TURISTIKI RESURSI I ATRAKCIJE

Pojmovno odreenje resursa u ekonomiji

openito, resursi su: materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti) faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pruanju usluga i time sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaeg proizvoda resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetnitvo kao pridrueni faktor), dok su izvedbeni faktori proizvodnje tehnologija, istraivanje i razvoj te obrazovanje i usavravanje ogranienost resursa je presudno pitanje zbog neprestane potrebe rastueg stanovnitva (i potreba) za novom proizvodnjom dobara ili pruanjem usluga

Klasifikacija resursa
1. prirodni resursi ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog ivota jedne zemlje (Kovaevi, 2005.) dobra koja nalazimo u svom okruenju: zemlja (tlo), rudno blago, vode (tekuice i stajaice te podzemne vode), flora i fauna i sl. prirodne resurse moemo podijeliti i na obnovljive (oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troe i bespovratno gube)


2. drutveni resursi (socio-ekonomski) obuhvaaju stanovnitvo, stupanj obrazovanja, znanstvena, kulturna i etnosocijalna batina, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, lanstvo u gospodarski snanim i vanim ekonomskim organizacijama i dr.

Prostor kao komponenta turistikog razvoja

postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju niza elemenata, iz ega proizlaze: primarna i sekundarna turistika ponuda (Vukoni, 1987.) primarnu turistiku ponudu ini odreeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadrajima prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fiziki okvir prostora, odnosno prostor s njegovim prirodno-geografskim obiljejima (klima, reljef, vode, vrste tala, biljni i ivotinjski svijet), ve prostor sa ovjekom (stanovnitvom) i svim tragovima njegove aktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralatva

prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam posjeduju itav niz specifinosti po emu se bitno pojmovno i sadrajno razlikuju od resursa u pojedinanim gospodarskim granama i djelatnostima turizam uvijek trai kvalitetan prostor, da svaki resurs tijekom njegova koritenja potie razliite turistike aktivnosti turizam je dinamina pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru, koji sadri odreene prirodne i drutvene resurse (atrakcije, privlanosti) koji svojom snagom motivirajue djeluju da ih ljudi posjeuju

o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisi hoe li te resurse, u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudi posjeivati i uz koje ekonomske uinke ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji privlae, za mogunost bavljenja razliitim sportskorekreativnim aktivnostima, ako nemaju visok stupanj kuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetsku vrijednost, onda su to samo resursi, ali ne ujedno i turistiki resursi turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse (prostore) nuno je planiranje mjera i postupaka ekoloke i svekolike zatite turistikog prostora

ako se narue temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora), ne samo da e se smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora, ve e nestati i turizma zbog naruene izvornosti ili ak devastacije prirodnih ili drutvenih resursa, u nekim se zemljama u turistikoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina odnosno supstituta (npr. zabavni parkovi)

Turistiki resursi

turistiki resursi su ona prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistiki valorizirati (iskoristiti), odnosno one pojave, procesi, objekti i sl. koje turisti (i izletnici) posjeuju predstavljaju dio cjeline odreenog geografskog podruja, a bogatstvo turistikim resursima komparativna su prednost u gospodarskom razvoju cjelokupna turistika ponuda temelji se na karakteristikama i svojstvima resursa (prostora) ako neki prostor ne raspolae nekim prirodnim ili drutvenim resursom visokog stupnja privlanosti, nemogue ga je bilo ime nadomjestiti

turistika (i ekonomska) vrijednost resursa ne moe se ocijeniti samo po osnovi njegovih svojstava atraktivnosti, estetike, kuriozitetnosti i znamenitosti. elementi vrednovanja turistikih resursa su: stupanj atraktivnosti povoljnost geografskog poloaja udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turistikim tritima (tritima potranje) veliina izvora potranje poloaj resursa o odnosu na glavne turistike tokove poloaj prema konkurentskim i komplementarnim turistikim prostorima

atraktivnost resursa jest sposobnost specifinog elementa ili kombinacije elemenata turistike ponude u privlaenju veeg broja posjetitelja na odreeno podruje s ciljem ekonomske valorizacije turistike resurse, s obzirom na sposobnost u privlaenju privremenih posjetitelja, nazivaju se turistikim atrakcijama ili privlanostima turistike atrakcije su sve prirodne ili drutvene pojave, objekti, procesi i rijetkosti, koje privlae privremene posjetitelje i koje se mogu turistiki i ekonomski valorizirati te na taj nain postati jedan od znaajnih faktora primarne turistike ponude

za razliku od primarne turistike ponude koja predstavlja glavni motiv dolaska turista, egzistencijalne potrebe turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistika ponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog smjetaja, zatim trgovine, sportsko-rekreacijski sadraji, zdravstvo), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti primarna i sekundarna turistika ponuda moraju biti usklaene po svojim kvalitativnim svojstvima u cilju optimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajuih ekonomskih uinaka

cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljena na karakteristikama i svojstvima prirodnih i drutvenih resursa, odnosno na turistikoj vrijednosti prostora (resursa u prostoru), ime se stvara skladan odnos izmeu trita turistike potranje i sekundarne turistike ponude samo kvantitativno i kvalitativno usklaena primarna i sekundarna turistika ponuda daje mogunost turistike i ekonomske valorizacije nekog prostora, odnosno daje optimalne ekonomske i neekonomske uinke

Klasifikacija turistikih resursa

prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije velike skupine: prirodni (biotropni) klimatski, geomorfoloki, hidrogeografski, biogeografski i pejsani drutveni (antropogeni, atropini) kulturnopovijesni, etnosocijalni, umjetniki, manifestacijski i ambijentalni

prema zadovoljavanju ovjekovih (turistikih) potreba, prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva, odnosno utjeu na fizioloke funkcije ovjeka (osvjeenje, oporavak, odmor), dok antropogeni resursi u pravilu djeluju na psihike funkcije ovjeka, odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako i neki prirodni resursi imaju slina djelovanja) pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlaenje turista, dok se veina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima, koji im poveavaju intenzitet atraktivnosti; te resurse nazivamo komplementarnim resursima

Prirodni turistiki resursi

1. Klimatski
ekvatorijalna klima, tropska klima, umjereno tople klime, umjereno svjee klime, planinski tip klima, hladna klima, polarna klima planine, planinski lanci, vulkani, klisure, kanjoni, peine, pilje, polja u kru, krki oblici (vrtae, krape..) oceani, mora, jezera, rijeke, podzemne vode, termalne vode, gejziri flora i fauna planinski pejzai, nizinski ili pejzai relativno niskog reljefa, primorski pejzai

2. Geomorfoloki

3. Hidrogeografski
4. Biogeografski 5. Pejsani

Drutveni turistiki resursi

sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova 1. Kulturno-povijesni tehnoloka dostignua, spomenici, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja
2. Etnosocijalni materijalna i duhovna kultura jednog naroda: narodne igre, pjesme, obiaji, narodne nonje, rukotvorine, kulinarske vjetine, mentalitet muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, knjinice spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja; dostignua u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti

3. Umjetniki

4. Manifestacijski

ustanove koje organiziraju obrazovne i obrazovnorekreacijske aktivnosti ili manifestacije

manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem zrane luke, morske luke, hidroelektrane, trgovi i drugi urbani prostori, trgovi naselja..

5. Ambijentalni

Prirodni turistiki resursi

Klimatski turistiki resursi

klima prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine povoljna klima jedan je od najvanijih imbenika turistike privlanosti nekog mjesta, regije ili vee prostorne jedinice po intenzitetu djelovanja klima je komplementaran turistiki resurs, ali moe i samostalno djelovati na privlaenje turista, obzirom na njena rekreativna svojstva na fizioloke osobine ovjeka, osjeaj ugode i oputenosti posebno znaenje i utjecaj imaju insolacija i temperature zraka, relativna vlanost i oborine te vjetrovi, pri emu sezonske varijacije imaju odluujue znaenje u odreivanju privlanosti pojedinih klima i odabiru turistike destinacije

Sunce osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije insolacija koliina suneve energije koji dolazi do Zemlje (ovisi o geografskoj irini) prevelika insolacija nije stimulativna u privlaenju turista, naroito ako je relativna vlanost Temperature zraka ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji; kopno se bre zagrijava, ali i bre hladi u odnosu na vodenu masu; more je vaan regulator topline zraka, pa su ljeti primorja svjeija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno bre hladi od vodenih povrina na temperature zraka uvelike utjeu i biljni pokriva te smjer pruanja planinskih lanaca

Morske struje morske struje koje teku iz ekvatorijalnih irina (npr. Golfska) zagrijavaju zrak, a hladne (npr. Labradorska) ga hlade Vjetar cirkulacija zraka koja je posljedica naruavanja ravnotee zraka to je izazivaju barometarski maksimum i barometarski minimum razlikujemo stalne (npr. pasati, zapadni i sjeveroistoni polarni vjetrovi), periodine (npr. ljetni i zimski monsuni u podruju june i jugoistone Azije, etezijski vjetrovi u istonom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr. mistral u Francuska, sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske, bura i jugo na hrvatskom primorju, fen u Alpama)

Oborine oborine su na zemlji vrlo razliito rasporeene najvee koliine kia primaju podruja oko tropskih krajeva, posebno obronci reljefnih uzvienja; najmanje oborina imaju podruja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja koliina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira ak i unutar istog klimatskog podruja zbog utjecaja reljefa, morskih strujanja, biljnog pokrova i dr., pa razlikujemo tri tipa vremena prosjeno stanje atmosferskih prilika na nekom prostoru: tip stalno vedrog vremena tip stalno vlanog vremena tip promjenjivog vremena

klima je prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine tipovi klima: ekvatorijalna klima tropska klima umjereno topla klima umjerena (svjea) klima planinska klima hladna klima polarna klima pustinjska klima

Geomorfoloki turistiki resursi

su sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja u turizmu, reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvienja) i geomorfoloke pojave u zemlji imaju znaajnu ulogu u oblikovanju turistike ponude, ali i u izgradnji brojnih receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture. reljefna udubljenja doline, klisure, kanjoni, kotline, polja u kru, krateri, cirkovi, pilje i dr. reljefna uzvienja planine i planinski lanci, vulkani, morenski bedemi, humovi, dine i sl.

Hidrogeografski turistiki resursi

usmjerenost i masovnost turistikih kretanja pokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi najprivlaniji imbenici suvremenog turizma, bez obzira o kojem specifinom obliku ili vrsti turizma je rije vode na zemlji moemo podijeliti na: vode na kopnu tekuice (rijeke i potoci), stajaice (jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori, gejziri) i svjetska mora ledenjaci

Biogeografski turistiki resursi

osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu, biljni i ivotinjski svijet ima posebno znaenje za usmjeravanje turista i turistiku valorizaciju nekog prostora Biljne zajednice i stanita biljaka nalazimo gotovo na svim podrujima zemlje, pa i u vodama, pustinjama, na visokim planinama i u polarnim predjelima razlikujemo prirodne (ovise iskljuivo o ekolokim uvjetima podruja u kojem uspijevaju) i kulturne biljke (one pri ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee znaenje ima ovjek, njegovo znanje i trud)

biljni svijet (flora) u turizmu ima viestruko znaenje, a naroito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno posebno znaenje u turistikim kretanjima imaju kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti), kao npr. sekvoje u sjevernoj Americi, ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl., te kulturne biljke, npr. polja rua u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili narani na Siciliji

ivotinjski svijet (fauna) ima viestruko znaenje za ovjeka, od ishrane i odijevanja do koritenja ivotinja kao vune snage bogatstvo divljai u umskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogunosti za sportskorekreativne i zabavne manifestacije, kao to su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.

Pejsani turistiki resursi

pejza u turizmu podrazumijeva razliite prirodne i antropogene resurse odreenog prostora koji imaju polivalentno djelovanje, pa ih zato svrstavamo u kompleksne turistike motive kretanja tri su osnovna geografska elementa koji tvore svaki pejza: sastav tla i geomorfoloki oblici vegetacija ovjek i njegov utjecaj na pejza

prirodne pejzae moemo grupirati u tri velike skupine i vie podskupina: planinski (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...), nizinski ili pejzai relativno niskog reljefa (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoameriki...), primorski (dalmatinski tip obale, andaluzijski...) pejzai stvoreni djelovanjem ovjeka poznati su u literaturi kao "land use (npr. polja tulipana u Nizozemskoj, vinogradi june Francuske, polja ograena ivicom na obroncima niskog gorja i u ravnicama Engleske, ali i otvoreni pejzai sjevernoamerike prerije, ruska tundra ili kineska lesna polja)

ZATIENI DIJELOVI PRIRODE (458): 1. strogi rezervat (2) Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi; 2. nacionalni park (8) Plitvika jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit; 3. park prirode (11) Medvednica, Kopaki rit, Papuk, Lonjsko polje, Uka, Telaica, umberak Samoborsko gorje, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otoje, Velebit; 4. posebni rezervat (83) umske vegetacije na Lokrumu, Motovunska uma, Limski kanal more, Japeti, ornitoloki rezervati na otocima Prviu i Cresu, u moru Cres-Loinj, Vraji prolaz i Zeleni vir; 5. regionalni park (2) Moslavaka gora, Mura-Drava; 6. spomenik prirode (116) Modra pilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varadinsko groblje, Hunjakovo (Krapina); 7. znaajni krajobraz (79) Rovinjsko priobalno podruje, podruje Istarskih toplica, Odransko polje, podruje Sutinskih toplica; 8. park-uma (35) Maksimir, ikat (Mali Loinj), Trakoan, Marjan; 9. spomenik parkovne arhitekture (122) Arboretum Trsteno itd.

Drutveni turistiki resursi

drutveni turistiki resursi su sve pojave, objekte, procese i dogaanja, koja kod ovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje turistike potrebe oni sadraji za koje su vezani atributi estetskog i znamenitog, a stvorili su ih narodi ili etnike skupine u davnoj ili bliskoj prolosti razlikujemo kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetnike i manifestacijske te ambijentalne resurse

Kulturno-povijesni turistiki resursi

sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua, spomenici i pojedini objekti, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlani turistiki resursi pri odabiru destinacije i planiranju svoga turistikog putovanja na veinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost

Etnosocijalni turistiki resursi

grupa etnosocijalnih turistikih resursa vrlo je heterogena, jer zahvaa itav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve to ini ivot jednoga naroda narodne igre, pjesme, obiaji, narodno graditeljstvo, narodne nonje, rukotvorine, kulinarstvo, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslunost, neposrednost, pristupanost, temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnu grupu atraktivnosti, koja ima turistiku vrijednost i moe imati znaajnu ulogu u privlaenju turista turistikom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da se postiu pozitivni materijalni efekti, nego se njihovom prezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje, esto pogrenih negativnih stavova i predrasuda o karakteristikama nekih naroda ili etnikih skupina, ali su i dobra osnova za ouvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta

Umjetniki turistiki resursi

umjetniki resursi nisu samo spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda, ve i suvremena dostignua u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetniki su resursi i dostignua uglavnom dopunska ponuda u turizmu, a izuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turistike ponude

Manifestacijski turistiki resursi

velike kulturne i druge manifestacije znaajno poveavaju stupanj atraktivnosti turistikog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogauju sadraj boravka i stvaraju mogunosti vee potronje turista turizam znaajno utjee na njihov postanak, razvoj, vrijeme odravanja pa i kvalitetu manifestacije prema vrsti moemo podijeliti na: kulturne, umjetnike, folklorne, viteke i povijesne igre, sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili strune manifestacije ili skupove

Ambijentalni turistiki resursi

manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem, a koje po svom izgledu, tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turiste posebnu privlanost pojedini gospodarski objekti kao to su hidroelektrane, zrane luke, morske luke i drugi prometni objekti i komunikacije, manje urbane prostore kao to su trgovi i drugi urbani prostori, sportskorekreacijski objekti, arhitektonske posebnosti, razliiti tipovi naselja i drugo svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti ovi resursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlaenju turista, esto biljee velik turistiki posjet, pa njihov utjecaj na atraktivnost drugih resursa moe biti znaajan