planetu Zemlji.
ANDREW: Pitao sam se kako bismo se ikad mogli riješiti prijetnje nuklearnog oruž-
ja, a o igledno bi lijepi na in za to bio dematerijaliziratiga i istovariti u neku crnu
rupu u svemiru, ali o igledno..,
TOM: ovjek bi ga onda stvorio još. ANDREW:
To, dakle, nije prava lekcija, u redu.
TOM: Kad ih nuklearna prijetnja izravno ugrozi, onda bi ljudi iz svih naroda
mogli iznenada do i k svijesti. Samo ljudi mogu promijeniti ljude. Mi ne mo-
žemo promijeniti ljude. Uništavanje njihovih igra aka ne može ih promijeniti.
ANDREW: Da. Je li to razlog zbog kojeg ste vi dozvolili da se nastavi stvaranje,
razvijanje i proizvodnja nuklearnog oružja?
TOM: Nije to baš tako. Dopustite nam da vam to objasnimo. On ima veliku vri-
jednost, taj izum. Ono što vaši narodi rade s njim — to je njihov put, njihov
izbor. Oni mogu birati, imaju slobodnu volju da izaberu od jedne do druge kraj-
nosti unutar svojih ograni enja. To shva ate.
ANDREW: Da, shva am.
MIKI: Kakva vrsta upotrebe nuklearne tehnologije ima veliku vrijednost?
TOM: Ona kojom se proizvodi energija za razvijanje zemalja, za situacije neraza-
ranja. Ona, tako er, omogu uje prijevoz u Svemir, ako se njome pravilno rukuje,
da.
ANDREW: Jedan od problema je mirovni proces u svijetu. Kao sto vam je poznato,
poduzeti su neki mali koraci na polju nuklearnog naoružanja, Sjedinjene Države
i Sovjetski Savez sklopili su ugovor (1988.). Gdje se, prema vašem mišljenju, na-
laži novi poticaj mirovnom procesu?
TOM: U narodu Izraela.
ANDREW: To je od prvenstvene važnosti?
TOM: Da. Kao što vam je poznato, postoji pokušaj osnivanja zemlje Palestine u
njezinom vlastitom okolišu.
ANDREW: Da, pratim taj proces.
TOM: Onda ti je tako er poznato da e najekstremniji ljudi, kako u narodu Izraela
tako i u narodu Jišmaela, pokušati proizvesti sukob i podjelu. Ono što je naj-
važnije je intervencija Sovjetske Rusije i Sjedinjenih Ameri kih Država koje e
pokušati ekstremistima potpuno jasno dati do znanja da, ako bilo koji od ta dva
naroda dozvoli daljnje djelovanje svojim ekstremistima, onda e oni zapo eti s
intervencijom. Onda e vlada Izraela nužno morati shvatiti svoja ograni enja i
zaustaviti svoje najekstremnije pripadnike, a Arafat (Jaser Arafat) e tako er tre-
bati zaustaviti to razaranje. Da.
JOHN: Da li bi rekao nešto o onome što se doga a na Bliskom istoku — u Za-
Ijevskom ratu?
TOM: Ovo je po etak vremena rasipanja podjele. Bilo je potrebno dosta vremena
za spajanje zemalja sudionica u hladnom ratu. Budu i da element podjele želi
ostati onakvim kakav jest, sada imate sli nu situaciju podjele u Polumjesecu.
Doživjeli ste složno povezivanje i jedinstvo mnogih naroda s odre enom svr-
hom, u usmjerenom nastojanju i to svijetu dokazuje da se može stvoriti sredstvo
kojim bi se došlo do reda na planetu Zemlji koji pogoduje cijelom ovje anstvu.
Ono što se u ovom vremenu mora vježbati je snaga zamaha kojom bi se vršili
proboji i ne dozvoliti obeshrabrenosti da nadvlada — jer e postojati oni koji e
pokušati iskoristiti situaciju za svoje vlastite svrhe. Ali, u jedinstvu, planet Zemlja
pokazao je da se on može ujediniti protiv onoga što nije od koristi za ovje an-
stvo.

U sljede em razgovoru postaje o igledno da se, nakon Zaljevskog rata, gledano iz

perspektive Devetorice, dogodila važna promjena. Ovaj razgovor, koji datira iz
1991. godine, nije koristan s obzirom na naše sadašnje iskustvo.

JOHN: Je li Zaljevski rat (1991.), zapravo kona no fizi ko o itovanje, na nižim

razinama, artnagedonske bitke? ini se da je u njemu postojalo toliko tih nižih
elemenata?
TOM: I dalje ih ima, da. Sada je važno ne dozvoliti da staro održi svoj zamah u
gušenju i razaranju.
Postoji element za koji trebate znati, a koji je Vije u devetorice i Dvadeset i
ervorim civilizacijama nametnuo veliku raspravu i razmatranje, a to je element
povezan s dušama koje su prešle (umrle) zbog te velike bitke: pripadnici duhov-
nog, koji rade na evoluciji planeta Zemlje, primili su ih u svoje krilo, i to su
u inili unaprijed, tako da ne e do i do recikliranja onih koji su prošli kroz prije-
laz.
JOHN: Vi govorite o stotinu tisu a, ili ak i više, Ira ana koji su bili ubijeni u
samom sukobu, zar ne?
TOMr O svima ubijenima u tom podru ju. 1 nastavit emo to raditi.
JOHN: Je li nakon 15. sije nja 1991. godine (roka koji je dan Iraku da napusti
Kuvajt prije izbijanja neprijateljstava) postojala bilo kakva stvarna mogu nost
potpunog rješavanja ovog sukoba bez vojne akcije? Da je taj sukob razriješen bez
vojnog sukoba, vojna sila, kemijsko i nuklearno oružje, još uvijek bi postojalo i ne
vidim kako može vladati mir uz postojanje svega toga što sam nabrojio.
TOM: On nije mogao biti razriješen drugim metodama, jer oni u sferama nalaze
se u sukobu — zbog toga je to bio slu aj »Kako na nebu, tako i na zemlji«. Odluka
da se te duše koje su prešle dovedu na svjetlo donesena je zbog toga. Nije bilo
mogu e da to bude izbor na razini ljudskih bi a.
JOHN.- ini se da postoji i druga poteško a, jer postoje neki strahovi da bi šiitsko
stanovništvo iz južnog Iraka, ako bi zadobilo vlast, moglo stvoriti drugu opa-
snost,
TOM: Ono što sada morate shvatiti je da se to ne smije dopustiti, kao Sto Sadda-
mu Husseinu nije bilo dopušteno da ini ono što ho e. Zbog toga morate medi-
tirati da ujedinjeni saveznici ostanu i dalje ujedinjeni. Tako er morate sada shva-
titi da e pripadnici Jišmaela pokušati nadvladati narod Izraela, ne nasiljem, jer
znaju da se to ne e dopustiti, ve lukavštinom. To se, tako er, ne smije dozvoliti,
jer svi narodi imaju svoje mjesto u svijetu, a to e im pomo i da o ituju svoju
jedinstvenost na cijelom planetu Zemlji.
JOHN: Osobno osje am veliku simpatiju prema kurdskom narodu. Možeš li nam
re i nešto o njima?
TOM: Oni su jedno u više smislova od jednog — oni su iskreni, nisu prijetvorni.
Jer, svaki pojedini od ovih predstavnika razli itih civilizacija, koje su se o itovale
na planetu Zemlji, pokušava održati svoju legitimnost, a to je dio velikog mozai-
ka planeta Zemlje.
JOHN: Ho eš re i da razli ite rase u toj regiji predstavljaju razli ite civilizacije?
TOM: Da, ne civilizacije Dvadeset i etvorice, ve druge. Kao što je slu aj u Jugo-
slaviji, da. A i u drugim podru jima, shva ate li?
JOHN: Da, Sada postoji veliki problem u Sovjetskom Savezu (1991.), a gospodin
Gorba ov koji, inilo se, radi dobar posao, sada se, izgleda, našao u nevolji. Mo-
žeš li re i nešto...?
TOM: Vi ete meditirati za njega, jer imajte ovo na umu: dok se svijet koncentri-
rao na Husseina, energija podrške nije bila usmjerena na njega. Sada ga morate
uklju iti u svoje meditacije da biste mu opet pomogli da održi stabilnost i ravno-
težu.
JOHN: Što se ti e Bliskog istoka: ekološka katastrofa koju su prouzro ili stalni
požari na naftnim poljima, nosi li ona stvarnu opasnost? (Zaljevski rat, 1991.
godina)
TOM: Postoje mnoge opasnosti. Zapamtite da e to ugroziti cijeli vaš planet, ne
samo Polumjesec, a stvorit e i svjetski poredak pravila i propisa jer, u svoj nje-
govoj veli ini, ovje anstvu se mora stvoriti red da bi ustrajalo na civiliziranim
metodama. Vaš planet Zemlja više nije planet na kojem postoji tek nekoliko mi-
lijuna ljudskih bi a. To više nije planet na kojem se, da bi vidio drugu stranu,
netko mora utjeloviti. To je sada vrlo malen planet i mora se tretirati kao jedna
koža. Iz ove e kaoti ne situacije, dakle, nastati i ekološki red, a i druge pogod-
nosti, jer i oni koji podržavaju ekologiju, postaju katkad diktatorski raspoloženi.
Donijet e se, dakle, ravnoteža. Da bi što je više mogu e ubrzala uklanjanje onih
proizvoda koji, tako er, dovode do drugih oblika uništenja okoliša.
JOHN: Da. ini se da je in uništenja tih naftnih izvora u posljednjoj minuti bio
in tako o iglednog zla, da bi iz tog krajnjeg zla moglo proizi i krajnje dobro za
taj okoliš.
TOM: Upravo je tako, uz uvjet da se ono usmjerava, da se o njemu meditira i da
se drži na umu da iz toga mora proizi i red. Vi znate da su protivnici još uvijek
na djelu.
JOHN: Da. Shva aju i da postoji veza izme u makrokozmosa i mikrokozmosa,
osje am da se ljudsko jedinstvo, tijekom ovog teškog razdoblja, pomalo istrošilo.
Mislim da je došlo do odre enog ošte enja kolektivne solidarnosti koja je porasla
1988. i 1989. godine.
TOM: To je istina. Ono što je u ovim vremenima važno je ostaviti na stranu vla-
stito ja i posti i jedinstvo. Ako netko nije u stanju to u initi, onda se moraju
razmotriti na ini za stvaranje ve eg razumijevanja. Mora do i do velikog raz-
matranja. To je jednostavan zakon — a ujedno i Zlatni zakon...
JOHN: ini drugima...
TOM:... ono što bi želio da drugi tebi ine. A uzmite u obzir sve kulture, sve
osobnosti, i uklonite ega, postanite pravi nesebi an pojedinac ili narod u vreme-
nima potrebe za planet Zemlju, u jedinstvu i zajedništvu. Znajte ovo: sve civili-
zacije povezane s Dvadeset i etiri civilizacije spremne su pomo i. Sada je vrijeme
da ovje anstvo smanji me usobno natjecanje i da se pojavi kao jedinica radosti.
Za to e biti potrebno vrijeme, napor i ljubav.
To se, što je najvažnije, temelji na vjeri, na vjeri da u Svemiru postoje ona bi a
koja su tu da bi pomogla. Kao i nepoznati Bog. Važno je znati da vi morate
vjerovati, bit ete usmjeravani.
Tako er, na svim razinama svijesti, morati vjerovati sebi. Spoznajte važnost
razumijevanja ovoga što sam vam rekao i potrebe za stvaranjem tog povjerenja u
sebe. Bilo bi glupo od nas da vam kažemo da je sve što postoji na planetu Zemlji
jednako, jer to nije istina — uz jedan izuzetak: vi ste jednaki u tome što potje ete
iz istog Izvora.
U o itovanju vašeg fizi kog svojstva moraju, me utim, postojati oni koji e
biti vode i koji e iz ostalih izvla iti najbolje. Jer, postoje oni koji žele biti vodeni,
a pokušati ih prisiliti da oni budu vode kad oni nemaju ekoloških, fizi kih, osje-
ajnih ili mentalnih sposobnosti za tako nešto, to bi ih dovelo u pogubnu situa-
ciju. Zbog toga se vi, ljudska bi a, morate me usobno podržavati, voljeti, gajiti
uzajamno poštovanje, ali biti svjesni onih elemenata ovje anstva koji se ne nala-
ze u najvišem stanju evolucije. Oni, tako er, služe svojoj svrsi. To ne zna i da su
neki posebni, a drugi nisu.
U sljede em razgovoru opet se svrnula pozornost na problem mira izme u
Huvida i Jišmaelaca...
HARRIET: Voljela bih vam uvelike zahvaliti za svu vašu ljubav i zaštitu koju ste,
tijekom ovog proteklog rata u Zaljevu, pružali Saveznicima i narodu Izraela...
TOM: To je za sve narode, da.
HARRIET: Željela bih te zamoliti da nam das neku predodžbu o tome kako se na-
rod Izraela, a i narod Jišmaela, odnose prema me usobnom približavanju, pruža-
nju ruku i ostvarivanju mira?
TOM: Kad se postigne mir unutra, onda ga je mogu e proširiti na mir izvana.
Ono što je važno je da se to shvati i mi želimo da svaki pojedini od vas otvori svoj
um da bi jasno uo ono što kažemo: to možda nekima ne e biti prihvatljivo, ali
postoji jedno pitanje funkcioniranja koje se mora shvatiti, a to je da postoje oni
koji funkcioniraju razli ito od drugih. Postoje mnoge kulture iz razli itih civili-
zacija, a medu njima postoje velike razlike. A u procesu vršenja izbora, postoji
potreba za vodstvom i dokazivom zreloš u.
Morate shvatiti da mi ne govorimo o evolutivnoj razini me u vodama, mi
govorimo o razini zrelosti. To je otprilike ovo: uzmite dijete, kad ono ne shva a
gdje leži opasnost, onda vi stvorite odre eno pravilo, nije li tako?
JOHN: Da.
TOM: Kažete mu da se ne smije trzati (sic) s visokog krova bez...
JOHN: Padobrana. (Smijeh)
TOM:... kišobrana.
JOHN: Ne, kišobran nije od velike pomo i. Mi znamo što želiš re i — padobran.
(Smijeh)
TOM: Shvatit ete da je narod Jišmaela povremeno djetinjast, pa ga je neophod-
no potrebno voditi — to ga, me utim, ne ini manjim od naroda Izraela, shva-
ate li?
JOHN & HARRIET: Da.
TOM: Važno je da to shvatite. To ne zna i da oni nisu podjednako razvijeni: to
zna i da se radi o njihovom izboru u ovo vrijeme. Sada govorimo samo o masa-
ma. Vidite, ako djetetu dozvolite da radi ono što želi, ono upada u zbrku i ne zna
koje je njegovo podru je sigurnosti. Kad, dakle, tom djetetu kažete »To ne smiješ
raditi«, ono tada zna da se nalazi unutar granica sigurnosti, i da se o njemu vodi
briga.
Zbog toga, kad postoji narod koji nema granice ili vodstvo za poboljšanje
svih naroda, on je poput elije slobodnog radikala, nije li tako? Kad elije slobod-
nih radikala podivljaju u tijelu, ne stvore li one situaciju razaranja? Zbog toga,
ono što je važno kod naroda planeta Zemlje je stvoriti smjernice koje e ih spri-
je iti u povre ivanju samih sebe, i koje e iz njih ukloniti sposobnost povre iva-
nja drugih. To ih, onda, dovodi do mirnog rješenja i odvra a od te sposobnosti
da sve oštete, ali to im, ujedno, donosi i veliko olakšanje, tako da ne moraju
stalno initi nešto za što misle da pokazuje njihovu hrabrost.
 Morate, tako er, uklju iti i shva anje da je narod Izraela, u sukobima u pro-
šlosti, nau io da je, ne osve uju i se, duhovno porastao, ne samo u svijetu ve u
samome sebi. Zbog toga e, odvra anjem pripadnika jišmaela od te sposobnosti,
to, onda, postati njihovim na inom i oni e, tako er, duhovno porasti. Djetetu
ne dajete dozvolu da stoji nasred vaše najopasnije ceste i nadate se da e preživ-
jeti.
JOHN: Istina je.
TOM: Zbog toga postavljate velike zapreke da biste to sprije ili, nije li tako?
ISRAEL &JOHN: Da.
TOM: Kad se to shvati, i kad se uklone prigode za te osje ajne smetnje koje drže
ljude u zarobljeništvu, problem e se po eti smanjivati i onda mogu zapo eti
pregovori.
Zapamtite ovo: ljudi iz naroda Jišmaela uvelike su nalik na djecu, pa vas
danas vole, a sutra ne. To ih ne ini manjima, to morate shvatiti.
LARK: Amerikanci su, trenuta no, uvelike uklju eni u taj mirovni proces, a oni mi,
tako er, ne izgledaju jako zrelima. (1991.)
TOM: To je tvoj na in gledanja. Vidite, svaka kultura ima svoj vlastiti na in. Da
narod Sjedinjenih Država nije ustrajao u vrstini, onda bi u ovo vrijeme postojao
sukob koji se ne bi mogao okon ati. Ono što je najvažnije je razumjeti da postoje
razli itosti u svim narodima i da je to mozaik koji stvara vašu Zemlju, a u svakom
pojedinom narodu mora postojati razumijevanje bez osu ivanja drugih. To je
važno dostignu e koje se mora dose i. Kad bude vladalo jedinstvo i savezništvo
medu svima onima koje vi nazivate »civiliziranima«, ne dozvoljavaju i drugima
da unose razdor u druge narode, onda e ta djeca prema tom primjeru i prema
shva anju, nau iti da im se ne dozvoljava da sebe unište. Kad dijete po ne shva-
ati da vi dovoljno brinete za njega i da ne ete dozvoliti da ono sebe uništi, onda
se ono s vama po inje osje ati sigurnim.

Sljede e poruke izre ene su za jednu skupinu meditanata u ožujku 1991. godine:

TOM: Sada se kre emo prema razdoblju u kojem zapo inje u vrš ivanje i pro iš-
enje. U prošlim vremenima, duše na vašem planetu Zemlji odbijale su ga napu-
stiti i, kroz vaše sukobe, one su se nastavile reciklirati, kao što vi reciklirate vaša
stabla. Vaša reciklirana stabla korisna su, ali recikliranje ljudskih duša ne stvara
korisnost, ve stvara usko grlo u kojem je napredovanje nemogu e. Sada ste došli
u vrijeme u kojem oni koji sada izvršavaju prijelaz — govorimo o onima koji ne
ispunjavaju ono što su došli ispuniti, onima koji prijelaz izvršavaju u nesre ama
ili ratovima, onima koji, namjerno ili slu ajno, stvaraju svoj vlastiti prijelaz, oni-
ma koji sada žive u drugom podru ju. Duše koje su sada prešle iz nedavnog rata
u Zaljevu i iz nesre a, sada su preba ene u druga, viša evolutivna stanja da bi se
oslobodile te ljutnje i o aja. Zbog toga ne e do i do recikliranja duša koje
planet Zemlju držale u zarobljeništvu.
To se dogodilo zbog bu enja ovje anstva koje je postalo svjesno stvarno
u koju je dospjelo i zbog po etka pronalaženja vlastitog božanstva u sebi. Nije
to radosno?
ovje anstvo se sada, tako er, kre e naprijed prema sve ve em ujedinjenji
prema okon avanju sukoba i agresija — uvjeta u svijetu koji stvaraju situaci
zarobljeništva. To ne zna i da je to trenuta na promjena, ali promjena je z
po ela svoje veliko kretanje prema naprijed. To se pokazuje ujedinjenjem nar
da, koji sada shva aju da je uništenje jednog naroda zapravo uništenje drugil
po etak cjelokupnog uništenja. A tako er, i da uništenje vitalnih elemenata i
vašem planetu Zemlji poga a sve. Vrijeme je da se na emo u velikoj radosti.
Postoje vremena u kojima bi se mogao osjetiti o aj što nema nikakvog n
pretka: ono što je sada neophodno na vašem planetu Zemlji je da svaki pojedi
od vas shvati da vi u sebi imate taj element, tu eliju, taj atom, tu molekulu, t
dio vaše duše koji je dio Stvaranja i cjeline i da vi, u vašem evolutivnom stan
bivanja, sami i u povezanosti s drugima, u ovo vrijeme možete stvoriti energi
kojima e se zaustaviti daljnja razornost.
Jer, u prošlim vremenima, religija je bila ona koja je vodila planet Zemlju
ona je poslužila svojoj svrsi), a sada ste vi, narodi planeta Zemlje, oni koji govor
Zbog toga trebate biti radosni i ne trebate se zbog toga osje ati optere enim
kao što, ini se, neki od vas jesu. Ovo nije savršeno vrijeme, slažemo se, ali o\
je vrijeme veli ine i mi smo zahvalni vama, ljudskim bi ima, koja ste pozitivna -
jer za dovršenje i ispunjenje planeta Zemlje neophodno je da mi budemo zajedr
s vama.
U ovom vremenu mi pronalazimo veliku radost, jer mladost koja u ovo vi
jeme dolazi na planet Zemlju i koja je došla u nedavnoj prošlosti, dolazi s puni
razumijevanjem o tome da služi jednoj svrsi. Onima koji su došli i nisu shvat
svoju svrhu, ona se sada otkriva.
Ve ina ljudi nalazila se na planetu Zemlji u prošlosti, u vremenima u kojin
ste dolazili po vaš nauk: u ovo vrijeme mnogi ljudi došli su da budu korisni pl
netu Zemlji u povezanosti s nama, u služenju. Blagoslivljamo vas zbog tog
Mnogi od vas tako er moraju shvatiti da ste došli s viših cvolutivnih razina (1
nije ispravan izraz, ali mi nemamo jezik kojim bismo to objasnili) drugih civiliz
ija koje djeluju u potpunom me usobnom miru i skladu: i koje su se udružile;
svima koji planet Zemlju dovode do njezinog pravog smjera.
Znajte i ovo: svaki pojedini od vas ljudskih bi a, sadrži esenciju onoga što
nazivate zvijezdom — a to vam ranije nismo otkrili. Postojite u cijeloj vje nost
nastavit ete postojati u cijeloj vje nosti. Ono što je sada neophodno je shvati
to, a važna je i odgovornost koja ide uz to, ali to shva anje mora odisati radoš
a ne strahom ili o ajem. A sada je vrijeme da shvatite da se ne smijete bi evati k?
u inite pogrešku ve da se morate na i onkraj nje i ukloniti i oljuštiti taj oklop
dozvoliti da kroz njega probije ono vaše drugo svjetlo. Tako er morate shvati
da, kad se nalazite u prisutnosti drugih, vi emanirate energiju svjetla koja dodi-
ruje pa zapo inje i njihovo bu enje. A kad stvorite žele bombone (sre u, smijeh
— nakon što se protrese želatina) u Svemiru, onda stvarate veliku energiju i oslo-
ba ate ono što nazivate tamom, a uklanjate i ono što se zabilo u rupe u tami.
Svaki od vas, ljudskih bi a je poput žele bombona (Smijeh). Postoji li žele bom-
bon?
LARK: Žele bomboni, želatina?
TOM: I ona je drhturava? L4RK:
Ona je i vrlo slatka.
TOM: Onda su ljudi poput vas slatki, niste li? Da. Važno je da ovje anstvo shvati
da upravo zbog toga što su stvari takve kakve jesu, to i nije jedini na in na koji
one mogu postojati. Vrijeme je da ovje anstvo shvati da stvari tako stoje, jer
ovje anstvo je, vjerojatno radilo pogreške. Da.
Vrijeme je da ovje anstvo zapo ne shva ati tko je ono, a vrijeme je da ovje an-
stvo shvati da ono ugrožava Svemir, da se dani razaranja, dani izreke »To je
njihova karma«, moraju okon ati, jer u oba ta slu aja to nije odgovoran na in
razmišljanja. U vašim meditacijama morate, tako er, posvetiti vrijeme i po etku
uklanjanja ljudskih nevolja, koje zarobljavaju dušu u jednom nefunkcionalnom
vozilu, shva ate li?
JOHN: Pa, bi li mogao o tome nešto detaljnije re i, molim te? Što je to što zarob-
ljava ljudska bi a?
TOM: Ako se dogodi bitka i netko bude zarobljen u tijelu koje je povrije eno,
onda taj duh-duša postaje vrlo ljut. Onda on ne služi onoj svrsi kojoj želi služiti.
A ako se dogodi zarobljenost u umu putem gutanja hrane, bilo ono namjerno ili
slu ajno, onda taj um ne može ispuniti svoju željenu funkciju, shva ate li? Onda
je ta energija o aja sli na noti koja je isko ila iz ritma, shva ate li? Njoj je onda
potrebna posebna ljubav i energija, pa u svojim meditacijama po nite tako er
uklanjati ono što to uzrokuje. Sada smo vas zbunili?
JOHN: Mislim da govorite o onim ljudima koji su ošte eni, bilo od vlastite ruke ili
se to zbog nekih drugih razloga opisuje kao »karma«. I da se ti problemi moraju
ukloniti tako da ta duša može živjeti svoju svrhu.
TOM: Da. A njima je potrebna pomo da bi uklonili ljutnju, a vi, u vašim medita-
cijama, morate za to na i mjesta i to željeti. Da.
JOHN: Dok smo svi na okupu kao skupina, bi li nam rekao vrstu meditacija koju
biste vi željeli da mi obavljamo zajedno?
TOM: Željeli bismo da svaki dan, u vrijeme koje vi izaberete, budete s nama
osamnaest minuta vašeg vremena, da dovedete do okon anja sukoba u Polumje-
secu, uklanjanja uništenja okoliša, posebno u Mjesecu; i ubrzanja povratka u
stanje blagostanja, shva ate li?
 A, uklju it ete i namjeru dopuštanja svakom narodu i svakoj skupini duša-
entiteta, da im se omogu i da budu oni koji jesu, a da ih ne nadvlada narod koji
njima želi upravljati. Tada e mir uistinu po eti dolaziti na vaš planet Zemlju, a
ona e po eti bivati rajem za koji je i stvorena. Da.
Premda su u ovoj knjizi spomenute i druge meditacije, na primjer one za
ekologiju ovog planeta, u vrijeme krize u Zaljevu, Lark je postavio sljede e pita-
nje:
LARK: Možeš li nam dati neke pojedinosti o tome kako da riješimo ekološku tra-
gediju našim meditacijama: što trebamo vizualizirati?
TOM: Vizualizirajte da sav eksplozivan dim bude brzo uništen. Na primjer: vi-
zualizirat ete iznenadno gašenje. A zamislite i odstranjenje svega što zaga uje
zemlju i vodu, jer ovje anstvo, u svojem višem aspektu, ima sposobnost stvoriti
sve što je neophodno za brzo uklanjanje zaga iva a.
Kao što smo rekli u prošlosti i kao što emo nastaviti govoriti sve dok se
ovje anstvo ne probudi: Važno je da ovje anstvo shvati svoju odgovornost.
Vrijeme je da se ove informacije i znanje objave. Jer ovje anstvo, u svim aspek-
tima svog vjerskog života — koji ga nije opskrbio razumijevanjem — traga za
elementima svojih po etaka i svoje svrhe. Iznošenjem, dakle, ovih informacija,
zapo injete otvarati vrata napredovanju.
 17

Spre avanje katastrofe

U ovom poglavlju, naglasak je na tome da trebamo spoznati našu situaciju na

ovom planetu i onda preuzeti potpunu individualnu odgovornost za ishod.
Razgovori koji se ti u Zaljevskog rata i njegovih u inaka još uvijek su važni, jer nam
Tom pokazuje tehnike meditacije i prikazuje upotrebu misli za dobro ili zlo.

TOM: Shva ate li da ako do bu enja do e u njegovo vlastito vrijeme, do i e do

potpunog uništenja, a ako do njega do e ubrzano, onda se svijet može spasiti?
Oni medu vama koji su vizualizirali ubrzanje time su ga i zapo eli. Ono što
morate cjelovito i potpuno razumjeti je vaša mo . Kad negirate vašu mo i vašu
sposobnost za uvo enje promjene, onda negirate Svemir i vas same — a negirate
i nas. Ono što je, dakle, zapo elo (ovo je bilo 1989. godine) je posve enost zapo-
imanju procesa, to je, dakle, poput velikog topa koji ispucava svoj mlaz (sic) i
koji se kre e velikom brzinom. Mi ne želimo da on suviše brzo padne na Zemlju,
shva ate li? Ali, on se i dalje mora kretati. A znajte i da sada ima više fanatizma,
ali da se on polako raspršuje. Da.
]OHN: Je li stvar u tome da fanatizam mora iza i, da se mora pro istiti, da ga se
ne bi moglo ugušiti, da on mora biti oslobo en?
TOM: Najvažnije je da fanatizam bude oslobo en, jer, kad ga se guši, on postaje
nasilniji. Da.
IRENE: Ali nije li, tako er istina, da kako se mi kre emo naprijed, oni koji se pro-
tive,,.?
TOM:... kre u se naprijed prema vama, da.
IRENE: I oni pokušavaju u initi sve što mogu da održe ravnotežu na svojoj strani.
Fanatizam je jedino oru e kojim se oni koriste.
TOM: To je to no.
JOHN: Što se ti e protivnika i pravila kojima se oni upravljaju u svojem ponaša-
nju, ini mi se da je to gotovo pa jedan sporazum: da, ako se mi možemo
ujediniti i imati pred sobom jasnu svrhu usmjerenu prema pozitivnom, energija
tog ujedi-
njenfa može donijeti rezultate, a to je nešto emu protivnici moraju iskazati Što-
vanje. Je lito...?
TOM: To je to no.
JOHN: Dobro. To mi pomaže u razumijevanju.
TOM: A trebate zapamtiti i da protivnici mogu svaku od vaših jakih strana upo-
trijebiti protiv vas. Stoga je važno biti na isto sa samim sobom. Na primjer: ako
postoji problem s egom, potpuno je dozvoljeno re i, »To je problem«. Upravo je
njegovo potiskivanje ono što stvara grešku. Kad do ete do shva anja o tome tko
ste vi zapravo, u vama e se dogoditi uzdizanje. Ako se, me utim, u tom uznoše-
nju po nete bojati da ete ispasti glupi u o ima drugih, onda ete poništiti radost
u odre ivanju onoga tko ste vi zaista. To je na in na koji protivnici mogu iskori-
stiti vašu snagu. Prihvatite, stoga, da je razumljivo biti radostan kad do ete do
samog sebe, sa sobom se identificirate i onda e osje aji gluposti nestati. Ne tro-
šite svoje vrijeme brinu i se o tome ho e li to netko smatrati pogrešnim. Ako
ispravno sudjelujete u svom životu, ne ete biti smatrani pogrešnima. Shva ate li?
JOHN: Da. Hvala ti. Sada, u ovo vrijeme (1985.), osje amo da na Zemlji postoji
negativna reakcija, ali i pozitivno kretanje. Kakva je tvoja procjena?
TOM: Kad postoji kretanje prema naprijed, sve što je postojalo, želi ostati onak-
vim kakvo je bilo. To je jedan element unutar jednog dijela ljudske vrste, strah
od nepoznavanja budu nosti, a tako er i nevoljkosti da se odustane od onoga što
je poznato. Zbog toga imate taj aspekt negativiteta. Vi tako er imate aspekt ne-
gativnog od onih koji, kad su na vlasti, žele održati kontrolu i manipulaciju nad
drugima na planetu Zemlji. Prema našem osje aju, me utim, mi vidimo da je to
tek ostatak koji se samo ini vrstim. Znajte ovo, da kad njegov život postane
ugrožen, taj ostatak održava stisak.

Sada dolaze na red neka pitanja povezana s poboljšanjem našeg razumijevanja

ekološke ravnoteže na Zemlji.

JOHN: Nije li mogu e da mi stvorimo dovoljno energije na ovom planetu za upo-

trebu opreme koja nam je potrebna, bez upotrebe potencijalno razornih stvari
poput nuklearne energije? Ho u re i, ne postoje li prirodni izvori energije koje
možemo upotrijebiti za izvršenje tog posla?
TOM: Ovaj planet proždire sebe.
JOHN: To ne shva am, što si to no time htio re i?
TOM: Narodi na vašem planetu proždiru ga iscrpljuju i njegove resurse.
JOHN: Ali, ako se okrenemo suncu i vjetru, oni su...
TOM: Vaše sunce je izvor nuklearne energije.
JOHN: Ono s ime se ja, zapravo, susre em je prili no jak pokret za uništenje
nuklearnih elektrana u raznim zemljama i pitam se, vidite li vi neku posebnu
opasnost od nuklearnih elektrana? Mislim na stvari poput nesre e na otoku Three
Mile i sli ne stvari.
TOM: Objasnit emo: ako vi stvorite energiju s prirodnim izvorom, to je najbolja
opcija za spašavanje resursa. Ali, postoje na ini i sredstva pomo u kojih nuklear-
na energija može i koristiti ovje anstvu. Veliku opasnost predstavlja samo uvo-
enje razorne naravi te energije. Postoje sredstva i metode njezinog korištenja
bez uništenja, te uz sigurno uvanje i pro iš avanje otpada, da. Sve izumljene
stvari, sve stvari koje postoje imaju vrijednost ako se ispravno primjenjuju i prei-
na uju.
MIKI.-Kako bi se mogao riješiti problem nuklearnog otpada?
TOM: Pitat emo Alteu... On se tako er može iskoristiti kao izvor i oblik energi-
je. Stvar je samo u tome što vaše znanstvene zajednice nisu pokušale izna i taj
na in, osim što otpad izoliraju i spaljuju. On je objekt jakosti topline i on bi se,
kona no, mogao preobraziti i pro istiti, ako imate volju stvoriti tehnologiju za
tako nešto. Vi shva ate da u automobilima postoji krug koji je zatvoren, koji
pro iš ava zaga enje?
ANDREW: Kataliti ki pretvara i? Da.
TOM: Sli an tip situacije...
ANDREW:... može se razviti.
TOM: Njime bi se snizila proizvodnja energije, ali ona ne bi zaga ivala.
LAN: Jedan od klju nih problema u prošlosti bila je tehnologija za ovaj planet.
Predvi ate li kao nužan prijenos tehnologije iz vaših podru ja u naša, ili je to
nešto što mi možemo sami stvoriti sada, u ovo vrijeme (1991.), na ovom planetu ?
TOM: Važno je da na vašem planetu do e do stvaranja. Važno je tako er shvatiti
da e oni koji e u to biti uklju eni biti prosvijetljeni, kao što je bio Edison, izrav-
nim napajanjem nadahnu em, shva ate li?
IAN: Da, to je vrlo jasno.
TOM: Željeli bismo vas zamoliti da i dalje održavate svoje zanimanje i kretanje
prema naprijed. Ovaj je planet ovje anstvo iskvarilo, zbog toga je važno da o-
vje anstvo ukloni tu iskvarenost. A kažemo i ovo: da vas ne bismo izvla ili, iz-
vla ili...
ISRAEL:... da nas ne biste izvla ili...
TOM:... da, ako bi bilo krajnje nužno, došlo bi do intervencije, ali onda, vidite,
ovje anstvo bi se još uvijek moglo vratiti barbarizmu, jer oni bi, onda, mogli re i
»Radit emo onako kako mi želimo i opet emo biti spašeni«. Shva ate li?
LAN: Da,
TOM: Nije dobro dati sve odgovore, zar ne?
MlKl:Jednom si govorio o tome kako je vodik energetski oblik za budu nost. Po-
stoji osoba koja kaže da je izumila vodikov stroj, koji troši vrlo malo energije —
kisik i vodik razdvajaju se za spaljivanje, stvaraju i uglavnom vodu kao ispust. Je
li to mogu e? Je li to taj na in za budu nost, ili bi bilo bolje koristiti solarnu
energiju za stvaranje energije?
TOM: Od koristi je upotreba svih prirodnih elemenata koji ne zaga uju, a kori-
sna je i upotreba sun evih zraka. Jedna metoda može funkcionirati u nekim po-
dru jima, druga u drugim. Obje imaju dobre izglede. Vi shva ate da postoje
mnogi na planetu Zemlji koji napreduju u tim smjerovima, i da e oni izumitelji
kojima džepovi nisu napunjeni vrsto uvanim interesima i kojima je na srcu
budu e napredovanje planeta Zemlje, biti oni koji e imati uspjeha — drugi e
kona no propasti. Kad budete imali sredstva razvijene komunikacije za poticanje
napredovanja — da ne zaga ujete i uništavate resurse na Zemlji, ili da ne slamate
Zemlju — onda emo svakog pojedina no od vas zamoliti da preuzme odgovor-
nost da to prenese.
IAN: Ho u li ispravno re i ako ustvrdim da bi klju za gotovo beskona an izvor
energije bila magnetska energija?
TOM: To je apsolutno to no, da.
LAN.- Velika je zagonetka ako imamo stalni magnet, jer tu onda postoji stalna sila
koja se nikad ne smanjuje.
TOM: Vi znate da je to ona sila koja se nalazi u pozadini prijevoza vozila iz drugih
podru ja? Ona stvara oblik koji nalikuje na antigravitaciju.
JOHN: uo sam da su, protivno našem mišljenju, znanje i shva anje gravitacije
kojima mi trenuta no raspolažemo vrlo oskudni i da emo, kad budemo shvatili
gravitaciju, mo i shvatiti i mnogo toga drugoga.
TOM: To je to no, kao što smo vam ve objasnili, kad spojite dvanaest, to pred-
stavlja etiri trokuta — nije li tako? i kad upotrijebite njihova elektromagnetska
polja (vi znate da ljudska bi a imaju to energetsko polje?) i istkate baldahin, onda
je to energija koja okružuje svaku pojedinu osobu. Zbog toga je to zdravo za vas.
Gravitacija vas drži na zemlji i oni koji na Zemlji sura uju s nama i koji shva aju
snagu te energije, mogu prouzro iti promjenu odašiljanjem molitava i meditaci-
ja. Jer, um je energetsko polje koje je tako er jedno vozilo. Doživjeli biste ga kao
živu e, vrte e, vijugaju e polje. Budu i da svatko shva a i zaista »zna« ovo, vi
onda, možete istkati baldahin sli an razumijevanju gravitacijskog polja. Radi se
samo o pomaku u vašem umovanju.
SUŠAN: Je li piramida nešto što je korisno za stvaranje energije?
TOM: Energija piramida još uvijek nije otkrila svoje tajne. Rade i zajedno, ljudi
ih mogu otkriti.
JOHN: Tom, ini se da smo mi, ljudska bi a, fiksirani na velike koli ine sile, a ini
se da budu nost po iva na slabim energetskim poljima, ima li to nekakvog smi-
sla?
TOM: Istan anim, da. Znanstveno podru je sada po inje shva ati istan anu ener-
giju u obliku u kojem se ona može koristiti za planet Zemlju i ovje anstvo. Oni,
tako er, po inju shva ati me usobnu spojenost i povezanost svega s jednim je-
dinstvom. Da.
IAN: Da bismo, dakle, proizveli energiju — sada se za to koristimo surovom sna-
gom — mogu, me utim, postojati na ini korištenja rezonancija i poja anja na
vrlo profinjenoj razini?
TOM: To je to no, da.
MlKhJe li neophodno upotrijebiti velike koli ine energije da bi se razdvojio vodik
od kisika, ili ih mogu razdvojiti istan ana magnetska polja?
TOM: Što profinjenija i istan anija, to korisnija. Vi imate dovoljno energetskih
oblika uništenja na vašem planetu, zar ne? Molimo vas da tako er zapamtite, da
su radost i smijeh tako er profinjene energije koje donose promjenu na planet
Zemlju.

Još jednom, kinesko-tibetanski sukob ona je nit koja se provla i kroz doga aje,
podvla e i ono što je Tom ve rekao...

IRENE: Sto se doga a izme u Kineza i Tibetanaca? Koliko je važno da se taj geno-
cid zaustavi, jer kako se vlade kre u prema osiguravanju ravnoteže s obzirom na
ekologiju Zemlje (a tome se približavamo, premda to, ni u kom. slu aju, još nije
riješeno), ako bi se Kinezima dozvolilo da zbrišu Tibetance s lica zemlje, to bi
stvorilo neravnotežu koja se nikad ne bi mogla ponovno ispraviti. Nije li tako?
TOM: To je to no. Ono što je izuzetno važno je da ljudska bi a na Zemlji moraju
postati svjesna genocidnih namjera nekih vlada na planetu Zemlji, a ono što je,
osim toga, važno je da vi imate legitimnu strukturu putem koje ljude možete
u initi svjesnima, tako da se ne dogodi nikakvo cenzuriranje tih informacija,
shva ate li to?
IRENE: Da, apsolutno.
TOM: Kad dozvolite istrebljenje putem namjerne likvidacije, kao što je slu aj s
istrebljenjem ptica ili životinja, to je nešto što se nikad ne može nadomjestiti. 1,
onda, taj dio matrice nedostaje. Onda se tu mogu useliti druge snage,
IRENE: O tome nikad nisam razmišljala. Znala sam da, ako se stvori neravnoteža,
ona se nikad ne može u potpunosti ispraviti, ali nisam to shva ala tako ozbiljno
kao vi, utoliko da, ako se jedan element ukloni iz matrice, to omogu uje drugim
silama da se umetnu i ispune taj njezin dio, to je ono o emu govoriš, zar ne?
TOM: Upravo.
IRENE: U pitanju je, dakle, nešto više od pukog nestajanja, time se, zapravo, ome
gu uje protivnoj snazi da zauzme ve e, snažnije mjesto...
TOM: To je to no.

Onda je uslijedilo još nešto naputaka za meditaciju:

U zemlji Sjedinjenih Ameri kih Država, postoji mnogo latica ovje anstva, a on
što je izuzetno važno je da ljudi te zemlje sada moraju po eti shva ati da oni n
žive u izolaciji na planetu Zemlji. Želimo da proširite svoje meditacije i stvorit
krug s drugim zemljama.

I jedno posebno pitanje koje se ti e mladih na ovom planetu...

JOHN: Postavio bih pitanje o nasilju mladih u ovoj i drugim zemljama. Volio bi:
o tome više saznati. Znam da se oni osje aju otu eno, ali možete li nam o tom
re i nešto više, tako da steknemo dublji uvidf
TOM: Oni su plodovi vijetnamskog rata. To su bili oni koji su poginuli na tom ti
na objema stranama.
JOHN: To je jedna vrlo duboka stvar i zaista bih volio kad bih o tome saznao št<
više. Sto možemo, ako uop e išta, zaista napraviti u svezi s time? Je li to tek proce
koji se sam mora izživjeti?
TOM: Kao što je bilo i s Hitlerovim ratom, i on je prošao. Osim što je u ovor
slu aju nasilja u obuci bilo više i ono je bilo druga ije. A mnogi ljudi koji si
poginuli bili su, tako er, ovisnici.

Natrag na mo misli, na njezine negativne i pozitivne aspekte:

TOM: Shvatite ovo: u vašem fizi kom svijetu postoje oni koji žele biti poznati ka<
bogovi, a ta energija bezbožnosti stvara uništenje. Jer, ona razara energije dobro
te.
JOHN: Govoriš li o o ekivanjima i predvi anjima potresa u Kaliforniji koji st
potekli od nekih fizi ara? Je li to ono o emu govoriš?
TOM: To je to no. Kad bi oni samo htjeli shvatiti razornost njihovog straha
njihovog ega, njihove želje. Razmislite o ovome: kad netko stalno po inja samo
skandalozna poništavanja života, zašto se onda pitate otkud potje u potresi? Po:
stoje li u vašem svijetu oni koji stalno stvaraju dobrotu?
JOHN: Nema ih baš puno. Bez ikakvih predvi anja, me utim, uli smo da bi se t
Kalif orniji moglo dogoditi još nekoliko pustošenja. Je li to ozbiljan problem?
TOM: To je vrlo kriti na situacija zbog obima tutnjanja u unutrašnjosti Zemlje,
njezinih pokušaja da se vrati u ravnotežu. Biste li bili spremni meditirati zajedno
s nama za ublažavanje zna ajnog geološkog pritiska?
JOHN: Da, naravno da emo to u initi.
TOM: Potpuno i svi zajedno? ]OHN:
Da.
TOM: Mi vam zahvaljujemo. Moramo vam objasniti nešto o planetu Zemlji, nje-
govim ljudima i energijama spremljenima unutar njega, kao i energijama koje ga
okružuju. Planet Zemlja je sfera — zamislite jednu kuglu gline. Sada nam dopu-
stite da zamislimo da u toj glinenoj kugli postoji unutarnja napuklina, a ima jed-
na i na površinskom podru ju, ali je ona sasušena i stoga vrlo snažna i vrsta.
Ako bi se ra glinena kugla pokrenula po svom putu kao sfera bez ikakvog
bombardiranja, ona bi tako mogla u Svemiru nastaviti do vje nosti. Ali, ako bi se
ona izravno našla na istoj crti s drugim tijelom velike težine koje bi je moglo
oboriti, prouzro iti njezino prevrtanje ili to da ona skrene sa svog normalnog
puta, onda bi ti nedostaci mogli biti smanjeni. Ona, kao cjelina, ima veliku snagu
i ona bi se održala, usprkos malim raspuklinama na površini. Kao dokaz za to,
ako bi na toj glinenoj kugli postojali kukci koji imaju antene, i ako bi te antene
stalno vibrirale energijom negativiteta, onda bi samo takvo vibriranje moglo os-
labiti glinenu kuglu više od bilo kakvog izvanjskog bombardiranja. Mi emo,
sada, pokušati ujedna iti antene kukaca s energijama ovje anstva i to mišlju, jer
misao je vama ono što je kukcima antena.
Sada na vašem planetu Zemlji imate veliki broj ljudi ije antene vibriraju ne-
gativnoš u. Kad se to dogodi, onda je to ja e nego da vibriraju pozitivnoš u, jer,
osim negativne vibracije misli, postoji sustav unutar fizi kog tijela kojim se nad-
bubrežni i endokrini sustav tako er dovode u stanje vibriranja, pa to onda ema-
nira iz tijela i, zauzvrat, ugrožava i slabi bilo koju strukturu. Ono ega se ljudska
bi a boje, to mogu sebi prouzro iti.
Ali, postoje drugi koji marljivo rade, znaju i da je ovaj Svemir, a posebno ova
kugla, odre ena za ispunjenje onoga što je stvoreno za svrhu ovje anstva, pa
putem svog izvora energije, oni mogu poništiti negativno i skinuti pritisak s ku-
gle.
Drugim rije ima, kad se kugla protegne do to ke na kojoj može oslabiti, oni
je, sa svojim antenama pozitivne energije, u vrš uju i vra aju u snagu. Kad se
nalazite u Katiforniji, ili kad samo mislite na nju, pošaljite misao za slabljenje
pritiska unutar raspuklina, ali bez razaranja. Veliko se razaranje uvijek može na
vrijeme sprije iti, ako postoji makar dvanaest onih koji u to vjeruju, da.
Nalazimo se u klju nom vremenu. To se vrijeme sada mora iskoristiti za raz-
voj i stjecanje svijesti kod ljudi na planetu Zemlji. Postoje, tako er, oni koji se
protive promjenama, koji dolaze zakriveni u razli ite krinke i govore na djelot-
voran na in koji stvara zbrku: na in na koji možete razlikovati te i one koji go-
vore istinu je njihova metoda, njihov osobni stil postojanja, njihov motiv za go-
vorenje. Na vašem planetu Zemlji imate mnoge koji e se na i u zbrci, i mnoge
koji e re i da je ono što oni govore istina i da je samo to njihovo istina. Ono što
ovje anstvu mora postati jasno je da postoje oni koji samo izgledaju da govore
istinu, oni koji shva aju nešto malo više od prosje nih ljudskih bi a, a mora se
shvatiti i da postoje oni koji pišu o ljepoti, a žive u pokvarenosti.
Svaki pojedinac u odnosu s drugim pojedincima je svemir u samom sebi.
Važan je motiv isto e duha i srca, za uzdizanje planeta Zemlje i za mlade na
planetu Zemlji.
Mi shva amo da planet Zemlja u svojoj gusto i, u svojoj priljepljenosti za
prošlost i za energije ovje anstva ima u sebi elemente koji ga sputavaju, vežu i
stvaraju podru ja koja je teško osloboditi. Ali, kad vam govorimo o isto i moti-
va i srca, želimo re i, da ne o ekujemo svetost, jer to nije korisno — jer biti
presavršen tako er zna i nalaziti se izvan ravnoteže, jer vi živite u fizi kom svi-
jetu.
Želimo samo re i da vaš motiv treba biti ist zbog poboljšanja ovje anstva.
Da biste, tako er, shvatili odnos samih sebe s drugim ljudskim bi ima, i svrhu
napredovanja u evoluciji, znajte ovo: Zemlja se nalazi u kriti noj situaciji, a mi
znamo da se na njoj nalaze odane duše koje e joj koristiti i dovesti je do uzdiza-
nja i preobrazbe; me utim, u pokušaju da se cjelokupno ovje anstvo pomakne
naprijed, postojati e oni s kojima to ne e biti mogu e. Zbog toga vam kažemo:
nemojte sa sobom nositi svoju krivicu, kad oni za koje biste željeli da shvate
možda i ne shvate — jer krivica je energija koja guši i zaustavlja vašu vlastitu
daljnju evoluciju. Jer, kad im to bude nužno, oni e do i do razumijevanja.
Znajte to, da je za one koji su vam blizu, vaša energija važna. Vašom poniz-
noš u i ljubavlju za njih, oni e se tako er pokrenuti prema naprijed. Ali, mi
govorimo o onima koje susre ete u svakodnevnom životu i koji ne shva aju. To
je prirodna želja da kad ste ispunjeni radoš u i kad znate da u budu nosti dolazi
vrijeme radosti, zbog vaše posve enosti, želite i drugima nametnuti svoju radost
i razumijevanje. Ali, to ne funkcionira. Drugi ljudi moraju odlu iti sami za sebe.
Oni moraju odlu iti, ne iz vaše želje, ve iz svoje vlastite.
Postoje mnogi koji govore o kraju svijeta. U »Harmoni nom sastajanju« koje
se dogodilo u kolovozu 1987. godine, za eo se element koji je ovaj planet pogur-
imo naprijed — kao što biste vi rekli, iz stajanja ste ubacili u brzinu. To je do-
vo enje energije.
Još uvijek postoje mnogi na vašem planetu koji e razmišljati o kraju svijeta,
ali ono što se sada doga a je da ima sve više onih koji po inju shva ati da se
nalaze u pomaku prema promjeni i oni nastavljaju moliti, blagoslivljati i biti ra-
dosni. Vrijeme je velike promjene, vrijeme je napredovanja, i vrijeme je pripre-
me. O itovanje vaše ljubavi, svrhe i energije za planet Zemlju je poput velikog
pove anja koje se širi prema van i dodiruje sve. Ljudska bi a uvijek su gledala u
zvijezde i pitala se odakle one dolaze, tko su one i kako nastaju. Sada je vrijeme
da se iznesu odgovori, da se pruže informacije koje mogu zapo eti stvarati mir u
srcima ljudskih bi a, i pomo u kojih e ona, tako er, shvatiti svoju svrhu. Vi na
Zemlji imate ratove, vjerske nemire, jer se ovje anstvo ne osje a udobno u ulozi
u koju ga je stavila religija. Kad ovje anstvo bude imalo prigodu ugledati bit
istine, taj pomak u svijesti po et e donositi miroljubivi red. Da.
 A znajte i ovo: postoje oni koji su izabrali do i na Zemlju, a koji e, shodno
svojoj službi, spremno prestati postojati, kao i u vrijeme holokausta, poput onih
u Africi. Znajte da se oni ovdje nalaze u službi najvišeg reda, službi koju su sami
izabrali. Jer, oni znaju da ne postoji smrt. Ishod e biti okon anje svih razaranja
planeta Zemlje, ovje anstva. I pojavit e se istinska svrha Zemlje, a i odlu nost
ovje anstva u Svemiru.
JOHN: Osobna odgovornost je, dakle, vrlo važna stvar?
TOM: Da.
JOHN: A što se ti e same preobrazbe, mi je trebamo biti sposobni pokazati, kroz
našu pojedina nu narav?
TOM: I dovesti na vidjelo one pojedince koji se brinu o budu nosti — o nuklear-
nom otpadu, o ozonskom omota u, uništenju šuma — oni e tako er donijeti
preobrazbu.
Preuzimanje osobne odgovornosti — odbiti trgovati materijalom koji je ra-
zoran za budu nost. To je mala stvar, ali krajnje važna. Vas, na vašem planetu,
ima pet milijardi. Svaki pojedini mijenja stvari.
JOHN: Da. Poteško a je u tome da se ovo prikaže na dovoljno jednostavan na in
da ljudi mogu shvatiti. Ako se to radi s milijunima ljudi, onda postaje neopipljivo,
a ja pokušavam do i do ideje kako...
TOM: Mi nismo rekli s milijunima: želimo re i da vi trebate pokazati onim poje-
dincima koji shva aju važnost preuzimanja odgovornosti, i koji je zaista i žele
preuzeti. Primjeri: ako bi postojali oni koji bi željeli ne koristiti materijale koji
uništavaju drve e, onda prona ite metode recikliranja. Postoji mnogo razli itih
na ina.
JOHN- Na kraju bismo, pretpostavljam, trebali sagledati kako e izgledati preo-
braženi svijet. Vi ste ranije rekli da bi to bilo izvan mo i naše mašte.
TOM: Toliko smo puta uli s vašeg planeta da »Ako je sve prekrasno, onda e biti
dosadno«. To nije tako. Jer, u preobrazbi postoji stalna potraga za razumijeva-
njem, u enjem i promjenom. ovje anstvo je zaklju ano u potrebu da se bori.
Kad se shvati da postoji sloboda od oskudice, sloboda vremena ...... zamislite sve
ono što postoji na vašem planetu, a što milijarde nisu još iskusile!
JOHN: Da. Dakle, umjesto da se pokušamo izvu i iz negativnog, mi emo biti
povu eni naprijed prema pozitivnom...
TOM: Upravo tako. Doživjet ete iskustvo radosti bivanja. Ono Što u vašem svi-
jetu nazivate »vrhuncem iskustva« bit e na in života. Samo zapo nite, ostalo e
do i.
Diljem cijelog vašeg planeta imate džepove koji su u neslozi s drugima, u ime
Boga. U vašoj planetarnoj situaciji, mnoga ljudska bi a pripisuju božanske kvali-
tete bi ima iz univerzalnih civilizacija. Vi se sada nalazite u danima pojave duha
koji se nalazio u Nazarencu, kojeg vi nazivate Kristom. Vrlo je važno da se ubrza-
nje te energije dovede u svijest ovje anstva, jer kad do e do rastvaranja, onda e
se i ti džepovi nesloge tako er rastvoriti. Vi se sada nalazite na to ki u kojoj se
njišete naprijed i nazad. Mi želimo da vi sada shvatite ovo: onima koji su se
posvetili preobrazbi na planetu Zemlji, vi imate osobne kušnje, vi imate velika
previranja unutar sebe, vi se katkad pitate bi li se vaše kretanje prema naprijed
moglo održati na svim razinama vašeg bi a, u vašoj svijesti, u vašoj osobnosti i u
vašem poslovnom životu. Još uvijek, kod nekih, postoje poteško e u sva ta tri
podru ja. Ono što je za vas važno je da sagledate da se kre ete prema naprijed i
da izlazite iz toga, i da ste stekli veliku snagu. Te kušnje kroz koje prolazite ne
potje u, dakle, od nas, one su potekle od Drugih, u nadi da ete vi zaboraviti
vašu službu i rast. Ali, ostajanjem na svom putu, i stvaranjem energetskih polja
pomo u meditacije, vi uvi ate rezultate, uvi ate tko ste, shva ate li ono što go-
vorimo?
JOHN: Da, mislim da svi imamo velikih poteško a kad bilo koji od tih u inaka
pripisujemo našim skromnim ljudskim nastojanjima.
TOM; U svakoj od vaših kultura, ono što je važno shvatiti je da je svaki pojedini
od vas cjelovita jedinica, koja sadrži sve ono što je sadržano u Svemiru, i da svaki
pojedini od vas ima sposobnost promjene neophodnih podru ja da bi planet
Zemlju izveo iz tame i stavio je u njezin pravi položaj. Vi, u vašoj kulturi, vjeru-
jete da je skromnost poniznost: vrijeme je da shvatite da je sada dopušteno da
prihvatite sebe.
JOHN: Da. Možeš li nam re i za kakvom vrstom prakti nog rješenja tragamo,
izbjegavaju i sukob na jednoj strani, ali na drugoj, postoje neke velike lekcije koje
se moraju nau iti, i teško je uvidjeti kako se to može ostvariti bez boli i sukoba.
Možeš li nam o tome nešto potanje re i?
TOM: Kad unutar neke skupine po ne rasti fanatizam, on je poput karcinoma, ali
je, zapravo, nadoknada za sumnju u vjerovanju. Zbog toga ljudi moraju prionuti
uz ovo vjerovanje, jer je ono njihov identitet, bilo s Huvidima, ili s Jišmael ani-
ma, ili s Nazarenccm. A, isto je i s Hindusima.
JOHN: Jedini je problem u tome Što su neki ljudi oportunisti i premda iznose svoju
religioznost, oni zapravo, ni u kom slu aju, ne predstavljaju tu religiju.
TOM: Ono što morate razviti u svojim meditacijama je slanje energije preobraz-
be, da svatko shvati svoju ovje nost i svoj identitet. A držite na umu i da protiv-
nici pokušavaju upravljati. Ravnoteža je vrlo krhka, i do i e do sukoba, jer, u
stvarnosti, u ovo vrijeme (kraj 1990. godine), Drugi koriste podru je Polumjese-
ca, hrane i se energijom mo i. Ali, to se ne može održati — to shva ate. U vašem
svijetu postoji izreka da, ako se netko igra vatrom, onda do e do požara, nije li
tako?
JOHN: Da... Pretpostavljam da je glavna briga koju sada imamo briga za taoce u
Iraku. Može li se to riješiti bez gubitka njihovih života, ili kako?
TOM: Pred vama je nekoliko vrlo važnih problema: Imate one koji su nevini, a
imate i biološko oružje, koje je najopasniji problem. Hussein, u svojoj nepromiš-
ljenosti, ne shva a da osloba anjem bioloških zaga iva a uzrokuje to da oni os-
taju u atmosferi, zaga uju i ubijaju ne samo ono na što su naciljani, ve po inju
prožimati planet Zemlju i nastavljaju pogubno djelovati — da to može biti razor-
no za njegov vlastiti narod, kao i za planet Zemlju, jer vjetrovi se vrte oko vašeg
svijeta. Ovaj problem nije samo problem koji postoji izme u Jišmaelaca i pleme-
na Jakobovih, to je svjetski problem, koji svijet nije istinski uvidio.
JOHN: Prije mnogo godina, govorilo se o pristajanju u slu aju nuklearnog rata i da
vi nikad ne biste dopustili da se dogodi nuklearni rat, jer bi u inak razaranja pro-
curio daleko izvan ovog planeta, je li biološko oružje sli no nuklearnom i koje su
implikacije njegove upotrebe?
TOM: Ono što je neophodno je vaša posve enost u meditacijama, tako da se ova
meditativna energija kasnije može upotrijebiti za omatanje, obuzdavanjc i po-
kapanje ove opasnosti. Ono što mi želimo da vi shvatite je da mi ne možemo
dozvoliti to prerano paljenje, jer i ono tako er zaga uje, to shva ate. Zbog toga
se to oružje mora zatvoriti, neutralizirati i pokopati.
JOHN: Pretpostavljam da je tehnologija Altee izravno uklju ena u to, zajedno s
našom tehnologijom, i meditacijama svih ljudi — u cijelom svijetu?
TOM: Da. To održavaju oni koji su posve eni dovo enju kona nog mira na pla-
net Zemlju, ali, kao što smo ve rekli, nas dvanaest je od vitalnog zna enja: jer to
je spajanje, sraš ivanje, zavarivanje kišobrana. Shva ate li?
JOHN.- Da, hvala vam. Drugi problem s kojim se suo avamo je problem okoliša, i
ini se da nam je ostalo tek vrlo malo vremena da, u svezi s time, nešto drama-
ti no promijenimo. Možeš li o tome nešto re i?
TOM: Postiže se napredak. Prvo morate riješiti ovu situaciju kemijskog, prven-
stveno biološkog oružja, i stvoriti svjetski sporazum, sporazum svih strana za
uklanjanje cjelokupnog atomskog naoružanja. Jer, ako se tu pokrene lan ana
reakcija, onda ne trebate brinuti za vrijeme.
JOHN: Kojim podru jima možemo posvetiti posebnu pozornost?
TOM: To je opsežno pitanje. Morate prvo zapo eti sjemenom iz kojeg ni e hra-
na, nije li tako? Mi tražimo od ljudi na planetu Zemlji da meditiraju za dolazak
do rješenja: potreban je tek jedan korak, kao Što ste vidjeli u vrijeme uklanjanja
zidova i rušenja zapreka. To se može riješiti. Zapravo su se energije ljudi pripre-
male mjesecima unaprijed. Znajte da su se u vašim meditacijama mjesecima una-
prijed odvijale pripreme za ovu situaciju (podru je Bliskog istoka).
Morate shvatiti da vi imate stvarala ku volju da stvorite tu situaciju i ono što
bismo mi od vas zatražili je da ne osu ujete nikoga u tom podru ju, bili oni
pripadnici Jišmaelaca, Huvida, Nazarenca ili bilo koga drugoga, shva ate li? Jer
u vašoj energiji mo i, vi možete i uneravnotežiti tu ravnotežu. Kako se to naziva?
JOHN: Vi govorite o ravnoteži i nepristranosti.
TOM: To je to no. Samo dozvolite vašoj energiji da te e, a to e biti najteže. Sada
emo vidjeti shva ate li doista tko ste!
SVI: (Smijeh)
SUŠAN: Mogu li upitati nešto o atomskoj energiji, da li ju je mogu e omotati,
obuzdati i pokopati — može li se ona pozitivno upotrijebiti?
TOM: Sve što je negativno može se pretvoriti u pozitivno, da.
Došli smo do vremena ozbiljne situacije kao i do vremena u kojem postoji
prigoda za veliku radost (1990.) Vrijeme je da svaki pojedini od vas ukloni ja iz
sebe, da ima velike obzire, u svim podru jima postojanja, za budu nost vašeg
planeta Zemlje, u pripravi za mlada ljudska bi a kojima ovje anstvo sada poda-
ruje život. Jer, vi i oni nosa i ste i budu nosti Zemlje, a zapravo, i Svemira. Mi
bismo vas zamolili da budete u velikoj radosti, da uklonite gluposti, da se preo-
brazbom uzdignete iz usredoto enosti na same sebe, da proširite suosje anje, da
hodate slave i Zemlju i da u potpunosti preuzmete odgovornost za vaš okoliš, da
u vašu svijest uvedete informacije koje.stvaraju budu i boljitak za vaš planet.
Stvorite djelatnu mrežu informacija tako da ih možete prenositi drugima. Ne-
mojte postati fanati ni. inite to s uvjerenjem, ali i s plemenitim suosje anjem.
Ali, najvažnije, oni koji imaju djecu, moraju u toj djeci izgraditi strukturu velike
ljubavi za sva stvorenja, za cjelokupni život na planetu Zemlji.
Mi bismo vas tako er zamolili, za vaš vlastiti boljitak, kao i za boljitak plane-
ta Zemlje, da svakodnevno meditirate da biste pronašli vrijeme i prostor za po-
vezivanje s nama, jer mi smo zaista sposobni, ako se vi povezete s nama, iznova
vas ispuniti energijom. Vi možete sami meditirati osamnaest vaših minuta, ali
bismo vas zamolili da to radite u vrijeme kad vam se ne žuri: to e vam pomo i u
vašem vlastitom kretanju kroz dan, a i koristit e planetu Zemlji. Tijekom vaših
meditacija, mi ne emo govoriti, ali mi smo tu da vas prožmemo našom ljubavlju
i radoš u. Uvijek imajte na umu da dvanaest posve enih ljudi, potpuno i u cjelo-
sti bez ega, koji sjede u tišini, mogu donijeti velike promjene na planet Zemlju.
Ako nije mogu e stvoriti takvu obavezu, mi to shva amo — to ne zna i da
vas manje volimo ili štujemo, ali ako se trebate istinski posvetiti preobrazbi pla-
neta Zemlje, onda je vrijeme da hodate sigurni, radosni i svjesni; da prona ete
kristal unutarnjeg znanja i upu enosti u svakom od vas, to je ono što je neophod-
no. Zapamtite ovo: znanje nije mudrost. Mudrost dolazi iznutra i ne može se
nau iti i osoba koja je mudra, ne kaže da je mudra. Onaj tko je mudar odvaja se,
odmi e, promatra i zna kad treba krenuti naprijed bez izrabljiva kog ega. Naj-
važniji od svega su radost, ljubaznost, suosje anje, najvažnije je imati milosr a,
imati vjeru i prihvatiti da uvijek postoji nada za uzdizanje. Da.
JOHN: Prema mojem shva anju, postoji mnogo duša na ovom planetu koje prola-
ze kroz svoj evolutivni proces i ne nalaze se u službi planeta, dok postoje druge
koje se nalaze u službi koje su neke od njih svjesne, a neke ne. A jednom si tako er
spomenuo da 98% onih koji su izabrali službu ne provodi svoju izabranu službu,
premda mogu služiti i na neki drugi na in. Možeš li re i nešto više o ulozi službe,
budu i da se svi, na neki na in, nalazimo u toj ulozi?
TOM: To je to no, jer od svakih stotinu koji se izaberu vratiti u ovom vremenu
da bi donijeli Kristovu energiju, Mesijinu energiju ovog evolutivnog stanja, tek
dvoje ispunjavaju svoj izbor — jer duše postaju zarobljene u osobnosti svog ega
ili se po nu natjecati sa Svemirom. One posjeduju unutarnje znanje o tome tko
su, a ne shva aju da ovo nije krajnja stvarnost, a to je po etak pogrešnog shva a-
nja vlastite individualnosti. Na planetu Zemlji postoje mnogi koji se nalaze u tom
stanju.
STEVE: Kad sam posljednji put razgovarao s vama, prije nekoliko godina, doga-
ala se kriza (po etak osamdesetih), a sada opet vlada jedna kriza (Zaljevski rat,
1990-1991.), premda je u me uvremenu postojalo razdoblje u kojem se inilo da
svijet postaje miroljubiviji. Istovremeno, naglasak je na pohlepi, kultovima li nosti
i sebi nosti. Je li ljudska vrsta na ovom stupnju sposobna sama savladati pro-
bleme ili je mogu e pretpostaviti da je u sadašnjim okolnostima potrebna neka
vrsta izravne intervencije?
TOM: Ono što sada doživljavate je mahanje repa negativnosti koja zna da je na
kraju puta — donose i kultove i fanatizam. Do intervencije e do i ako budu
postojali bilo kakvi ljudi koji bi pokušali pokrenuti potpuno uništenje okoliša na
planetu Zemlji. Tako er znajte da Zemlju okružuje mnogo onih koje vi nazivate
»svemirskim bi ima« iz nižih civilizacija koji su došli ovdje jer su uništili vlastiti
planetarni sustav i traže drugo mjesto za svoj opstanak. Planet Zemlja mora pre-
živjeti: upravo mu vaša energija pomaže da preživi.
DAVID: Je li prikladno pitati jesu li ta svemirska bi a koja nas sad posje uju prijet-
nja ljudskoj civilizaciji?
TOM: Neka od njih, da. Vije e kaže da moram pojasniti: Oni nisu prijetnja op-
stanku planeta Zemlje, ali ne misle mu sva dobro... Kao što se vi nalazite u stanju
preobrazbe, u takvom se stanju nalaze i druge civilizacije koje nailaze, da.
 VI

ZEMALJSKI POSLOVI
 18

Stvaranje promjene

O vo se poglavlje ti e naše me usobne korisnosti na ovom planetu, a i naših

odnosa — i kako mi s njima postupamo.
Premda zainteresiran za ono što mi možemo u initi da bismo pomogli planetu
i ovje anstvu, Tom nas stalno upozorava da ne postanemo previše gorljivi. »Va-
šem radu ne pomaže ako postanete pregorljivi. Važno je da posjedujete neki oblik
opuštanja ili razonode, poput gledanja vaše televizije ili slušanja glazbe, itanja,
šetanja, posjete dragim prijateljima i razgovora o potpuno razli itim temama. U
vašem je fizi kom svijetu važno da održite ravnotežu. To ne možete u initi, ako se
ne razonodite. Morate se opustiti da biste funkcionirali na višoj razini«.
Premda e se u sljede em poglavlju govoriti o vizualizaciji i uputama za medi-
taciju, ovdje se nalazi jedna prakti na, korisna stvar koju možete u initi da biste
promijenili svijet u kojem živimo. Ako se neke od ovih sugestija za meditaciju budu
kasnije ponavljale, zbog toga se ne ispri avam, to e biti korisno za »površne i-
tatelje«. Meditacija je jedna od najkorisnijih stvari koju svi mogu raditi, kako za
sebe, tako i za planet.
Devetorica su predložila da se obavežemo i sakupimo na osamnaest minuta
kako bismo meditirali za ujedinjenje ovog planeta, a i za pravo na postojanje poje-
dina nih zemalja, a da zatim meditiramo za to da sve te oja ane, ujedinjene zemlje
na cijelom svijetu mudro iskoriste svoju u vrš enost. Oni su naglasili potrebu za
energijom skupine i povezanoš u, uz sinkronizaciju vremena meditacije, i punu
posve enost toj obavezi.
Vrijeme koje se zahtijeva za tih osamnaest minuta, sukladno s to nim vreme-
nom od 21.00 sat u Izraelu (nemojte zaboraviti provjeriti lokalne sezonske promje-
ne vremena!), kao smjernicu treba ujedna iti s:
11.00 sati na Zapadnoj obali Sjedinjenih Ameri kih Država
14.00 sati na Isto noj obali Sjedinjenih Ameri kih Država
19.00 sati na Britanskim otocima.
20.00 sati u Europi
Izabrani dan je nedjelja. Devetorica zahtijevaju da makar jednom mjese no
minimalno dvanaest ljudi bude zajedno. Drugim nedjeljama, ako nije mogu e da
se sakupi dvanaest ljudi, zatražilo bi se okupljanje minimalno troje ljudi.
 Zamoljeni smo da naše ruke i noge, tijekom meditacije, budu raširene i da u
naše meditativno stanje u emo u potpunoj ljubavi, skladu i miru. Ako je za nekoga
potrebno da obavi neke pripreme prije meditacije, bilo da je to u obliku zvuka,
boje, disanja, vježbe ili tišine — neka se to u ini prije po etka.
Tako er, prije po etka, Devetorica su predložila iš enje bojama, koriste i se
to no odre enim bojama — smaragdno zelenom, kraljevski plavom i kraljevski
purpurnom — vizualizirajte kako se ove boje slijevaju na vas, odnose i sve dnevne
nemire i dozvolite da taj mlaz boje ote e u Zemlju u pro iš enju prije po etka vaše
meditacije.
TOM: Svi mi, svaki pojedina no, radimo zajedno u službi. Unutar svakog onog
koji služi postoji intuicija koja je najviša. To je vaša veza s nama. Slušajte glas u
vama. Izravno slijedite sve ono u što ste sigurni. Važno je da narodi na planetu
Zemlji shvate svoju odgovornost za same sebe, za druge, a shodno tome, i za
Svemir.
Važno je da ljudi na planetu Zemlji shvate da smr u ne izbjegavaju odgovor-
nost, da ne postoji smrt. Da, dakle, svaki pokret, svaka misao, svaka rije utje e
na Svemir. Važno je da oni koji žive na planetu Zemlji po nu raditi u skladu,
jedinstvu, ravnoteži i miru jedni s drugima.
Ova knjiga za koju smo zamolili da se napiše za nas pomo i e vam da shva-
tite svrhu svake osobe, i svrhu planeta Zemlje u odnosu na Svemir. Zapamtite
ovo: svi smo mi jedno s vama. Mi smo vi i vi ste mi. Mi postojimo na vašoj
energiji ljubavi.
Shvatite da niste usamljeni otok, da ste dio cjeline — i kad vam to kažem,
aludiram na sve koji su u službi. Oni koji imaju želju biti sami i obavljati službu
prema svojim vlastitim diktatima, unutar sebe, nisu odista u službi. Biti u službi
zna i posvetiti se ljubavi prema Svemiru i ljubavi prema svojim bližnjima. Ta-
ko er je važno zapamtiti da, ako se dovedete u zamku gledanja u sebe, posje-
dovanja potpunog razumijevanja sebe, to je tako er jedan oblik ega. Vrijeme je
da se odloži ja i da se krene naprijed. Mi govorimo svima. To je jedini na in i
jedini oblik u kojem Svemir može evoluirati. Mi nemamo nikakvih primjedbi na
gledanje u sebe ako je ono odista od koristi ljudima, i oni onda mogu u initi
korak naprijed, ali sjediti u krugu i gledati u sebe te stalno pitati »Što je sa
mnom?« i »Vidi što sam u inio«, onda ti ljudi nisu uistinu pripravni za službu.
Kad možete ostaviti po strani pitanje »Sto je sa mnom?« i zapitati se što se može
u initi za boljitak Svemira i imati spremnost ostaviti po strani ego, želje i samo-
sažaljenje, onda e se ono što pokušavate na i unutar sebe pokazati u velikoj
jasno i. Vije e kaže da vam trebam re i ovo: Drugi, ako oni mogu zadržati one
koji imaju želju služiti u uskom krugu i stalno gledati u sebe, onda su oni, zapra-
vo, uspjeli, nisu li?
JOHN: Da. Re eno je u prošlosti da proces promjene i rasta mora imati svoj pri-
rodni i unekoliko spori tijek, a ja to osje am u ovo vrijeme velike promjene.
TOM: Nismo doživjeli vrijeme u kojem su ljudi rekli: sve duše koje su postojale i
koje sada postoje, i one koje se nalaze u duhovnom svijetu koji okružuje ovu
Zemlju, imaju svoje vrijeme. Upravo su njihova sebi nost, njihova ega, njihovo
samosažaijenje, njihove fizi ke želje ono ega se oni odbijaju odre i. One su imale
vremena. U jezgri svojih duša i samog svog bi a, one znaju da su imale vremena.
Njihova ega su ona koja ih spre avaju da se mijenjaju i napreduju. Ako bismo to
dozvoliti, ovaj bi se planet sunovratio u tamu, a sa sobom bi povukao i veliki dio
Svemira. Ovom smo planetu dali više nego dovoljno vremena. Zapravo smo
ovom planetu i onima koji na njemu postoje dali više vremena nego dušama koje
postoje na drugim planetima. Ne možemo dati više vremena. Vrijeme koje smo
dali nije bilo upotrijebljeno na produktivan na in, ve za ponovno hranjenje ega.
Svi ljudi imaju potencijal. Ako uzmete vr ulja i pokušate ga popiti, okus onoga
što pijete nije ugodan, a možete uzeti i vr samog octa, ni njegov okus nije
ugodan, ali ako pomiješate to dvoje i onda popijete, ono što pijete ima profinjen
okus. To je ono što morate shvatiti o onima s kojima radite.
]OHN: Da, hvala ti, to je prekrasno.
TOM: Ono što vam sada objašnjavamo, objašnjavamo vam istinski i iskreno. To
je za sve one koji izjavljuju da rade. Mi želimo da vi shvatite da nije mogu e da
ijedan narod na Zemlji pobjegne od odgovornosti za planet Zemlju, da bi u inio
ono što kaže da mora u initi. Nije mogu e da on bude od bilo kakve pomo i ako
se brine samo za svoje vlastite interese.
Zapamtite sve one koji vam dolaze iz dalekih predjela Zemlje i koji vam kažu
»Ostavio sam sve svoje odgovornosti, želje i sve što sam imao, i svoju majku, oca
i djecu, jer sam došao ovdje raditi za Boga«. Oni griješe, jer ne mogu raditi za
Boga kad nisu prihvatili odgovornost za one koji su im bliski. Oni mogu zaista
misliti da su to u inili. Moglo bi biti istina da je neka osoba posve ena onome za
što on ili ona misli da je posve enost, ali vi se ne udaljavate od onoga za što ste
odgovorni ine i to na na in koji uzrokuje razdor i f i veliku bol nekom drugom,
jer ste onda odgovorni za dušu te osobe.
Želimo vam objasniti stanje u kojem se Zemlja nalazi: vi, zapravo, bolje ra-
zumijete gusto u Zemlje od nas. Mi smo stvorili Zemlju, ali mi nismo postojali
na Zemlji. Oni koji su se mnogo puta utjelovili na Zemlji, imaju ve e razumijeva-
nje slabosti koje su uklju ene u život na Zemlji. Kad ovo kažemo, govorimo o
relativno razvijenim dušama. Pokušavamo vam ne laskati, govorimo istinu o po-
ložaju i odgovornosti razvijenih duša. Ti su ljudi u itelji u službi, jer oni posjeduju
ve e razumijevanje službe od mnogih koji se nalaze u službi.
JOHN: Dva problema koja imamo s temom razvijenih duša su opasan osje aj eli-
tizma koji to može stvoriti kod nekih ljudi uklju enih u ovaj rad i, ako se ta pre-
dožba o razvijenim dušama primjenjuje na lanove naše skupine, neobi nost toga
Što se lanovi skupine moraju svi okupiti u isto vrijeme.
TOM: To nije udno, jer sada je vrijeme za to. Medu vama je u prošlosti postojala
velika patnja. U vašim prethodnim životnim vremenima službe, tako er su po-
stojalc velike pogreške, a ima mnogo onih koji su došli u ovo vrijeme, a koji
tako er sada doživljavaju velike pogreške. Bila je potrebna velika patnja da bi se
stiglo do ove to ke. Vama je bilo potrebno dugo razmatranje da se sporazumite
oko povratka na ovu to ku. Bila je potrebna velika izdržljivost svih vas da osta-
nete u vašim životnim situacijama, da se spojite. A postoje mnogi sli ni vama.
Molimo vas, objasnite onima koji služe na Zemlji da je svaki pojedini od njih
dao sve što je mogu e da bude na planetu Zemlji u ovo ili ono vrijeme. A u vašim
situacijama, budu i da niste svjetski vode, ve patite, o ajni ste, tjeskobni, u tome
se ne razlikujete od obi nih duša. Sve što u ovo vrijeme postoji na Zemlji uvelike
je patilo u prošlosti, premda su se neki, tako er, nalazili u velikoj radosti.
JOHN: Da li bi to zna ilo da bi gotovo svatko na Zemlji imao identitet koji biste
vi imenovali iz prošlosti) identitet koji bi bio prepoznatljiv?
TOM: Ne u ovo vrijeme, jer postoje milijuni i milijuni duša. Oni koji su se sada
okupili i služe su oni koji su se i u prošlosti okupljali da bi podigli evoluciju
planeta. Oni se sada opet okupljaju da bi razvili planet. Vije e kaže da sam stvo-
rio problem u sustavu vjerovanja.
JOHN: Pa, nije problem pružiti dojam da je bilo koja osoba posebnija ili da ima
neku posebniju kozmi ku funkciju od bilo koje druge osobe.
TOM: Svi ljudi imaju veliku kozmi ku funkciju. Važno je da shvatite da svatko
ima odgovornost prema drugome i prema Svemiru. Oni su došli s mnogih drugih
planeta, a i služili su na drugim planetima. Oni se sada nalaze ovdje da bi pomo-
gli planetu Zemlji, ali i zbog privla nosti, gusto e, fizi kog svojstva, oni su postali
zarobljeni na planetu Zemlji. Možda e to spoznati u samima sebi.
JOHN: Shva am da su oni medu nama, koji su se vratili da bi služili na ovaj na in,
donijelu tu odluku prije ovog života. Ono što ne shva am u potpunosti je kako je
došlo do toga da mi budemo zajedno i da radimo zajedno na na in na koji to sada
radimo, a da nemamo nikakvo sje anje na tu odluku. Kako to da smo se svi mi
susreli i po eli raditi zajedno?
TOM: To je bila vaša odluka. Kad biste imali sje anje na to, biste li onda bili u
stanju prenijeti to iskustvo dušama na planetu Zemlji?
JOHN: Vjerojatno ne. ini se da je postojala neka vrsta podsvjesne niti vodilje koja
nas je sastavila, koja je pamtila našu zajedni ku prošlost.
TOM: To je bio vaš izbor. Vi se ovdje ne nalazite slu ajno. Zahvaljuju i vašim
postignu ima, i u onome što ete posti i za pro iš enje planeta Zemlje, ako iza-
berete da se opet rodite na planetu Zemlji, u vašem ete sljede em životu onda
imati sje anje, kao što ga imaju oni koji postoje na drugim razvijenim planetima.
ANDREW: ini se da mi, ljudska bi a na planetu Zemlji, imamo odre enih po-
teško a u pridržavanju naše obaveze, glede unutarnjih odluka koje smo donijeli.
Kako na vas utje e kad netko skon a ne u inivši ono što je rekao da e u initi?
TOM: Mi promatramo mjesto na kojem postojite i izabiremo one za koje mislimo
da su najkorisniji za rad. Oni prihvate obaveze, razmisle u svojim srcima i izgo-
vore da preuzimaju obaveze, ali mi se ne možemo uistinu uplesti kad se obaveze
iznenada ne žele izvršavati. To je problem koji ve tisu ama godina postoji na
ovom planetu.
ANDREW: Da, po injem to shva ati.
TOM: Oni e u initi ono što se ne sukobljuje s njihovim zadovoljstvima.
ANDREW: Toga sam prili no svjestan i mislim da vas to rastužuje jer je to sve na
dobrobit ovje anstva na Zemlji. Ako mi sami ne možemo jedni drugima pomo i,
onda mi se ini da je to vrlo o ajni ka situacija s obzirom na budu nost,
TOM: Mi shva amo zašto vi, ljudska bi a, imate poteško a s obavezama, a shva-
amo i da mi od vas mnogo toga tražimo. Onda, katkad, kad se nešto ne dogodi,
vi shva ate zašto se nije dogodilo, ali drugi ne shva aju. Ljudi od nas o ekuju da
za njih izvodimo uda. Mi možemo u initi samo ovoliko. Nama je potrebna vaša
fizi ka energija i vaši umovi na ovom planetu. To je vrlo važno.
ANDREW: Nadam se da u to prenijeti drugima kad steknem dublje znanje o tome.
TOM: Vi s nama radite mnogo, mnogo godina bez dokaza, i zbog toga smo vam
zauvijek zahvalni.
ANDREW: ini mi se da se nalazim u udnom stanju u kojem nemam snova, ne-
mam vizija, nemam uvida.
TOM: Ti imaš znanje u sebi.
ANDREW: ini mi se da se primi em onome što se naziva vjerom — možda je to
znanje, ali, ipak...
TOM: Znanje je vjera. Neki ljudi imaju veliku želju da nam ugode, ali ako uga a-
nje nama donosi tugu njima, onda to nama ne predstavlja ugodu. A, ako takva
osoba nije u stanju prenijeti jasno u potpunog posve enja, mi za to imamo veliko
razumijevanje, jer mi shva amo narav Zemlje. Rekli smo vam da e postojati
vremena tuge i vremena o aja, ali ona e biti minimalna, ne u ve ini, i ona e
nastupati samo onda kad do e do isušivanja vaše energije od strane onih koji vas
okružuju. Vaša posve enost, ako je istinska, unijet e u vas pjesmu Svemira. Ona
e dovesti do toga da ete hodati u svjetlu ljubavi i da ete hodati u svjetlosti. Ako
bilo tko medu vama ovo ne shvati, onda emo mi zatražiti da sam sa sobom
razjasni svoju službu.
Ako je vaša posve enost jasna do te mjere da vas ispunjava ljubavlju,
radoš u i glazbom Svemira, izricanjem te posve enosti, vi joj pridajete još ve u
snagu, jer e sve one sile koje su složne s vama biti oja ane vašom radoš u i
okružit e vas naj iš om ljubavlju. Ali, ako vam vaša obaveza ne donosi radost
ve tugu i tjeskobu, a ne ugodu ve samo želju da ugodite nama, izgovaranjem
te suzdržanosti ona se rasplinjuje, a oni koji vas vole mogu vam onda dati snagu
da je pro istite
i shvatite. Izricanje u ljubavi daje vam snagu, a daje i nama snagu. Ako ste noj,
ako ne promatrate, onda je bolje ne služiti Svemiru.
Vaša motivacija u svakom trenutku mora biti najviša. Vaša svrha i smjer mo-
raju biti što je to mogu e jasniji u gusto i vašeg svijeta. Vaša velikodušnost, vaša
ljubav, vaše srce, vaša radost u životu moraju se širiti da bi dotaknuli druge. Ne
postoje u itelji, jer svi su u enici. Postoji razmjena koja je dana, i kad date sebe,
bilo da je to vaša fizi ka, mentalna ili osje ajna narav, ako pružite tu energiju da
bi dotakla druge i proširila se do drugih, ono što primate mjeri se stostruko.
To je tajna rasta, tajna širenja: spremnost da se date u potpunosti, bez pita-
nja. Ali, istovremeno znaju i da se ne trebate dati budalama. Vi znate da na pla-
netu Zemlji postoje oni koji nazivate budalama? Oni su tu da bi vidjeli jeste li
spremni dati se budali — to je njihovo stajalište. Svaki onaj tko je svojeglav i tjera
svoj put naprijed, daje se budali.
Moramo vam tako er re i da je gorljivost uzaludna. Kad prenosite ono što
znate i s time postanete agresivni te pokušavate ustrajati na tome da drugi ljudi
trebaju shvatiti i složiti se s vama, vi onda stvarate problem za same sebe. Vi znate
tko ste. Ljudi to esto ne razumiju ili time pokre u svoje strahove. Morate biti
vrlo pažljivi u održavanju ravnoteže, ljubavi i razumijevanja. Vi niste posebni —
premda zapravo jeste, ali to s vas ne uklanja odgovornost niti vam daje neku
posebnu važnost u fizi kom svijetu. Ne postoji na in na koji vi možete pomo i
drugima ako ne shva ate radosti, strahove, tuge, o ajanja, ljubavi i ljutnje ljudi
koji postoje u fizi kom svijetu. Vi, zapravo, trebate savladati te stvari, ali onaj tko
sebe naziva gospodarom bježi od njih: gospodar savladava te stvari postoje i me-
du njima — to je razlika izme u gospodara koji ne tvrdi da je gospodar i onih
koji tvrde da su gospodari.
Ako se uklonite iz fizi kog svijeta, onda nemate iskušenja, nemate ljutnje,
nemate radosti, nemate ljubavi. A micanjem iz svijeta, vi možete lako savladati te
stvari jer ne postoji iskušenje, nema dodira s drugim bi ima. Vi ne možete preni-
jeti vaša uvjerenja ili vaše osje aje drugome: možete samo zasaditi sjeme. A ne
možete druge osu ivati zbog na ina na koji žive: možete im samo pokušati po-
kazati. Ako niste najviši primjer, oni ne e slušati. Budite blagi s ljudima i bacite
sjeme, a mi emo se pobrinuti za ostalo.
Ne postoji nijedna duša na vašem planetu koja se ne može spasiti, ako se
njome istinski bavite, vrsto, zrelo i s ljubavlju. Važno je imati ljubav, a važno je
i dati ljubav i dijeliti ljubav, a tako er je važno shvatiti da vi niste savršeno bi e,
niti je to itko drugi: ali, svaki pojedini od vas ima u sebi kvalitete koje, spojene s
kvalitetama drugih, stvaraju savršeno bi e.

Nakon ovoga, uslijedio je razgovor s gostom koji je zamolio za poduku u njegovom

podu avanju drugih.

Nema u itelja. Ako shvatite to na elo, onda ste mnogo shvatili. Kad se netko
postavi kao u itelj, taj se odvojio. Mi, Vije e devetorice, nismo u itelji. Nazare-
nac nije bio u itelj. Svi smo zajedno u enici u Svemiru, i kad jedan održava raz-
govor s drugim, onda esto u i onaj koji se naziva u iteljom. O tome se radi u
razgovoru.
Druga se rije treba koristiti u vašem jeziku. Da. Želimo re i da ne postoje
u itelji Svemira, shva ate li ? Premda može postojati u itelj za neki glazbeni in-
strument.
Vidite da je sada vrijeme u svemiru planeta Zemlje da ljudi moraju u iti sami
za sebe. Vrijeme podu avanja poput podu avanja religije, ili prenošenja ideja
jedne osobe drugoj, ono što je u ovim vremenima jedino potrebno je vo enje. To
su sve sredstva, metode i mogu nosti razmjene informacija s dalekim krugovima
Zemlje. U prošlim vremenima, vode i u itelji na Zemlji osje ali su da masa o-
vje anstva nije bila sposobna misliti za sebe.
U ovo vrijeme napredovanja Zemlje i ubrzanja koje se poja ava na Zemlji,
ak je i ono što biste vi nazvali »upu enoš u« prevu eno energetskim poljima
koja bude najdublje glasove u nutrini. I shvatite u potpunosti da nema u itelja,
postoje samo promicatelji.

Zatim razgovor koji se ti e osobne vjere,..

ALBERT: Kao krš anin, uznemiren sam utjecajem drugih krš ana koji kritiziraju
nas koji imamo misti niji, meditativniji pristup. Možeš li mi dati neke naputke u
svezi s time?
TOM: Okružite se bijelim svjetlom zaštite, univerzalnom sviješ u koja je Krist,
pitajte za smjer i poduku i, iznad svega ostalog, zapitajte sebe: kakav je moj mo-
tiv? inim li to zbog dobitka, inim li to zbog toga da bih bio uo en, inim li to
da bih se razlikovao, inim li to zbog dobara (novca), inim li to da mogu biti
»netko« u mom svijetu? Ako je na bilo koje od ovih pitanja vaš odgovor da, onda
ste otvoreni za one koji vas mogu zavesti. Ako je vaša motivacija jedino ljubav za
ovje anstvo i donošenje mira na ovaj planet Zemlju, i ako ste u stanju biti s tim
sretni u tišini, ne hvalisati se time, ne govoriti o onim mjestima ili energijama
koje se koriste, onda e do i svako dobro.
MIKI.-Osje am da sam postao duhovno blokiran, a opet imam veliku potrebu pro-
mijeniti svijet. Možeš li mi u svezi s time dati neki savjet?
TOM: Ako se želiš disciplinirati i meditirati minimalno devet minuta svakog da-
na, ali poželjno je osamnaest kad zato postoji mogu nost, da bi prikupio unutar-
nju snagu i vodstvo od svoje duše, sve zapreke na tvom duhovnom putu bit e
uklonjene.
Znajte ovo: svako pojedino ljudsko bi e nalazi se u položaju velike odgovor-
nosti za donošenje promjene u ovje anstvu i svatko od vas zaista mijenja živote
onih s kojima ste u dodiru, premda vi to ne morate znati.
Zbog toga važnost održavanja integralnog ja i poštenje u sebi i s drugima
mora biti najviši prioritet. Važno je znati da svaki od vas u sebi ima kristalizaciju
duha koja ulazi i izlazi iz vaših života i pomalja se na van kao zraka koja dodiruje
i nadahnjuje i onima koji su u dodiru s vama donosi neophodne energije za pro-
mjenu sebe unutra i mijenjanje svojih vlastitih života i života drugih.
Važno je ujediniti um s duhom i osje ajima, ujediniti ih u potpunu cjelinu
bi a. Važno je da svatko od vas bude baterija da bi se to moglo dogoditi i drugim
ljudskim bi ima. Znajte ovo: povremeno baterija jednostavno treba postojati,
shva ate li ?
Ovaj život je najvažniji onaj koji ste izabrali. Oni prošli bili su prošla
iskustva i priprema za ovaj.
Važno je znati da je ono što je prošlo prošlo i da ono što dolazi u budu nosti
ne stvara promjenu u ovom trenutku: upravo je ovaj trenutak u vremenu onaj
koji stvara promjenu. Svaki trenutak je novi po etak. Svaki trenutak treba doživ-
jeti i dotaknuti. Sje anja na te trenutke, kao i sje anja na prošle živote, koriste
vam, a to je i priprema za budu nost. Ali, upravo ste u ovom trenutku oni koji
jeste, oni koji se nalaze u središtu Svemira. Predvi anje budu nosti uzrokuje tje-
skobu. Kad se nalazite u ovom trenutku, budu nost je tek onaj sljede i trenutak.
JOHN: Mislim da je naša relativna bezna ajnost u društvu ono što nam otežava
vjerovanje da obavljamo neku važnu funkciju.
TOM: To je vaša analiza relativne bezna ajnosti. Postolar može imati ve u važ-
nost od vode neke zemlje.
imbenik habanja službe može mu iti svakoga. Sljede i razgovor bavi se up-
ravo tim problemom:
TOM: U širenju vaše energije, u eteri nom dijelu svakog ljudskog bi a, kad se ono
stalno širi davanjem sebe drugima, u unapre ivanju službe i smjera, onda uvijek
ostavljate dio vašeg eteri nog duž svog puta. Ono što je najvažnije je nadok-
na ivanje vašeg eteri nog dijela. Vi u vašem svijetu imate gumu žvakalicu, zar
ne?
DEE: Da. Žvaka u gumu.
TOM: I kad je ona nova i u punom obliku, onda je vi inite elasti nom dodava-
njem vlage. Onda je žva ete. Zatim uklonite sav okus iz nje. Nije li tako?
DEE: To je to no.
TOM: Onda je možete uzeti i rastegnuti i ona e imati rupe. Možete nastaviti
stavljati dijelove tu i dijelove tamo i onda je ne možete opet u potpunosti slijepiti.
A, ona onda ne gubi samo svoj oblik, ona gubi bit onoga što je bila. To se dogodi
kad je previše žva ete, zar ne?
DEE: Da.
TOM: U itelj koji vodi i razvija ne može rastegnuti preko onoga što je rastegnuto,
kad on nema materijal koji e dalje rastezati. Onda je neophodno na initi potpu-
ni prekid. Netko može ograni iti širenje sebe u pomaganju ovje anstvu da raste,
sve dok se opet ne uspostavi zdravlje i ravnoteža. Na taj je na in mogu e izlije iti
se, a opet ostati u službi ovje anstva.
GOST: Jedna od najve ih poteško a u mojem radu je puka fizi ka složenost stvari
s kojima moram izlaziti na kraj: možeš li mi predložiti kako da, uz sav taj pritisak,
iza em na kraj s tim ogromnim, složenostima?
TOM: Unutar sebe imate resurse i energije. Unutar sebe imate um, a oko sebe
imate ljubav koja vas okružuje. Zapo eti razmišljati o velikim komplikacijama u
vašim asovima stresa stvara još više komplikacija. Staviti stvari u pokret, ne po-
kušavati u initi sve ve svaki put u initi jedan korak. Uklonite ja iz sebe, nemojte
misliti o sebi i o svom stresu: odvojite se od sebe, odvojite se od svoje obitelji,
svojih prijatelja i emotivnih veza, odvojite se od svega osje ajnog. Mislite, jer
imate tu sposobnost, da vi vršite službu i l i da predstavljate na pozornici i inite
to svakim svojim korakom. Važno je zapo eti, ne brinuti se oko poteško a. Kad
zapo nete, vidjet ete koji je to veliki izazov za vas i to e vas zaokupiti, to e vam
dati jakost i unutarnju snagu. To e držati vaš um u situaciji stalnog kretanja, ne
nepomi nosti, tako da ete onda mo i jasno razmišljati. Upravo ste vi stvorili
situaciju kakvu ste stvorili, stoga je samo vi možete rastvoriti, jer vi imate tu
sposobnost.
Otkrit ete da ete imati poteško a sa stvarima koje su moralno ispravne,
nemojte se brinuti za ono što e drugi pokušati u initi, ili kakve e pogodnosti iz
vašeg stresa pokušati zadobiti, ali znajte da ste vi postupili moralno ispravno, i
ako oni pokušaju dobiti još više od vas, da bi vas optužili ili da bi pokrili vlastite
gubitke ine i od vas žrtvenog jarca, onda e, zapravo, oni biti prokazani, a to
nije vaša briga.
Jer, ako ste pošteni i moralno ispravni, onda e do i samo istina, a oni koji
vas pokušavaju iskoristiti, poslužiti se vama, bit e u svoje vlastito vrijeme iz-
loženi velikim posljedicama. Da.
Ne postoji nitko tko je bolji od drugoga. Važno je shvatiti da, medu svima
koji postoje na planetu Zemlji, ne postoji nitko tko je zapravo nadmo niji ili
manje jednak. Kad mi to kažemo, mi govorimo o duši. A, ako pogledate u svoju
dušu, otkrit ete da je svaka duša djeli božanstva. Premda u vanjštini, razli iti
ljudi možda i ne izgledaju jednaki, unutar svojih duša oni su uistinu jednaki. Ne
postoji nitko medu vama tko nije jednak — a mi govorimo o osje ajima i uvstvi-
ma. Važno je da se to shvati.
Svi ljudi imaju osje aje i osje aju sve koliko i ostali, ak i ako se ne ini tako.
Problem sa Zemljom nije samo nejednakost crnih ljudi, žutih ljudi, crvenih ljudi
ve i žena svih naroda. Važno je shvatiti da vi ne možete postaviti pravilo. Ni
muškarac ni žena ne mogu postaviti pravilo i re i da »Ovo je na in na koji sve
treba initi«. Mi ne postavljamo ta pravilo: to su u inili oni na Zemlji koji žele
upravljati, manipulirati i koristiti druge. To nije u inio samo muškarac, pripad-
nik ljudskog roda; to su tako er, u nekim skupinama, radile i žene. Mi želimo da
znate da muškarac, bez obzira na svoje porijeklo, ima osje aj koji i žena ima. Vi
ne možete ženu odgurnuti u stranu i re i »Ovo je žena« i muškarca i re i »Ovo je
muškarac«. Jer svaki pojedini od njih je žena i muškarac. To je najve i problem
— sli an problemu sa stavovima ljudi prema ljudima pripadnicima drugih rasa.
Stvar je samo u tome da u ovo vrijeme oboje dosižu istinsko miješanje i zbog toga
smo zatražili da se odvija zajedni ki rad izme u muškaraca i žena. Važno je do-
vesti ego pod kontrolu i shvatiti da su svi drugi jednaki. Sva ljudska bi a imaju
jednako pravo. Mi ne možemo imati ego i podjelu u ovim nadolaze im danima:
mora do i do iš enja unutar onih koji stvaraju otrov za sve. Mora postojati
razumijevanje o tome da u vašim društvima postoji problem, i da on stvara prob-
lem za kozmos.
Ženski rod na planetu Zemlji ima antene koje su osjetljivije na znanje o unu-
tarnjem funkcioniranju ovje anstva. Muške antene gledaju površinu, ne
uvijek i unutarnju stvarnost.
IRENE: Da. Sto se toga ti e, projekt na kojem radim povezan je sa ženskom sek-
sualnoš u i pitanjem do kuda smo u posljednjih trideset godina došli s obzirom na
na in na koji su se ljudska bi a po ela ili nisu po ela baviti ovim iskvarenim
podru jem svojih života. Ima li nešto što mi možeš re i, a što bi mi u ovome
moglo pomo i i misliš li uop e da je to važno?
TOM; To je važno, ali to je i ono što vi nazivate Pandorinom kutijom. Jer, ako se
time ne upravlja s velikom osjetljivoš u, to može biti krivo protuma eno. Ali,
najvažnije je iznijeti ono što je od žene bilo sklonjeno i u njoj gušeno: istinsko
znanje o tome da je u prošlosti sva mo dolazila od žena — a sada, posljednjih
godina, ta informacija i znanje pojavljuju se iz okrilja ženskog roda.
Katkad su se one koristile svojom sposobnoš u da upravljaju muškim dije-
lom ovje anstva, a muškarci su na to reagirali — a sada je vrijeme da se ukloni
sjenka iskvarenosti u korištenju ženske mo i, da se iznese isto a te mo i u njezi-
nom istinskom obliku, u svezi sa stvaranjem i povratkom izvoru. To za vas stvara
komplikaciju, ali uz osje ajnost i suptilnost vi to znanje možete iznijeti onima
koji e shvatiti, a ono e im donijeti plodove i osloboditi jednu drugu slobodu
unutar njih samih, koja, onda, tako er zapo inje ubrzanje u svijetu. To ispu-
njavanje seksualnosti stvorilo je okove za cijelo ovje anstvo. Sada je vrijeme
razumijevanja i osloba anja od tih okova, bez iskvarenosti.
IRENE: Ono što se u modernim vremenima dogodilo je da smo prešli iz razdoblja
tajnovitosti i kontrole seksualnog ina, koji se obavljao u mraku, preko razuzdane
seksualnosti šezdesetih i sedamdesetih godina do relativne apstinencije u osamde-
setim godinama, jer, ini se, ovje anstvo nije odlu ilo priznati bilo kakav uvid u
to podru je.
TOM: To je to no, a važno je da se seksualnost sada shvati. Shvatite ovo: seksual-
nu pošast nisu stvorile samo pogreške u znanosti: nju je tako er stvorila svijest
ovje anstva da bi razbila svoj uobi ajeni obrazac, tako da ga može podvrgnuti
pregledu. Me utim, kao i u ve ini slu ajeva u vašem svijetu, sve je to otišlo pre-
daleko.
IRENE: Postoji i pri a o osje ajima, ali i pri a o razumijevanju tih osje aja.
TOM: Važno je to shvatiti, jer su upravo osje aji oni koji u vašem zarobljeništvu
predstavljaju najviši povratak Izvoru. To je veza koja se dosiže prilikom dostiza-
nja cjelovitosti, osje aja jednosti s drugim, i jedinstva sa stvaranjem. To je ono što
pokre e muškarca koji traži onu drugu stranu bi a, ženu, da ostvari svoj povra-
tak stvaranju — ali, zbog nerazumijevanja i zloupotrebe, taj se povratak rijetko
ostvaruje. Shva ate li?
IRENE: To je briljantno. Ali, koji je pokreta žene?
TOM: Pokreta žene je da da mo za stvaranje, a samo kad je žena prožeta mu-
škom kataliti kom energijom oblikuje se stvaranje. Vidite, ta seksualnost koja
stvara ubrzanje u ženi je, na podsvjesnoj razini, ljutnja na muško stanovništvo
zbog zarobljeništva u koje je ono zatvorilo ženu — jer, u svom podsvjesnom,
muškarci su znali da svi potje u od žene. Žena je sada postala svjesna snage svog
bi a. Ta se ljutnja pojavila kroz promiskuitet, da bi se muškarcima reklo: »Vi
ne ete kontrolirati moj najvažniji element, umjesto toga u ga ja zloupotreblja-
vati«, a ne kroz obavezu prema samokontroli. To je poput bacanja rukavice u
lice, jer je muškarac bio taj koji je u prošlosti vršio tu zloupotrebu. Onda je unutar
zajednice umova ova muška zloupotreba ubrzano izbjegla kontroli i uništenje
planeta Zemlje bio je logi an ishod. To je pokrenulo unutarnju tendenciju prema
vlastitom uništavanju. ovje anstvo je, kroz prisilnu apstinenciju i strah, samo
prouzro ilo slom u seksualnim odnosima, da bi zaustavilo svoje ograni avanje i
kvarenje seksualnosti. Sada je vrijeme da seksualnost bude iznijeta u svom istin-
skom razumijevanju, i da se ovje anstvo vrati zdravom shva anju svoje poveza-
nosti sa stvaranjem. I vrijeme je povratka svjetlu u trenucima spajanja, da biste se
pomladili.
IRENE: To je tako er po etak priznavanja da je Zemlja raj?
TOM: Samo se na vašem planetu Zemlji ovo ujedinjenje zaista doga a. To je
krajnje jedinstvo. Da.
GOST.- Želim postaviti pitanje o jednoj izjavi koju si dao 1988. godine, da »u
prošlosti, sva je mo dolazila od žena«. Da li bi nam sada mogao o tome nešto
potanje re i, kao i kako je došlo do te promjene u prošlosti, tako da su žene izgu-
bile svoju mo ?
TOM: Nije bilo: »Sva mo dolazila je od žene« ve »Sva mo dolazi od žene«. Ona
nije izgubljena: ona je bila oduzeta, da bi se njome upravljalo. Muškarac je shva-
ao da je to mo i upravljaju i njome na razini nagona, vjerovao je da on sada
kontrolira tu mo . Zbog toga, tako er, muškarci okrutnoš u, udaranjem žena,
fizi kim ili mentalnim, mogu pokušati uništiti tu mo , a da ne shvate da muška-
rac i žena, me usobno zamjenjivi, mogu biti dva stupa koja drže svijet.
Tako er shva ate da se dogodila snažna reakcija od strane žena, a sada se
cijela ta stvar polako vra a u ravnotežu. Tako er, ono što muškarcima nije bilo
dozvoljeno bila je identifikacija ženske energije koja postoji u muškarcima, kao
što odre eni postotak muškarca postoji unutar žene. Tek kad bude došlo do
potpunog shva anja jednakosti, svijet e se zapo eti razvijati prema svom pra-
vom mjestu. U ovim vremenima, u onim zemljama koje nisu razvijene — premda
vi možda mislite da jesu — kad se u tim zemljama stavlja manji naglasak na žen-
sko dijete ili mu se posveti manje ljubavi, ili ga se ubije ili kad se i dalje dozvoljava
dušama koje okružuju planet Zemlju da na nju dolaze samo u muškim vozilima,
onda se mi pitamo koliko su te zemlje razvijene?
Vi uvi ate da je to jednako, mo je žena, žensko, i tu mo mora upotrijebiti
muškarac. A muškarac treba biti onaj kojeg e u svojem napredovanju koristiti
žena. To je partnerstvo. Vjerujete li da e ovje anstvo to shvatiti?
GOST: Tijekom vremena ho e — neki pripadnici ovje anstva po inju shva ati,
ali e ipak za to biti potrebno još neko vrijeme.
TOM: Teško je ukloniti ukorijenjenje ideje, nije li? Jer, one stvaraju crve u moz-
gu, oni se u njemu gnijezde, stvaraju jajašca i potomstvo, da? Zbog toga su to
ljudi crvljivih misli, da!
SVI: (Smijeh)
GOST: Da li se, u slu aju muškar eva upravljanja ženom, na strani žena i na strani
žene unutar muškarca dogodio neki propust ili neka pogreška koja je prouzro ila
ovu situaciju, koja je mogla biti prouzro ena i na neki drugi na in*
TOM: U mnogim i mnogim plemenima postojalo je razumijevanje te mo i. Zbog
toga je u po etku bila prihva ena jednakost. Onda su postojali oni koji su regre-
dirali do genetski životinjskog stanja. To nije bilo povezano s onim što vi naziva-
te »greškom«. To je bilo povezano s pot injavanjem jednog od strane drugog. To
je, tako er, povezano sa shva anjem da žena iz vrste proizvodi poboljšanje vrste
— vi znate da u tim ranim vremenima nije postojalo shva anje o tome da je
muška energija potrebna za proizvodnju unapre enja vrste. Zbog toga je to po-
stala pogrešno ukorijenjena ideja. Huvidi su to shvatili, jer oni znaju da je to bio
kona an ishod.
GOST- Možemo li pojasniti sljede e: to je postalo ukorijenjeno zbog neznanja o
procesu reprodukcije?
TOM: Ne u po etku, ali kad se dogodila raspršenost i preseljenje u druga po-
dru ja, a budu i je bio izgubljen me usobni dodir, onda se sve vratilo u životi-
njsko stanje.
GOST: Ni medu ženama nije postojala intuicija ili osje aj o reproduktivnom pro-
cesu?
TOM: One su znale odakle to dolazi, ali zar da to kažu svojim poglavicama?
Postojalo je to znanje.
GOST: Je li to znanje, stoga, bilo gušeno?
TOM: To je to no. One su tako er bile impresionirane idejom, upravo podložne
ideji, da nemaju nikakvu vrijednost osim pomaganja u produktivnosti muškara-
ca. Shva ate li koliko je duša otišlo zbog toga što su bile žene i pokušalo se opet
i opet reciklirati?
GOST: Ne, nisam znao da je to bila vrlo važna pojava.
TOM: To jc još uvijek vrlo važna pojava, nije li?
JOHN: U Kini?
TOM: Da. A i u zemlji sedam bogova.
GOST: Koja je to zemlja?
TOM: Indija.

Bilo je i govora o ulozi mladih:

JOHN: Imal li poruku za svjesne mlade ljude današnjice, koji upravo odrastaju?
TOM: Vi sada dovršavate funkcije i lekcije djece i po injete odre ivati tko ste. Mi
bismo željeli da znate ovo: vi niste vaša osobnost, vi ste, istinski, bit cijelog sve-
mira. Zbog toga pred vas postavljamo zahtjev za budu nost, da vi preuzmete
potpunu i cjelovitu odgovornost za sebe, planet Zemlju i kozmos.
Kad ste bili djeca, igrali ste se dje jih igara. Sada ste ušli u svijet stvarnoga. To
zna i da znate tko ste i to ne ete okaljati dopuštaju i sebi dje je igre. Ušli ste u
novu fazu. Zakora ili ste preko praga u vremenu osloba anja uskog grla na pla-
netu Zemlji. Zapo eli ste ulaziti u komore posve enih. Zapo eli ste odre ivati
svoj izvor i ako istinski o tome razmislite, znate da možete pomaknuti planinu,
podi i planet Zemlju i osloboditi sebe od priljepljenosti za svoje ja.
Uvijek znajte da ste voljeni i kro ite sa znanjem o toj ljubavi i sa znanjem o
onome tko ste. Radite u zajedništvu i ljubavi jedni s drugima, kao što i mi radimo
s vama. Mi smo vam u prošlosti rekli, vi samo trebate pitati. Ostavite, dakle,
dje ji ponos i pitajte ono što želite, iskreno i radosno i uklonite osobnost koja
kaže: »moramo se žrtvovati«.
Žrtve prošlosti više ne postoje. One nisu potrebne, mi ih ne želimo. Mi samo
želimo radost za vas i za Zemlju. Mi smo s vama u osloba anju od okova: sada,
u ovom trenutku, tako er vas osloba amo. Oslobodite se sada u potpunosti,
cjelovito — prihvatite injenicu o tome tko ste i krenite radosno naprijed. Mi
vam zahvaljujemo, mi smo vrlo radosni i volimo vas. Vi ste naše o itovanje na
Zemlji: držite to u središtu svog bi a i predstavljajte nas onako kako mi predstav-
ljamo vas. Mi vam dajemo ljubav, mi vam donosimo mir. Mi smo uvijek s vama.
DEE: Voljela bih postaviti pitanje o približavanju mladima: kako bi se to moglo
najbolje u initi, pojedina no, u malini skupinama, u velikim skupinama, pomo-
u poduke, pomo u igre?
TOM: Ono što je važno je povjerenje, a važno je i ne podcjenjivati njihovu spo-
sobnost razumijevanja. Na ovom planetu, u ovo vrijeme, postoje duše koje su
sada mlade, a koje su došle da bi planet Zemlju povele u budu nost — to je,
zapravo, slavna budu nost za cjelokupno Stvaranje. One su došle u vjeri, ali po-
stoje neki koji se nalaze u velikoj zbrci, jer se osje aju nesigurnima. Ono što je
važno je dovoditi ih, u sljede ih nekoliko godina, u situacije sigurnosti, povjere-
nja i ljubavi, a ne dovoditi ih u situacije velike opasnosti — a za muškarce koji
osje aju veliku opasnost, to je jednostavno dio njihovog procesa odrastanja, mo-
rate shvatiti da je velika opasnost u ovo vrijeme zaista velika opasnost: u pitanju
je cijeli svijet. Njihov svijet. Postoje energije koje nisu najbolje. Ne želimo re i da
se djetetu mora uga ati: želimo re i da dobro razmišljanje, razumijevanje i objaš-
njenje trebaju biti dani vašim mladima, jer oni shva aju više no što vi znate. Oni
vas tako er poznaju bolje no što vi poznajete sami sebe. Oni znaju i da imaju
ograni enja, jer su došli iz velikog svemira i potrebne su im granice u vašem
fizi kom svijetu, jer te granice stvaraju njihovu sigurnost, a kako se oni unutar
sebe šire, tako se šire i te granice. Ali, oni se moraju nalaziti u spirali, drugim
rije ima, granici koja im pomaže da se uzdižu, da rastu prema vani.
Ono što je najpotrebnije je razumijevanje roditelja, jer današnji mladi ljudi
dolaze sa šifrom znanja koje nikad prije nije postojalo na planetu Zemlji, a ono
što roditelji trebaju razumjeti je da sve napisane knjige ne mogu pomo i tim po-
sebnim mladim ljudima — sve mora do i iz srca. A u prvi plan izbija i krivnja
roditelja, jer roditelji nisu sigurni mogu li izvršiti tu obavezu koju su im mladi
donijeli. Znajte ovo: oni vas ne bi bili izabrali da nisu vjerovali da možete to
provesti, jer vi to možete.
JOHN; Razgovarali smo o našoj zabrinutosti zbog toga što se mnogi mladi ljudi,
dje aci, žele igrati igra kama oružjem, žele se igrati borbe i me usobnog natjeca-
nja. ini se da je to gotovo nužnost medu dje acima zbog pritiska promatra ke
skupine, kolikogod im mi ne željeli pružiti igra ke oružja. Kako možemo riješiti
tu situaciju i ho e li to u budu nosti njima predstavljati problem?
TOM: To stvara veliki problem u budu nosti. Na vašem planetu Zemlji postoji
iluzija da, ako im se dozvoli da ižive tu agresiju napadaju i jedni druge, onda e
se ta agresija na takav na in ukloniti. To nije istina: tako se stvara više agresije.
Vi ste uvari vaše mladosti, vi morate govoriti. Stvorite na ine i putove pomo u
kretanja i vježbi te stvaranjem igara koje imaju dva cilja: natjecanje s drugima i
natjecanje sa samim sobom. Stvorite nove na ine i nove putove i u njih uklju ite
mladost ovje anstva i organizirajte roditelje protiv oružja.
Kad prisilite one koji proizvode oružje da iz toga ne prave posao, prona i e
se drugi putovi. Morate shvatiti energije koje se stvaraju oružjem, da. Skupni
pritisak mladih može vas prisiliti da od toga odustanete.
JOHN: Promatra ka skupina prisilila nas je da od toga odustanemo — da, to je
ono što se nama dogodilo.
TOM: Ono što je važno je organiziranje malih skupina roditelja protiv oružja.
U inite vašu djecu ponosnom zbog toga što im ono nije potrebno. Nau ite ih da
imaju i druga sredstva izražavanja. Svaki pojedini od vas vratio se na ovaj planet
u ovo vrijeme za poboljšanje planeta Zemlje. Imajte koristi od toga tko ste: vašim
povratkom, vi znate da imate pristup cjelokupnom znanju. Nemojte se ogra-
ni avati u onome što možete posti i. Da.
MlKl.jutros smo razgovarali o odnosima, o tome da je svaka pojedina osoba ko-
na no odgovorna za svoje iskustvo i o mogu nosti da jedna osoba bude žrtva
druge. Bi li mogao o tome nešto re i?
TOM: U vašem svijetu postoji ograni eno razumijevanje cjelokupnog pogleda.
Mogu e je da obje osobe budu žrtve. Da.
MIKI:To, dakle, zna i da jedan nije kona no odgovoran za svoje vlastito iskustvo?
TOM: Ne u svemu. Postoje situacije u kojima je jedan uvu en u obrazac drugoga.
Katkad je mogu e taj obrazac raš istiti, rade i na me usobnom rastu. Katkad to
nije mogu e, jer drugi nije u stanju u to vrijeme postati jasan. Svaka pojedina
duša mora razviti svoj vlastiti put kroz u enje i evoluciju. Postoje vremena kad se
doga a da neki drugi sve ostale apsolutno pretvore u žrtve, kao što je tako er
mogu e da samo jedan stvori žrtve od drugih.
JOHN: Da. Je li istina da, jednom kad shvatiš da se nalaziš u energiji nekoga dru-
goga, onda zaista opet zadobijaš svoju odgovornost, jer onda imaš svijest, izbor i
sposobnost da ukloniš svoje ja?
TOM: Ne uvijek. Ako se nalaziš u nacrtu nekoga drugoga i njegova te energija na
periferiji doti e, lakše je izvu i se iz sebe; ali uzmite na primjer, hobotnicu — ako
ona obavije svoje pipke oko vas, onda morate pro i kroz veliku borbu da biste se
oslobodili ili da ne biste bili pojedeni. Shva anje problema na toj to ki ne po-
maže, jer je prekasno, problem je prevelik.
MIKI:Postoji li, dakle, ikakvo rješenje za to, da se ne postane žrtvom?
TOM: U vašoj planetarnoj evoluciji, postoje etape kao i nacrti života. Uzet emo
za primjer pleme koje biste vi mogli nazvati barbarskim: u svojem stanju, oni
stvaraju žrtve i bivaju žrtvama jer žive u malom okviru, oni ne razumiju širu
stvarnost. Samo iskustvom i obrazovanjem proširuju se i prelaze to stanje. Što
svjesniji postajete, manje sklonosti imate za padanje u ruke hobotnice. Drugim
rije ima, nemojte se la ati ni ega i nikoga za što ili koga znate da nemate snage
da ete se od toga ili te osobe izvu i. Ili je to manje važno, jer vaš ego nije toliko
u to uhva en, u pipke hobotnice vašeg ili ne ijeg drugog ja.
MIKI.- ini se, tako er, da su ljudi koji su vrlo osjetljivi, psihi ki prijem ivi, ili ot-
voreni drugima, ili drugim energijama, ranjiviji od drugih. Imaš li neki savjet za
takve ljude, da bi se oni zaštitili?
TOM: Da. Svakog jutra, prilikom bu enja, zamolite za zaštitu svjetlo koje vas
okružuje, da biste mogli održati ravnotežu i stalno provjeravajte svoje unutarnje
reakcije — u ijoj stvarnosti postojite.
Možete li biti fizi ki angažirani s drugim bi ima i ne povrijediti ih? Zapamti-
te da morate imati suosje anje, da morate imati sklad, morate imati razumijeva-
nje, ali cijelo vrijeme morate držati distancu prema radu. Oti i emo još jedan
korak dalje i, ako to želite, objasnit emo vam.
U vašem fizi kom svijetu, u vašim fizi kim željama i vašim izmjenama os-
je aja, možete li se u vašim dušama i srcima upustiti u fizi ki odnos, kad ste
uklju eni u rad na svijesti? A, ako je i ta osoba oko koje ste angažirani uklju ena
u rad, možete li vi iskreno re i da ete, kad kre ete na rad, biti potpuno odvojeni
i objektivni, kad se susretnete sa sukobom prioriteta izme u rada i vašeg odnosa?
I možete li biti dovoljno vrsti u svojim analizama situacije? Možete li re i »Ne,
vjerujem da u ovoj stvari nemaš pravo«, ili e taj fizi ki odnos stvoriti problem?
Ho ete li se nagnuti na jednu ili drugu stranu zbog vašeg fizi kog odnosa? Mo-
žete li vašem partneru objasniti da, kad u ete kroz velika vrata našeg svijeta,
onda morate biti odsje eni od tog fizi kog bi a i djelovati s odmakom, potpuno
objektivni i pošteni? Nije potrebno da na ova pitanja odgovorite nama ve sami-
ma sebi.
GOS7V Ako se netko ne bi mogao odvojiti, napustiti takvu vrstu odnosa kad je to
potrebno, zna i li to da bi to zagadilo nas unutarnji rad s vašim svijetom — je li
to kona ni ishod?
TOM: To bi zagadilo rad, ali ne i odnos s nama. Zapamtite, u vašem fizi kom
svijetu, ljudi oko vas ne razumiju uvijek tko ste i možda ne mogu nikad istinski
znati tko ste, ali katkad e, na svoj vlastiti na in, a da to i ne misle, pokušati
upravljati vama. A zapamtite: zbog toga što bi se oni mogli nalaziti u tom fi-
zi kom svijetu, on je njihov prioritet, tako da vam onda mogu stvarati probleme?
Shva ate li ovo u potpunosti?
GOST: Mislim da shva am.
TOM: Moramo dati potpuno pojašnjenje: ne smijete re i da znate, a kasnije ne
znati.
GOST': Pa, ako bih to mogao parafrazirati, rad treba biti odvojen od svakog odnosa
koji imamo izvan tog rada.
TOM: To nije baš sto posto tako. Dat u vam analogiju. Stavit emo vas u jednu
situaciju: zajedno vodite posao, a posao je odvojen od vašeg doma instva. Na-
ve er provedete vrijeme zajedno, jako se volite, vrlo ste bliski t nalazite se u pot-
punoj ravnoteži i skladu u vašem fizi kom životu. Ujutro oboje, zajedno, odlazite
na posao. Kad do ete na posao, možete li se, onda, odvojiti od vašeg partner-
skog odnosa? Ako vaš partner u ini u tom poslu nešto pogrešno, ili ako vaš par-
tner nije u potpunosti odvojen, ili ako netko ude u taj posao, a vaš partner takvu
situaciju ne riješi onako kako bi se ona trebala riješiti, na iju ete stranu stati?
Ho ete li stati na stranu vašeg kupca ili na stranu vašeg partnera? Možete li se
odvojiti? Može li vaš partner shvatiti da, kad ste ga ispravili, to nije bilo osobno
ve zbog posla. Oni kažu da nisam najjasniji.
GOST: Mislim da ovo vrlo dobro razumijemo, da.
TOM: Nije li mogu e da vi manipulirate vašim partnerom i da vaš partner mani-
pulira vama? To je ono što vam pokušavamo re i. Na štetu vašeg rada ili vašeg
posla. S tim morate izi i na kraj. Možete li ostati vrsti i re i, u krivu si? Ili ete
omekšati? Shva ate li?
GOST: Potpuna objektivnost i potpuno poštenje u takvim situacijama,
TOM: Ho e li vam to, onda, nave er stvoriti problem?
GOST: (Smiju i se) Da, ho e! Ne može se, dakle, netko upustiti u ovo ako partner
nije, prethodno, pažljivo odabran.
TOM: Ho e li vaš partner onda pokušati voditi vaš posao? Morate istražiti sva
podru ja. Ho e li vaš partner zaista znati bolje od vas, ili e vaš partner misliti da
on zna bolje od vas?
GOST; Pa, možeš li nešto re i o tome ima li ikakve svrhe ili vrijednosti u instituciji
braka na ovom planetu u ovo vrijeme, tijekom ovog razdoblja?
TOM: Govorite o braku koji je zakonski ugovor prema uvjetima zemlje u kojoj
postojite? Jedinstvo je jedinstvo. Ako je to odrediva struktura koju iznosite pred
one koji se nalaze u vašoj blizini, da biste im pokazali da tu postoji solidarnost i
jedinstvo, brak onda ima vrijednost. Me utim, mnogi parovi ljudi su jedno, bez
zakonskog ugovora, a u ovo vrijeme oni su skloni sve više biti jedno u svojim
srcima nego oni koji su vezani ugovorom.
GOST/2: Moja e se žena uskoro odvojiti od mene: kako mogu olakšati njezin odla-
zak, za nas oboje, i posebno, što mogu u initi da bi sprije io i najmanju štetu za
našu djecu?
TOM: Ukloni sve prošle osje aje unutar sebe kolikogod je to izvedivo. Svemu
pridi iz središta svog srca. Budi plemenit, budi povjerljiv prema samome sebi, ali
budi i nježno ljubazan i iskren. U svakom svijetu, u kojem postoji odvajanje od
onoga koji nam je blizak, postoji i velika bol za mnoge. Prema svojoj djeci, budite
uvijek iskreni, spremni podijeliti sebe, prihvatiti odgovornost za njih. Budite sna-
žni prema njima, ali uvijek istiniti. Slušajte svoju nutrinu i slijedite je. Ako želite,
pozovite u pomo .
Nije bilo zamišljeno da ovje anstvo bude samo. ovje anstvo je nau ilo
spajati muško i žensko, pozitivno i negativno, Yang i Yin i onda ono postaje
jedno.
Mi imamo problema sa shva anjem vaše naravi. Nas su drugi podu ili vašem
stilu i na inu. Vrlo nam je teško shvatiti vašu fizi ku narav. Mi shva amo vašu
osje ajnu i vašu intelektualnu narav, ali vrlo nam je teško shvatiti vaša fizi ka
svojstva. Mi smo svjesni problema koje vi, na ovom planetu Zemlji, imate sa
seksualnoš u fizi kog. Mi to ne možemo ukloniti: ovi ljudi moraju to ukloniti
sami za sebe, ili to profiniti.
ANDREW: Da, ini mi se da svi trebamo na tome raditi i potruditi se što najbolje
možemo. Postoji li još netko tko zaista razumije ono fizi ko u ljudskim bi ima,
budu i da je ono isplanirala i stvorila inteligencija?
TOM: Misliš na jednog od nas?
ANDREW: Da, negdje u vašem konzorciju mora biti netko tko to razumije.
TOM: Postoje oni medu nama koji razumiju. Ja ne razumijem taj osje aj, pa u o
tome govoriti na onaj na in na koji mi je to predstavljeno. Sto se ti e vaših fi-
zi kih tijela, seksualnih želja koje imate — a sada govorimo s obzirom na vaša
podru ja fizi ke reprodukcije — ona su sli na sigurnosnom ventilu. Kad se an-
gažirate u bu enju, i takvom tipu rada u službi, onda se taj ventil do odre enog
stupnja aktivira. Ako bi e nije u stanju podi i vibraciju, ono postaje poput visoke
pe i koja je potpaljena, a visoka pe mora imati sigurnosni ventil. Profinjeni na-
in da se to radi bio bi podizanje energetske razine i l i ispuhivanje pare na vlastiti
na in. Unutar svih vas postoji cjevovod i, ako energetska razina nije usmjerena
prema gore tako da para može izi i na pravi na in, vi onda postajete vru a, go-
ru a pe . Tada je seksualnost jedini odušak. Ne razumijem taj osje aj: on mi ništa
ne predstavlja.
ANDREW; Taj osje aj je neka vrsta povratne petlje: ako ve postoji vru ina, onda
on zahtijeva još vru ine.
TOM: Kako mi objašnjavaju, nema ni eg krivog kod tog osje aja, ali ako ispustite
previše pare, ona onda rasipa energiju te visoke pe i i više ne opskrbljuje cijelo
tijelo, koje ne funkcionira kako bi trebalo. To je problem u vašem fizi kom svi-
jetu: postoji previše angažmana na osloba anju energije, a ne na njezinom profi-
njavanju. Važno je da se dogodi profinjavanjc... ali, govore mi da, ako previše
jedeš, oboliš. Ne shva am.
ANDREW: Da, ako previše jedemo, onda dobi jamo ono što se naziva lošom proba-
vom, ne možemo baratati tim teretom i, kako se meni ini, to se analogno odnosi
na tu fizi ku želju.
TOM: To je istina. Ako previše jedete, rasipate energiju dobijenu od jela. Ako ste
previše aktivni, rasipate energiju akcije. Energija je važna, ona se ne smije rasipati
i bacati u zrak, ona se mora ispravno kanalizirati. Mi bismo, tako er, željeli da vi
znate da nema ni eg lošeg u vašim fizi kim odnosima. Tek kad oni postanu sre-
dišnja stvar vašeg bi a, onda se energija rasipa.
CHARLES: Masturbacija: je li to normalni oblik ponašanja, ili uop e ne bi trebala
postojati?
TOM: Ona postoji u vašem svijetu fizi koga, zbog želje koja se nalazi u genetskim
imbenicima unutar ljudskog tijela, a koja se stvarala generacijama. Mi nemamo
nikakvih primjedbi na masturbaciju, jer je upravo jedan oblik masturbacije bio
onaj koji je zasijao Zemlju. Ali, njome se izlijeva ono što je za nas vrlo važno: mi
nemamo primjedbi na mlade, ako ih to osloba a pritiska unutar njihovog
fizi kog svojstva; ali, kod starijih ljudi te kod onih koji rade u službi s nama, to
može biti gubitak energija, koje bi se mogle iskoristiti na druge na ine. Kad se ta
energija ne koristi, u jednakosti ili miješanju eteri nog s jednim pripadnikom
drugog spola, ona se onda ne nalazi u svojem najboljem obliku. Ali, ako bi vam
to donijelo osloba anje od pritiska, onda mi na to nemamo nikakvih primjedbi,
da.
MIKI.-Znam dane bismo trebali ubijati. Ali, kad žena nosi dijete koje ne želi roditi,
do kojeg je mjeseca nakon za e a dozvoljeno ukloniti to malo jajašce?
TOM: Želimo da znate da ne e postojati uništavanje života koji ima pravo živjeti.
Time upravlja svemir. Kad mi kažemo pravo na život, mi mislimo na dušu koja
je izabrala vratiti se da bi služila il i je izabrala do i po lekciju koja joj je potrebna.
Oni koji su zaustavljeni prije svog ro enja, u velikoj ve ini, tvrdoglavi su duhovi
koji trebaju duže vrijeme postojati u stanju prije ro enja, prije svog povratka u
fizi ko postojanje. Ve ina od njih treba, tako er, biti ro ena u drugim civilizaci-
jama. Vi ste se poslužili izrazom »ubiti« — taj izraz nije ispravan. To je vrlo ozbi-
ljan problem na planetu Zemlji, jer su ga vaše religije u inile vrlo ozbiljnim pro-
blemom da bi tako mogle upravljati ljudima. Mi vam kažemo ovo: duša koja se
treba roditi na pravi na in ne e biti uništena. Oni koji to ne trebaju, na neki na in
ne e biti donijeti na svijet. Ne postoji smrt prije života u fizi kom svijetu. Što je
u vašem svijetu ubojstvo? To je uništenje života koji još nije odslužio svoju pravu
svrhu u fizi kom: to nije uklanjanje života ve je to kompliciranje procesa evolu-
cije na Zemlji. Ali, u stvarnosti nema smrti. Pogrešno je ugasiti život koji nije
ispunio svoju svrhu. Mi mislimo na onaj koji je u potpunosti iznesen na planetu
Zemlji — koji je ro en. Altea kaže da, ako želite termin, onda to ne bi trebalo
initi nakon tri i pol vaša mjeseca. Jer, do tog vremena, duša nema sje anje na
svoje bivanje ahurom u maternici. Zbog toga ona nije iznutra povrije ena.
GOST: Postoji li na ovom planetu nešto poput prirodnih ili istinskih duša parova?
A, ako postoji, je H u pitanju samo jedan pravi partner, ili druga polovica, za
svaku pojedinu osobu?
TOM: Kad govorite o parovima duša, onda dolazimo na podru je na kojem je
teško dati objašnjenje, jer postoje oni s kojima ste postojali u fizi koj prošlosti u
drugim životima, prema kojima imate sklonosti, ako se opet nadu na vašem pu-
tu. Ali, kad govorite o istinskim parovima duša, mi, onda, govorimo o odnosu
koji se sastoji od dvoje, ali je zapravo jedno. Na toj razini ne možete imati neko-
liko mogu ih: postoji samo jedna jedina osoba. Ima onih koji postoje, a koji su
se kao jedna cjelina integrirali u jedno bi e — kao što u civilizaciji Altee ne po-
stoje muškarci, ni žene, ve samo jedan spol. Na vašem fizi kom planetu, zbog
situacije u kojoj se nalazi, nužno je biti muško ili žensko, ali vi ste, u biti, jedno.

A o temi homoseksualnih odnosa:

TOM: Postoji mali broj duša koje su samo jednom došle na planet Zemlju. Ali,
oni koji su došli u onome što vi nazivate homoseksualnoš u, bi a su koja su živ-
jela mnogo života i ponavljala ih u jednoj spolnoj identifikaciji, onda su se poja-
vili u drugom spolu i sada se nalaze u zbrci. Svaki pojedini od vas, to morate
znati, u jednom je trenutku živio u toj situaciji. Znajte ovo: upravo je poveza-
nost, sjedinjenje muške i ženske energije ono što donosi jedinstvo sa stvaranjem.
ovjek je uvijek u nutrini znao da mo dolazi od žena, a u vašim heteroseksual-
nim odnosima, muškarci, koji idu od jedne do druge žene tragaju i za tom pove-
zanoš u sa Stvaranjem, ne daju sebi vremena da shvate energiju. Oni samo znaju,
u tamnim zakucima svog uma, da imaju tu želju i ona ih nadvladava i umjesto da
im donese uzdizanje, ona ponižava njihovo bi e. Kao i u slu aju religija na planetu
Zemlji, u po etku su ljudi imali znanje, a onda su muškarci postali dogmati ni u
svojem pokušaju da upravljaju drugima. Premda se u temelju njihova znanja
nalazila istina, ona je bila izgubljena krivom upotrebom. Možda vam nije drago
uti ono što govorimo, ali u slu aju osobe koja je homoseksualna, to je bi e koje
je mnoge živote, opet i opet, proživjelo kao suprotni spol. Ono što je potrebno
je ve e razumijevanje toga. Jer, sve su duše bile i suprotnog spola. Kad vi, ljudska
bi a, budete to shvatili, onda emo svi napraviti veliki korak naprijed. Svaka
pojedina duša koja se uzdiže do razumijevanja ovje anstva živjela je u toj situa-
ciji. Postoji izreka u vašem krš anstvu koja kaže »Ali, ovakav sam miloš u Bož-
jom«. Ona bi trebala glasiti »Ali, ovakav sam miloš u onoga što sam stvorio«.
 19

Pustolovine u svijesti

J straživanja: nas samih i naših stavova o sebi. Korisne naznake o meditiranju i

mijenjanju misaonih shema. Poglavlje ispunjeno brižnim i s ljubavlju danim sav-
jetima Devetorice, koje mi, prema našoj želji, možemo prilagoditi.

JOHN: Postoji li nešto za što misliš da su ljudi koji sada pokušavaju pozitivno
izmijeniti ovaj planet zanemarili?
TOM: Obrazovanje o samovrijednosti.
JOHN: Neki savjet o tome kako se to radi?
TOM: Dio tog problema nalazi se u nedostatku obrazovanja medu masama o
pitanju manje vrijednosti. Ako se možete organizirati da biste promijenili ve inu
koja pati od manje vrijednosti, onda e to donijeti velike koristi. To je primitivno
stanje, da.
MIK1: Koji je razlog za masovni osje aj manje vrijednosti?
TOM: Ljudska nehumanost prema drugim ljudima.
MIK1: Ali, ini se da je taj osje aj manje vrijednosti jako utemeljen u gotovo sva-
kome.
TOM: Dio toga je osje aj manje vrijednosti, dio je stvaran nepovoljni položaj.
Postoje važna podru ja života u kojima ljudi nisu sigurni u sebe. Ali povremeno
ti osje aji manje vrijednosti stvaraju poticaj da se bude bolji. To je razli ito za
ljude koji imaju stvaran hendikep, nedostatak ne ega što im je potrebno. Kad ste
jaki, vaša duša zna podru je koje trebate nadvladati da biste dobili još ve u sna-
gu.
JOHN: Ali, nedostatak spoznaje o našem potencijalu ili našoj samovrijednosti ono
je što prevladava u društvu.
TOM: Da, zbog toga što religije upravljaju vjerovanjima ljudi. Religija je ona koja
za to snosi prvenstvenu odgovornost.
JOHN: Zbog toga što ona smanjuje našu mo , našu sposobnost djelovanja?
TOM: Da. Neki vole re i da e, kad umru, kad obave prijelaz, onda biti preo-
braženi. Ali to nije ono što mi mislimo pod preobrazbom. Jer, ako u svojem
prijelazu sa sobom uzmu probleme koje su gajili na planetu Zemlji, oni onda
stvaraju preobrazbu koja je teža od preobrazbe na planetu Zemlji. Zbog toga
želimo da znaju važnost preobražavanja sebe i onoga tko jesu tijekom njihovog
života na Zemlji, važnost njihovog usmjerenja i njihovog shva anja vlastite odgo-
vornosti za planet Zemlju, njezine stanovnike, njezin život u svim oblicima, uk-
lju uju i i mora i minerale unutar Zemlje — da imaju poštovanja i da dovedu do
preobrazbe planeta Zemlje uzdižu i ga iz mraka. To zapo inje od pojedinca. Je
li ovo objašnjenje dovoljno?
JOHN: Jednom si rekao da, ako bi ljudska bi a nau ila biti ljubazna jedni prema
drugima...
TOM: Najvažnija pojedina na rije u vašem rje niku je ljubaznost. To nije ljubav.
Jer, ljubaznost je ljubav. A rije »Ljubav« upotrebljava se i zloupotrebljava da bi
se njome vezivalo, upravljalo, manipuliralo. Ali, ljubaznost — tko može odoljeti
ljubaznosti? Nitko. Svi mogu odoljeti ljubavi. Jer, ona je krivo shva ena, ljubav.
Ljubaznost je ljubav na djelu. Ona je tako er stvar prihva anja. Kad bi postojalo
razumijevanje i prihva anje, ne bi bilo problema. Ali, ne može postojati samo
djelomi no prihva anje. Jer, prihva anje je potpuno uklanjanje sebe: ako uklo-
nite svoje ja, onda imate »sebe«, ali ako bi došlo do problema izme u vas dvoje
ili svih vas, onda niste uklonili sebe iz »sebe«. To je povezano s onim kako »vidi-
te« drugog. Možete li se staviti u kožu drugoga i vidjeti stvari s njegove to ke
gledišta? Možete li vidjeti cjelinu života sa šire to ke gledišta od svoje vlastite?
MIK1: Da li bi nam mogao predo iti razliku izme u promjene, preobrazbe i pro-
svjetljenja? Ovo je pitanje posebno važno: postoji li neko prosvjetljenje koje se
može zadobiti?
TOM: Prije no što netko postane preobražen, moraju mu biti dana oru a i isku-
stvo s kojima e to posti i ili mora na i unutar sebe snažnu potrebu da to posti-
gne ili mora postojati iskustvo potpunog sloma osobe onakve kakva jest, da bi se
to postiglo. Iz kaosa dolazi red.
Kad se, dakle, neka osoba ili zemlja nalazi u situaciji kaosa, ako su tu oru a,
ili ako postoji želja, ili ako postoji poticaj drugih, onda se ta osoba ili zemlja može
gotovo momentano preobraziti. To je poput pomaka na Zemljinoj kori: jednog
dana je ovakva, drugog je onakva, a nikad nije ista.
MIKI: Hvala ti. Da bismo se iz temelja promijenili, trebamo imati volju da to
u inimo. A, to nije samo mentalna izjava da »se želim promijeniti«, to je osje aj
potrebe. On ima simptome sli ne smrti, ali to je psihološka smrt-^rodenje: posta-
jemo nešto potpuno druga ije.
TOM: Vi, svaki pojedini od vas, imate unutar sebe sposobnost promijeniti planet,
ali morate zapo eti unutar sebe, vole i sebe. Vi možete sebe voljeti samo ako se
poštujete. Poštovati sebe zna i ukloniti iz sebe sva ona podru ja koja preziretc u
drugima. To tako er zna i ukloniti sve one skrivene stvari koje prczirctc u sebi.
Kad vi, ljudska bi a, budete hodali visoko uzdignute glave, kad budete mogli
pogledati sebe i re i »Da, mogu živjeti sa samim sobom, mogu živjeti sa svojim
mislima, jer moje su misli iste i moje su misli ljubav, a zbog toga volim sebe«,
onda e se, a to vam obe avamo, Zemlja po eti brzo kretati naprijed, na na in
koji nikad niste mogli zamisliti. Izabrali ste da ete služiti, a ta služba nije samo
prema nama, to je služba prema svima koji postoje na Zemlji i u sferama duha.
Zapo nite služiti tako što ete voljeti sebe. Uklonite zaprljanost iz svojeg fi-
zi kog svojstva, uklonite zaprljanost iz svog uma i srca, dozvolite svojoj duši da
vam pokaže put.
Zapamtite da se unutar vas nalazi sjeme mo i: ako ne održavate ravnotežu,
može se pojaviti ružno a mo i. To je želja za mo i. Ali, ne zaboravite opraštati.
Mi unutar sebe ne pothranjujemo nikakvo neprijateljsko uvstvo, a ne trebate ni
vi. Premda vi postojite na najguš em od svih planeta u Svemiru, zapamtite da se
sve duše mogu spasiti.
JOHN: Da, mislim da postoje okolnosti u kojima smo satni krivi zbog takvog sta-
va.
TOM: To je istina.
JOHN: Za koje tražimo oproštenje.
TOM: Oproštenje dolazi od vas, kad postoji istinska spoznaja o onome što se
dogodilo. Ako bismo vam to mogli re i, jedna je stvar izraziti osje aj, ali djelo je
ono što je važno. Postoje mnogi glumci na svjetskoj pozornici koji igraju ulogu
razli itu od onoga što osje aju. Tek kad oni po nu osje ati i kad budu djelovali
iz cjeline sebe, onda e se promijeniti. Oni mogu re i da vole Boga, a mogu re i
i da imaju razumijevanje, ali ako oni ne djeluju onako kako govore, onda je to
ozbiljna pogreška, jer to nije u injeno u neznanju. To je isto kao kad se date
drugome zbog toga što vjerujete da ete primiti ono što ste dali — a ono što
dajete nije zlato.
Ako imate želju da gajite savršenstvo, mi emo vas podu iti kako se savršen-
stvo postiže na vašem fizi kom planetu. Postoji samo jedan zakon savršenstva —
nema nikakvih komplikacija, to je vrlo jednostavan zakon: prema svakome i sva-
koj duši, prema svakoj životinji odnosite se onako kako biste voljeli da se oni
odnose prema vama. Na taj na in rastete do savršenstva. To je zlatno pravilo,
pravilo Svemira.
Shvatite ovo: važnost vježbanja. Kako fizi ko tijelo stari, ako ono ne nastavi
biti u pokretu i ako ne vježba, ono postaje ograni eno u svojem kretanju. Ono,
onda, tako er, po inje loše djelovati na um, jer um onda postaje ograni en u
svojem širenju. Sve su stvari me usobno povezane. Stoga je za one ljude koji se
kre u prema dobu budu nosti važno da održe fizi ku uvježbanost i da razviju
vježbe koje e tijelo održati u kretanju. Ina e, dijelovi tijela postaju zaklju ani u
željeznu uko enost, koja zaklju ava dijelove uma. Važno je znati vrijednost umi-
tarnjeg reda, unutarnjeg formuliranja, unutarnjeg strpljenja i vrijednost unutar-
nje ravnoteže.
Red je važan, jer u redu se po inje shva ati narav planeta Zemlje i Svemira.
Formuliranje je važno: pomo u formuliranja možete predo iti plan, sustav po-
mo u kojeg ete donijeti najve i napredak i produktivnost.
Ravnoteža je važna, da biste iskusili vaš fizi ki planet i da biste iskusili Sve-
mir. Primjer: Ako svoju hranu jedete s velikim nestrpljenjem i u velikoj žurbi,
ona ne e biti dovoljno ispravno prožvakana da bi vaši probavni sokovi bili akti-
virani i pravilno je probavili, da bi se ona, onda, slobodno kretala kroz vaš sustav.
Ako je jedete u žurbi, proždirete, bez pravilnog stava i osloba anja probavnih
sokova, ona e vam prouzro iti poteško e u vašem fizi kom tijelu. Ona e vas
otrovati. Mi se ovime služimo kao primjerom, jer strpljenje treba postojati u
svim fazama vašeg postojanja. Strpljenjem ete uvidjeti narav Svemira, probavit
ete je i ne ete je izgubiti. S njom ete rasti, i cijenit ete njezinu ljepotu. Ona e
ostati s vama u radosti. Nemojte biti poput onih koji se nalaze u velikoj žurbi.
Kre ite se blago. To je važno za evoluciju planeta Zemlje. Podu ite sebe strplje-
nju.
Mi vam ne dajemo lasku, jer laskanje iznosi na vidjelo bit onih koji ne shva-
aju istinu ve prihva aju samo svoju vlastitu veli inu. Uvijek polazite od najvišeg
motiva i biti. To je kao da ljudi u ljudskoj odje i tom odje om sebe guše, a nisu u
stanju ukloniti ja iz sebe, dopustiti sebi kratak trenutak da bi se vratili onome tko
zaista jesu. To se doga a zbog toga što se ljudi boje izna i tko zaista jesu, jer kad
to u potpunosti saznaju, osje aju da je to prevelika odgovornost. Istina je da, kad
u potpunosti izna u tko su, odgovornost predstavlja radost, a energija koja ema-
nira iz svake pojedine osobe dodiruje druge i uzdiže se do nas.
JOHN: Moram re i, za sebe, da imam snažan osje aj nedostatnosti — i premda na
jednoj razini mogu uvidjeti to o emu govoriš, na drugoj sam jako svjestan svojih
ljudskih ograni enja.
TOM: Ali, kad bi samo želio napustiti svoj vlastiti put i ne brinuti zbog toga, nego
se samo kretati naprijed! Uo i što si sve dosada pridonio planetu Zemlji. Poniz-
nost se ne sastoji u tome da stalno sebe grdiš zbog svoje krivice. Kad stvoriš red i
slijediš smjer koji si izabrao, onda se sve stvari po inju kretati zajedno s tobom.
To je taj prvi korak, kao kad beba strahuje u initi svoj prvi korak, zbog straha da
e pasti: ali, budu i da ne zna koje su posljedice pada, ona ga ini. Zaboravite
predvi ene posljedice vaših padova. Ne vjerujete li dovoljno u to da e, ako za-
po nete stvarati sre u, ona do i u svojoj veli ini? Uvi ate li natjecanje koje ste
sami za sebe stvorili?
Izrazite se rije ima ljubavi i rije ima radosti, jer to Svemir ini sretnim — jer,
kad postoji sre a, radost i smijeh u Svemiru, onda je vrijeme velike proslave. To
je ono što planet Zemlja mora u initi: ovje anstvo ne smije sebe uzimati previše
ozbiljno! Ono mora po eti u sebi doživljavati radost svojeg božanskog svojstva,
radost svojeg jedinstva sa Svemirom. Ono se mora izvu i iz ovog zarobljeništva,
ono mora prestati živjeti u situaciji žrtvovanja. Mi nikad nismo tražili žrtve ili
stradanja ve ovje anstvo, u svojoj krivnji, stvara svoje žrtvovanje, jer ono zna
da je prošlo i kora alo onom dolinom kroz koju nije smjelo pro i, i sada, zajedno
sa svima, mi ga vra amo natrag u tu dolinu da bi bilo jedno sa Svemirom. Mi vas
volimo, mi emo kora ati s vama, mi emo biti s vama. Nemojte se ograni avati,
bilo koji od vas, ljudskih bi a.
Ako možete vizualizirati Nazarenca u sebi, onda možete biti poput Nazaren-
ca ako to želite. Ako vas nešto ili netko povrijedi, vaš ego je onaj koji vas je
povrijedio. Mi vas volimo. Mi vas okružujemo i donosimo vam mir.
Kad do e dan u kojem emo mo i komunicirati s vama i kad vi budete mogli
komunicirati s drugima u obliku jezika misli, oni koji postoje na vašem planetu
zapo et e se istinski razvijati. Mi vas promatramo, a tuga koju osje amo nastala
je zbog toga što postoji toliko mnogo poteško a u na inu na koji vi komunicira-
te. Primjetili smo da ono što govorite nije ono što mislite. Tragi no je da se vaš
oblik komunikacije koristi na taj na in, ali do i e dan kad e ono što netko ima
na umu drugi izravno shvatiti, jer onda nitko na vašem planetu Zemlji ne e mo i
govoriti na na in koji nije istinit.
lAN: U prethodnim si razgovorima rekao da je jezik donijet na ovaj planet da bi
ljudska bi a na taj na in evoluirala, pa bih te želio pitati o zna enju jezika u
budu nosti.
TOM: Njegova je važnost klju na i krudjalna. Verbalni jezik je, u ovo vrijeme,
jedino sredstvo da bi jedno ljudsko bi e moglo komunicirati s drugim. I ovo je
važno: na in na koji se rije koristi osloba a energiju u svemir, na in na koji se
rije i ukazuje poštovanje osloba a energiju u svemir. Tužno je za ovje anstvo
što se ono ruga s ovim i ruga s onim, a ne shva a da ono s im se ruga stvara
problem za Svemir, jer se tako rasipa energija. Mi, me utim, upozoravamo na
ovaj na in: vi ne možete izi i iz jezika vašeg postojanja i u i u jedan potpuno novi
jezik, jer ovje anstvo ima sklonost prema opiranju, a kad se ljudi opiru, oni
postaju nepokretni i strogi. Zbog toga vi, ljudska bi a, morate prona i most,
drugim rije ima, morate se zapo eti obrazovati u naravi jezika, a ne samo stvarati
novi jezik bez ljudi koji shva aju uzrok njegovog stvaranja. U vašem svijetu, o-
vje anstvo ne uje ono što se govori, zbog toga je, dakle, slušanje od velike važ-
nosti.

Sada se navode neke posebne upute za meditiranje koje su skupini dane tijekom
nekoliko razgovora...

IAN: Da li bi skupini dao jednostavnu tehniku kojom e se služiti u tjednim medi-

tacijama? Neke smjernice za nas?
TOM: Mi bismo vas zamolili da se u svojoj stolici pripremate tri minute vašeg
vremena prije no što zapo nete. Uzimajte zrak duboko u vaš sustav, dišu i i iz-
dišu i duboko. A, kad to radite, mislite da je jedan od nas sada s vama. A sa
svakim izdanom, uklanja se nemir koji postoji u vama. Onda postajete posuda
isto e za identificiranje svog pravog ja, znaju i tko ste, znaju i za svoju poveza-
nost s nama i sa Svemirom — znaju i da sve ono što je usa eno imate u sebi, da
je to sadržano u svemu što jeste, u vašem duhu, duši i umu, koji se protežu u
cijelu vje nost. Vi sadržite sve što postoji. Prepoznajte mo unutar sebe da biste
stvorili i na svijet donijeli nužne promjene pomo u kojih e Zemlja evoluirati do
svog rajskog stanja.
Budite onaj koji je ispred: ne kao elita, ne kao inteligentniji ili mudriji ve
ispred u tome što ste u stanju ukloniti ja iz sebe, odmaknuti se i sagledati istinu
svog bi a. Kad ste to u inili, onda u svojim mislima ulijte cijelom ovje anstvu i
svojim mladima isto u ljubavi i ljubaznosti, i svim onim stvarima koje su vam
povjerene — šumama, biljkama, cvije u i životinjama koje tvore vaš raj — ulijte
im bit svog bi a. I u svojim mislima, prenesite poruku svim ljudima da oni unutar
sebe sadržavaju sposobnost da, zajedno s vama, prouzrokuju nužne promjene na
Zemlji, prosvjeduju i onda kad ovjek nije ovje an prema ovje anstvu.
To možete uklju iti u program koji možete dati drugima kao oblik meditacije
koji dolazi od nas. Unutar vašeg uma nalazi se velika mo i unutar njega možete
stvarati najve u od svih energija. Nije vaša fizi ka energija ona koja je velika, vaša
umna energija je ona koja je velika. VaŠ um može stvarati, ako on ima znanje o
tome kako se to radi, ali on može i nesvjesno ostvariti mnoge stvari koje vi
nemate želju posjedovati.
Kad bi postojalo trideset i Šest osoba s jednim umom, zajedno usredoto enih,
onda bi se cijeli svijet, ak i Svemir, mogli promijeniti.
Ako bi na ovom planetu postojalo dvanaest osoba s jednim umom, s mo i
koncentracije, nema ni ega što se ne bi moglo posti i.

Ovo je ponavljanje uputa iz prethodnog odlomka, ali upotreba boja daje takve re-
zultate, da je vrijedno...

Uditc u svoje meditativno stanje u potpunoj ljubavi, skladu i miru. Ako je potreb-
no obaviti predmeditaciju, upotrijebite bilo koju metodu koja bi vam bila potreb-
na, bila ona disanje, zvuk, boja, vježba, mirovanje, da biste razvili to stanje prije
ulaska u meditaciju. Želimo da ne gledate na svoju vremensku napravicu i kažete
»Sada sjedni i to u ini«. Tako er, vi možete vizualizirati sebe, prije ulaska u to
stanje, kako se pro iš avate bojama smaragdno zelenom, kraljevski plavom, i
purpurnom, koje se izlijevaju na vas: to e odnijeti sve dnevne nemire.
Provedite to iš enje u Zemlju da bi se i ona pro istila, a zatim možete za-
po eti svoju meditaciju. A onda gledajte ljude kako sa svojim energijama svjetla
razaraju tamu i dopuštaju joj da se pro isti u strujama svjetla. Sli na metoda: ako
to inite s biljkom, imajte biljku ispred sebe, dajte joj svjetlo i ona e ga osmozom
upiti. Je H to predodžba koja zvu i udno?
!AN: Osmoza je izmjena unutar biljke.
TOM: To je ono na što mislimo, hvala ti, da. Zapamtite ovo: vi svi potje ete od
nas, vi unutar sebe imate svoje savršenstvo. Vi, zapravo, ne možete posti i sa-
vršenstvo u fizi kom na planetu Zemlji zbog njegove gusto e, ali možete posti i
savršenstvo unutar vaše duše i vašeg uma. Nemojte se ograni avati. Svaka filozo-
fija, svaka civilizacija, svaka religija na planetu Zemlji nadaje vam ograni enja.
Na primjer, ako vjerujete da e vam trebati jedna vaša godina da nešto postigne-
te, možete se trideset i šest vaših sekundi koncentrirati na uklanjanje tog uvjere-
nja, a onda možete iznova nau iti novo uvjerenje u trideset i šest vaših sekundi.
JOHN: Želio bih da mi daš nekoliko savjeta o koncentraciji.
TOM: Pružit emo vam primjer. Ako se koncentrirate na ono što želite zapamtiti,
da biste zapamtili stvari kako u svom svjesnom, tako i u svom nesvjesnom, kon-
centrirajte se trideset i šest sekundi i to ne e biti izbrisano iz vašeg pam enja. To,
poslije, možete iznijeti iz vaše podsvijesti. Ako želite izbrisati ono što je nepože-
ljno unutar vašeg uma, ili vaše podsvijesti, ili neku misao koja je postavljena u vaš
um, ili osobnu poteško u koju pokušavate ukloniti, ako se koncentrirate trideset
i šest vaših sekundi, to e biti izbrisano unutar vašeg uma. Ako trideset i šest
sekundi mislite da ste bolesni, postat ete bolesni, ako trideset i šest sekundi mi-
slite da ste zdravi, zapo eli ste kro iti putem prema zdravlju.
Mase koje društvo, vlade, religije programiraju da vjeruju u krutost svojih
molitvi, provele su u djelo mnoge stvari. Primjer za to je masovna misao na ovom
svijetu da svi moraju stariti, da svi moraju biti bolesni ili da problem dovodi do
sljede eg problema. To su uobi ajena vjerovanja koja su uprogramirana u ljud-
ska bi a.
JOHN: Ono što me najviše brine je da sposobnost potpune koncentracije, prema
mojem shva anju, iznosi samo oko petnaest sekundi. Ja, osobno, smatram da je
vrlo teško koncentrirati se više od šest sekundi. Je li to tako er program?
TOM: Ti si shvatio svoj program!
JOHN: Bi li nam mogao re i što vi odre ujete kao prosvijetljenje? Mislim da je to
izraz koji je vrlo slabo shva en na Zemlji.
TOM: Smatraš li sebe prosvijetljenim?
JOHN: Ne.
TOM: Smijemo li zapitati zašto?
JOHN: Zbog toga što u mojoj osobnosti imam zna ajke kojih se moram riješiti
prije no što...
TOM: Vi, dakle, izjedna avate prosvijetljenje sa savršenstvom. U gusto i Zemlje
ne postoji savršenstvo. Da objasnim ono o emu si pitao: prosvjetljenje je ono što
jeste. Prosvjetljenje je stalno posezanje, stalna potraga, stalno razmatranje sveg
što se treba ukloniti, preina iti ili pro istiti, ali uz potpuno prihva anje sebe.
Tako er, uz potpuno prihva anje da, budu i da ste vi dio božanstva, sve što
želite možete posti i, ako je to za boljitak Svemira. Ali, vi mislite da vi morate
stalno sezati na visine za koje ste programirani vjerovati da se ne mogu dosti i,
tragati ne samo za sobom ve i za vašim odnosom sa Svemirom, a to je, me utim,
vaš osobni osje aj.
Imati razumijevanje o tome da ste vi odgovorni za dio Svemira, imati ra-
zumijevanje o tome da je upravo vaša ljubav ono što nas je stvorilo, ono što nas
hrani i održava — to je prosvjetljenje. Razumjeti svoju vlastitu negativnost, ne-
gativnost planeta ili Svemira i na in na koji se stvara i rastvara ta mo koja po-
kušava upravljati — to je prosvjetljenje. Vi se nalazite na putu. Da. To ne zna i
da vi možete prestati posezati, da.
Postoji velika mo u jasnoj misli. Ona je najbliža vrhovnoj mo i koliko je
duša na ljudskoj razini može imati. Budite svjesni da vaše misli mogu pokrenuti
stvari za najve u korist, ali i da one mogu stvoriti mnoge poteško e kad su po-
grešne.
Zapo et emo s malim stvarima: ako želite u potpunosti nešto zapamtiti,
koncentrirajte se na to s najve om koncentracijom, bez ikakvog uplitanja, 33,3
sekunde — Vije e je reklo da vam trebam dati trideset i šest, ali, zapravo, pravi
broj je 33,3 — ne manje, ali vi se možete koncentrirati i više.
Ako se koncentrirate uz potpuno uklanjanje svega što bi se moglo uplesti,
onda e to biti u vašem umu, to e se nalaziti u vašem višem ja, u vašem nižem ja
i u vašem svjesnom ja te u vašem podsvjesnom ja. To se ne e mo i ukloniti, osim
pomo u sli ne koncentracije. Ako želite ukloniti grešku iz bilo kojeg dijela vašeg
uma, koncentrirajte se na njezino uklanjanje trideset i Šest sekundi, i to e biti
izbrisano iz vaše podsvijesti i ne e se mo i opet prizvati. Ako u inite i ovaj korak
naprijed, u vašoj mašti na 33, 3 minute izgradite piramidu, i onda e se ona
nalaziti u vašem umu na najja i mogu i na in, i vi ste, onda, stvorili energiju koja
ima mo da stvari pokrene ili promijeni na na in na koji vi to želite. Da biste
uklonili grešku, bilo bi neophodno obrnuti proces za trideset i šest vaših minuta.
Um stvara svoju vlastitu realnost.
Kao primjer: narodi na vašoj Zemlji imaju masovno mišljenje ili vjerovanje
koje prožima atmosferu. To je kolektivno vjerovanje. To je poput lanca misli i on
na Zemlju dovodi bilo koju misao koju su stvorili pripadnici nekog naroda. Vla-
da stvara misli u svojim ljudima, a upravlja i kompanije stvaraju misli i vjerova-
nja u svojim zaposlenima. Taj proces može se, ako je neophodno, izbrisati.
Ako se koncentrirate 33,3 vaše minute — što je velika poteško a za svjesni
um, za to je potrebna praksa i privikavanje — možete osloboditi mnogo onoga
što je greškom u injeno. Ne samo za Zemlju, ve i za pojedince, sve što su u inili
sebi ili drugima. Ako imate trideset i šest ljudi s jednim umom, s jednom mišlju,
s jednom ljubavlju, koji se koncentriraju 33,3 vaših minuta, vi možete zaista pro-
mijeniti Svemir. Ako imate dvanaest ljudi koji se koncentriraju 33, 3 minute na
lije enje ili na bilo koje podru je kojem je potrebno pro iš enje, to se može u i-
niti, ali zapamtite, tako er, da Drugi mogu intervenirati, ako se to ne postavi
ispravno, sa zdravom motivacijom.
 U fizi kom svijetu u kojem živite, kao što je to poznato u vašem svijetu, vi
koristite samo dio svog mozga. Nije li tako?
JOHN: Da, tako je.
TOM: Tako er, ni puni kapaciteti vašeg fizi kog svojstva nisu u upotrebi. Ako
želite koristiti više, što više koristite, više se razvijate.
JOHN: Postoje mnoge pretpostavke o tome koliki postotak našeg mozga mi zapra-
vo koristimo. Znam da je taj postotak vrlo mali, bi li nam mogao re i preciznu
brojku?
TOM: Mi bismo rekli da bi to bilo izme u 18% i 22%.
JOHN: Mi znamo neke stvari koje treba initi za razvoj kapaciteta mozga. Postoji
li nešto posebno što nije poznato ovjeku, a što bi bilo korisno znati?
TOM: Važno je povremeno pove ati opskrbu mozga kisikom. Tako er je za mo-
zak velika smetnja ako se u plu a udiše ozon. On uzrokuje plu ne tegobe, a uzro-
kuje i slom unutar plu nih alveola, što zauzvrat uzrokuje nedostatak kisika u
mozgu.
JOHN: Da bismo dobili više kisika u mozgu, možemo li to posti i uglavnom fi-
zi kim vježbanjem?
TOM: Fizi ko vježbanje je važno, jer, osim kisika koji se unosi u krvotok, njime
se vrši opskrba i drugim hranjivim tvarima. Ali, ako bi bilo mogu e povremeno
udisati kisik pomo u dišnih vježbi, to bi bilo uvelike korisno.
JOHN: Sada mi se ini da su i joga i meditacija dobre. Je li dubljenje na glavi uop e
vrijedno za pove anje dotoka krvi u glavu?
TOM: Savjetujemo se... Rekli su da je dubljenje na glavi... Vrijednost koju ono
ima... Ne shva am jesu li ozbiljni ili nisu... Kažu da trebate gledati svijet naopako.
Da.
SVI: (Smijeh)
JOHN: Da. Ali, bez obzira na to što se meni ini, pove ava li to cirkulaciju u moz-
gu?
TOM: Josip iz Aragona kaže da bi i vježbanje donijelo istu korist.
JOHN: Shva am. Prilikom meditacije imam velikih poteško a u umirivanju svojih
misli. Nadao sam se da e se to, tijekom dugog razdoblja, koliko to sad ve iznosi,
promijeniti, a još uvijek to ne mogu posti i...
TOM: Smijemo li vas upitati, tko vam je dao ideju da u meditaciji trebate umiriti
svoje misli?
JOHN: Pa, to je moja vlastita želja ili shva anje...
TOM: Ako se nalaziš u stanju meditacije, ti meditiraš o ne emu, nije li tako? Ka-
ko, onda, možeš imati prazninu u umu?
JOHN: Pa, zamišljao sam da, ako bih se mogao usredoto iti na bilo što o emu
meditiram, onda bi meditacija bolje funkcionirala. Smatram da moj um previše
luta i da, kao rezultat toga, ja ponavljam i mijenjam svoje molitve i tako dalje, je
li to podjednako u inkovito?

TOM: Kad se nalaziš u stanju meditacije, tvoja je snaga desctcrostruka.

Evo još korisnih savjeta o tehnikama vizualizacije:

CHARLES: Ako bi netko poželio imati korisne emanacije na finim razinama, dok
obavlja dnevne poslove, sto bi se, prema tvojem mišljenju, tu moglo u initi?
TOM: Najvažnije je i najpotrebnije da, nakon bu enja i kad se nave er smirite u
krevetu, o istite sebe, um, tijelo i duh od onih energija koje su vas možda dodir-
nulc i koje su se uz vas priljepile. A, ako nije mogu e živjeti na podru ju u kojem
je voda dostupna za potpuno iš enje, onda vizualizirajte sebe kako stojite pod
fontanom vode, a onda, u svojem stanju isto e, i kad imate pri ruci stvarnu vodu
ili zamišljenu vodu, vizualizirajte da sva negativnost s vas opada i isti se i da
ostaje samo isto a vašeg duha.
Ako se nalazite u podru ju u kojem postoje zdrava stabla, možete se, tako-
er, poslužiti svojim solarnim pleksusom te se omotati oko drveta i osloboditi
svu negativnost u to drvo, tako da ono, zauzvrat, može nju preobraziti u istu,
pro iš enu energiju, kisik i poslati je u eter, tako da ne bude zaga enja.
Onda krenite i obavljajte svoje dnevne poslove, znaju i da vaše srce posjedu-
je krajnje ist motiv i ne traži priznanje ega za sebe, ve tiho želi mir na Zemlji i
dobro za sve s kojima ste u dodiru. Onda ete prema vani emanirati takve ener-
gije, u krugu.
Znajte tako er da e se, tijekom dana, druge energije priljepiti uz vaše ener-
gije, što e smanjiti opseg širenja vaših energija: onda možete ponoviti proces
iš enja vašeg tijela, uma i duha, tuširaju i se vodom ili pro iš uju i se kroz drvo,
i zapo eti iznova. A tišina je rije , jer ako se previše govori, krati se širenje. Dru-
gim rije ima: idite tiho u miru i volite.
MIK1: Postoji li na in na koji mi možemo sebe podsjetiti na našu svrhu na ovom
planetu tijekom našeg svakodnevnog života?
TOM: Ako biste se sa sobom dogovorili da dan ne pro e, a da sebi ne podarite
dar meditacije, došli biste do te svijesti. Je li od ovje anstva previše tražiti da
posveti devet ili osamnaest minuta dnevno samome sebi? To nije za nas, to je za
vas.
MIKI: U našim profesionalnim životima, smatramo teškim uskladiti naše medita-
cije s drugima koji nam se pridružuju. Je li mogu e da meditiramo pojedina no, a
da opet pridonesemo našem radu?
TOM: Za vas je korisno da meditirate. Ako se mogu okupiti troje, onda e se
energija za Zemlju bolje iskoristiti. Ako se ne možete sastati sa svima, odredite
vrijeme u kojem e troje od vas istovremeno meditirati na razli itim mjestima.
To e onda ovu kuglu prekriti trokutima — ne bi li to bilo veli anstveno?
Jedno od najvažnijih podru ja je razvoj metoda kontroliranja pokreta. U voj-
nim vještinama postoji oblik koji donosi kontrolu, i stoga um ima prigodu za
širenje. Drugi oblik je disanje kroz aparat za disanje na odre eno vrijeme, da bi
se pro istio um. Najvažnije, ali zapravo najteže za posti i je ulaženje u stanje
meditacije, ali to možete vježbati na sebi, koriste i se napravama koje e vam
pomo i u tome da vaš um iza e iz sebe. Jeste li to shvatili?
MIKI: Da. Nedavno sam upoznao jednog u itelja Yoganande iz Indije. Misliš li da
prakse koje oni podu avaju imaju svoju vrijednost? Ima U još nešto što bi htio re i
o meditaciji?
TOM: Postoje mnogi iz Yoganande koji mogu širiti um, ali mi vas molimo da
budete vrlo oprezni u shva anju Hindusa. Vježbe joge su vrlo korisne, jer se njo-
me u ite disciplini tijela i uma. Ali, prosvjetljenje dolazi kad se potpuno možete
opustiti i u cjelosti vjerovati onome tko ste u povezanosti sa Svemirom. Onda je
ego oslobo en — kad mi kažemo ego, mislimo na ego nevažnosti, ego osobnosti.
U vašem prakticiranju evolutivnog razvoja za dovo enje Zemlje u njezino preo-
braženo stanje lakog vozila, dobro je svakog dana obavljati neki oblik meditacije.
Kad shvatite gdje se svako ljudsko bi e u ovom trenutku zaista nalazi, onda
ete znati kako s njima možete najbolje funkcionirati. To se odnosi na sve razine
postojanja, na svako podru je života. Da.
Ako širite Zemlju i njezinu svijest, vi je, onda inite svjetlom i prostranom. I
onda planet postaje lako svemirsko vozilo.
ANDRF.W: Proteže li se taj mehanizam širenja u prostor? Ho e li to pomo i u rje-
šavanju problema prodiranja uitraljubi astih zraka (u vezi s iscrpljivanjem ozon-
skog omota a)?
TOM: Mi bismo vas zamolili da u inite ovo: vizualizirajte da tkate... Pokušavam
prona i rije . To je poput guste gaze...
JOHN.- ipka.
TOM: Da, ipka. Tijekom meditacije na inite jednu u svojim mislima i vizualizi-
rajte kako se vaš pokriva u jonosferi po inje popravljati. Možete stvoriti alke-
miju s vašim umom. Iznova stvorite one estice koje su u atomima prekinute, a
potrebne su za ravnotežu.
ANDREW: Koji po etni materijal trebamo upotrijebiti da bismo proveli tu vježbu ?
TOM: VaŠ um.
ANDREW: To je to?
TOM: isti um. Najviši oblik — Vije e kaže da upotrijebite kristaliziranu svijest.

Godine 1991. Tomu je postavljeno još pitanja o meditaciji:

JOHN: Jedno pitanje na koje bismo, mislim, svi željeli znati odgovor: kojim bi se
meditacijama mogli pridružiti u budu nosti?
TOM: Ono na što se sada trebate usredoto iti su nužne promjene u vladama, da
biste mogli rješiti ekološki stres na planetu Zemlji. U vašim meditacijama, moli-
mo vas da u svijest ovje anstva dovedete potrebu za prosvjedom na svjetskoj
razini protiv likvidacije hendikepiranih ljudi na planetu Zemlji. Drugi i njihovi
sluge pokušavaju uništiti razli ite vrste ljudskih bi a na planetu Zemlji putem
genocidnih metoda. Vi se posve ujete zaustavljanju uništenja ugroženih vrsta ži-
votinja, ali vi ne prosvjedujete protiv istrebljenja nekih vrsta ovje anstva. To je
tako er važno.
JOHN: Da. Patnja djece koju roditelji maltretiraju, nešto je što u ovom trenutku
prevladava u društvu.
TOM: To se samo sada iznosi na vidjelo. Meditirajte za to da se takve stvari iznesu
do kraja. Vidite, ono što je važno je iznošenje tog znanja pred svjesne, otvorene
o i ovje anstva, jer onda ono ne može odvratiti pogled. Kad se o tome ne govo-
ri, ili kad se to ne primje uje, kad se pretvarate da to ne postoji, onda se to može
nastaviti.
Mora se, me utim, re i da smo mi posljednjih nekoliko mjeseci morali ovisiti
samo o vama, našoj skupini, onda bi vaš svijet bio preokrenut i postao bi crna
rupa mraka — jer nije postojalo ujedinjenje ili solidarnost. Mi smo molili i molili,
i kad smo shvatili da su i Drugi dosegli mnoge od naših i odvratili im pozornost,
bili smo zahvalni što je bilo malo onih koji su to prihvatili i nastavili.
Da ste shvatili njezinu važnost, ne biste nikad propustili meditaciju. Ako ste
izabrali ne shvatiti njezinu važnost, to je vaša volja.
Mi emo govoriti o znanju ako to želite. Sa znanjem dolazi odgovornost.
Trebamo govoriti o još jednom daljnjem koraku, o znanju koje smo vam mi pre-
nijeli, da bismo vam pomogli da shvatite probleme u Svemiru. Mi smo tako er
odgovorni, utoliko što smo vam to prenijeli. Zapamtite da s tim znanjem dolazi
ve a odgovornost, budu i da ste postali dio kruga duša i energija, baš kao što je
svaki od nas odgovoran za drugog, a to znanje koje imate ini vas odgovornijima
jer ste sada odgovorni nama, kao i vašoj vlastitoj duši.
JOHN: Ako ljudi imaju apsolutnu slobodu izbora, kako da oni ipak ne dopuste da
se pojavi iskušenje uga anja sebi? Ho u re i, znamo da izbor postoji, ali mi ipak
želimo da oni naprave... potpuni izbor.
TOM: Izbor nije kraj, to je sredstvo: jer postoji dug, nije li tako, pla anje koje se
mora izvršiti?
JOHN: Vi, u suštini, govorite o posljedicama.
TOM: To je to no, jer ako vidite svoj planet Zemlju u uništenju, to je posljedica
svih loših izbora. Postoji dobar izbor i loš izbor.
Godine 1994. Israel Carmel, Phvilisin suprug, dobio je od Vije a devetorice pro-
ces meditacije za dobrobit planeta Zemlje, a Tom je zahtijevao da on bude uk-
lju en u ovo izdanje.

ISRAEL: Mi možemo prakticirati vrlo u inkovit oblik meditacije za okoliš ovog

planeta. Preporuke o vremenu i mjestu iste su kao i one koje su spomenute u
prethodnom poglavlju. Povezivanje, koriste i se istim danom (nedjeljom) i us-
kla ivanje vremena s vremenom od 9 sati nave er u Izraelu omogu ava da se
stvori veza širom svijeta. Vije e devetorice zahtijeva da se okupe minimalno tri
osobe, da one budu fizi ki zajedno i tako tvore trokute na ovoj kugli. (Oni bi
postali krugovi, ako bi se okupilo više od troje ljudi). Cjelokupna duljina faze
povezivanja je osamnaest minuta, a meditacija se sastoji od putovanja svijetom i
vizualiziranja vlada svih zemalja na svim kontinentima ili velikim površinama
zemlje; onda se vizualiziraju narodi tih zemalja i drve e u toj zemlji. Tako se
ujedinjuju umovi, srca i tijela na planetu. To funkcionira ovako: neki bi možda
voljeli zamisliti struju bijelog svjetla dok putuju ovom meditacijom, a korisno je
provesti tri minute na svakoj velikoj površini zemlje. Nemojte, me utim, biti vr-
sto vezani uz vrijeme, jer uz malo prakse, postat e lako kretati se kroz meditaciju
pravilnom brzinom.
Z ovu je meditaciju od vitalne važnosti da se ruke stave na noge to no iznad
koljena, s dlanovima okrenutima prema gore i prstima koji su opušteni, ali se ne
dodiruju, da bi se održao tijek energetskih krugova i da se ne bismo doveli u om u.
1. Zapo et emo meditaciju usredoto uju i se na džungle u Brazilu, a to je naj
važnija tema — uništenje koje se provodi nad tim drve em — a proširuju i se, i
na cijeli planet.
a. Usredoto ite se na vlade zemalja koje su uklju ene u proces rašumljavanja i
meditirajte o tome da one postanu svjesne štete koju prouzrokuju okolišu.
b. Usredoto ite se na ljude koji žive u tim zemljama: da oni postanu svjesni svoje
odgovornosti i da izvrše pritisak na svoje vode da opozovu sje u drve a u tim
džunglama.
c. Usredoto ite se na sama stabla i pošaljite svoju energiju tim veli anstvenim
stablima, a ona e tu energiju prenijeti od stabla do stabla.
2. Iz džungli Brazila i zemalja Južne Amerike otputujte u Sjevernu Ameriku i po
novite cijeli proces, primjenjuju i ista na ela, na vladu, ljude i stabla. Premda
džungle držite pred sobom kao prioritetne, vizualizirajte i sva stabla u Sjevernoj
Americi, šalju i svoju energiju svakom pojedina nom, a onda otputujte u Kanadu
i na Aljasku, sve dok ih ne povezete.
3. Slijedite onda tu energiju preko Beringovog prolaza u Rusiju, ponavljaju i pro
ces dok vizualizirate zemlje Europe.
4. Onda putujte po Aziji, koja obuhva a Bliski istok, Indiju i Kinu.
5. Onda vizualizirajte Australiju, zajedno s Novi?n Zealandom.
6. Kona no, sko it emo u Afriku, zatvaraju i krug koji smo stvorili oko planeta.
Svijet je okupan u energiji ljubavi, koja je vezala ljude za njihov okoliš i stvorila
potrebu za odgovornoš u prema njihovom planetu.
Ovo na elo meditacije može se primjeniti na mnoge aspekte naših života na Zem-
lji i sa Zemljom, ali, za godinu 1994. kategorija džungli je ona za koju je Vije e
devetorice zatražilo da se na nju najviše usredoto imo — a, zapravo kategorija
drve a u cijelom svijetu. Njihovi ogranci sežu do nebesa, a njihovo korijenje ispre-
pli e se sa Zemljom, što i mi želimo u initi...
GERI: Misliš li da e planet Zemlja, ljudi u cjelini uvijek biti u stanju neravnoteže,
je li to neophodno ?
TOM: To je tragedija planeta Zemlje, ta neravnoteža, jer ona je zaustavila na-
predovanje Svemira, ona je stvorila usko grlo. Tako se nije trebalo dogoditi:
trebalo se dogoditi da duša do e da bi iskusila tu ravnotežu fizi kog i ne fizi kog
i onda sebe širila u druga podru ja. Mi želimo moliti s vama da prosvjetljivanjem
razumijevanja kroz vaše oblike masovne komunikacije, unutarnji duh spozna i
shvati važnost izbora odgovornosti — vidite, kad ovje anstvo evoluira i planet
Zemlja bude u stanju ispuniti sve ono za što je stvoren, vi onda osloba ate sve
druge civilizacije u Svemiru, da bi i one, tako er, mogle imati izbor. Shva ate li
važnost...?
IRENE: Da.
TOM: Ovo vam nikad u prošlosti nismo rekli.
JOHN: Ho eš, dakle, re i daje ovo test? Mi smo, zapravo laboratorij za slobodnu
volju?
TOM: To je to no.
JOHN: O, pa to je nevjerojatna koncepcija. To je divno.
TOM: To se doga a samo na planetu Zemlji.
JOHN: Rekao si u prošlosti, da je upravo ovo vrijeme klju no vrijeme.
TOM: Najvažnije mogu e, jer odustajanjem od volje, mi odustajemo od Svemira.
Da. Sada emo vas ostaviti. Dajemo vam ljubav. Donosimo vam mir. Molimo vas
da našem Bi u prenesete ljubav koju gajimo za nju.
 20

Poslovi duše

Jednom, kad je Phyllis bila u dubokom transu, bila je dovedena pred Devetoricu.
/ Isprve su joj se o itovali kao astan starac, ali kad ih je zamolila da joj pokažu
Kako zaista izgledaju, oni su se pretvorili u »Kugle svjetla koje su bile jednaka, ista
energija, ali s dušom«.
»Možda tako izgleda duša«, rekao je Andrew kad je uo za to, »možda su zaista
takvi, samo duša, bez tijela«. Phvllis je zatim objasnila ono što su joj pokazali: »Uzeli
su., nešto poput negativnih i pozitivnih sila ili energija i pokazali... Ako ste, dakle
toliko pozitivni i vrtite se... pokazali su mi tu energiju u vrtnji, a ona se stalno toliko
brzo vrti da postane svjetlo i nestane... A negativno se tako er vrti, ali u vrtnji kupi
druge stvari i postaje tamno, To je energija koja postaje mra na i onda pada. A
pokazali su mi da nijedno od to dvoje nije dobro, jer zbog na ina na koji su se oni
kretali, ta duša bila je izba ena iz putanje«.
»Ili ravnoteže«, nazna io je Andrevv. »Izvan
ravnoteže, to no«, složila se Phvllis.
»Hmm«, rekao je Andrevv, »to je zanimljivo«. I pokušao je utvrditi neki znanstve-
ni smisao u slikama o kojima je pri ala Phvllis — u smislu toga da vrtnja vodi
prema pove anju brzine i, kona no, dovodi do nestanka u drugu dimenziju.
Jednom je Tom odgovarao na pitanje o reinkarnaciji, a pritom je rekao: »Razlog
zbog kojeg se ne sje ate vaših prethodnih vremena je atmosfera ovog planeta«.
Slijede i razgovori ti u se .stvari kao Što su akre, ro enje i smrt, reinkarnacija i
lije enje, a sve to povezano s dušom, s kojom zapo injemo:

ANDREW: Mi ne shva amo na in na koji se vi služite rije ima »duša« i »dub«. Biste
li nam mogli objasniti tu razliku?
TOM: Zapravo se radi o tri stvari.
ANDREW: Je li to ono što nazivate umom, dušom i dubom?
TOM: Da. A kad ih u potpunosti spojite, onda postajete ista energija, što je,
zapravo, ista duša.
ANDREW: Shva am. Što je, dakle, duh za razliku od drugo dvoje?
TOM: Duh jc duša koja se o ituje kako u vašem fizi kom svijetu, tako i u atmo-
sferi vašeg fizi kog svijeta.
ANDREW: Drugim rije ima...
TOM:... to je vozilo.
ANDREW: Ima li to ikakve veze s »astralnim tijelom« ili »eteri kim tijelom«?
TOM: Da. To jc astral.
ANDREW: Dobro,., sada, »um« —je li to dio povezan s mozgom, ili je to dio pove-
zan s duhom ili dušom?
TOM: Um je povezan s dušom.
ANDREW: Shva am, iz prethodnih razgovora shvatili smo da je eteri ko tijelo, iz-
gleda....
TOM: To je pokriva duše.
ANDREW: Pokriva duše, u redu. To su, dakle, odjelite funkcije ljudske osobnosti:
um povezan s dušom, duh povezan s tijelom i duša je, naravno, neovisna ako se
ne nalazi u tijelu.
TOM: Da.
ANDREW: Ali, ako je ona povezana s tijelom, je li ona povezana s »eteri kim tije-
lom«?
TOM: Upravo tako.
JOHN: Da li bi mogao još malo objasniti odnos izme u uma i duše?
TOM: Um je inteligencija duše.
ANDREW: Ovo e zazvu ati kao glupo pitanje, ali uop e nemam predodžbu o to-
me kako izgleda eteri ko tijelo. Je li to nešto što je omotano oko našeg fizi kog
tijela ili ono postoji pored našeg fizi kog tijela?
TOM: Postoje dva tijela — astralno tijelo i eteri ko tijelo i, uklju uju i ono koje
vidite, a koje je fizi ko, postoje, zapravo tri tijela. Eteri ko tijelo stoji izvan astral-
nog i sli no je omotnici, ali to nije pravi izraz. Objasnit u to na drugi na in: Ako
imate jaje, unutar tog jajeta nalazit e se pile, što bi bila fizi ka stvar. Onda bi se
oko tog pileta ovijala membrana koja prianja uz pile. To bi bio astral. Ljuska bi
bila eteri ko tijelo.
ANDREW: Vrlo dobro, to su, dakle, omotnice. Puno ti hvala, to nam zaista po-
maže.
TOM: Mi bismo vam voljeli objasniti nešto što je povezano sa životnom energi-
jom koja mora biti usmjeravana prema gore. Ne postoji sedam akri, premda vi
to tako shva ate. To nije istina. Uistinu postoji devet akri. Kad su te akre i
korijenska akra otvorene, to stvara vatru kao u visokoj pe i, a kad je vi usmje-
ravatc prema gore, postoje oni koji misle da je šalju gore i vani i da ona odlazi u
eter, a pri tome ne shva aju zbog ega imaju želje i ežnje. Ono što se zaista
doga a je to da je ta energija zarobljena u njihovom astralnom tijelu i onda ona
te e nadolje kroz cijelo njihovo tijelo, a to opet stvara još više vatre. Nužno je tu
energiju podi i gore, u devetu akru i izbaciti je kroz eteri ko tijelo.
ANDREW: Smijem li samo zapitati za položaj te devete akre?
TOM: Ona bi se nalazila na vrhu vaše glave — to je tamo gdje... to je ono što vi
nazivate vašom »srebrnom vrpcom«, ali, ona se ne nalazi tamo gdje je srebrna
vrpca zaista smještena.
RON: Postavio bih neka prili no ezoteri na pitanja u svezi s ovom temom. Ono
što bih želio u initi je pro itati dio ne ega Što je došlo kroz moju glavu i pitati je
li to to no, a zatim postaviti još neka pitanja — je li to u redu?
TOM: Da.
RON: U po etku (ovo je neka vrsta Postanka) Jedan je pomo u samog sebe disao
bez daha i okre u i se oko sebe, napetost je bila jedna i postala je mnogostruko
sve. Razli ite gusto e i jakosti materije i duha, s potencijalom da postanu jedna
zajednica. Kraljevstva Devetorice, civilizacija, ovje anstva i Drugih, svako od
njih dio je svega što postoji. Beskrajno stvaranje u svojoj potpunosti je Jedno Be-
skrajno bi e. Jedno Bi e koje je svjesno sebe do te mjere da su njegovi razli iti
aspekti svjesni sebe kao dijela svega što jest.
Devetorica su krunska akra, tamo gdje se zna Božja volja. Hijerarhija civili-
zacija je sr ana akra, gdje se izražava Božja ljubavna mudrost. ovje anstvo je
grlena akra. Sto cjelina jest — to je nepoznato, to je tajna. Kad se akre glave,
srca i grla u potpunosti otvaraju da bi bile doli ne Bogu, to je, dakle, proces po-
stajanja svjesnim sebe.
TOM: Na ovom stupnju vašeg znanja, mi vam ne možemo objasniti istinsko ra-
zumijevanje Svemira. Ono što ste primili, ne potje e od nas, ve od civilizacija
koje, tako er, ne posjeduju potpuno razumijevanje. To je dio istine, ali ne
cjelina i to bi vam bilo vrlo teško objasniti. Jer, znanje se može prenijeti rije ima,
ali mudrost zvu i budalasto i ne može se prenijeti na takav na in. Ali, za nas je
prihvatljivo da vi prenosite ove misli onima s kojima razgovarate.
RON.- Da, hvala ti. Ono što bih volio znati je zna enje grlene akre u smislu veli-
kog Solarnog Jednog-Bi a, s obzirom na ovje anstvo i s obzirom na pojedina no
ljudsko bi e.
TOM: Ona se bavi onim fizi kim. Posavjetovat u se... Vije e me je zamolilo da
vam prenesem ovo: Zbog potrebe posjedovanja opipljivih struktura prema koji-
ma mogu stvoriti odnos, ljudska bi a su, proširuju i svoje razumijevanje, upo-
trebljavala izraz » akra«, ali to je zapravo stvar razli itih razina duše. Shva ate l i ?
RON: Razli ite akre koje se otvaraju su razli ite razine duše... ?
TOM: Da.
RON: Koje se o ituju kroz nas?
TOM: Kako vam to možemo objasniti? Mi nismo krunska akra. Kad se duša
rodi, ona se nalazi u prvoj akri. Od tog trenutka nadalje, ona teži dosegnuti ono
što potje e od nas — shva ate li?
RON: Da.
TOM: U svakoj pojedinoj od svojih reinkarnacija u razli itim civilizacijama, a
tako er i na Zemlji, ona prolazi kroz jedan proces. Postoje oni koji mogu ostati
u prvoj akri u mnogim svojim inkarnacijama, a postoje oni koji, shva aju i da se
mo i za sebe ne postiže ništa, mogu sami sebe stvoriti i oti i u tre u akru, zao-
bilaze i drugu akru. Svi se teže vratiti nama što je brže mogu e. Pojedina no
ovje anstvo ne potje e iz grlene akrc. Tek kad cijelo ovje anstvo shvati da
zajedno može postati ono iz etvrte akre — Vije e kaže da ste vi govorili o
grlenoj akri. Ispri avam se, ali radi se o etvrtoj (sr anoj akri) i onda ovje an-
stvo može masovno evoluirati. Shva ate li što vam pokušavamo objasniti?
RON: Da, mislim da shva amo.
TOM: Shvatite, tako er, da se duša može nalaziti u onome što biste vi nazvali
prvom akrom, i ako ima samo slavu Svemira u svom životu, u svojoj motivaciji,
onda ona može odmah do i k nama.
Budu i da vi morate imati nešto prema emu se možete odnositi da biste u vašem
svijetu imali razumijevanje, dopustite mi da vam samo kažem da ne postoje pre-
tinci, stoga vas molimo da se ne pokušate stavljati u pretince. Vi imate suštinu
istine. Ona ima svoja ograni enja, ali e vam koristiti, da.
JOHN: Ima još jedno pitanje o kojem smo razgovarali. To je humor. U našem
svijetu postoji humor: pitam se imate li vi humor u vašoj stvarnosti?
TOM: Bog ne bi mogao preživjeti da se nije bio u stanju smijati samome sebi!
ANDREW; Kad se Bog smije, što se doga a u Svemiru? Trese li se sve... ? TOM: Sve
šija!
ANDRF.W: Šija! Shva am. S kojom je, dakle, funkcijom povezan humor, s umom,
dušom ili duhom?
TOM: On je povezan s umom. Koji onda, zauzvrat, hrani energijom dušu.
JOHN: Ve ina našeg humora temelji se na fizi kom postojanju i smiješnoj strani
njegovih situacija.
TOM: Mi imamo kozmi ki humor. Svemir je šaljiv!
ISRAEL: Volio bih znati razliku, ako uop e postoji, izme u ega i ponosa.
TOM: Ego je onaj koji stvara ponos, a ponos je onaj koji tvori ego. U Svemiru,
medu njima nema razlike, ali na Zemlji, oni se razlikuju. Pokušat emo vam ob-
jasniti: ako vi ne tražite pomo , to je zbog vašeg ponosa i vaše neovisnosti koji
vas odvra aju od traženja pomo i, nije li tako? Tu je i vaš ego, koji kaže »Ja sam
neovisan i nije mi potreban nitko« — nije li tako? To je jedno te isto. Nužno je
imati ego za postojanje, ali zapamtite da postoji negativan ego, kao što postoji i
pozitivan ego. A ego mora biti u stanju ravnoteže. Upravo je ponos onaj koji
izvodi ego iz ravnoteže. Neophodno je imati ego, on potje e od duha. Tek kad
ego postane stvar ispunjena ponosom, on postaje problem. A ako ego postane
mlitav i nalikuje kuhinjskoj krpi, ni to nije dobro.
PETER: Radio sam na rascjepu izme u onoga što biste vi nazvali tijelom, umom,
srcem i dušom i izgleda mi da ogroman broj ljudi dozvoljava svjesnom umu da
stalno nadvladava srce. ini se da to nepogrešivo vodi na put udaljen od svijesti.
TOM: Ti si došao do istine i bu enja. Vidite, kad je znanost postala jaka, ona je,
onda, uništila i izop ila istinsko ja ovje anstva, njegovo intuitivno ja, njegov ja
ljubavi i srca. Vrijeme je za povratak tome, jer znanost postavlja ovje anstvo u
pretince, kategorizira ga, lijepi mu oznake i stavlja u situaciju da ljudi zaista po i-
nju o sebi razmišljati na takav na in. Takva znanstvena uvjerenja onda dovode
do obrasca masovnog razmišljanja.
PETER: Ono što sam ja primjetio je da, ako ljudi u ine izbor, esto je um onaj koji
je sklon izabrati, a ne intuicija ili duša. Tako netko dolazi na život sa svrhom, ali
um nadvlada svrhu duše.
TOM: Zbog toga što su znanost i ovje anstvo sebe doveli u stanje straha da e
ispasti glupi, znanost je donijela odluku o tome da vjerovanje u univerzalnu lju-
bav, svijest i Stvoritelja — jer istina je da ste vi Stvoritelj — nije realisti no. Tako
su oni izgubili dodir sa stvarnoš u, a ovje anstvo je onda sebe dovelo u stanje u
kojem je dozvolilo svom umu da njime vlada.
PETER: Pitanje koje sebi stalno postavljam je, znaju i za ove dvije stvari, je li mo-
gu e ponuditi mogu nost svijesti ljudima koji ne žele, u svojim glavama, za njom
tragati? Ili, je li to mogu e samo s onima koji su spremni napraviti korak prema
svijesti postaju i duhovno povezaniji?
TOM: Postoje oni koji ne shva aju, niti žele znati: ne gubite svoje vrijeme.
]OHN: S obzirom na reinkarnaciju, katkad se kaže da mi imamo suviše pojed-
nostavljenu predodžbu duše koja, u brojnim prilikama, ulazi u novo tijelo, i ini
se da je ta predodžba mnogo složenija od toga. Pitam se, bi li nam mogao, ako je
mogu e, opisati to ku na kojoj se doga a odvajanje? Što se reinkarnira, a što ne,
s obzirom na odnos izme u osobnosti i duše?
TOM: To je velika i detaljna dizertacija, vrlo je teško to objasniti u ljudskim izra-
zima zbog vaših ega. Mi emo vam, ipak, pružiti jedan mali uzorak. Primjer:
upravo ste rodili svog sina. Stoga se dio onoga što ste vi nalazi u njemu. Stoga,
ako biste vi svog sina rodili mnogo puta, u razli itim životima, onda bi se u njemu
nalazio jedan ve i dio vas — onda bi se možda idu i put dogodilo da obojica
budete kao jedna osoba. Shva ate li?
JOHN: Da. Mali dio svake pojedine inkarnacije, dakle, napreduje, tako da postoje
složeni obrasci...
TOM: To jc kao da atomi rastu unutar atoma. Nije stvar u tome da je ta duša
zarobljena, a da, onda, otpluta svojim putem i onda se zarobi u nekoj drugoj
fizi koj cjelini.
JOHN: Da li je mogu e da, ako uzmemo nekog iz povijesti, poput Napoleona,
dvije li tri osobe mogu misliti da su one reinkarnacije Napoleona, jer svaka poje-
dina od njih ima dijeli Napoleona u sebi?
TOM: To je to no. Ali, postoji, tako er, na Zemlji jedan simptom koji se pojav-
ljuje kad u umovima ne vlada dobro zdravlje: oni se mogu ugoditi na tu svijest i
vjerovati da potje u od nje. Postoji jedna fina grani na crta, kako vi to kažete.
JOHN: Da li je, tako er, istinito re i da vjerojatno postoji jedna osoba koja nosi
više djeli a od bilo koje druge osobe?
TOM: To je to no. Da.
JOHN: U redu, to nam umnogome pomaže.
TOM: Tko bi od pripadnika ovje anstva to želio shvatiti? Jer, ego ovje anstva
prezire injenicu da bi netko mogao biti dijelom njih.
JOHN: ini mi se da bi bilo vrlo važno da ljudi shvate koncept reinkarnacije, da bi
u potpunosti mogli prihvatiti svoju odgovornost; ali, religija se, ili barem krš an-
ska tradicija, tom konceptu opire. Kako se to može prekinuti?
TOM: To je jedan od vrlo važnih procesa koji e se morati razviti u budu nosti.
Važno je pripremiti ovu informaciju za one koji je žele uti.
MIKI: Koliko je važno shvatiti naše prošle živote da bismo krenuli naprijed?
TOM: Za neke jc to vrlo važno, za druge i nije toliko važno, jer jc to kao da oni
imaju unutarnje znanje, a zakora uju u drugom smjeru. Ali, nekima, poznavanje
njihovog povijesnog zale a, daje uvid u njihovu osobu u ovom životu.
GOST: Zašto ljudska bi a zaboravljaju svoje prethodne živote kad se inkamiraju
na Zemlji? Da ih se sje aju, bilo bi im mnogb lakše vidjeti svjetlo pomo u kojeg
bi se mogli poboljšati.
TOM: U po etku je postojalo sje anje, onda je postalo neophodno ustrojiti dru-
štvo za razvijanje onoga što biste vi nazvali »civiliziranim ponašanjem«. U onim
društvima koja se nisu uhvatila u zamku intelektualizma bez osje ajnosti, narodi
imaju svijest o drugim podru jima postojanja. Ta društva uglavnom preziru oni
u onim podru jima svijeta u kojima postoje veliki tehnološki, znanstveni i inte-
lektualni napretci, a kad su se djeca tih »civiliziranih« društava ra ala sa sje a-
njem (što se esto doga alo), to se nije smatralo prihvatljivim i stoga je bilo poti-
skivano. Sada, me utim (1991.), postoje mnogi u vašem svijetu, u tim »civilizira-
nim« društvima, koji su došli sa sje anjem. Mi molimo vas i sve na Zemlji, dopu-
stite vašim mladima da se sjete svoje prošlosti, da shvate da postoji kontinuitet
života, da ne postoji smrt duha ili duše, da je ono što mijenja oblik samo ono
fizi ko i da se sva duša, sav duh, sve što svaki od vas jest, sve što je sadržano
unutar vas — sva bit Stvoritelja sadržana u vama — stalno nastavlja.
Sada je na ovom planetu došlo vrijeme u kojem ima sve više i više sje anja. U
prošlosti, neke religije nisu inile dobro ovje anstvu, jer su i one potiskivale ono
unutarnje znanje o drugim svjetovima. To je služilo svojoj svrsi neko odre eno
vrijeme, ali sada je vrijeme da se dopusti da na svjetlo dana iza e istinska bit
ovje anstva. Da.
GOST: Je li istina da svaka duša u Svemiru treba makar jednom- živjeti na Zemlji?
TOM: Ono što je vrlo važno da ovje anstvo zna je da je u cijelom Svemiru, Zem-
lja jedini planet slobodne volje i izbora. To ne zna i da u drugim svjetovima
postojanja, na drugim fizi kim planetima uvijek postoji kontrola. To zna i da se
na drugim planetima postojanja dogovorom može izabrati fizi ki izraz u kolek-
tivnoj svijesti. Sve duše u Svemiru moraju imati iskustvo ovog planeta Zemlje
makar jednom da bi nau ile tu ravnotežu izme u fizi kog i nefizi kog — ono $>>
biste vi ozna ili izrazom duhovno. Planet Zemlja služi toj svrsi, zbog togn je i > < i
životne važnosti da se vi na Zemlji dovedete u ravnotežu. Kad se duše rode na
ovom planetu i po nu stjecati iskustva o takvim stvarima kao što je probava vaše
hrane, onih vaših teku ina koje upravljaju umom ili onih droga koje tako er na
njega utje u, onda ovje anstvo zaboravlja bit onoga što jeste i po inje vjerovati
da je to jedina stvarnost. To se doga a zbog toga što se, u prošlosti, ovje anstvo
pokušalo uzdi i i do i do razumijevanja o samom sebi, a onda je sebe uhvatilo u
zamku i po elo se stalno i iznova reciklirati, umjesto da odlazi na druga mjesta
postojanja u prikupljanje daljnjih iskustava. To je postala vaša stvarnost, ali to
nije prava stvarnost. Me utim, zbog toga što duše shva aju da ovaj planet pot-
je e od Raja, u svojoj su zbrkanosti sebe uhvatile u zamku. Nije ih u zamku uh-
vatio planet Zemlja, one su to u inile same sebi, a to stalno recikliranje stvorilo
je usko grlo u Svemiru. Duša izabire mjesto na kojem e se nalaziti. Kad ona ne
ide izvan zemaljskih granica ovog planeta, ona izabire da e se tu reciklirati. To
ne zna i da, ako je duša na inila pogrešku, u prošlosti ili u drugoj civilizaciji, ona
ne smije izabrati da do e ovdje, jer one to esto i izabiru. Me utim, znajte da
postoje drugi u Svemiru koji tako er dovode u iskušenje i pokušavaju upravljati
dušama i stvoriti stanje iskvarenosti. Onda, ta duša, kad se ona nalazi u svojem
stanju isto e, može spoznati taj problem i izabire da e posjetiti planet Zemlju
ili neki drugi planet, da bi nadvladala tu iskvarenost. Da.

Sada slijedi razgovor o ro enju i smrti.

GOST: Smijem li postaviti pitanje o prelaženju u fizi ki život i odlaženju iz njega.

Jedna stvar koja zabrinjava veliki broj svjesnih ljudi u ovom trenutku je kvaliteta
ro enja i iskustva ro enja, za dušu koja prelazi u tijelo. Imate li neki savjet za
ljude koji žele dati dobro ro enje-prelazak djeci koja sada dolaze na svijet?
TOM: Vi znate da u prošlim danima nije postojao ovaj veliki problem koji sada
postoji? U prošlim danima, ono što se stvaralo u zvu nim valovima nije bilo ne-
skladno. Ljudi nisu imali mehani ke zvu ne obrasce i valove, nisu imali elektron-
ska energetska polja i ro enje se prihva alo kao prirodno. Ono što se u ovim
vremenima doga a je da, ljudi koji žele dati život razvijaju em duhu na miran
na in, nenamjerno stvaraju zbrku za dijete, jer oni s njim razgovaraju nježno i s
ljubavlju, a to nastavljaju raditi i kad ono iza e i nade se u ovom svijetu, u kojem
vlada vrlo bu an okoliš. Stoga ovaj novoro eni duh ak ni ne zna u kakav svijet
dolazi.
Zbog toga vam moramo o tome pružiti objašnjenje. Jer, možete li sebe zami-
sliti u toploj špilji, a da zatim, iznenada, osjetite vibraciju vulkanske eksplozije:
ne biste znali biste li mogli opstati u toj toploj špilji, zar ne? Onda primite od vaše
majke jamstva, a onda vam se ta jamstva oduzmu, tako da to stvara veliku zbrku.
Ono što se treba urediti je sljede e: ako bi se ona osoba koja nosi dijete mogla
nalaziti u mirnom okolišu za tu dušu koja se ra a, okružena laganom glazbom,
blagim osvjetljenjem, usvajanjem znanja. Vi znate da možete itati enciklopediju
onoj osobi koja iš ekuje poro aj? Jer, kao Što se to upija, tako se upija i ta ne-
skladna buka. Kad se, dakle, nalazite u tom zamahu od mirnog prema razdi-
ru em, ne biste li i vi bili potreseni? Vidite, ako jedan duh izabere da se vrati, a
to zaista ne treba u initi, a on se silom želi vratiti, onda to stvara još više nesklada
i hrana koja ga hrani tako er postaje neskladna, možete li onda vidjeti otkud
potje u neskladnosti na planetu? Ako se taj duh tvrdoglavo vrati i ima prigodu
ste i veselost, on onda ima mogu nost u svojoj ljudskoj ulozi izvršiti ono što
treba prema metodi koja je za to potrebna.
GOST: Postoje brojni ljudi koji sada to shva aju, ali to se još uvijek mora razvijati
u našem svijetu.
TOM-. Ono što se mora u initi je stvoriti podru ja sigurnosti u koja e žene u to
vrijeme u i.
GOST: Oko vremena poro aja, ili tijekom cijele trudno e?
TOM: Tijekom trudno e, od polovice nadalje.
ALEX: Uvjeren sam da je ovo jedan od rijetkih planeta na kojem se možemo sek-
sualno razmnožavati u fizi kom postojanju. Kako bi nam iskustvo imanja obitelji
ili iskustvo obiteljskog jedinstva pomoglo u našoj duhovnoj evoluciji na ovom
planetu?
TOM: U pravu si kad kažeš da je ovo, ne jedan od rijetkih, ve jedini planet na
kojem je seksualno razmnožavanje metoda sadržana u seksualnosti, a u tome,
vidite, ovje anstvo stalno traga — to smo ve prije objasnili. Zbog toga emo
pokušati odgovoriti na drugi dio pitanja. Ra anje, a ne uvijek nužnost da ljudska
bi a imaju obitelj — je prva premisa koja se mora shvatiti. Kad se duša izabere
roditi kako bi koristila planetu Zemlji, onda je važno da ona izabere one elemente
koji su nužni za njezin razvoj prema božanskom potencijalu koji nosi u sebi. U
prošlim vremenima postojale su duše koje su prisilno stvarale uvjete kod dva
ljudska bi a, kako bi, kao posljedica njihovog odnosa došle na svijet, jer su tvrdo-
glavo željele elemente jednog ili oba ta ljudska bi a.
To je tako bilo u prošlim vremenima, a sada se mijenja, jer ne e se reciklirati
nijedna duša koja to ne treba u initi (1991.). Mi se sada kre emo prema jednom
planetarnom stanju na Zemlji u kojem se ta metoda više ne e primjenjivati, tako
da e u vašoj budu nosti, ne neposrednoj, ali skoroj, duša izabirati da se rodi uz
pristanak muškog i ženskog nositelja ra anja. Zbog toga je važno da ta obitelj
rodi tu dušu, zbog toga da bi ona i vi postigli evolutivni rast, da biste uklonili
zapreke i oljuštili gusto u planeta Zemlje i pripremili se za njezino cvjetanje.
JOHN: Koncepcija »ne postoji smrt«: mi gajimo neka uvjerenja o reinkarnaciji, ali
osje am da je ona nešto složenija od pojednostavljenog gledišta kakvo mnogi
imaju.
TOM: Oni na ovom planetu mogu shvatiti da, u vrijeme svog dolaska, oni izabiru
da e do i na planet Zemlju. Ako se oni nalaze u stanju o aja, elementi Svemira
mogu im se objasniti.
Jer, planet Zemlja uzrokuje želju kod pojedinca da bude pojedinac, ali je
zastrašuju e kad ljudi po nu vjerovati da e, ako se oslobode, pro iste i evoluira-
ju, spojiti s Izvorom i više ne e biti pojedinci. Zbog toga odbacuju reinkarnaciju
i kontinuitet života. Zapravo, oni koji postoje na planetu Zemlji potje u od bo-
gova. Postoje oni koji su ovo u razli itim stupnjevima, a ipak potpuno zaboravili
— posebno u civiliziranom svijetu, kako ga vi nazivate.
Mi ne znamo kako vama i vašem ovje anstvu objasniti energije koje
postoje i spajaju se s Izvorom, a opet potje u od jednog pojedinca. To je prili no
složeno.
GOST: Kraj individualnosti i kraj slobodne volje za mnoge ljude na Zemlji bio bi
jednako loš kao i smrt: Bilo bi vrlo teško prije i preko koncepta spajanja s univer-
zalnom sviješ u jer se za njega misli da je isti kao i smrt.
TOM: Upravo tako. Zbog toga se mora shvatiti da individualni identitet li nosti
ne umire. To želimo re i kad kažemo » ovje anstvo na ovom planetu potje e od
bogova«. Mislimo na civilizacije i podcivilizacije. Shva ate li to? Moraju se neka-
ko izna i sredstva u vašem svijetu da bi se prenio taj koncept: smrt ne donosi sa
sobom uništenje pojedinca.
GOST: Je li slobodna volja onda ego?
TOM: Kad mi kažemo »slobodna volja«, mi sada govorimo o fizi kim planetima.
Na primjer: ako izaberete da ete oti i na neki drugi planet, vi, idu i tamo, znate
da ste predali svoju individualnu slobodnu volju, da biste postali dijelom kolek-
tivne slobodne volje. Samo na planetu Zemlji svaki, baš svaki, pojedinac je u
potpunosti onaj koji ima slobodnu volju. Vi ste pitali, »je li slobodna volja ego?«
Možda biste mogli re i da jest. Ali, ona je više od toga, to je izbor...
GOST: Smijem li zapitati možeš li dati savjet ljudima koji se približavaju kraju
svog fizi kog života, savjet o na inima na koje se meditativno mogu pripremiti za
prijelaz?
TOM: Postoji samo jedan na in, a to je prihvatiti da se doga a samo fizi ko pre-
minu e. Energija duše, duha, uma i osje aja i dalje postoji. Ako shvate to dok
prelaze iz fizi kog u duhovno, oni se prilikom prijelaza ne e nalaziti u stanju
šoka i stanju spavanja.
GOST: Mnogo ljudi u našem svijetu predvi a da im se ne e dogoditi ništa nakon
što obave prijelaz, ali uvelike nam nedostaje saznanje o tome što duša može o e-
kivati ili vizualizirati nakon obavljanja prijelaza...
TOM: Mnogo je o tome napisano iz duhovnih izvora, vi imate grešku u vašem
razmišljanju, jer u vašem svijetu, na primjer... svi Huvidi razumiju život nakon i
život opet, svi Indijci tako er, svi Šintoisti, cijeli islam. Samo vi, u svojem po-
grešnom tuma enju Nazarenca, stanja spavanja i ustajanja samo dobrih ljudi,
stvarate nedostatak razumijevanja.
Sada oni koji su slijedili Nazarenca postaju s obzirom na to prosvjetljeniji. Za
ne-Božje vjernike (ateiste), to je tužno, budu i da oni ne e znati da su izvršili
prijelaz i bit e zbunjeni, jer nisu pripremljeni, kao što nisu pripremljeni ni mnogi
sljedbenici Nazarenca. Jer, kad prijedete, onda ste onaj koji jeste. Vi ne postajete
prosvjetljeni pomo u prijelaza.
GOST.- Postavio sam to pitanje zbog one vrste ljudi, koji se izgube kad izvrše prije-
laz...
TOM: Onda bih im ja rekao: kad ste prešli i kad ste zbog toga zbunjeni i ne znate
što se dogodilo, onda shvatite da ste prešli i da ste živi!
JOHN: Zabrinut sam zbog toga što mi se ini da Crkva zauzima tako kontrapro-
duktivan stav...
TOM: Vi znate da postoje ljudi koji postavljaju zahtjeve. Nije li ovo vrijeme u
kojem e ljudi postavljati zahtjeve svojim vjerskim vodama? A, oni vjerski vode
koji ne evoluiraju, doživjet e kraj svojeg vjerskog pokreta, jer e im ljudi oduzeti
život.
JOHN: Istinito je, dakle, ako se kaže da sve glavne religije na Zemlji imaju stano-
vitu uvjerenost u nastavljanje života nakon smrti, tako da bi to mogla biti jedina
zajedni ka tema medu svim religijama?
TOM: To je to no, da. Postoji to saznanje u ovje anstvu. Religiozni, oni koji
predvode religije, koriste se tim znanjem da bi upravljali masama.

Sljede a je pitanja postavio jedan znanstvenik, zainteresiran za suptilnije aspekte

lije enja...
IAN: Želio bih postaviti pitanje o energijama koje rade na DNA, kad iscjelitelj
nekoga lije i. U znanosti je poznato da se za gradnju fizi kog tijela koristi samo
5% DNA unutar svake stanice. O ostalih 95% ne znamo ništa. Mislim da ostalih
95% imaju odre enu posebnu funkciju, u odnosu prema energijama i u odnosu
prema lije enju, niskofrekventnim poljima i magnetskim poljima. Je li to istina,
ili sam na krivom putu glede toga?
TOM: To je apsolutno ispravno. Znajte tako er da se sposobnost za lije enje
nalazi u svima, ali je nekima dostupnija zbog mehanizma njihova razumijevanja.
Dio DNA koristi se za kolektivnu svijest, strujanje energije, i ako se to ne razumije
netko može povjerovati da je ono što nije. Ako to unutar te osobe nije pro-
iš eno, onda ona može vjerovati da je Napoleon.
IAN: To je, dakle, nešto poput genetskog pam enja uma?
TOM: Da i ako je netko postojao u odre enom razdoblju ili je s njim imao nekog
kratkog dodira, i ako to nije u potpunosti shvatio, onda ta osoba može povjero-
vati da potje e od toga, jer to nije ispravno u sebi odredila.
IAN: ini se, dakle, da u tih 95% koji postoje u svakoj stanici, postoji fizi ko
o itovanje u DNA svih prošlih života, iskustava, kozmi kog znanja, kozmi ke
povezanosti?
TOM: Da. Tako er i znanje o arhetipovima i kako se oni iz toga po inju o itova-
ti.
ANDREW: Kad iscjelitelji rade u trojkama s vama, i kad imamo tri iscjelitelja i
pacijenta, kakva je narav procesa lije enja? Što je to što struji iz iscjelitelja i što je
ono što se poti e? (U ovom primjeru, Andrew govori o situaciji dvojice muških
iscjelitelja ijedne iscjeliteljice). Enzim ili neki sustav u ljudskom bi u na kojem se
radi?
TOM: Ono što zapravo struji je, u slu aju iscjelitelja koji su povezani s nama,
energija koja dolazi iz civilizacija Ankore i Aragona. Ona je sli na vašoj laserskoj
zraci: u svijetu vašeg jezika ne postoji narav onoga što mi imamo.
ANDREW: Ali, to je neka vrsta koherentne zrake, kako ja to shva am?
TOM: To je zraka koja najprije prolazi kroz muške iscjelitelje, zatim prodire kroz
ženu iscjeliteljicu, a onda pro iš ava tijelo onoga što vi nazivate pacijentom.
ANDREW: Da, u redu je.
TOM: Me utim, kad se lije enje odvija izme u dvoje (pacijenta i iscjelitelja), kad
su polariteti muški i ženski, i kad se to dvoje nalazi blizu jedan drugoga, njihova
dva eteri ka tijela se miješaju, u tom miješanju pro iš avaju, a to pro iš enje on-
da stvara visoku pe ili središte kroz kojeg mi možemo djelovati. Mogu e je,
tako er, da iscjelitelji rade u parovima, dva muškarca i dvije žene, koji bi radili
kao tim, posebno kad se radi o vrlo ozbiljnim slu ajevima. Sva bi energija, onda,
bila lijevana kroz sva etiri bi a da bi se tako obrnuo razorni proces u bi u koje
je bolesno.
ANDREW: Dobro, to je izuzetno. Poti e liše, dakle, neki posebni sustav enzima, ili
je kisik onaj na kojem se radi, ili crvena krvna zrnca...?
TOM: Cijelo eteri ko tijelo je ono koje se pokušava vratiti u ravnotežu.
ANDREW: Shva am, djelovanje je eteri ko, što zauzvrat, naravno, djeluje na bio-
kemijsku masu, shva am.
TOM: To uklanja stvari iz eteri kog. To je poput laserske zrake koja uklanja otro-
ve. To je divovski filter koji pro iš ava i uklanja ne isto e. To je kao da uzmete
pacijenta i potpuno ga preokrenete, ono što je unutra dovedete vani, onda ga
pomno ispitate i uklonite iz njega sve otrove, sve ono što biste vi nazvali tumo-
rom, sve stvari koje ne pripadaju u fizi ko tijelo, a onda ga vratite u prvobitni
položaj. To bi bilo kao da imate lutku koja u sebi ima vrlo fino punjenje od
svilenog pamuka, a onda u nju ušeta moljac koji, zatim, napravi svoje gnijezdo, a
vi ga izvadite, lutku otvorite, prevrnete je, pro istite, i opet zašijete, onda bi mo-
ljac bio uklonjen. To je stvar iste naravi.
DAVID: Do koje je mjere bolest uzrokovana emocionalnim stresom, karmom, sta-
renjem ili stjecanjem iskustva s drugim ljudima u odnosu na te uzroke?
TOM: Ono što mi vidimo na planetu Zemlji u ovo vrijeme je stvaranje novog
vjerovanja, mi ga nazivamo religijom Novog doba, a to je vjerovanje element iz
prošlosti koji se iznosi na vidjelo u ovom životu. Tako er je re eno da je jedan
izabran da bi podu io druge.
Znajte ovo: da su ve inu bolesti na ovom planetu prouzro ili narodi na
Zemlji greškom u svojem razmišljanju, svojoj prehrani, svojim zaga enjem tla i
voda, zaraženoš u onoga što stavljaju u sebe, prouzro ili su ih oni koji prave
posao na ra un ovje anstva. Postoji jedan dio koji je stvorio osje ajni stres, a
drugi je dio stvorio stres od uga anja drugima, sada govorimo o mladima. Posto-
ji tako er dio stresa koji je stvorilo prilago avanje mozga tijekom mladena kog
razdoblja, ali najve i dio stvorio je planet Zemlja. Objasnit u: bilo je zamišljeno
da ovje anstvo bude ro eno da bi živjelo punim, plodnim, zdravim, nebolesnim
životom i u prolaženju fizi kog tijela, ne da postoji starenje ili patnja kakvi sada
postoje, ve da izvrši prijelaz mirno, tijekom sna, nakon dobrih stotinu godina
življenja. Uvijek se u posljednjim godinama spajaju znanje i mudrost. Ali, o-
vje anstvo je to zbog mnogih razloga izgubilo: zbog onih o kojima smo govorili,
a tako er i zbog toga što je kolektivna misao postala da svi moraju biti bolesni i
stariti. To je teško nadvladati. Da.
DAVID: Kad, na primjer, tijelo stvori kalcifika ju zbog slabljenja kostiju, je U mo-
gu e promijeniti materiju samo mislima?
TOM: Da. Mogu e je to u initi pravilnom ishranom, nadoknadom vitamina, po-
mo u vašeg uzdizanja misli i rastvaranja tog kalcija, a tako er i iscjeljenjima. To
je mogu e. U procesu uklanjanja kalcija najbolje je neko vrijeme ne jesti životi-
njske proizvode. Jer, tijelo e onda zapo eti trošiti kalcij, da.
LAN: Rekao si u prošlosti da greške u razmišljanju uzrokuju bolesti unutar ljudskog
bi a. Pitao sam se, stoga, koji odnos vlada me u tim energijama, koji to proces
nastaje u rasponu od misaonog procesa do fizi kog o itovanja. Jer, ini mi se da
postoji odnos i s magnetskim energijama i niskofrekventnim energijama, ali i ete-
ri kim energijama. Kako se, dakle, sve to zajedno slaže?
TOM: U po etku je postojala isto a i isto a misli. Kad vi u inite neku veliku
stvar koja je protiv vas samih, Svemira ili Stvoritelja, unutarnje znanje stanice
po inje reagirati. Vi to u vašem svijetu nazivate krivicom, ali mi znamo da je to
oblik protivni kog razaranja. Altea i Aragon rekli su da vam kažem da je polazna
to ka svega toga strah. Zbog toga to prodire u eteri ko i zamu uje ga, tako da je
magnetsko polje zamu eno, a u njega se onda može prodrijeti i zagaditi ga —
ono što vi nazivate Scalar F, ELF...
IAN: Da, ekstra niskofrekventni valovi.
TOM:... oni oduzimaju energiju, i mogu onda prodrijeti i zagaditi eteri ko. Ako
na svoje tijelo stavite kristalnu svijest sa strukturom kristala, onda ga ELF ne
može zagaditi. Ono što zaga uje i zamu uje magnetsko, i penetrira u eteri ko je
divlja stanica. Ona, zatim, u tijelu savija gnijezdo i zapo inje isušivati životnu
energetsku snagu.
IAN: Da, to je, dakle, prema vašim rije ima, poput po etka karcinoma?
TOM: Da, karcinom se tako er može prouzro iti greškom u razmišljanju velike
mase ovje anstva, što je povezano sa zaga enjem okoliša.
MN: Ho eš re i, ako masa ovje anstva ima grešku u razmišljanju, to se odražava
na okolišu f
TOM: Da. Ako se zaga enje okoliša prouzro i vizualnim zaga enjem, to tako er,
onda, prodire u eteri ko. Može biti ovako: vi možda nemate grešku u razmišlja-
nju, ali eteri ko trpi bombardiranje i prodiranje — iz kolektivnog. Onda zaga e-
nje može u i u bi e. Sve to potje e iz greške u razmišljanju jer ovje anstvo misli
da je sve što može u initi usrdno moliti zajedno s planetom Zemljom. Stvaraju i
razorne naprave. ovje anstvo nije bilo stvoreno za patnju, ovje anstvo nije
bilo stvoreno za bolest, ovje anstvo nije bilo stvoreno za uništenje. ovje an-
stvo je bilo stvoreno za radost i slavu Stvoritelja, koji je zapravo ovje anstvo.
Shva ate li da ste vi stvorili nas?
IAN: Da, u vrlo apstraktnom smislu to možemo shvatiti.
TOM: Tako er shva ate da ste vi stvorili Stvoritelja? IAN:
Da. TOM: Stoga ste vi Stvoritelj?
: Teško je to shvatiti, ali mi imamo osje aj toga, da.
TOM: Ono što je, dakle, važno znati je da ste na planetu Zemlji vi Stvoritelj koji
je stvorio vas. Tako er je važno da na Zemlji postoje oni (elementi) koji su stvo-
rili stvoreni Drugi. A ti elementi mogu zagaditi i stvoriti grešku.
IAN: Da. To je za mene težak dio.
TOM: Jer, temeljni element ovje anstva je pokušaj, u svim vremenima, težnje
prema svom višem ja, a to je pobrkano zbog toga što gusto a Zemlje pomaže
onim snagama koje se protive tome da se do e do višeg ja.
IAN: Da, oni to sve pomiješaju.
TOM: To je to no. Vi tako er znate da se s vašom mo i, koja je beskrajna, sve
može promijeniti. Vi iz znanosti znate da, ako negdje ispustite tek kapljicu ne-
ega, ona može promijeniti svojstva cjeline.
IAN: Da, o tome sam se pitao i divno je što si to potvrdio, upravo tako se to odvija,
da.
TOM: Stoga, shvatite da oni koji pripadaju nama mogu promijeniti cjelinu. Ti
kao znanstvenik to shva aš kad vršiš analizu: ti to moraš shvatiti sada kad to ne
možeš analizirati.
MN: Dat to je ono što je teško. Ali, uvi am važnost toga, da.
TOM: Shvati tako er da ono što vi jeste u vama stvara sposobnost da promijenite
sve stvari. Da.
Dio uskog grla na planetu Zemlji sada potje e od pokreta Novo doba, od
osloba anja inhibicija i želje da se opet bude na Zemlji, u uvjerenju da je fizi ka
stvarnost planeta Zemlje jedina stvarnost — a onda postajete podložni želji.
Zbog toga pokret Novo doba, koji treba podu iti Zemlju kako e napredovati u
rastu, zapravo prije i taj rast.
JOHN: Zna i li to, tako er, prekidanje veze s vama? U pokretu Novo doba postoji
ideja o tome da mi to možemo sami u initi, da možemo sve sami,
TOM: Nije mogu e da vi to u inite sami. Problem u na inu razmišljanja pokreta
Novo doba je da, »ako na nešto ne mislite, to e samo oti i«. Zbog toga to osa-
ka uje druge kojima to ne odlazi. Time se, onda, nazna uje da vi niste dovoljno
isti, vaše razmišljanje nije dovoljno jasno, vi nemate tehnike. To je velika greška
i, umjesto podrške, prosvjetljenja i bivanja radosnim, to donosi još više krivice.
To je, tako er, primjer vjerovanja da, ako imate znanje uma, možete nadi i sve
mogu nosti. Oni pripadnici ovje anstva koji su izgubili dijete, a pripadnici su
pokreta Novo doba, mogu izabrati izme u dvije opcije u svojim razmišljanjima
o tome: jedna je da dijete nije bilo zaslužilo živjeti, jer je ono vjerojatno došlo s
predispozicijom svojih vlastitih dugova, ili da se odlazak dogodio zbog neke ne-
dostatnosti u njima, a koje nisu mogli suspregnuti.
Oba su ta razmišljanja pogrešna. Ako postanete uhva eni u zamku prošlosti,
onda vaše razumijevanje budu nosti nema vrijednosti. Ono što je tako er važno
je shva anje kozmologije onoga što vi nazivate hijerarhijskom situacijom u Sve-
miru. Mi ne volimo taj izraz »hijerarhijsko«. Ali, shvatite da postoje i druge fi-
zi ke civilizacije koje pokušavaju donijeti korist, da je i u njima postojalo za-
sa ivanje i shvatite da su Dvadeset i etiri civilizacije ono što one nazivaju dvade-
set i etvoricom staraca iz Knjige otkrivenja. Ono što je važno je zapo eti raš-
iš avati greške koje su upuzale u religizni aspekt koji ljude drži u zarobljeništvu.
Samo pitaju i, dobit ete. Znajte tako er: vrijeme je da ovje anstvo shvati da
ono potje e od nas, a ono mora biti oslobo eno i od tereta siromaštva. Zapam-
tite da su upravo neki religiozni vode oni koji su u ovje anstvu stvorili ideju da
je vrijednije biti manji, biti siromašan. To je bio njihov na in upravljanja ovje-
anstvom. Ako se stalno morate boriti za egzistenciju, onda oni koji su vam bliski
i okolina koja vas okružuje postaju manji — to vam ne daje slobodu da ispravno
služite. Mi bismo željeli da cijelo ovje anstvo bude radosno. Mi tako er znamo
da se greška i zbrka uvla e zbog toga što ovje anstvo može vjerovati i shva ati
da su vaša zemaljska podru ja stvarnost. Ali, znajte da, ako se usredoto ite na
druge, onda se teret greške može ukloniti i može se do i do razumijevanja vašeg
istinskog ja i vaše službe da bi se od toga imalo koristi. Vrijeme je proslave, na
po etku vašeg otvaranja prema stvarnosti vašeg ispravnog položaja u Svemiru.
Ovo je planet slobodne volje, izbora, a njega se drži u gustom obliku koji je duše
zarobio u stalnom ponovnom ra anju i recikliranju. Planet sada dolazi u stanje
istinske svijesti.
Postoje oni me u vama koji gaje veliku radost za Zemlju, a postoje i oni koji
ne posjeduju takvu radost, koji se s nelagodom odnose prema planetu. Vrijeme
je da ovje anstvo shvati da je Zemlja stvorena da bi bila istinski raj, i u tu svrhu
stvorena je raznovrsnost i ljepota, da bi vaše fizi ko iskusilo duhovne aspekte
ovje anstva. U prošlim vremenima, gusto a na vašem planetu Zemlji uspješno
je utjecala na zarobljavanje i recikliranje duša.
PHILIP: Spomenuli ste nešto o tome da vise ne postoji isprika zbog toga što su
stvari onakve kakve jesu, a moje se pitanje ti e onoga što ja u svom životu esto
kažem »Pa, dobro, ja to radim zbog toga što sam ljudsko bi e«. A u Bibliji sam
itao poglavlje u kojem se navodi »Mi trebamo biti poput našeg Oca na nebesima
koji je savršen«.
TOM: Nije li to ono emu se teži? Nije li religiozni element onaj koji je zarobio
ovje anstvo u zamku i dao argumentaciju za predaju? Jesam li vas zbunio?
PHILIP: Nisam siguran da sam shvatio ono što si rekao o tome da je religija prou-
zrokovala to što se dogodilo,
TOM: Postoje oni oblici religije koji tako er kažu »ljudski je griješiti«, ali unutar
ljudskog bi a sadržano je božanstvo stvaranja. Zbog toga nije istina da je ljudski
griješiti — to je neistina.
PHILIP: Što mi možemo u initi ako se dogodi pomak kojim emo postati svjesniji
našeg božanskog svojstva — kad shvatim da sam božanski i usredoto im se više
na to nego na moju ljudsku narav?
TOM: Ti ustraješ na tome da imaš ljudsku narav! (Smijeh)
PHILIP: Ne želim ustrajati na tome, samo mi se tako ini.
TOM: Ti znaš da imaš božansku narav?
PHILIP: Svjestan sam toga.
TOM: ZnaŠ li?
PHILIP: Da.
TOM: Znaš kad si u inio grešku?
PHILIP: esto.
TOM: A upravo kao što ovje anstvo stvara uobi ajene metode životnog identi-
teta, neophodno je pokušati ukloniti tu uobi ajenu narav i zamijeniti je božan-
skim bi em koje vi jeste, To prihva anje božanstva u sebi je po etak. Nemojte
kriviti sebe kad pogriješite ve stvorite takav položaj u kojem to ne ete ponoviti.
Uvijek funkcionirajte iz središta vašeg bi a, u cjelosti. Ono što je važno je posti i
stanje bivanja u kojem sebe ne možete promatrati s odbojnoš u. Važno je ta-
ko er da poštenje bude funkcionalno. Vidite, u ovje anstvu postoji zbrka, a mi
smo oklijevali govoriti o poštenju, jer ga ovje anstvo onda pogrešno koristi.
Važno je shvatiti da u poštenju tako er mora biti mudrosti. Zbog toga, u jednom
obliku poštenja, vi nikad ne smijete zamijeniti jedno za drugo — to svi znate.
ovje anstvo griješi dovode i druge u nezgodan položaj, a onda kaže »Ja sam
pošten, oni nisu«. To nije ono što mi želimo re i, shva ate li?
PHILIP: Da, vi ho ete re i da mi trebamo biti podjednako svoji koliko i pošteni, je
li to istina?
TOM: To je to no. I izna ite metodu komunikacije i ponašanja koja je u skladu s
vašim integritetom i mudroš u. To je teško, nije li?
SVI: (Smijeh)
TOM: Znajte ovo: kao što sada razumijete svoje božansko svojstvo, morate ta-
ko er shvatiti da sadržite elemente mudrosti. Znanje se dobija obrazovnim me-
todama, ali mudrost je priro ena. Zbog toga je tako er važan i razvoj vaše mu-
drosti.
PHILIP: Da. Ranije si tako er spomenuo da svaki pojedini od nas sadrži bit zvijez-
de. Pitam se bi li to, možda, mogao podrobnije objasniti i što bi pod time to no
podrazumijevao '1
TOM: To je teško. Svako pojedino bi e postoji na planetu Zemlji i svako pojedi-
no je cjelovita individualnost, sadrže i energiju živu e zvijezde. To je svjetlo vaše
duše, shva ate li?
PHILIP: Mogu shvatiti kad kažeš »svjetlo duše«. Ali, kad mislim na zvijezdu, mi-
slim na tijelo u svemiru koje postoji...
TOM: Nije li to svjetlo?
PHILIP: Da.
TOM: Nije li to energija?
PHILIP: Da.
TOM: Nije li ono živo?
PHILIP: Da.
TOM: Niste li vi svjetlo?
PHILIP: Da, shva am kamo smjeraš.
TOM: Stoga ste vi zvijezda.
DAVID: Svaki pojedini od nas, dakle, predstavlja razli itu zvijezdu ?
TOM: To je to no, ne pitajte se koji od vas predstavlja koju.
SVI: (Smijeh)
SUŠAN: Ali, ta zvijezda nije isto što i civilizacije?
TOM: To je nešto drugo. Civilizacije su fizi ki planeti. Postoje zvijezde i planeti i
zvijezde koje se kona no mogu pretvoriti u planete. Kao što vi imate civilizacije
milijuna, one tako er imaju zvijezdu. Svaki pojedini je predstavljen.
 21

Sljede e tisu lje e

U svibnju 1994. godine, na sastanku s našim izdava em, Alickom Bartholome-

wom iz Gateway Booksa, on nam je nazna io da bi ovo revidirano izdanje
moglo pružiti prigodu za ažuriranje knjige Jedini planet izbora informacijama za
sljede e tisu lje e. Gateway je primio mnogo zahtjeva u kojima se traži još infor-
macija.
ini se da mnogi mediji, primatelji i vidovnjaci daju suprotstavljena proro an-
stva i predvi anja o promjenama koje e se dogoditi u nadolaze em stolje u. Ne-
potrebno je re i daje Alickov prijedlog bio valjan i pravovremen. Osim raznih dru-
gih tema, u ovom poglavlju predo ava se podru je preobrazbe za koje se ini da
se trenuta no nalazi u središtu pozornosti Vije a devetorice, a ti e se odnosa iz-
me u keltskih naroda i Engleza. Premda dijelovi ovog poglavlja ne moraju biti
ugodni itateljima koji, poput nekih od nas, žive na Britanskim otocima, trebamo
biti hrabri i shvatiti da je vrijeme zapo injanja tih procesa preobrazbe ve ovdje i
da ne možemo ekati do godine 2000. Nalazimo se na pragu sljede eg stolje a.
Nadamo se da e nam ono što Tom i Vije e devetorice imaju za re i pružiti od-
re ene uvide i smjernice za jedan novi na in života.
Imala sam ast biti zajedno s Tomom tijekom ovih razgovora i, kao posljedica
toga, mogla sam naglasiti odre ene rije i i nazna iti stanke — jer sam bila-prisut-
na. Nikakva, me utim, koli ina napisanog ne bi mogla na odgovaraju i na in pre-
nijeti onu iznimno posebnu energiju koja je u tim razgovorima bila prisutna, ili ko-
municiranje na više razina koje se prilikom takvih razgovora odvijalo. Ne znam je li
to uobi ajeno iskustvo, ali dok je Tom govorio ideje, rije i, nadopune i slike davane
su mi telepatski, što je dovelo do prili no druga ijeg stila pisanja od onog primije-
njenog u prethodnim razgovorima, kojima nisam prisustvovala.

IRENE: Pozdravi Tomu i Vije u devetorice i, premda bismo vam mi htjeli postaviti
neka pitanja o sljede em tisu lje u, postoji li nešto što biste vi, prvo, željeli re i
nama?
TOM: Vije e me je zamolilo da vam prenesem da mi shva amo problem uklanja-
nja ja iz sebe u vašem svijetu gusto e i sklonosti kojima je ja podložno. U protekla
tri desetlje a postojao je u vama interes za sebe i interes za dekadenciju.
 Sada je vrijeme da odbacite prethodna tri desetlje a dekadencije prije no što
se pokrenete prema novom podru ju preobrazbe.
A, kao što vam je poznato, u svako vrijeme kad do e do kretanja prema
naprijed, ono staro steže i guši poput Hobotn... oni vas zaokupljaju... je li to
to no?
IRENE: Da, shva amo što želiš re i.
TOM-. A to staro tako er se pokušava vrsto držati sustava vjerovanja, a nužnost
promjene onda je prekrivena tamom. Mi bismo željeli da shvatite ovo: u prošlo-
sti smo objasnili važnost naroda izraelskog kao mikrokozmosa u makrokozmo-
su. Sada je red na narodu Engleske, koji se smatra najciviliziranijim od svih naro-
da, što je od velike važnosti za nagodbu onih koji potje u od Kelta s onima koji
potje u od Angla, jer jedino rješavanjem tog problema možemo se ispravno kre-
tati prema naprijed. Razmotrite ovo: ovaj narod Engleske, u svojem zna ajnom
prihva anju svoje civiliziranosti, tako er stvara i najbarbarskije oružje, zbog toga
da bi potisnuo saznanje o onome tko zapravo jest. Zbog toga je važno uklju iti
Englesku u vaše meditacije, jer dok se ne riješi taj problem, ostali e se svijet teško
pokrenuti prema naprijed — jer njima treba ta ctviliziranost,... ne servilnost... sa
»S«... ne »C« kao u rije i ocean (u izvorniku: civilitv i servilitv, neprevodiva igra
slovima, prim. prev.), shva ate li?
IRENE: Da.
TOM: Da. Onda e do i do velikog otvaranja, jer emo mi mo i spojiti bra u
Abrahama.
IRENE: Da,
TOM: Nema rasta bez borbe, zar ne?
MARY: Ne, zaista nema?
TOM: Nema snage bez borbe, u vašem svijetu, zar ne? Ako biste legli na svoj
krevet i ne biste se micali, onda bi nastupila slabost, nije li to istina?
IRENE: Da.
TOM: Ako biste podizali teške stvari, onda biste stekli snagu, nije li to to no?
IRENE: Da.
TOM: Zbog toga se nalazite u borbi.
IRENE: Da, hvala ti za to, zaista smo ti zahvalni!
TOM: U narodu Engleza civiliziranost zaustavlja istinitost. Ono što je potrebno je
hrabar prodor — taj slom korektnosti — jer, nisu li pripadnici naroda Engleske
skloni sve sklanjati »pod tepih«?
MARY: Da.
TOM: Mi se ispri avamo, Mary, jer to je i tvoj narod.
MARY: Prihva am to što kažete, to shva am, i ja mislim da je to tako i žao mi je
što je tako.
TOM: To se dogodilo jednostavno zbog toga što ve i dio vremena vlada muška
energija, a njezin je osje aj sada ugrožen jer zna da mora posti i jednakost sa
ženama ili ne e mo i opstati. Cjelokupni izvor mo i potje e od žene. Uprav-
ljaju i ženom, drže i je u zarobljeništvu i pokornosti, on može, onda, posjedovati
tu mo , znate li to?
IRENE: Da. To se ne razlikuje od onoga što su Kinezi oduvijek pokušavali u initi s
Tibetancima.
TOM: Upravo tako. Sada je došlo vrijeme za jednakost, pripadnici muškog roda
mahnito pokušavaju preurediti svoje molekule u svim svojim energetskim po-
ljima i žele u svojim odnosima zadržati svoje mjesto boga. Razmislite o ovome:
od svih naroda na vašem planetu, narod Engleske ima ono što vi nazivate zna aj-
nom iskvarenoš u seksualnosti u svojoj vlasti, nije li tako?
MARY: Da, tako je.
TOM: Muška mo zna da ona održava svoju mo samo oduzimanjem energetske
mo i žena. Ona u to vjeruje. Umjesto da budu partneri, na djelu je potpuno up-
ravljanje, a s druge to ke gledišta, ta muška mo u nutrini zna da se inom kopu-
lacije vra a Izvoru. Da?
IRENE &MARY: Da.
TOM: Vrlo su iskompleksirani ti pripadnici naroda Engleske, u svojim zatvore-
nim umovima.
MARY: Ovo me prisje a razgovora koji se odvijao u jednoj prijašnjoj prigodi (Po-
glavlje 10), a ticao se pripreme ovog planeta za ovje anstvo. Vi ste bili rekli da
su Drugi pokušavali prekinuti energetske linije, dok su se one pripremale i da su u
tome bili uspjeli sa Zmijom. Mislim da je to dvostruki odgovor, jer Zmijinim
presijecanjem, (što je, tako er, poznato kao Michaelova i Maryna loza u Engle-
skoj), oni su onda uspjeli stvoriti neravnotežu mo i u ovoj zemlji i to loše utje e
na itav planet. Ta energija se sada opet dovodi u ravnotežu. Zmija se, dakle, ne
odnosi samo na energetsku liniju ve i na muško/ženski odnos kako je opisan u
Knjizi rije i.
TOM: To je istinito, a ujedno i važno.
MARY: Ako, dakle, narod Engleske uspije ispraviti tu muško/žensku ravnotežu, a
onda i energiju ove zemlje, na in na koji se ona širi po planetu, putem kojim se
Zmija proteže po Engleskoj i po cijelom svijetu, ali samo oko sjevernih zemljo-
pisnih širina (a to je bilo podru je prvotnog zasadivanja ovje anstva). Je li to
na in na koji energija uravnotežuje tu muško/žensku mo na cijelom planetu?
TOM: Da, jer ona sjedi na vrhu, nije li tako?
MARY: Da.
TOM: Ona je uravnotežuje u civiliziranom svijetu, jer u društvima koje bi oni
smatrali »primitivnim« taje veza, usprkos izgledu tih društava, shva ena. Mi mo-
limo da se sve krajnosti dovedu u ravnotežu, da zapo ne razmatranje razloga koji
su ih stvorili.
Kad biste shvatili jedinstvenu važnost ovog vremena: postoji jedno kretanje
prema naprijed i drugo koje je zarobljeno, tako da je i kretanje prema naprijed
blokirano. To je kao da postoji podjela, izme u onoga što jest i onoga što ne želi
biti. Doga a se komešanje u oceanima vaših života na planetu Zemlji koje Ho-
botnica želi okupirati. Shva ate li?
IRENE & MARY: Da.
TOM: Vije e kaže da vas moram prestati zapitkivati shva ate li, jer vi niste djeca,
nije li tako? (mi se smijemo) Sada moram... da. Zbog toga Hobotnica, gušenjem
jasnog razmišljanja, pokušava zavladati. Put naprijed vodi preko praga, na tom
se pragu u ovo vrijeme nalazi zaposjeda vašeg planeta.
Sto se sada, na vašem planetu Zemlji, može u initi da se iz toga iskobeljate?
Mogli biste nježno ukloniti konce u koje ste zapleteni, ali ako su oni snažni i
divlji, oni e vas, onda, samo jace stegnuti, zar ne?
IRENE: Da, ho e.
TOM: Ako biste ih željeli odsje i, mogli biste odsje i i sebe, nije li tako?
IRENE: Da, tako je.
TOM: Vi se nalazite u neprilici.
IRENE: Da, puno ti hvala!
TOM: ...... Morate biti fleksibilni — na vrijeme — shva ate li?
MARY: Da, jer ako postanemo strogi u svojem bivstvovanju onda to predstavlja
povratak istom problemu i mi emo se slomiti. Fleksibilnost kristalnog razumi-
jevanja.
TOM: Da.
IRENE: Je li to o emu govoriš stvaranje novog uskog grla i zatvaranje duša u
njega?
TOM: To je više od toga. To je gušenje, a u gušenju ne postoji osloba anje.
MARY: Nadovezuju i se na prethodni razgovor, to bi, dakle, zna ilo da, budu i da
se Englezi ne izražavaju u potpunosti, a taj narod predstavlja jedan poseban as-
pekt gušenja na našem planetu, ako se mi i dalje budemo izražavali istinito i
shodno našem integritetu, to e tako er pomo i u likvidaciji tog gušenja.
TOM: To je od životne važnosti. Ti si u pravu, da. Poželjno je muškarcima u tom
narodu Engleske nježno iznositi važnost osloba anja onoga što je potisnuto...
prigušeno... i da oni u sebi prona u hrabrost da to iznesu na svjetlo dana, da to
ispravno sagledaju. Kad se to guši, onda se to o ituje na vašim muško/ženskim
inverzijama.
MARY: Htjela sam te pitati jesu li sadašnja situacija u Izraelu (svibanj 1994. godi-
ne), a tako er i nedavni izbori u Južnoj Africi odraz neke odluke u tom prethod-
nom aspektu stvaranja uskog grla, a koja se odnosi na protekle godine?
TOM: To je po etak. To, me utim, ne zna i da ne e biti pokušaja gušenja. Ali,
vidite, kad se to verbalizira, kad se to napiše, onda kristalizacija po inje postajati
fluidnom. To je vrlo važno. Ono što narod Engleske mora spoznati je ta strogost.
Mi sada govorimo onima koje bi vaše društvo nazvalo »obi nim« ljudima. Oni
moraju zapo eti mijenjati svoju duševnu sposobnost, moraju misliti za sebe i ne
dozvoliti vladama i zajednicama da njima upravljaju u njihovom razmišljanju,
glede ta dva naroda, Kelta i Angla. Od životne je važnosti da oni shvate da su
stvorili jednu veliku tragediju u ime Stvoritelja. Jer, Englezi sebe odre uju kao
civilizirane. Ono što oni ne shva aju je da sve druge odre uju kao necivilizirane,
zbog toga ne daju priliku za rast Keltima ili bilo kome drugome.
Razmislite o ovome: Sto je taj narod Angla? On ima trokut s Keltima, nije li
tako?
OBJE: Da.
MARY: Simboli ki, keltska se zemlja nalazi na lijevoj strani, a Angli žive na desnoj
strani našeg otoka, što odražava intuitivni proces postavljen protiv strogih inte-
lektualnih procesa, ali i to da bi spajanje tih dvaju aspekata stvorilo ravnotežu na
cijelom planetu, kao što smo ranije ustvrdili. Je li to, dakle, razlog zbog kojeg se
likovi u žitu nalaze u trokutastom podru ju u središtu upravo tog naroda? Je li to
po etak ovog procesa?
TOM: To je kretanje, bu enje, zapitkivanja »Zašto?« Zašto u ovom narodu En-
gleske postoji taj zastoj — govore i: »To je na in na koji smo uvijek živjeli«. Mi
pitamo, koliko je godina potrebno prije no što budete u stanju re i, »Zašto sada
postoji nešto novo?«
MARV: Postoje skupine ljudi koje hodaju livadama i pokušavaju uravnotežiti te
energije. Mnogi su uvelike povezani s arturijanskim legendama, a sinulo mi je,
nakon naših razgovora, da je simbolizam ma a Ekskalibura simbolizam ravno-
teže: Eks Kalibre.
TOM: To je u odre enom obliku to no. To jest korigiranje.
?4ARY: Razmišljaju i nadalje o karakteristi nim obilježjima ove zemlje, možeš li
nam re i o Stonehengeu nešto što ne postoji u našim tradicionalnim turisti kim
vodi ima?
TOM: Sto u vašim tradicionalnim turisti kim vodi ima postoji o piramidama? A
i svi crteži životinja bili su referentne to ke za one koji su pripadali sinovima
Boga, shva ate.
Ispitivanje smo nastavili time što smo Toma upitali ima li neku posebnu po-
ruku za Sjedinjene Ameri ke Države.
TOM: Ono što je važno u tom ogromnom podru ju zemlje Sjedinjenih Država je
iznijeti pred mlade svijest o mo i njihova razmišljanja. I vrsta odluka da se iz
njihovog naroda ukloni to nasilje, iskvarenost i uništenje ovog planeta ljepote,
ovog raja Zemlje. Važno je da mladi ustraju pred svojim starijima u tome da ne e
dozvoliti da se dogodi uništenje.
Važno je, tako er, da mladi shvate da bombardiranje nasiljem (masovni me-
diji) usa uje u njih nasilje koje se onda nalazi izvan njihove kontrole.
Važno je da se mladi ujedine sa starijima u napredovanju u meditaciji, u ljubavi i
u radosti.
Važno je da mladi shvate da je radosno biti radostan... ali ne na ra un drugo-
ga-
Tako er, u ovoj ogromnoj zemlji — ako bi se mogli okupljati meditanti u skupi-
nama od po troje, stvaraju i etiri ugla, ine i tako dvanaest ljudi koji meditiraju.
Možda mogu zapo eti s.... kako vi to kažete... dopisnim prijateljima?

Sljede eg smo dana nastavili postavljati pitanja:

IRENE: Voljela bih da mi Vije e i ti, tako er, razjasnite što e se dogoditi kad kre-
nemo u novo tisu lje e?
Kao što vam je poznato, postavljaju se beskrajna pitanja o tome kakve e se pro-
mjene dogoditi za ovje anstvo — ho e li one biti unutarnje, psihološke, duhov-
ne, geofizi ke — kojim se promjenama možemo nadati približavaju i se ulasku u
novo tisu lje e?
Drugi dio tog pitanja je kako se ovje anstvo može za te promjene najbolje pri-
premiti?
TOM: To bi bilo ovako: ovje anstvo u sebi sadrži sredstva za napredovanje, a u
sebi sadrži i smjer napredovanja. Slušajte pozorno, otvoreno i s razumijevanjem:
Sljede ih tisu u godina su godine uma. Energije uma koje e se donijeti da bi se
došlo do razumijevanja istinske mo i onoga što se stvara misaonim oblikom,
vizualizacijom ili snažnom željom iz nje stvorenom. To e biti ovako: postoje
mnoga proro anstva... predvi anja koja donose predrasudnu predvidivost... je li
to ispravno?
IRENE: Ne, ali je to nova složenica!
TOM: Da? Ono što sam htio re i je, na ovaj na in: u prošlosti su mnogi na vašem
planetu Zemlji stvarali proro anstva koja su stvarala predrasudnu...
IRENE:... da, vrlo dobro...
TOM:... a ono što su inili, programiraju i ovje anstvo, bilo je da su, zapravo,
stvarali taj doga aj.
IRENE: Da.
TOM: Sada postoji nekoliko podru ja koja oni koji stvaraju te doga aje trebaju
promotriti i razmotriti u sebi (oni koji još uvijek postoje, jer vi ste znali za one
koji su ve izvršili prijelaz). To je ovako: oni su ili predvi ali iz izvora koji ok-
ružuju planet Zemlju ili iz izvora civilizacija koje nemaju cjelokupno znanje, niti
vrata koja vode do cjelokupnog znanja, ma ak ni prozor. Ono što oni vide je
poput gledanja Zemlje i uvi anja razli itih putova i ruta kojima ovje anstvo
može krenuti u bilo kojem datom vremenu u povijesnom aspektu ovje anstva.
Ono što oni, tako er, povremeno vide je da, ako se ovje anstvo kre e u smjeru
koji se ini spornim, oni onda vjeruju da je tako dano i odre eno, a to pak, nije
istina. Jer, ovje anstvo u sebi ima sposobnost da prouzro i sve promjene unutar
svojih vlastitih parametara i da u sebe dovede sav mir.
Postoje tako er oni pripadnici Drugih koji u odre enom obliku imaju iskva-
rene informacije da bt tako doveli do skretanja i tjeskobe stvaraju i kaoti ne si-
tuacije. Mi sada opet ponavljamo ovo: postoje oni na vašem planetu Zemlji koji
nisu vjerovali da je u vrijeme njihovog postojanja na Zemlji postojala mogu nost
ujedinjenja Istoka i Zapada, nije li tako?
IRENE: Da.
TOM: To se nije dogodilo slu ajno, za mnoge, s njihovim vizualizacijama, njiho-
vim molitvama i njihovim djelima koja su to ostvarila. Jer i za to je potrebno
djelovanje, vi to shva ate.
IRENE: Da.
TOM: Ve ina ovje anstva željela bi vjerovati da je ta zapreka (zid) pala iznenada,
u jednom danu. Trebalo je mnogo vremena dok nije do toga došlo. Na isti na in
kao i promjena situacije u Južnoj Africi. Za to je bilo potrebno puno truda mno-
gih tihih radnika. Tako er i ovo što se doga a s narodima Izraela i Jišmaela.
Postoje oni radnici koji pokušavaju to razoriti i slomiti ih. Zbog toga je u po-
dru ju sposobnosti ovje anstva da sebi osvijesti što želi.
ovje anstvo ovo ne želi uti, jer nije li za njih dramati nije kad osje aju da
se sve to nalazi izvan njihove kontrole i da e se sve, jednostavno, dogoditi (da je
sve predodre eno).
Postoje, zatim, oni koji vjeruju da se ovaj planet mora o istiti i pro istiti od
ovje anstva koje ga, prema njihovom mišljenju, nije vrijedno pa to onda stvara
drugu energiju negativiteta. Postoje i oni koji imaju smionosti vjerovati da su
njihova predvi anja ispravna i to na stvorili su veliki problem, ne samo za sebe,
ve za Zemlju. Oni su svoju mo dali drugoj energiji, shva ate li?
IRENE: Da.
MARY: Postoji sve ve i broj ljudi u cijelom svijetu koji se zanimaju za filozofiju
»Uzašaš a«. Možeš li mi re i odakle dolazi ta informacija i, zatim, ima li ikakve
istine u koncepciji prema kojoj e nekolicina izabranih pomo i ovom planetu u
njegovoj evoluciji, ili vra anju u ravnotežu, nakon onoga što oni nazivaju »kao-
som«?
TOM: Opet emo vam dati objašnjenje o onim civilizacijama koje nemaju potpu-
ne informacije i koje, onda, pokušavaju stvoriti elitizam me u pripadnicima o-
vje anstva, da bi im dali osje aj posebnosti i jedinstvenosti — i da bi ih, na taj
na in, držali slijepima za druge stvarnosti. Povremeno, ili u nekim slu ajevima,
neke od tih podcivilizacija vjeruju da posjeduju istinu. Ali, ta istina nije potpuna,
a oni ne shva aju da se, kad govore o »Uzašaš u«, ono odnosi na energetska polja
koja stvaraju sredstva pomo u kojih e planet Zemlja postati lako svemirsko vo-
zilo u svom kretanju prema gore. To ne zna i da e se ovje anstvo uzdi i na
nebo, niti da e se dio ovje anstva uzdi i na nebesa.
Tako er je važno shvatiti da strah od uništenja drži ovaj planet i ovje an-
stvo u okovima i ne služi nikakvoj korisnoj svrsi. On samo stvara nedostatak
ravnoteže za ovaj planet te neravnotežu i o aj u ovje anstvu. Mi se obra amo
svim pripadnicima ovje anstva koji žive u toj koncepciji uništenja kad vam ka-
žemo da vi unutar sebe, potpuno i cjelovito, imate sposobnost zaustaviti pustoše-
nje, uništenje vašeg planeta Zemlje. Ako ste vi oni koji žele uvijek biti ispravni, a
u svojem pogrešnom razmišljanju vjerujete da e vaš planet biti uništen, onda na
sebe preuzimate odgovornost stvaranja tog uništenja; a da se mi nalazimo na
vašem mjestu, mi bismo bili u velikom oprezu (vrlo oprezni). Jer, vi ne znate što
donosite sebi,
MARY: Hvala ti, samo da još malo pojasnimo, te podcivilizacije ne potje u, dakle,
od Drugih? One su samo malo zbunjene, je li to to no?
TOM: I ekaju ishod, ne opredjeljuju i se, neke od njih. Shva ate li što to zna i?
MARY: Da, puno ti hvala. To nam uistinu mnogo pomaže.
TOM: Zbog toga, mi kažemo: uzmite svoj vlastiti život, svoj vlastiti planet u svoje
ruke, na ite vremena za razmišljanje, na ite vremena za molitvu, na ite vreme-
na za djelovanje, neka svaki pojedini od vas bude odgovoran na svoj mali na in i
vaš e planet do i do svog mira.
Kao što biste osjetili da se sve pretvori u kaos, sve se, tako er, može pretvo-
riti u radost. A to povremeno je prirodna situacija da do e do malih erupcija i
sukoba, jer postoje razvijene duše i one koje su nove duše bez razumijevanja
cjelokupnosti, ali to ne zna i da vaš planet ide prema potpunom uništenju.
U vašem svijetu postoji vjerovanje da e postojati tisu ugodišnja vladavina,
nije ti tako?
IRENE.- Da. (Biblija, Knjiga otkrivenja, pogl. 20, stihovi 4-7).
TOM: To ovisi o vama, a u vama postoje uvjeti za ostvarenje toga. To je odre eno
za vaših idu ih tisu u godina i ne e do i do iznenadne ve do postupne promjene
uz ubrzanje — jer ovje anstvo sada mora zauzeti stav o svojem življenju na pla-
netu Zemlji. Vi u potpunosti i u cjelosti držite ovaj planet. Ako vi želite vaše mo i
posvetiti onima koji bi ga željeli uništiti, zapamtite da time uništavate sebe.
Tako er zapamtite ovo: Istina je da nema smrti, pa postoje neki koji kažu
»Nije važno, jer ne postoji smrt«, ali jest važno, jer ako vi odsje ete život prije no
što je to bilo predvi eno, ako odsje ete svoj vlastiti život onim što nije ispravno
— neispravnim razmišljanjem, djelovanjem ili nekako druga ije — onda vaš iz-
bor i izbor drugih nije ispunjen, i nastaje pla anje koje ete iscijediti iz sebe — a
ono što dugujete ne mora vam se svidjeti. Nije li bolje ispuniti ono što ste izabrali
za ovaj planet?
Zemlja može biti velika, jer svako ovje anstvo je potencijal veli ine. Nemoj-
te se bojati toga ili odgovornosti, jer e vam to donijeti veliko samopoštovanje i
veliku radost. Nemojte dozvoliti drugima da posjeduju vašu dušu. Kre ite se pre-
ma naprijed... a mi smo s vama. Jesmo li dali odgovor na vaše pitanje, ima li još
nešto što bismo trebali razjasniti?
IRENE: Jedno pitanje koje me brine je cijela ova predodžba o tehnološkoj revolu-
ciji i kompujutorima. Vi ste govorili o sljede em dobu ovje anstva koje e biti
doba uma. Kako e to djelovati na ono sto se sada doga a — da naše društvo
postaje u potpunosti orijentirano na kompjutore. Postoje li neke stvari kojih mo-
ramo biti svjesni?
TOM: Ono što je važno shvatiti je sljede e: Zapamtite da smo rekli da je vaša
Zemlja planet fizi kog i duhovnog. ovje anstvo je tako er optere eno napor-
nim radnim sredstvima koja neke drže u okovima, nije li tako?
IRENE: Da.
TOM: Dakle, u tisu lje u uma, ravnoteža e biti tisu lje e tehnologije, nije li to
to no? Nije li to, stoga, pogodnost? Jer, onda ovje anstvo ima slobodu ispuniti
obe anje dano sebi.
IRENE: Dakle, tisu lje e tehnologije osloba a nas od napornog rada u prošlosti,
ali nas, me utim, osloba a s obzirom na našu potragu za duhovnim.
TOM: To je to no.
IRENE: A to je nešto što ne smijemo zaboraviti dok postajemo opsjednuti našim
novoprona enim igra kama.
TOM: Apsolutno tako. Nemojte prelaziti granice. Kako pripadnici uma budu za-
po injali shva ati svoju mo tako e kona no pripojiti i pripadnike tehnologije.
Ali, ne smijete iz vida izgubiti duhovni aspekt i ravnotežu. Ina e e opet zavladati
iskvarenost.

Ovo je poglavlje toliko važno da je Phvllis, koja rijetko piše komentare na razgovo-
re, osje ala potrebu da doda ove rije i razjašnjenja:

Ve više od dvadeset godina, Tom stalno ponavlja da ako svijest Mesije/Krista

do e u svoje vrijeme, to bi moglo zna iti neke katastrofalne preokrete, ali ako svi-
jest Mesije/Krista do e s ubrzanjem, planet Zemlja, uklju uju i i ovje anstvo, bit
e preobražen. Što Tom pod time podrazumijeva i kako to funkcionira?
 Tom i Vije e devetorice objasnili su da ako svijest Mesije/Krista do e u svoje
vlastito vrijeme, to bi zna ilo da se Zemlja i ovje anstvo nalaze u takvom o aju i
agoniji da oni vi u i traže pomo . Samo onda mogu izvanjski utjecaji, kao što je
Stvoritelj ili druge civilizacije, poduzeti akcije na našem spašavanju.
Ubrzanje svijesti Mesije/Krista zna i da, ako bi postojalo dovoljno svjesnih
ljudskih bi a koji bi marljivo radili na uzrokovanju promjene — na svim razinama
— vlasti, obrazovanja, molitve, meditacije, ekoloških pitanja — preuzimaju i od-
govornost i poduzimaju i akcije — onda ovje anstvo i planet Zemlja mogu za-
po eti svoj proces preobrazbe o kojem Tom govori tijekom naših razgovora.
Tijekom našeg života, mi po injemo uvi ati da se sve ovo doga a u odre e
nim podru jima svijeta. Naše misli i djela sredstva su za uzrokovanje preobrazbe
za nadolaze e tisu lje e. Znanost je danas po ela dokazivati i ozakonjivati mo i
uma, posebno u podru ju zdravlja. Mi bismo mogli proširiti tu koncepciju i razmo
triti mogu nosti koje bi se stvorile korištenjem te stvarala ke energije unutar nas za
ubrzavanje svijesti Mesije/Krista—vrijedno je pokušati... samo »što ako ......?«
Izbor je naš.
 Kako je nastao ovaj izvještaj

rije no što sam znala tko je Tom, Tom je ve bio dio mojeg života,
U svojim sam najranijim sje anjima vidjela an ele, duhove i stvorenja udnog
izgleda, a kasnije sam shvatila da su oni bi a iz drugih dimenzija i humanoidna
stvorenja. Igrala sam se s duhom djece ameri kih domorodaca i promatrala kako
se domoroda ki Amerikanci pokušavaju obraniti ili kako kuju zavjere protiv bijelog
ovjeka. Za mene, oni su bili stvarni poput mog brata.
Odrasla sam u dijelu Pennsvlvanije u kojem su se dogodile mnoge indijanske
bitke, a mnogi su gradovi po njima dobili imena. Moja majka bila je jako bolesna
nakon što me je rodila, pa su me odgojili roditelji mog oca. Oboje sam obožavala.
Mnogo stanji od moje bake, moj je djed bio visok, snažan ovjek, kojeg sam zvala
Popop; oni su imali devetoro djece, od kojih se ve ina još uvijek nalazila kod ku e.
Moj otac bio je najstariji. To je bilo vrijeme Velike depresije i obitelj je gajila vlastite
krumpire, žito i povr e, a Bessie, naša krava, davala nam je mlijeko koje je moja
baka pretvarala u sir i maslac. Uza sve to, imali smo i prekrasan doma i kruh koji
je ona svakodnevno pekla, pa smo bili prili no dobro opskrbljeni u usporedbi s
mnogim drugim ljudima.
ja sam bila prva unuka i bila sam omiljena, radosna i vesela. Moja baka vodila
me sa sobom kuda god da je pošla. Ona je bila mjesna babica i kad bi je netko
pozvao da pomogne prilikom poroda, a nije bilo nikoga tko bi pripazio na mene,
ona bi me uzela, zamotala u veliki sivi šal koji je uvijek nosila i otišle bi pora ati
bebe. Ona bi me vodila sa sobom i kad bi došlo vrijeme za branje povr a; upravo
u tim prigodama podu avala me o duhovima prirode, jedan od mojih poslova bio
je da iz krumpira istim li inke, a duhovi prirode su mi u tome pomagali. Oni su mi
pomagali i kad bih otišla u potragu za gljivama koje su se mogle prona i na mje-
snom groblju.
Na groblju bih vidjela mnogo ljudi, od kojih su neki pokušavali razgovarati s
posjetiteljima koji im nisu odgovarali. Jednom sam svoju baku zapitala zašto oni
vi u i zašto nitko na njih ne obra a pozornost. Ona mi je rekla da oni ne znaju da su
mrtvi. Katkad bi se ti duhovi pomaljali preda mnom kao da se žele igrati, a ja bi ih
lovila ili bih se skrivala iza nadgrobnih spomenika. Oni su izgledali toliko sretni da
najzad netko obra a pozornost na njih. Moja bi mi baka objasnila tko su oni, zašto
su tu i kako ih njihove obitelji drže vezanima za Zemlju. Ona mi je tako er objasnila
da, premda ih ja mogu vidjeti, oni nisu ovako vrste gra e kao što sam ja. Ali, ja
sam ih pokušavala uhvatiti za ruke i katkad bih u tome uspijevala.
Kad sam imala otprilike pet godina, moj se djed ozbiljno razbolio. Moje su mi
tetke rekle da e on umrijeti i oti i na nebo da bi tamo bio s Bogom. Nedugo prije
toga krepala mi je ma kica, stavili smo je u kutiju za cipele i sahranili u vrtu. Bila
sam jako uznemirena zbog tog umiranja i odlaženja Bogu. Za mene, to je zna ilo
biti cijeli uko en, stavljen u kutiju i, zatim, položen u zemlju. Te no i, dok sam izgo-
varala svoje molitve, zamolila sam Boga da ne dozvoli da se Popop cijeli uko i i
umre. Onda sam po ela moliti da ja ne umrem. Lijepo sam zamolila Boga da mi
kaže da ja ne u umrijeti, da Popop ne e umrijeti i rekla sam mu da u u initi sve
što želi samo da ne dozvoli da umremo. Iznenada sam ula glas koji mi je govorio
»Tiho, dijete, tiho, ne eš nikad umnjeti, obe avam ti«. Pogledala sam oko sebe. U
sobi nije bilo nikoga osim mene, a inilo se da glas dolazi sa stropa. Opet sam
rekla »Bože, obe aj mi da Popop ne e umrijeti, i ja u biti jako dobra djevoj ica«.
Opet je glas rekao »Tiho, dijete, tiho, tvoj Popop ne e umrijeti, obe avam ti«. Obu-
zeo me tako prekrasan osje aj mira, prostora i svjetla. To je bilo kao da sam ispu-
njena velikom radoš u. Bog je bio moj prijatelj; On mi je dao svoju rije da ni ja ni
moj djed ne emo umrijeti. To sam ispri ala svojoj baki, a ona se samo nasmiješila
i rekla: »Da, dijete«. Nakon što je moj djed uistinu otišao, ja sam i dalje ustrajala na
tome da on nije mrtav, jer sam vidjela da je dobro i da je sretan, stoje i pored one
vrlo velike lutke koja je, nalikuju i mu, ležala na krevetu. Kad su kasnije tu lutku
iznijeli iz ku e, on i ja smo se na dvorištu igrali neba i pakla. Zapitala sam ga želi li
on oti i zajedno s lutkom. On je rekao da ne želi, pa smo se nastavili igrati. Bila sam
jako sretna što više nije bolestan.
Obje moje bake bile su visoko senzibilne i spoznale su da i ja imam tu sposob-
nost. Obje su bile uklju ene u moje obrazovanje, jer je svaka od njih imala jedin-
stvene sposobnosti. Majka mog oca podu ila me o malim ljudima i životu nakon
smrti. Ona se rodila u Irskoj, imalaje divan duh, voljela je pjevati i nikad nisam ula
da je o bilo kome rekla išta ružno; od svih ljudi koje sam u životu upoznala, ona je
bila osoba koja je najmanje sudila o drugima.
Majka moje majke rodila se u Italiji i bila je medij. Njezina je obitelj bila pozna-
ta po svojim iscjeliteljskim sposobnostima. itala je iz ulja, bila je vrlo dobra u
psihomefriji, pronalazila je nestale ljude i komunicirala s duhovima. Bila je vrlo
stroga i nau ila me da budem odgovorna i da razvijam svoje vlastite sposobnosti.
Obje moje bake bile su vrlo stroge u pogledu etike i discipline koje su ugradile u
mene. Uz takvo zale e, bilo je neizbježno da ja jednog dana otvorim školu za po-
du avanje metafizike, što sam 1969. godine i u inila. Moja talijanska baka, koja je
potjecala iz kabalisti ke obitelji rekla mi je da osoba nije spremna za podu avanje
dok ne do e u etrdesete godine.
Svoju sam školu otvorila u Orlandu, država Florida na svoj etrdeseti ro endan
i po ela podu avati pomno izabranu skupinu od sedamnaest medija i psihika. Ušla
bih u duboki trans, a razred je podu avao jedan od mojih duhova mentora ime-
nom dr Fiske. Sagradila sam posebnu sobu bez prozora za taj razred, s mikrofo-
nom koji je visio sa stropa. Iza vrata nalazio se kazetofon koji je uklju ivao jedan od
u enika pomo u naprave za daljinsko upravljanje nakon što bih ja dosegla stanje
dubokog transa.
Jednog ponedjeljka ujutro, nekoliko mjeseci nakon što sam po ela raditi s tom
skupinom, jedno je drugo bi e ušlo u razgovore sa skupinom nakon što je dr Fiske
završio svoje predavanje. Kad je sat završio i dok smo svi sjedili i jeli, u enici su mi
pri ali o tom prekrasnom bi u koje je tog jutra došlo. Jako im se svi alo, bilo je vrlo
nježno, drago i ljubazno. Govorilo je o svemirskim stvarima, bilo je potpuno dru-
ga ije od dr Fiskea koji je bio vrlo strog u pogledu discipline, govorio glasno i bio
vrlo autoritativan. Predložila sam da preslušamo kazetu. Dr Fiske je govorio prvi,
ali nakon što je rekao dovi enja, kazeta je bila prazna, a tako je bilo i daljnjih dva-
deset minuta prije no što smo uli zvukove mojeg izlaženja iz transa. To se do-
ga alo nekoliko tjedana. Kona no sam rekla mojoj skupini da pitaju to bi e tko je i
zašto ga se ne može snimiti. Sve do tada oni mu nikad nisu bili postavljali pitanja,
ve su samo puštali da ono govori. Dakle je idu eg ponedjeljka nave er, jedan od
u enika rekao: »Smijemo li ti postavljati pitanja?« Ono je odgovorilo: »Da.«. Oni su
ga pitali kako se zove. On je rekao »Moje ime je Tom«. Kad su ga pitali zašlo ga ne
mogu snimiti, on je odgovorio: »Niste pitali za dozvolu, nije li ispravno zamoliti za
dozvolu ako želite nekoga snimiti?« Oni su se s tim složili i pitali ga za dozvolu.
Otada nadalje, Tomov je glas uvijek bio snimljen. Ja sam kanalizirala Toma
otprilike etiri godine prije no što se 1974. godine odredio kao jedan od Devetori-
ce, njihov glasnogovornik.
Vjerujem da sam jedan od tek nekolicine postoje ih medija koji ulaze u duboki
trans. Mnogi mediji smatraju da je teško u potpunosti odustati od kontrole, što je
neophodno za ovu vrstu rada. Ja sam se sposobna u potpunosti predati i dozvoliti
Tomu i Devetorici da zavladaju. Nisam kanalizirala nikakva druga bi a otkad se
Tom prvi put pojavio, osim stoje u nekoliko prigoda dr Fiske došao da bi potaknuo
pripadnike skupine da me pomognu izvesti iz transa jer je moje fizi ko tijelo bilo
iscrpljeno. Tom i ja imamo duboki odnos ve dvadeset i dvije godine. udno, on
uvijek o meni govori kao o »Našem bi u« i nikad se ne služi mojim imenom. Od
mojeg iskustva s glasom koji je rekao »Tiho, dijete, tiho«, uvijek sam imala snažno
unutarnje znanje o postojanju Boga — jednog i jedinog Boga, prema kojem os-
je am veliku zahvalnost.
Tom i Devetorica nisu me od toga odvratili; oni su to samo osnažili i poja ali.
Osje am se vrlo, vrlo sretnom i zahvalna sam što sam imala priliku upoznati Toma
i, kroz njega, Devetoricu. Zaista se nadam da e oni i vama pomo i na vašem putu
kroz život kao što su pomogli i meni.
Phyllis V. Schlemmer
 Proces

..analiziranje, katkad poznato i kao medijstvo, nije ni nova ni neuobi ajena po-
java, Phvllis Schlemmer nije zadovoljna ni izrazom »primatelj« ni izrazom »medij«
zbog op eg dojma koji te nje i prenose velikoj ve ini ljudi i, što je još važnije, zbog
toga što ona osje a da, makar što se nje ti e, te rije i ispravno ne opisuju proces
koji se odvija. Phvllis se smatra prenositeljicom — kao i Tom, koji to i kaže, na
jednom mjestu u ovom poglavlju, Rekavši ovo, uglavnom zbog itatelja, nastavit
emo se služiti kako izrazom »kanalizator« tako i izrazom »medij« kroz cijelo ovo
poglavlje.
Primanje poruka može se prona i u svakoj kulturi i u raznovrsnim oblicima,
kao što su »automatsko« pisanje ili umjetni ki rad, te glasovna komunikacija, gdje
se ini da primateljica govori iz uma koji nije njezin. (Ve ina primatelja u našoj
kulturi su žene, pa u se, stoga, cijelo vrijeme služiti ženskim rodom). To se može
dogoditi u blagom transu, u kojem je primateljica svjesna onoga što govori, ili u
dubokom transu o kojem primateljica nema nikakvih sje anja. U dubokom transu,
primateljica se može služiti govorom, jezi nim obrascima i tonom koji se u potpu-
nosti razlikuje od tonova i na ina njezinog uobi ajenog glasa. ak i strani jezici,
potpuno nepoznati iskustvu primateljice nisu neuobi ajena pojava. Neki ljudi ni-
kad nisu uli za primanje poruka, a još više njih o tome ne bi ni pomislilo, jer je na
površini lako to smatrati predstavom ili varkom koju primateljica svjesno prire uje.
Varalice, me utim, moraju imati motiv. Bi li zaista moglo postojati toliko mnogo
varalica, u toliko mnogo kultura, ija je jedina nagrada esto fizi ka i psihološka
bol i, makar u »razvijenim« društvima, velika koli ina ismijavanja? Rezultat mani-
puliranja ljudima primanjem poruka nije dovoljno zna ajan da bi privukao veliki
broj varalica. Institucionalna psihologija nije, me utim, u stanju dati objašnjenje
primanja poruka koje bi odgovaralo sadašnjoj znanstvenoj ortodoksiji, i zbog toga
ignorira tu temu, na isti na in na koji fizi ari ignoriraju upotrebu rašlji — premda
ve ina kompanija koje se bave opskrbom vodom i traga i za mineralima i naftom
angažiraju rašljare uz isplative rezultate. Rad na primanju poruka anatema je sa-
mim pretpostavkama na kojima se temelji naše društvo — individualnost i ego
sveti su do neoskvmjivosti, a misao o tome da veiiki utjecaji mogu do i kroz poje-
dinca povla i za sobom mnogo drugih važnih pitanja, poput pitanja o reinkarnaciji,
duši, transpersonalnim korijenima psihe i samom zna enju života. Primanje poru-
ka doživljava preporod posljednjih godina, posebno u Americi, gdje su sjedeljke s
primateljima poruka, do odre enog stupnja, zamijenile psihijatrijski kau . Kao i s
bilo kojom pojavom ili modom koja naraste do masovnih razmjera, kvaliteta onoga
što je dostupno sklona je opadanju i potrebna je velika selektivnost od strane onih
koji žele imati koristi od poduka prenositelja. Ovdje emo govoriti i o nekim aspek-
tima i zamkama rada na primanju poruka.
Treba zapamtiti da se mnoge od izjava koje slijede odnose na poseban slu aj
prijenosa poruka Devetorice kroz Phvliis Schlcmmer i nisu nužno primjenjive na
druge praktikante tog umije a.

GENE: Ako ljudi uop e mogu prihvatiti stvarnost prenošenja i primanja poruka,
oni se, onda, suo avaju sa svim problemima uplitanja u prenošenje i primanje tih
poruka koje dolaze iz razli itih dimenzija. Možeš li nešto re i o tome kolika je
mogu nost da poruke koje primamo od vas iskrive uplitanja i atmosferske smet-
nje, i je li mogu e da ml povremeno primamo i dezinformacije zbog poteško a u
komunikaciji?
TOM: Dezinformacije bi se dogodile u tuma enju i u ograni enjima unutar uma
primatelja — u upotrebi rije i, kojih mi u umu primatelja nemamo dovoljno.
Unutar umova ljudskih bi a ne postoji jezik kojim bi se makar pokušalo objasniti
naše znanje ili znanje drugih civilizacija. Ali, primatelji su pod našom kontrolom.
GENE: Može li Phyllis, iz njezinog vlastitog unutarnjeg ja, nesvjesno loše djelovati
na bilo koji razgovor? Koliko možemo biti sigurni da našom metodom komuni-
kacije izbjegavamo sve misli, potrebe i tako dalje, koje sama Pbyllis ima?
TOM: Shva ate li da naše Bi e nije u tijelu u vrijeme komunikacije?
GENE: To ne shva am, ali shva am što ho eš re i.
TOM: Shva aš li da se tjelesne funkcije u ve ini podru ja nalaze u stanju zaustav-
ljen osti?
GENE: Ne, ja -
TOM: Shva aš li da se srce i sustav cirkulacije održavaju na minimalnom funk-
cioniranju?
GENE: Shva -
TOM: Shva aš li da mi u potpunosti održavamo i upravljamo? U vašem jeziku
nema rije i kojom bi se to objasnilo, osim rije i da mi tijelo u potpunosti imamo
u svojoj vlasti.
GENE: Shva am. Mislim da si time u potpunosti odgovorio na moje pitanje.
TOM-. Da nam naše Bi e nije dalo potpuno dopuštenje da preuzmemo kontrolu,
a da nam pri tome nije stvaralo poteško e niti nam je upu ivalo prigovore, mi ne
bismo mogli — zbog ncuplitanja u slobodnu volju — u potpunosti kontrolirati
naše Bi e. Um našeg Bi a, njezina duša, oni se ne nalaze u tijelu kad mi komuni-
ciramo. Naše Bi e uvelike prigovara kompjutorizaciji. To je bio izvorni plan, ali
boje i se da njome ne upravlja kompjutor, ona je stvorila veliku poteško u nama,
sebi i civilizaciji Altee, koja je pokušala na taj na in komunicirati. Mi ne bismo
komunicirali na ovakav na in da se naše Bi e u potpunosti predalo kompjutoru.
U mnogim tisu ama godina komunikacije iz drugih dimenzionalnih razina s vr-
stama i bi ima na ovom fizi kom planetu Zemlji, uvijek su postojale velike po-
teško e. Postoji samo nekolicina onih koje bismo nazvali savršenima, koliko je
mogu e da netko bude savršen na vašem planetu. Razlog tome je da postoji tek
nekolicina onih koji bi dali dozvolu za potpunu kontrolu.
ANDREW: Shva am, to je apsolutno osnovno za proces, zar ne?
TOM: To je najvažnije. Bez kontrole i bez potpunog prepuštanja osobnosti poje-
dinca, to zapravo i nije jasna komunikacija. Mnogo smo vas puta upozorili da
budete krajnje oprezni glede svjesnog uma onih s kojima radite, koje koristite
kao komunikatore. Važno je da shvatite da se, da bismo komunicirali, a ja sada
govorim ne samo kao glasnogovornik Devetorice ve i u ime svih drugih civiliza-
cija, da bismo bili u stanju komunicirati, mi se služimo instrumentom. Mi se
služimo tim izrazom »instrument« jer je onaj kroz kojeg komuniciramo uistinu
fizi ki prijenosnik.
Kad se mi poslužimo nekim bi em, važno je da vi shvatite da mi moramo u
potpunosti kontrolirati to bi e. Mi preuzimamo podsvjesno. To mora biti bi e
koje je spremno, koje postaje pasivno da bismo mi postali aktivni. Nikad nismo
imali problema s našim Bi em. Razlog tome je taj što naše Bi e uklanja svoju
individualnost. Ali, to je i razlog straha od kompjutora. Ona to u svojoj podsvi-
jesti shva a, i na to se obavezala, ali strah od kompjutora je strah od gubitka duše.
Shva ate li, stoga, da mi moramo s velikim naporom održavati ravnotežu u
fizi kom tijelu? Kad preuzimamo tijelo, važno je da, u trenutku kad ga mi preu-
zimamo, ono na neki na in bude sli no kompjutoru. Mi moramo prouzro iti da
srce tog tijela funkcionira, da njegova plu a dišu i da svi njegovi najvažniji organi
rade. To je razlog zbog kojeg mnogo puta do e do isušivanja energije kod dvoje
ljudi medu vama, to je zbog toga jer mi upotrebljavamo vašu energiju da bismo
tijelo održali u obamrlom stanju.
ANDKEW: Vi komunicirate izravno umom prema umu.
TOM: Mi komuniciramo s umom našeg Bi a, a onda njezina podsvijest to prenosi
u rije i.
Kad mi održavamo naše Bi e, to je kao da uzmemo milijun niti i spojimo te
niti, tkaju i ih, da bismo komunicirali s vama. Ako do e do situacije u kojoj ona
nije u fizi ki dobrim uvjetima — ako je, na primjer, imala probavnih smetnji ili
smetnji s izbacivanjem štetnih tvari ili osje ajnih problema ili ako unutar nje po-
stoji neka negativna vibracija ili ako u bilo kojem od vas postoji neka negativna
ili sumnji ava vibracija ili ako u vama postoji ljutnja ili nemir — onda ne mo-
žemo upotrijebiti vašu energiju, jer bi to prouzro ilo kidanje niti koje mi s njom
tkamo da bismo komunicirali. Stoga mi katkad komuniciramo s velikim napo-
rom, što, zauzvrat, u njoj prouzro i ve u iscrpljenost. Tako er, kad uvjeti nisu
odgovaraju i, vrlo je teško predstaviti slike tako da one mogu biti prenesene.
Tijekom tisu a godina, druge su civilizacije vrlo marljivo radile na usavršava-
nju i profinjenju sustava komunikacije, tako da ne bi postojala potreba za pre-
nošenjem i kontroliranjem bi a, da bi se, na taj na in prenijelo ono što bi vam
druge civilizacije željele prenijeti. Mi vam sada govorimo, i molimo za to da vi
shvatite ono što vam govorimo: kad mi govorimo vama, mi govorimo kroz ovo
Bi e. To se mora jasno shvatiti. Komunikacije koje primate kroz druga bi a i
vrste potje u iz druga ije vrste komunikacije. To je prijenos.
JOHN: Da li bi nam mogao odgovoriti na jedno pitanje koje se ti e sredstava koja
vi koristite da biste govorili kroz Phyllis, jer Tibetanci (koji primaju poruke kroz
Alice Bailej) i neke ezoterijske škole savjetuju da se ne obra a previše pozornosti
na prenošenje poruka u dubokom transu. To se smatra nižom vrstom takvih spo-
sobnosti, što umanjuje našu vjerodostojnost kod tih ezoterijskih škola.
TOM: Misle li oni da je uzimanje olovke u ruke (automatsko pisanje) viši oblik
takvih sposobnosti? U emu je razlika?
JOHN: Pat mislim da je ono što mi ovdje radimo nešto iš e, zbog izostanka up-
litanja.
TOM: Ti si u pravu. Na ovaj na in ne upli e se um, ne upli e se svijest, ne upli e
se nesvjesno, niža svijest ili viša svijest.
JOHN: Ali, zašto su onda Tibetanci tako savjetovali? U tom slu aju mora postojati
neki razlog?
TOM: Zapamtite ovo: u tim vremenima (po etak dvadesetog stolje a), postojali
su mnogi kojima su se služili duhovi. Pripadnici takvih škola moraju promijeniti
svoje razmišljanje, jer ovo je promjenjivi Svemir. On nije stati an; oni ostaju u
stati nosti (sic).
S vremena na vrijeme, tijekom ovog razdoblja, radili smo s drugim primate-
ljima poruka za koje se inilo da imaju pristup posebnim informacijama koje su
dopunjavale one koje smo saznavali od Devetorice. Oni bi, me utim, povreme-
no, prenosili stvari koje su se nalazile izvan njihovog specijalisti kog podru ja što
bi se su eljavalo s onim što smo uli od Devetorice ili bi nas odvelo s pravog puta.
To je uzrokovalo zbrku i povremene sukobe unutar skupine. O tome smo posta-
vili pitanje Devetorici.
ANDREW: Možemo li opet razgovarati o ljudskim problemima nekih od naših dru-
gih primatelja poruka?
TOM: Mi imamo problema u shva anju vaše naravi. Nas su drugi podu ili o na-
ravi vaših bi a. Nama je vrlo teško shvatiti vašu fizi ku narav. Mi shva amo vašu
osje ajnu narav, shva amo vašu intelektualnu narav, ali nam je vrlo teško shvatiti
vašu fizi ku narav. Mi smo svjesni problema koje vi imate s nekima od vaših bi a
i s njihovim fizi kim svojstvom. Mi to ne možemo ukloniti iz njih, to oni moraju
sami za sebe ukloniti, ili profiniti. Pokušat u to objasniti, ali ja ne shva am taj
osje aj, tako da u to prenijeti na na in na koji je to meni bilo objašnjeno.
Glede vaših fizi kih tijela, želje koje imate u vašim reproduktivnim podru-
jima sli ne su sigurnosnom ventilu. Svjesni um drugih može imati želju da vas
iskoristi. Ako je onaj koji vas koristi suprotnog spola, budite oprezni s njegovim
ili njezinim komunikacijama. Mi ne kažemo da vam nije dopušteno komunicirati
kroz druge; ali to ne bi dolazilo izravno od nas — mi želimo da s tim budete
na isto.
ANDREW: Da, to mi je u potpunosti jasno.
TOM: Ali, upravo kad vas oni žele iskoristiti, onda ono što vam govore možda
nije istina. Mogu e je da civilizacija koja govori kroz njih pokušava s velikim
poteško ama vama prenijeti istinu, ali za njih je to prigoda da vas iskoriste. Mi
želimo da znate da je najrazorniji element ego koji upravlja.
JOHN: Neki drugi primatelji poruka, ovdje i drugdje, daju mnogo kataklizmi kih
predvi anja i drugih vrsta poruka koje se, ini se, izravno ne podudaraju s vašima.
TOM: Mi smo u mnogim komunikacijama prenijeli i nastavit emo vam prenosi-
ti, da postoje mnoge civilizacije koje imaju komunikaciju s ljudskim bi ima na
Zemlji, u emu mora postojati oprez. Mi emo se poslužiti izrazom koji nije onaj
koji se nama svi a, ali e vam, možda, omogu iti da shvatite. Postoje oni koji se
nalaze u višem ešalonu, i oni koji se nalaze u nižem ešalonu. Mi ne komunicira-
mo ni kroz kojeg od njih ve kroz naše Bi e. Samo ako se naše Bi e vrati nama,
onda bi se donijela odluka o komunikaciji kroz nekog drugog. Civilizacije koje
stvaraju veliki kaos u mnogima, one daju svoju to ku gledišta.
Što se ti e katastrofa, mi ne emo dozvoliti da katastrofe u potpunosti uklone
duše sa zemlje. Ono što vam mi pokušavamo re i je da se oni koji komuniciraju
strogo negativno nalaze u podru ju u kojem koriste svoje osje aje, svoju drama-
ti nost; to ne potje e od onog naj iš eg. Shva ate li što govorimo?

Jedan to no odre en slu aj zbrke, koja se pojavila unutar skupine u prvim danima
rada, opisuje se ovdje da bi se pokazale vrste poteško a u koje je lako upasti kad
se istražuje jedan novi svijet poput prenošenja poruka. U tom se opisu daje i od-
re eno zanimljivo zale e dinamike nekih skupina prenositelja poruka koje danas
postoje. Osim manjih civilizacija s manjim znanjem o cjelini, uvijek se postavljalo
pitanje o tome je li neka nezemaljska inteligencija namjerno razorna ili ima li zlu
namjeru i bi li se oni mogli uplesti u komunikacije s Devetoricom.

ANDREW: Budu i da se toliko govori o pozitivnim i negativnim silama, postoji li

neki znak ili metoda prema kojima neka osoba može potvrditi da ima posla s
pozitivnim silama? Neki religiozni ljudi mogli bi biti uplašeni zbog naših komu-
nikacija i ustrajati na tome da one mogu biti samo negativne.
TOM: Prema njihovom znanju, prema koristi koju donose Zemlji, vi ete shvatiti.
Mi smo objasnili da postoje one civilizacije koje bi mogle stvarati poteško e, ali
njihova se mo ne može održati. Ako u vašim ušima, u vašim srcima, u vašem
umu, osje ate da ono što vam prenose u suštini nije ispravno, onda to, mi vas
uvjeravamo, nije ispravno.

Devetorica su nas tako er upozorila da bi Civilizacije koje na srcu nemaju najbolje

interese za planet Zemlju, mogle iskoristiti slabosti nekih od primatelja poruka.

TOM: Postoje dva na ina na koja vaši primatelji mogu upasti u probleme u vašem
fizi kom svijetu. Jedan na in bio bi kad je primatelj poruke oslabljen, bilo nedo-
statkom odmora ili boleš u. Drugi bi na in bio kad je primatelj spreman da bude
iskorišten negativno zbog želje za mo i. Naše Bi e nije bilo primatelj spreman za
negativnost. U ovom posebnom slu aju mi se možemo uplesti i pomo i. U pri-
matelja poruka koji je spreman prenositi negativnost, mi se ne možemo uplesti.
Kad je primatelj spreman da bude upotrijebljen negativno, tu, onda, postoje
mnogi imbenici koje morate uzeti u obzir. A zbog toga što je primatelj spreman,
to ne zna i da on ne može postati nespreman...
JOHN: Što se ti e teme spremnosti, postoji li razlika izme u svjesne i nesvjesne
spremnosti?
TOM: Ne postoji razlika. Nesvjesna želja za mo i je ista kao i svjesna želja za
mo i.
ANDREW: Imamo osje aj da jedna osoba ima potencijal da postane primatelj po-
ruka. Kakav je tvoj savjet s obzirom na tu mogu nost?
TOM: To je mogu e u budu nosti. Ali, ona se mora nau iti disciplini prije no što
bude mogla raditi. A kad govorim o disciplini, mislim to na na in da ona mora
nau iti biti u ravnoteži u ovom fizi kom svijetu. Bez ravnoteže u fizi kom svijetu,
to je teško. Kao što vam je poznato, na svakih stotinu koji do u na ovaj planet da
bi obavljali rad koji su za sebe izabrali, devedeset i osam njih to ne u ini. To je
zbog nediscipline u vašem fizi kom svijetu.
Morate biti krajnje oprezni glede onih s kojima dolazite u doticaj. A kad to
govorim mislim na kontakte koje stvarate s izvorima iz drugih civilizacija ili du-
hovnih podru ja. Takvi kontakti nisu uvijek valjani, istiniti i pošteni. Zbog toga
što je kontakt uspostavljen, to ne zna i da je to istinski kontakt. Kad ovo kažem
onda mislim na kontakt koji kaže da radi za nas.
JOHN: Budite oprezni jer postoje razni stupnjevi dubova. Je li to ono Što nam želiš
re i?
TOM: To je to no. A mi nismo duh i to je ono o emu govorimo. Mi se ne želimo
miješati s duhovima. Duhovi su oni koji su prešli iz ovog svijeta i vise oko ovog
planeta zemlje. Mi nismo duhovi. Duhovi vašeg svijeta koji se nalaze u atmosferi
i oko ovojnica vašeg svijeta, zbrkani su kao i fizi ka bi a na Zemlji. Postoje oni
koji su razvijeni, ali ve ina nije. Mi nismo duhovi. Mi pokušavamo spasiti Zemlju
tako da ta duhovna bi a tako er mogu biti oslobo ena i da se mogu razviti.
Budite oprezni s izvorom vašeg rada. Zapamtite ovo: ve ina skupina i ve ina
organizacija koje se koriste prenošenjem poruka rade s duhovima. Kao što sam
rekao, postoje oni koji su razvijeni, ali postoje oni koji su podjednako zbrkani.
Kad oni napuste Zemlju, oni sa sobom nose i svoje želje, a jedna od želja koja se
o ituje na Zemlji je želja za upravljanjem.
ANDREW: Ljudi imaju odre ene poteško e kad pokušaju razlu iti što se doga a
kad imaju unutarnja ili psihi ka iskustva. Mi osje amo da se to doga alo s mla-
di em s kojim smo danas razgovarali.
TOM: To je nešto drugo. Oni koji postoje na ovom mjestu u ovo vrijeme zaista su
predani svojim dušama, i imaju veliku ljubav za svemir, a njihov motiv je najviši,
pa e se stoga ta energija iskoristiti za dobrobit svemira. Zbrka potje e iz neisku-
stva, ali i iz velike želje da se ima... Kako bismo vam to mogli re i?...
Kao što u vašem svijetu postoje oni koji vjeruju svim rije ima koje su napisa-
ne u vašim publikacijama (nije li tako?). Sli no naravi onih koji prihva aju sve što
je napisano kao istinu, postoje i oni koji imaju dodira sa duhovima i civilizacija-
ma, a koji tako er vjeruju da je taj dodir, zbog toga što su ga ostvarili, najviši i
istinit. Ali, esto nije. Vi shva ate narav duhova koji postoje na planetu Zemlji?
Vi tako er shva ate da bi i u drugim civilizacijama koje imaju ono što biste vi
nazvali razdobljima prijelaza, oni tako er bili duhovi?
GOST: Jokatov, je li to duh ili je to jedan od vas?
TOM: Duh, ali dobar duh. Kad kažem dobar duh, ne želim re i da postoje loši
duhovi, želim samo re i da postoje oni koji su razvijeniji od drugih. A na ovom
planetu postoje oni duhovi koji vrlo naporno i vrlo marljivo rade na podizanju
razine ovog planeta. On je jedan od tih.
Mi bismo samo željeli razjasniti da mi nismo duh, mi smo duh u onom smislu
u kojem su sva bi a duh, ali kad mi kažemo duh, onda mislimo na fizi ki duh
privezan za Zemlju.
JOHN: Imam još jedan problem. Phyllisino korištenje engleske rje ce »od« (»of«)
pove alo se za otprilike deset puta od prve do ovih posljednjih razgovora. U prvim
razgovorima s vama, jezik je bio prili no kolokvijalan. Sada, u ovim posljednjim
razgovorima, otkrivam da se rije ca »od« koristi na razli ite na ine, a sada se
koristi gotovo osam puta u jednostavnim izjavnim re enicama. Možeš li mi po-
mo i da razjasnim zbrku u svezi s time?

Ve i dio tih rje ca »od« i sli nih jezi nih manjkavosti izostavljen je, da bi se itatelju
olakšao tijek itanja. Sljede e poglavlje ostavljeno je netaknutim:

ANDREW: Možeš U zamoliti Alteu da objasni lingvisti ke temelje za korištenje rje -

ce »od«?
TOM: Da... To je vaše »to od«. To nije »za« vas, to nije »prema« vama, to je »to
od« vaše biti, kao što je »to od« naše biti. Da odgovorim na vaše pitanje, fizi ko
propada.
ANDREW: Je li to izravna posljedica rada, ili je to od godina?
TOM: To je komunikacija. Isušivanje fizi kog tijela stvara problem. Podru je mo-
zga koje mi možemo koristiti za rije i pati od nedostatka energija. Zbog toga
moramo biti oprezni da ne bismo isušili naše Bi e. Ovo je Bi e bilo odabrano,
odabrano da radi ovaj posao, i vama je to možda teško shvatljivo, ali u našem
svijetu, ona se smatra genijem komunikacije. Ona može prenijeti, komunicirati i
doprijeti do onih koji ne shva aju. Ali, našim krivim procjenama, mi smo izbrisali
dio njezinog pam enja i njoj je vrlo teško prona i i odabrati prave rije i. Dio
programiranja koje smo obavljali kad smo 1963. godine uspostavljali ovaj pro-
ces, bio je s tom napravom koja je bila stavljena u mozak da bi naš jezik prevodila
na vaš jezik. Zbog te greške koju smo u inili, sada imamo poteško a u prevo e-
nju na vaš jezik. Usrdno vas molimo da našem Bi u kažete da ispod svojeg jastuka
stavi vaš rje nik. Ako se pod njezinim jastukom bude nalazio rje nik, dio tog
programiranja može se, onda, opet uprogramirati.

Prakti no gledaju i, to je za posljedicu imalo sporije prenošenje poruka, ali kak-

vo a komunikacija nije bila umanjena, Ovaj je odjeljak uklju en da bi ocrtao neke
od poteško a koje se mogu pojaviti u ovoj vrsti rada.

TOM: S nama se u ovoj sobi sada nalaze mnogi.

ANDREVV: Želio bih da imam viziju pa da ih mogu i vidjeti. Toliko mnogo puta
pogledam oko sebe i siguran sam da se oni ude kako mogu biti tako slijep i ne
vidjeti ih.
TOM: Ti nisi tako slijep, jednostavno nemaš o i s rendgenskim vidom koje neki
imaju. Oni to nazivaju vi enjem pomo u vizije ili vidovitosti. To nije to, to su o i
s rendgenskim vidom.
ANDREW: Dobro, nudim svoju ljubav i svoj mir svima onima koji su ovdje. ak i
ako ih ne mogu vidjeti, prihva am njihovu prisutnost.
TOM: Oni te povremeno dodiruju.
ANDREW: Zahvaljujem im što mi poklanjaju pozornost. To pomaže, to pomaže.
TOM: Oni su uvijek ugodeni na vas i mnogo puta mi pla emo s vama.

U raznim prigodama, ispitiva i su iznijeli na vidjelo i neke uvide koji se ti u odnosa

prema klju nom problemu pouzdanosti prenositeljevog izvora.

TOM: Kad se otvorite prema komunikaciji s bi ima iz drugih dimenzija, vrlo je

važno da imate razumijevanje o svrhi i motivu, jer postoje oni koji istupaju izjav-
ljuju i jednu stvar, a zapravo su nešto drugo, i može do i do curenja informacija
koje mogu biti istinite, ali mogu biti i metoda manipulacije i upravljanja.
ALICE: Kako se to, onda, može razjasniti: kako se prenositelj može pro istiti tako
da njegova vjerodostojnost ne bude dovedena u pitanje?
TOM: U vašem svijetu, mi nismo znali za postojanje nijednog koji nije djelomi no
i sam bio uklju en, jer je to vrlo teško pro istiti. Vi morate stalno u sebi tragati za
svojim smjerom, motivom i metodom. U prošlosti su postojali mnogi koji su
prenosili dijelove velike istine, ali ne i one druge njezine dijelove ve duhove
zlobe, ili misli kolektivne svijesti. Teško je, dakle, kategorizirati ili to staviti u
pravu perspektivu.
Kad vas netko zamoli da u inite nešto što nije u skladu s vašim fizi kim ok-
ruženjem, ili prakti nim odredbama, onda je nužno odijeliti se, stati po strani i
to promatrati. Kad vaš prenositelj zahtijeva ili vam prenese da, ako vi ne u inite
nešto što je od vas zatraženo, onda e se stvoriti veliki problem u svijetu; onda je
važno shvatiti da to može biti nešto što ispunjava potrebu unutar vas, ili bi moglo
pokušati upravljati vama.
JOHN: Želio bih postaviti pitanje o druge dvije prenositeljice poruka, o jednoj
koja, ini se, prenosi neke važne poruke, ali ona tvrdi da te poruke dolaze od
Devetorice? Možeš li razjasniti od koga one zaista dolaze?
TOM: One ne dolaze izravno od nas, ve od civilizacija koje su u službi. Ako bi
one, dakle, rekle da dolaze od nas, to bi bilo u neizravnom obliku, ali zapamtite
i ovo: postoji Odbor upravitelja, voda koji ima znanje o svemu, i postoje oni
ispod njega koji vode odjele, a postoje i oni ispod njih koji provode proizvodnju.
Tako je isto i ovdje, ali to ne zna i da se time negira ono što dolazi, ali to nije
uvijek jasno i izravno, shva ate li?
]OHN: Da. Ona, stoga, vjerojatno, ne bi trebala koristiti izraz »Devetorica«.
TOM: Ona mora pitati tko se nalazi u tom imenu, shva ate l i ?
JOHN: U redu je. Druga osoba imala je nedavno neke komunikacije, tako er tvr-
de i da potje u od Devetorice. Pretpostavljam da je to situacija sli na prethodnoj.
TOM: Da. Kao što smo vam u brojnim prigodama objasnili, mi dolazimo samo
kroz naše Bi e. Ja sam Tom, glasnogovornik Devetorice, ja sam jedini glasnogo-
vornik Devetorice, i ne govorim ni kroz koga drugoga. To ne zna i da ono što
oni donose nema vrijednost za one koji rade zajedno s nama.

Nekoliko godina kasnije, ta ista prenositeljica poruka opet se pojavila u razgovoru,

kroz situaciju koja se do tada stvorila:

MIKI: Jedna osoba koja je medij, a mi je poznamo, prenosi informacije za koje

tvrdi da potje u od Devetorice. Možeš li nam re i odakle one potje u?
TOM: Naš Sir John postavio nam je to pitanje prije više od dvije vaše godine. Mi
smo mu onda objasnili da te poruke ne potje u od nas, da one potje u od jedne
manje civilizacije koja ne posjeduje cjelokupno znanje. Od tog vremena, ego te
žene postao je opsjednut i njime se koriste oni koji žele uništenje. Mora se shva-
titi s kim je ona. Njoj je to došlo u pisanju, a ona to sada pokušava prenijeti na
sli an na in našem Bi u, ali to nije istina, to uzrokuje nelagodu u svijetu i uzro-
kuje da mi izgledamo poput klauna. Najbolje je ne skrivati uvijek istinu.
MIK1: Iz kojeg izvora potje u Seth materijali koje prenosi Jane Roberts?
TOM: Njezinog višeg ja, da.
MIKI: To baš ne shva am.
TOM: Imaš svoje ja, zar ne? Imaš svoju svijest, zar ne?
MIKI: Da.
TOM: Imaš svoju podsvijest, zar ne?
MIKI: Da.
TOM: Imaš svoju višu svijest, da.
MIKI: Ona, dakle, nije povezana ni s jednom hijerarhijom u Svemiru?
TOM: To dolazi iz rezervoara znanja unutar njezinog višeg ja. Shva ate li?
MIKI: Da. Smatram da je ve i dio tog materijala vrlo vrijedan, ali onda, ipak,
pronalazim re enice koje su proturje ne onome što vi kažete, posebno informaci-
ja o Isusu. Kako je to mogu e?
TOM: To se doga a zbog veze s rezervoarom znanja. Vi shva ate da postoje struje
rezervoara znanja, ono što vi nazivate kolektivnim nesvjesnim? U sedam razina
koje okružuju zemlju, a kojih je zapravo devet, unutar sveke od njih nalazi se dio
istine. Tek kad odete u devetu akru koja je sva istina, onda je tamo nalazite, ali
na ovoj to ki svojeg postojanja nisu svi za to sposobni,
JOHN: Jedna osoba koju sam upoznao zanima se za prenošenje poruka, a mene je
zabrinuo njegov nedostatak razlu ivanja...
TOM: Jedna od najvažnijih stvari koja se mora znati, za koju imaš prirodni nagon
da je saznaš, je provjeravanje svojeg vlastitog unutarnjeg izvora. To moraš preni-
jeti njemu. Postoje oni koji prenose poruke koje nisu najbolje za ovje anstvo, a
postoje, me utim, i oni s velikom inteligencijom na vašem planetu koji prih-
va aju sve oblike prenošenja poruka, bez diskriminacije. Važno je stalno provje-
ravati same sebe, ali i sebe poticati. Dozvoljeno je, zapravo je važno, da postoji
propitivanje.
Postoje mnogi prenositelji poruka koji u svojim srcima vjeruju da ine stvari
koje su ispravne, dok su, zapravo, tek oru a negativnog, shva ate li? Ako oni
mogu shvatiti da je to mogu e (premda to ne moraju prihvatiti) onda se oni koji
dolaze i to koriste mogu izvu i na svjetlo dana. Najvažnija stvar, koja se može
iznijeti na vidjelo, je da vi morate provjeravati svoj unutarnji izvor.
 Vi zna e da cijelo ovje anstvo, bez obzira na to koji ih je okoliš rodio ili
kakvo ih obrazovanje ispunjava, ima unutarnju kontrolu ravnoteže u sebi, da.

Rad na prenošenju poruka došao je na loš glas mješavinom zle namjere i krivog
shva anja, kompliciraju i tako stvari za one koji imaju dobar motiv ili komuniciraju
s istinski vrijednim izvorom. Porijeklo izvora od drugorazrednog je zna aja na-
spram stvarnoj kakvo i materijala koji dolazi kroz njega, a razlu ivanje je apsolut-
no najvažnije. Mnogi je život upropašten zbog nedostatka razlu ivanja. Neki izvori
imaju vrlo dobro postavljenu prezentaciju i slike, što privla i ljude jer to za njih
ispunjava nešto što imaju potrebu uti ili uz to pristati. Ali, postojanje nepouzdanih
izvora ne škodi korištenju pouzdanijim izvorima. Nadamo se da ste se, itaju i ovu
knjigu, poslužili vlastitim rasu ivanjem u odlu ivanju o tome kakvu težinu trebate
pridati ovim informacijama. A nadamo se i da vam je ona donijela koristi.

POZADINA

o etkom pedesetih godina, jedan je lije nik i istražitelj parapsihologije, pro-

u avaju i izvanosjetilnu percepciju, došao i do Vije a devetorice. Tek se 1974.
godine dogodilo da su Phvllis Schlemmer, Sir Johna VVhitmorea i tog lije nika oku-
pile »okolnosti« i tako su zapo eli njihovi razgovori s Devetoricom. Pri u o njihovim
prvim zajedni kim godinama: Prelude To The Landing On Planet Earth napisao je
Stuart Holrovd, a objavio W, H. Allen 1977. godine. U mekom uvezu tu su knjigu
objavili Corgi i Doubledav 1979. godine pod naslovom: BrieftngFor The Landing
On Planet Earth.
Razgovori u ovoj knimjediniplanet izbora zapo eli su 1974. godine, a protežu
se sve do današnjih dana. Od tih prvih dana, razli iti su ljudi, u ovom ili onom raz-
doblju, bili prisutni tijekom odvijanja razgovora, pri emu je sposobnost slu ajnog
otkrivanja sretnih stvari (u izvorniku: Serendipitv, potje e od perzijske bajke Tri
princeze iz Serendipa (ŠriLanke) u kojoj princeze slu ajno otkrivaju sretne stvari,
prim. prev.) snosila odgovornost za ve inu tada prisutnih. To je bio dobrovoljni
rad, koji je katkad iziskivao mnogo energije, vremena i osobnih troškova. Osobna
imena raznih ispitiva a upotrijebljena su u ovoj knjizi da bi itatelj mogao vidjeti
kako razli ite osobe pozivaju na razli ite tipove me usobnih odnosa i dozivaju ra-
zli ite informacije od Devetorice. Neka su osobna imena promijenjena na zahtjev
tih osoba jer su one ve vodile izuzetno aktivne živote i željele su da mogu biti u
stanju nastavio svoj rad s Devetoricom, a da pozornost javnosti ne bude uperena
na njih.
 Devetorica su esto isticala da su, u prošlosti, prosvjetijene informacije esto
bile iskvarene ili izgubljene u procesu njihovog širenja. Naglasak se premještao s
u enja na u itelje, koji su u njih uvodili svoje vlastite doktrinarne preinake.
Devetorica žele da informacije koje oni prenose budu dostavljene ljudima na
planetu Zemlji. Oni ne žele da oko njih ili oko tih informacija izraste kult, religija ili
bilo koji oblik elitizma. Ljudi koji su, u vrijeme pisanja, sudjelovali u procesu prima-
nja poruka to su inili sa stanovišta službe, da bi podržali i omogu ili taj proces,
Budu i da lanovi ove skupine potje u iz razli itih zemalja oni su se obi no okup-
ljati dva ili tri puta godišnje, održavaju i tijekom godine i niz malih sastanaka u ko]e
su bili uklju eni neki posebni pojedinci.
Slijede i proceduru koju je razvila tijekom prethodnih pedeset godina u koji-
ma je bila primateljica poruka, Phvllis ulazi u duboki trans. Promatra u se ini kao
da je zaspala u svojoj fotelji. Onda ona iznenada postaje živahna, podiže glavu i
ruke ijedan drugi glas — Tomov — objavljuje daje prisutan te objavljuje pozdrave
i blagoslove. Njegov glas je visok, spor, a njegov je engleski unekoliko arhai an.
Kao što je Tom objasnio, Phvllisino tijelo i um preuzimaju Devetorica, a tjelesne
funkcije održava Altea, vo a jedne od Dvadeset i etiri glavne civilizacije. Dok.
Tom prenosi poruke kroz Phvllis, njezine ruke se pokre u u nizu oblika koji su nalik
na mudras (vještina pri anja rukama kod Indijaca: postoji »abeceda« od pet stotina
položaja ruku, tako da pripovjeda svojim pokretima koji su svima lako razumljivi
može ispripovijedati itave pri e, prim. prev.). Prenošenje poruka kroz jedin-
stvenog prenositelja ne samo da održava integritet poruke, ono tako er podcrtava
ogromne koli ine složenih priprema i obuke koji su uklju eni u njihovo stvaranje.
Prenošenje poruka obi no po inje time da Tom kaže jednu važnu izjavu. U drugim
slu ajevima, jedan od prisutnih (naj eš e je to Phvllisin suprug Israel Carmel) za-
pita Toma ima li nešto posebno što bi on želio re i prije no što zapo ne proces
postavljanja pitanja i davanja odgovora. Tom ne prenosi rije i, on se služi preno-
siteiji inim mozgom kao prevoditelj om, rje nikom i organizatorom sintakse. Tom
to naziva servomehanizmom (sustav automatske kontrole u kojem se izlazni rezul-
tat stalno ili u odre enim razmacima uspore uje s ulazom pomo u povratne sprege
tako da se pogreška ili razlika izme u te dvije koli ine mogu upotrijebiti da bi se
dobila željena koli ina kontrole, prim. prev.). Duljina procesa prenošenja poruka
ovisi o mnogim imbenicima, a uvijek je Tom onaj koji objavljuje kad prenošenje
poruka mora okon ati, nakon ega se razgovori završe i razmijene se pozdravi.
Phvllis tiho hoda i onda polako izvodi sebe iz transa. To je katkad teška procedura,
a od prisutnih se traži svijest, briga i pribranost.
Phvllis ne zna ništa o prenesenim porukama kad se opet povrati — a, zapravo,
ona nije ni itala ve i dio prijepisa koji su napravljeni, da bi tako svoj um zadržala
što neoptere enijim.
Na kraju svakog prenošenja poruka, Tom uvijek kaže »Recite našem Bi u da
je volimo«. A ako joj to nitko ne kaže — ona to i ne dozna!
 Tomova molitva

Od Vije a devetorice narodima Zemlje

-olimo da narodi Zemlje do u do mira u sebi i do spoznaje odakle potje u.

Molimo da svim civilizacijama Svemira koje su angažirane u uravnoteživanju
Svemira, bude dana unutarnja snaga i mir, da bi izvršile zada u na koju su se oba-
vezale.
Molimo da fizi ka bi a na planetu Zemlji do u u stanje svijesti i razumijevanja,
da bi njihove duše evoluirale, da bi se podigla razina planeta Zemlje i da bi se
o istila nebesa oko planeta Zemlje, tako da Svemir može napredovati.
Molimo da ona bi a i civilizacije koja se protive onome što mi radimo do u do
svjetla razumijevanja, tako da i oni mogu do i u savršenu ravnotežu.
Molimo da uskoro do e dan kad e sve u Svemiru imati znanje i razumijevanje
koje e ga u initi cjelinom.
Molimo za razumijevanje me u nama samima i za snagu koja je potrebna tako
da svaki pojedini od nas može voditi druge da bi postali savršena bi a.
Molimo za duše djece na Zemlji, da budu izvedene iz tame u svjetlo.
 Bilješke urednice engleskog izdanja
I: POVIJEST
1. »U usporedbi s njihovim precima Neandertalcima, koji tijekom više od
100.000 godina svojeg postojanja prakti ki nisu iznjedrili nikakva tehnološka dosti
gnu a, narodi iz orinjasijena (kromanjonci) bili su u stanju, i to vrlo brzo, ostvariti
širok spektar društvenih, tehnoloških i mitoloških mogu nosti. Pregledavši neke
od klju nih izuma iz razdoblja orinjasijena u tehnologiji, ukrašavanju tijela i pred
stavljanju, moramo postaviti pitanje postoji li neki na in da ih povežemo... Nepo
sredno u srži ovih izuma nalazi se pove ana sposobnost razmišljanja u posebnim
vizualnim predodžbama — i komunikacije pomo u njih«. Ovaj navod potje e iz
napisa »Visual Thinking in the Ice Age«, autora Randalla VVhitea, ScientificAmeri
can, Vol 261., br. 1, srpanj 1989.
U nekoliko posljednjih godina, informacije kojima su nas Devetorica opskrbila
prije dvadeset godina potvr ene su novim dokazima. Kao što je jedan stru njak
opisao nalaze: »Nakon evolutivne borbe koja je trajala milijunima godina, naše vr-
ste pojavile su se kao vrhunski humanoidni dvonogi primati. A onda, u jednom
spektakularnom trenutku, postali smo ljudi. Koliko prije 35.000 godina, zapadnu
Europu još uvijek su zaposjedali Neandertalci — primitivna bi a za koja su umjet-
nost i napredak jedva i postojali. Onda se dogodila nenadana promjena; anatom-
ski modemi ljudi pojavili su se u Europi i iznenada, pojavila se i skulptura, glazbeni
instrumenti, svjetiljke, trgovina i izumi. Unutar nekoliko tisu a godina, Neandertal-
ci su nestali. Ukoliko je postojao jedan jedini trenutak u kojem se za nas moglo re i
da smo postali ljudi, onda je to bilo u vrijeme tog velikog skoka naprijed, prije
35.000 godina«. Iz »The Great Leap Forvvard — Dawn of the Human Race«, autor
Jared Diamon u Discover the VVorld of Science, svibanj 1989. Vidi i: »The Search
for Modem Humans«, autor John J. Putman, National Geographic Magazine, listo-
pad 1988.
2. Po eci egipatske civilizacije stalni su izvor tajne za povjesni are i arheologe,
jer se iznenada inilo da su se elementi koji su sa injavali kasniju egipatsku civili
zaciju pojavili odjednom, u etvrtom tisu lje u prije Krista. Egipat se izravno iz
etape predcivilizacije premjestio u oblik vladavine koja se protezala nad velikim
podru jima, bez uobi ajene ere država-gradova u me uvremenu. Uobi ajena lo-
gika povijesnog razvoja, kao što je slu aj sa Mezopotamijom, nije primjenjiva na
Egipat.
3. Sumerska civilizacija, prema našim povijesnim zapisima, zapo ela je izme
u 6000. i 5000. godine prije Krista u podru ju u kojem se sada nalazi južni Irak.
4. Oko 1200. godine naše ere, postojao je blizak odnos izme u mongolskih
careva u Kini, Monga Kana i Kublaj Kana te tibetanskih Sama Sakva Pandita i Karma
Pakshija. Me utim, Srongtsen Gampo, mo ni tibetanski kralj po etkom 600-ih go
dina i prvi budisti ki kralj Tibeta, imao je dvije supruge, Kineskinju i Nepalku, koje
su obje odgovorne za njegovo preobra enje u Buddhu-Dharmu.
5. Ion, tako er poznat i kao ]ona, bio je pola- ovjek, pola-riba u mitologiji, Bog
vodenih dubina i prijatelj ljudi. On je donio kulturu, pismenost i znanosti starim
narodima Ura, a držalo ga se za lon ara koji oblikuje živote ljudi i bogova. Njegova
je žena bila Hiniti, božica žita, i to je dvoje prema predaji, ovje anstvu dalo pšeni
cu.
6. Kahune su domoroda ki iscjelitelji s Havajskih otoka, koji imaju naprednu
filozofiju života.
7. Arheolozi su priznali da se Megiddo, u najmanju ruku, može smjestiti u kal-
kolitska naselja oko 4000. godine prije Krista (u vrijeme Gornjeg i Donjeg Egipta i
sumerskih gradova-država), a otkriveno je dvadeset razina naseljenosti. Njega su
napadali, ponovno napu ivali i ponovno izgra ivali ne samo lokalni narodi ve i
Feni ani (oko 1490. godine prije Krista) i Egip ani (oko 1460. godine prije Krista).
Kad su Jošua i Izraelci ušli u to podru je sa Sinaja (oko 1250. godine prije Krista),
Megiddo je, zajedno s Jerihonom, bio jedan od kananitskih uporišta, a arheološki
ostaci pokazuju da je tamo postojala zna ajna razina civilizacije. Njega je, kao utvr
eni grad, u cjelosti ponovno izgradio Solomon (950. do 940. godine prije Krista),
onda su ga 733. godine prije Krista uništili i obnovili Asirci, a Mezopotamci su se
uklju ili oko godine 730. prije Krista. Kona no je propao u vrijeme poraza i smrti
josije, 609. godine prije Krista.
8. U Kingston-on-Thames nalazi se krug zodijaka u krajoliku, kilometrima ši
rok, sli an krugu zodijaka u Glastonburvju, kako su u svojem radu o krugovima
zodijaka i hramovima u krajoliku ustvrdile Katherine Maltwood i Mary Caine.
9. Harmoni no sastajanje održano je u kolovozu 1987. godine. Tisu e ljudi
okupilo se na razli itim svetim mjestima da bi stvorili svjetsku meditativnu vezu.

II: ZNANOST I EKOLOGIJA

10. Apsolutna nula je, me utim, superhladna samo s našeg zemaljskog isku
stva i u odnosu na naše gusto fizi ko postojanje, koje opstaje unutar uskih odje
ljaka temperaturnih parametara.
11. Materija i antimaterija temeljno su razdvojene vrste energije i oblika koje
jedna drugu pokušavaju neutralizirati.
12. Naša susjedna zvijezda Sinus udaljena je od nas sedam svjetlosnih godina.
Plejade su udaljene 410 svjetlosnih godina. Sve zvijezde vidljive golom oku uda
ljene su od4do 1000 svjetlosnih godina. Središte naše galaksije udaljeno je 15.000
svjetlosnih godina. Svjetlosna godina iznosi udaljenost od Zemlje do Sunca
uve anu za 63. 240 puta. Lokalne galaksije udaljene su od nas više od milijun svje-
tlosnih godina.
13. U fizici, kad tijelo mase u kretanju ili promjeni zadobije odre eni poticaj ili
jakost, ono se pretvara u kriti nu masu, skupljaju i energiju za temeljnu promjenu
u drugi oblik. Primjer toga je voda u kojoj, kad se približava to ki vrenja, nastane
stanka u procesu zagrijavanja, dok se voda iz teku ine ne pretvori u paru.
14. Teška voda je tehnologija uklju ena u nuklearnu industriju. Ako se otpusti
u okolinu, postoji rizik da svu obi nu vodu prevori u tešku vodu, tako da bi svako
korištenje vode postalo nemogu e.
15. Prema »na elu stotine majmuna« kad jednom zna ajan postotak vrste na
u i nešto novo, drugi iz iste vrste usvojit e to novo na elo, ak i ako nisu geograf
ski povezani s izvornom skupinom. Rupert Sheldrake opširno piše o tome i naziva
to morfogenetskom rezonancijom.
16. U posljednjih 150 godina (dobu parnih strojeva i automobila), razine ug
lji nog dioksida u atmosferi pove ale su se za 30% i nastavljaju se pove avati za
3% godišnje, ili za 0,4% atmosferskog sastava. Oko polovicu uglji nog dioksida
koju proizvodimo sagorijevanjem fosilnih goriva apsorbiraju potroša i uglji nog
dioksida poput šuma, mo vara i oceanskih planktona koji i sami propadaju — dru
ga polovica ugra uje se u atmosferu. Ustvr eno je da e se, ako se ništa ne promi
jeni, razine uglji nog dioksida udvostru iti izme u 1990. i 2030. godine. Izlijeva
njem dušika i fosfora u oceane tako er se ubijaju zajednice podvodnih biljaka,
uzimaju i iz vode kisik i uništavaju i druge morske životne oblike. imbenik ug
lji nog dioksida glavni je pridonositelj u inku staklenika koji vodi do pove anja
temperature i klimatskih promjena na cijelom svijetu.
17. Dupini: Devetorica poklanjaju posebnu pozornost dupinima, njihov rad na
planetu Zemlji smatra se podjednako zna ajnim kao i naš.
18. ileanski ribari, koji ubijaju 5000 dupina dnevno koriste i ih kao mamce za
rakove, nazivaju ih »tonitas« ili »lu acima« jer su oni prijateljski raspoloženi i lako ih
je ubiti, a i zbog toga što se drugi dupini masovno okupljaju oko uhva enog dupina
pokušavaju i ga spasiti, postaju i tako i sami laganim plijenom, U razdoblju od 13
godina, samo su brodovi s ameri kim registarskim oznakama ubili 4,8 milijuna
dupina, a još uvijek imaju dopuštenje da ubiju do 20.500 dupina godišnje. Industri
ja za preradu tunjevine godišnje ubija 110.000 dupina u Isto nom Pacifiku. Komer
cijalno ubijanje dupina uglavnom vrše Japan, Tajvan, Šri Lanka i Peru. (Izvor poda
taka: WWF Enviroment Handbcok, MacDonald Optima, UK, 1990.).
19. Da bi zadovoljili našu potražnju za mesom i mlije nim proizvodima, sada u
svijetu imamo oko 15 milijardi grla stoke, od kojih svako proizvodi po dvije litre
vjetrova dnevno. Vjetrovi sadrže metan (koji se tako er stvara kad se poremete
zemlja i voda), koji apsorbira kisik. Osim toga, svaki od pet milijardi ljudi proizvede
0,25 litara vjetrova dnevno.
 20. Rupe u jonosferi povezane su s ljuštenjem ozonskog omota a, uzrokuju ih
halonski plinovi i CFC klorofluorouglji ni spojevi (op. prev.), koji jedu ozon na vi
sokim razinama i uništavaju ultraljubi asti filterski štit u Zemljinoj atmosferi.

III: DUHOVNO

21. akre su suptilna energetska središta unutar tijela, kojih tradicionalno ima
sedam: korijenska akra me u nogama; sveto središte tri prsta ispod pupka; so-
lami pleksus, pet prstiju iznad pupka; sr ana akra, u središtu prsne kosti; grlena
akra u podnožju grla; obrvena akra, upravo iznad i izme u obrva; i krunska a
kra na vrhu glave.
22. Karma je sanskrtska (sjevemoindijski klasi ni jezik) rije koja zna i dje
lovanje i njegove zakone, na Zapadu se esto tuma i kao zakon uzroka i poslje
dice.

Biblijski navodi:

Svi navodi (u engleskom izdanju) potje u iz Svete Biblije, verzije kralja Jamesa.
(Svi navodi preuzeti iz Biblije, Stari i Novi zavjet, Krš anska sadašnjost, Zagreb,
1987., prim. prev.).
Evan elje po Mateju, poglavlje 7, stih 15: uvajte se lažnih proroka što vam dolaze
u ov jem runu, a unutra su grabežljivi vuci!
stih 16: Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. Zar se s tmja bere grož e ili s
dra e smokve?
stih 17: Tako svako dobro stablo ra a dobrim rodom, a zlo stablo ra a zlim rodom,
stih 18: Ne može dobro stablo roditi zlim rodom, a zlo stablo dobrim rodom, stih
19: Svako stablo, ako ne ra a dobrim rodom, sije e se i baca u oganj. stih 20:
Dakle: prepoznat ete ih po njihovim rodovima.
Evan elje po Ivanu, poglavlje 1, stih 1: U po etku bijaše Rije , i Rije bijaše kod
Boga — i Rije bijaše Bog. stih 2: Ona u po etku bijaše kod Boga.
stih 3: Sve je po njoj postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo, stih
4: U njoj bijaše Život i Život bijaše svjetlo ljudima, stih 5:1 Svjetlo svijetli
u tami i tama ga ne obuze,
Knjiga Postanka, Poglavlje 1, stih 27: Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku
božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih.
Knjiga Postanka, Poglavlje 6, stih 1: Kad su se ljudi po eli širiti po zemlji i k eri im
se narodile,
stih 2: opaze sinovi Božji da su k eri ljudske pristale, pa ih uzimahu sebi za žene
koje su god htjeli.
stih 3: Onda Jahve re e: »Ne e moj duh u ovjeku ostati dovijeka; ovjek je tjele-
san, pa neka mu vijek bude stotinu i dvadeset godina«.
stih 4: U ona su vremena — a i kasnije — na zemlji bili Nefili, kad su Božji sinovi
op ili s ljudskim k erima pa im one ra ale djecu. To su oni od starine po snazi
glasoviti ljudi.
Otkrivenje, Poglavlje 4, stih 1: Potom sam imao ovo vi enje: Bijahu na nebu otvore-
na vrata, a prijašnji glas koji sam uo gdje mi govori poput trube, re e: »'Uzi i'
ovamo da ti pokažem 'što se ima dogoditi' poslije ovoga!« stih 2: Smjesta padoh u
zanos. I gle: u nebu je stajalo prijestolje, i »na prijestolju je sjedio Netko«.
stih 3: Onaj koji je sjedio bijaše na pogled kao kamen jaspis i sard. A »oko prijesto-
lja bio sjajan krug«, sli an dugi, na pogled kao smaragd, stih 4: »Oko prijestolja«
još (vidjeh) dvadeset i etin prijestolja na kojima su sjedila dvadeset i etiri Starca,
obu ena u bijele haljine, sa zlatnim krunama na svojim glavama.
Otkrivenje, Poglavlje 7, stih 13: Tada progovori jedan od Staraca i upita me: »Tko
su i odakle dolaze ovi što su obu eni u bijele haljine?«.
stih 14: »Moj gospodine — odgovorih mu — to znaš ti«. »Ovo su — nato mi re e —
oni što dolaze iz velike nevolje; 'oni su prali svoje haljine' i obijelili ih 'u krvi' Ja-
njetovoj.
stih 15: Zato stoje pred prijestoljem Božjim i služe mu dan i no u njegovu hramu.
A onaj koji sjedi na prijestolju spustit e se na njih da boravi s njima. Otkrivenje,
Poglavlje 8, stih 1: A kad Janje otvori sedmi pe at, nastade u nebu tajac oko pola
sata.
stih 2: Zatim opazih sedam an ela koji stoje pred Bogom. I bijaše im dano sedam
truba.
stih 3: Uto neki drugi an eo, drže i zlatni kadionik, do e i »stade na žrtvenik«. I
biješe mu dano mnogo kada da ga prinese u prilog molitava svih svetih na zlatni
žrtvenik pred prijestoljem.
stih 4: Iz an elove ruke uzvije se dim kada u prilog molitava svetih, stih 5: Zatim
an eo uze kadionik, napuni ga vatrom sa žrtvenika i prosu je na zemlju. Nato
uslijediše »gromovi«, »grmljavine, munje« i potres zemlje. Otkrivenje, Poglavlje
20, stih 4: Zatim »opazih prijestolja«, i onima što sjedoše na njih »bi dana vlast da
sude«. Opazih i duše pogubljenih zbog Isusova svjedo anstva i Rije i božje, i sve
one koji se nisu poklonili Zvijeri ni njezinu kipu i koji nisu primili žiga na svom elu
i na svojoj ruci. Oni oživješe i kraljevaše s Kristom tisu u godina,
stih 5: Ostali mrtvaci ne oživješe dok se nije navršilo tisu u godina. Ovo je prvo
uskrsnu e.
stih 6: Blažen i svet tko je dionik ovoga prvog uskrsnu a! Nad ovima druga smrt
nema vlasti, nego e biti »sve enici Božji« i Kristovi i s njime e kraljevati tisu u
godina, stih 7: A kad pro e tisu u godina, sotona e biti pušten iz svoje tamnice.