Prouava

stilistiku pisma...

(gr. bibliographia- pisanje knjiga) je u najop[tijem smislu uenje i opisivanje knjiga. Moe biti ureena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne knjiare esto je nacionalna bibliografija jer sadri sva djela koja su izala u toj zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajaku ili sistematsku i na kritiku ili analitiku. Bibliografska djela se najee koriste kao tercijarni izvori. Bibliografska djelatnost obuhvata istraivanje, sabiranje, odabiranje, opisivanje, vrednovanje, klasifikovanje i objelodanjivanje knjike a u novije vrijeme i neknjike literature (zvuni zapisi, filmovi, mikrofilmovi, videokasete, magn. i optiki diskovi itd), sa svrhom da omogui korisnicima brzo pronalaenje bibliografskih podataka koji su im potrebni za nauni ili struni rad ili neku drugu svrhu.

Nabrajaka bibliografija je indikativni ili iscrpni popis djela i ne moe sadravati vie od jednog izvora za pojedinu bibliografiju: autora, naslov, godinu izdanja i listu referenci. Analitika bibliografija je kritiko prouavanje iste podijeljeno na opisnu, Istorijsku i tekstualnu. Opisna bibliografija je temeljito prouavanje knjiga kao fizikog predmeta. Istorijska bibliografija prouava izdavatvo. Tekstualna bibliografija se naziva i tekstualnom kritikom. Tekstualna kritika je grana filologije ili bibliografije koja se bavi pronalaskom i ispravljanjem greaka u tekstovima ili manuskriptima.

Anotirana bibliografija je vrsta iste koja daje saetak napravljenog istraivanja. Uz bibliografske podatke, anotirana bibliografija daje i kratak saetak anotacija. Mora sadravati sve ili barem neke od sljedeih podataka: objanjenje autorstva i/ili sposobnosti autora, cilj ili glavnu svrhu rada, bilo koja uoljiva odstupanja, ciljanu publiku i komentar saetka. Svrha anotacije je da itateljima prui detaljniji opis izvora, ukljuujui i saetak. Anotacije mogu biti indikativne, informacijske, procjenjivake i kombinirane. Stil pisanja anotacije moe biti telegrafski, pisan cijelim reenicama i pisan u paragrafima. Bez obzira koji stil pisanja koristimo, podatci bi trebali biti saeti i samo najvanije dijelove bi trebale biti spomenute. Anotirana bibliografija nam moe pomoi da saznamo vie o odreenoj temi, za formulisanje teza i pomo drugim istraivaima.

 Bibliografije

su jako korisne itaocima u snalaenju meu brojnom literaturom. Mogu biti od pomoi i osobama koje su novajlije u naunom radu jer e lake pronai temu koja jo nije istraena.

Karikatura je odrednica koja se sree i u teoriji knjievnosti. Ovim homonimom se obino u romanu, darami ili nekom drugom anru, oznaava lik ije su glavne crte iskrivljene, preuveliane da bi se postigao komian efekat. Takav anr moe imati ilistraciju i ne mora. Bitno je da se njime, preuveliavanjem pojedinih karakteristinih svojstava, humoristinim ili ironinim prianjem postiu komika ili satira. Prikazujui objekte, dogaaje ilkove ili pojave namjerno iskrivljenim- literarni tekst ima funkciju kritike koja nemilosrdno iba po etikim, socijalnim, politikim i drugim problemima drutva.

 preuveliavanje ili umanjivanje nekih svojstava meanjem realnog i fantastinog Burleska kada se neto u sutini ozbiljno predstavlja nenormalno smjenim Parodija (travestija) kada se ironinim oponaanjem forme, posebno stilistikih postupaka, mijenja sadrina koja toj formi ne odgovara, tj. Kada ozbiljan sadraj biva predstavljen nakaradno smjeno.
Groteska

Karikatura je ilustrovani novinski materijal i svi autori, a takvih je malo, uglavnom se zanimaju za likovne i tehnike elemente, ali ne i za stil i jezik. Po miljenju nekih autora karikatura se zasniva na crteu ili na slici kao na osnovnom ekspresivnom sredstvu, a tekst je sekundarnog znaaja. Predmet karikature je tematski raznovrstan i obuhvata gotovo sve sfere ovekovog ivljenja i stvaranja. U karikaturi, kao to smo ve rekli, se isticanjem, preuveliavanjem svojstava neke osobe, pojave ili dogaaja na duhovit nain, satiriki ili humoristiki daje kritika ocjena. Takoe se neto ismijava, odobrava. Karikatura je za neke autore isto grafiki anr, za druge i bitan grafostilistiki elemenat svakog lista.

Uloga i funkcija novinske karikature, u kojoj zadueno djeluju slika i rije, mogu se se razumjeti u savremenom novinarstvu na osnovu efekata koje proizvode. U karikaturi se obino kritikuju drutvene negativnosti: pojave, dogaaji i linosti. Pohvala je vrlo rijetko predmet jedne karikature. Kritikovanje se postie posebnim preuveliavanjem karakteristinih svojstava, tako da se stvori raskorak izmeu stvarnog i mogueg. Nasklad izmeu pretenzija i mogunosti oduvijek je izazivao smijeh. Smijeh, ironija i satira, meutim, nisu jedini cilj karikature. Karikatura nedvismisleno obavjetava o negativnostima, kroz smijeh i podsmjeh, sudi i time pozitivno utie da se negativnosti otklone.

 Ekspresivna

sredstva u karikaturi su crte i rije. Primarnost jednog na raun drugog izraajnog sredstva je neputno isticati.
je esta mogunost graenja karikature.

Kontrast Dijaloka

forma teksta u karikaturi se esto koristi. Akcenat se daje na tzv. Crni humor.

 Simbol

je snano ekspresivno sredstvo novinarske karikature. Simbole vie nalazimo u slici, a manje u tekstu. To je i prirodno, jer su simboli najee materijalne oznake za apstraktne pojmove. Npr: skelet i kosa simbol smrti , itd. se obogauje poetski izraz karikature, ini maksimalno saetim i efektnim. Metafora se nalazi u sri slike i ini most za razumijevanje autorove ideje.

Metaforom

 Alegorija

je razvijena metafora i to se odreenje vidi i u novinskoj karikaturi. je jedno od najsnanijih stilskih sredstava u karikaturi. Ponekad je toliko jaka da moe sam da djeluje. neiostavni element karikature. Ona samo ponekad prelazi u metaforu , ali ponekad egzistira i samostalno.

Gradacija

Komparacija

u novinskoj karikaturi, to se moe utvrditi ak i letiminim pregledom, tei ka jednostavnosti i jasnosti. Njeno osnovno obileje je da je izvuena iz svakodnevnog govora, da su znaenja rijei lako prepoznatljiva, ak i kada izraavaju ironiju, tj kada imaju suprotan smisao. Time se smisao crtea uproava i postaje pristupaniji najiroj publici. Reenica je u novinskoj karikaturi preteno kratka i ritmina. Ako komentar ima formu dijaloga, reenice su kratke i obino je prvo upitna, a druga izrina.
Leksika

 Upravni

govor u novinskoj karikaturi pogodna je forma da se postigne neposrednost u izraavanju i time jo vie, skraivanjem interpersonalne relacije, italac pokrene na razmiljanje.

 Dakle,

moemo zakljuiti da je novinska karikatura dvostruki umetniki proizvod u stilistikom i likovnom smislu. Njena umetnika vrijednost zavisi od teme i ideje, ali i od harmoninog djelovanja slike i rijei. Njen znaaj je to brzo i neposredno dubinom misli i bogatstvom asocijacija izaziva kod italaca elju za intervencijom. Karikatura djeluje umjetnikom snagom kao i dobra pria, dobar roman, dobra slika, dobra politika literatura.