Priznjanje i izvršenje stranih

odluka

MOSTAR, 20. 4. 2020.

 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

SUDSKI POSTUPAK SE NAJČEŠĆE ZAVRŠAVA

DONOŠENJEM MERITORNE ODLUKE
ODLUKE IMAJU ODREĐENE UČINKE (DEJSTVA)
UČINCI SU ČESTO OGRANIČENI NA PODRUČIJE
DRŽAVE ČIJI JE SUD DONIO ODLUKU
MEĐUTIM, MOŽE SE POJAVITI POTREBA DA SE
UČINCI PROTEGNU I NA PODRUČJE DRUGE
DRŽAVE
DA LI JE MOGUĆE UČINKE STRANE ODLUKE
PROTEGNUTI IZVAN ZEMLJE U KOJOJ JE
DONESENA?
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

PR. 1. UKOLIKO NE BI BILA PRIZNATA STRANA ODLUKA

O RAZVODU BRAKA, BIVŠI B.P. KOJI U DOMAĆOJ DRŽAVI
ZAKLJUČI BRAK MOGA BI BITI KRIVIČNO GONJEN ZBOG
BIGAMIJE
PR. 2. UKOLIKO NE BI BILA PRIZNATA STRANA ODLUKA
O RAZVODU BRAKA, U SLUČAJU SMRTI JEDNOG OD B.P.,
DRUGI BI SE MOGA POJAVITI KAO NASLJEDNIK
PR. 3. AKO DUŽNIK NEMA IMOVINU U DRŽAVI U KOJOJ
JE DONESENA ODLUKA, ALI JE IMA U DRUGOJ DRŽAVI,
VJEROVNIK BI SE MOGAO PRINUDNO NAPLATATI, SAMO
AKO MOŽE REALIZIRATI ODLUKA U DRUGOJ DRŽAVI
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

NAČELA MEĐ. SURADNJE, PRAVNE SIGURNOSTI I

EKONOMIČNOSTI NALAŽU DA SE STRANIM
ODLUKAMA OBEZBJEDI EKSTERITORIJALNO
DEJSTVO
REZERVA U ODNOSU NA AUTOMATSKO
PRIZNANJE
PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANE ODLUKE NA
DOMAĆOJ TERITORIJI MOŽE SE IZVRŠITI SAMO
AKO JE ONA PO SVOJOJ SADRŽINI I NAČINU
DONOŠENJA U SKLADU S NAČELIMA DOMAĆEG
PROCESNOG I MATERIJALNOG PRAVA
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

SVAKA DRŽAVA SAMOSTALNO ODREĐUJE

UVJETE ZA PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH
ODLUKA, BILO SVOJIM ZAKONODAVSTVOM,
BILO U PRAKSI SVOG SUDSTVA
POSTOJE I MEĐ. KONVENCIJE KOJE SU
POSVEĆENE OVOJ MATERIJI
U USPOREDNOM PROCESNOM MEĐ. PRIVATNOM
PRAVU MOŽE SE UOČITI I ODREĐENA SLIČNOST
I UJEDNAČENOST U UVJETIMA ZA PRIZNANJE I
IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

PRIZNATI STRANU SUDSKU ODLUKU ZNAČI

IZJEDNAČITI JE S DOMAĆOM SUDSKOM
ODLUKOM I OMOGUĆITI JOJ PRAVNO DEJSTVO
NA DOMAĆOJ TERITORIJI
STRANA SUDSKA ODLUKA IZJEDNAČUJE SE S
DOMAĆOM I PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO SAMO
AKO JE PRIZNA DOMAĆI SUD
SVAKA STRANA ODLUKA MORA PROĆI POSTUPAK
PRIZNANJA – POSTUPAK DAVANJA
EKZEKVATURE, ALI SAMO NEKE VRSTE STRANIH
ODLUKA SE I IZVRŠAVAJU
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

DEJSTVO NEKIH SUDSKIH ODLUKA NASTUPA

SAMOM NJIHOVOM PRAVOSNAŽNOŠĆU:
 DEKLARATORNE ODLUKE – ODLUKE KOJIMA SE
UTVRĐUJE POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE
NEKOG PRAVA
 KONSTITUTIVNE ODLUKE – ODLUKE KOJIMA SE
ZASNIVA, MIJENJA ILI UKIDA NEKI ODNOS
o NASUPROT TOME, PRIZNANJE STRANE
KONDEMNATORNE ODLUKE SE, U PRAVILI, TRAŽI
RADI NJENOG KASNIJEG IZVRŠENJA (ZAPLJENA
IMOVINE)
 SISTEMI PRIZNANJA I IZVRŠENJA STRANIH SUDSKIH
ODLUKA

POSTOJI VIŠE SISTEMA ILI PRISTUPA PROBLEMU

PRIZNANJA I IZVRŠENJA STRANIH SUDSKIH ODLUKA
KRITERIJ JE STROGOST I OBIM PREISPITIVANJA, DA LI
SE NAKON SPROVEDENOG POSTUPKA STRANA
ODLUKA TRETIRA KAO PRAVOSNAŽNA PRESUĐENJA
STVAR I KAO IZVRŠNI NASLOV ILI KAO DOKAZNO
SREDSTVO U NOVOM POSTUPKU PRED DOMAĆIM
PRAVOSUĐEM
ČETIRI GLAVNA SISTEMA OGRANIČENE KONTROLE,
SISTEM NEOGRANIČENE KONTROLE, SISTEM
POKRETANJA NOVOG POSTUPKA I SISTEM
DIPLOMATSKOG RECIPROCITETA
 SISTEM OGRANIČENE KONTROLE

PODRAZUMJEVA POSTUPAK U KOJEM SE

PREISPITIVANJE OGRANIČAVA SAMO NA FORMALNI,
PROCEDURALNI ASPEKT STRANE ODLUKE
UVJETI ZA PRIZNANJE SU, U PRAVILU, TAKSATIVNO
POBROJANI ZAKONOM I ODNOSE SE NA NADLEŽNOST
I POSTUPAK
ISHOD POSTUPKA: PRIZNANJE AKO SU ISPUNJENI
UVJETI; ODBIJANJE PRIZNANJA AKO NEKI UVJET
NEDOSTAJE
NEMA MERITORNOG PREISPITIVANJE ODLUKE NITI
JE MOGUĆE NJENO MJENJANJE
 SISTEM NEOGRANIČENE KONTROLE

RIGOROZNIJI JER PODRAZUMJEVA MERITORNO

PREISPITIVANJE STRANE ODLUKE
DOMAĆI SUD ISPITUJE NE SAMO ZAKONOM PROPISANE
UVJETE FORMALNE PRIRODE NEGO I MATERIJALNU,
SADRŽINSKU STRANU ODLUKE – ISPITUJE SE
ČINJENIČNO STANJE KOJE JE UTVRDIO STRANI SUD
KAO I PRAVNU OCJENU TOG SUDA
RADI SE O PONAVLJANJU POSTUPKA KOJI JE
PRETHODIO DONOŠENJU ODLUKE ČIJE SE PRIZNANJE I
IZVRŠENJE TRAŽI
REZULTAT TOG PREISPITIVANJA: PRIZNANJE ILI
ODBIJANJE PRIZNANJA – NE MOŽE SE MIJENJATI
 SISTEM POKRETANJA NOVOG POSTUPKA

KARAKTERISTIČAN ZA ZEMLJE ANGLOAMERIČKOG PRAVNOG

KRUGA
POKREĆE SE NOVI POSTUPAK PRED DOMAĆIM SUDOM U
KOJEM STRANA ODLUKA MOŽE BITI SAMO DOKAZ PRIMA
FACIAE
U ENGLESKOJ: POVJERILAC NA TEMELJU STRANE ODLUKE
TUŽI DUŽNIKA PROTIV KOJEG JE STRANA ODLUKA IZREČENE I
ZAHTIJEVA ISPLATU IZNOSA NA KOJI ODLUKA GLASI. ON ĆE
ENGLESKOM SUDU PREDOČITI STRANU ODLUKU, KOJU SUD
PODVRGAVA ISPITIVANJU. AKO SU ISPUNJENI UVJETI
FORMALNE PRIRODE, SUD SE NEĆE UPUŠTATI U MERITUM
SPORA, VEĆ ĆE SMATRATI STRANU PRESUDU KAO PRIMA
FACIAE EVIDENCE (DOKAZ NA PRVI POGLED) I DONIJETI NOVU
PRESUDU
 SISTEM DIPLOMATSKOG RECIPROCITETA

PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA MOGUĆE

SAMO AKO SA DRŽAVOM DONOŠENJA ODLUKE
POSTOJI DIPLOMATSKI RECIPROCITET
HOLANDIJA: MORA POSTOJATI MEĐ. UGOVOR. U
ODSUSTVU TAKVOG, VRIJEDI PRINCIP PONAVLJANJA
POSTUPKA PRED NADLEŽNIM HOLANDSKIM SUDOM.
PRITOME SE TUŽBA MOŽE ZASNIVATI NA
ČINJENIČNOM STANJU ILI NA STRANOJ PRESUDI.
UKOLIKO SUD U HOLANDIJI PRESUDI NA TEMELJU
STRANE ODLUKE, TO BI DE FACTO BILO PRIZNANJE TE
STRANE ODLUKE
SLIČNO I U NORVEŠKOJ
 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ODLUKA

PRETPOSTAVLJA AKTIVNOST BAREM DVAJU
DRŽAVA
TO SU DRŽAVA ČIJI SUD JE DONIO ODLUKU I
DRŽAVA U KOJOJ SE TRAŽI PRIZNANJE ODLUKE
PRVA DRŽAVA NAZIVA SE I DRŽAVA ODLUKE ILI
DRŽAVA PORIJEKLA ODLUKE, A DRUGA
DRŽAVA SE NAZIVA DRŽAVOM PRIZNANJA
ODLUKE ILI ZAMOLJENOM DRŽAVOM ILI
DOMAĆOM DRŽAVOM
 IZVORI PRAVA

MEĐ. UGOVORI: MULTILATERALNI I BILATERALNI

MULTILATERALNI MEĐ. UGOVORI: HAŠKA KONVENCIJA O
GRAĐ. SUDSKOM POSTUPKU IZ 1954 I HAŠKA KONVENCIJA
O OLAKŠANJU MEĐ. PRISTUPA SUDOVIMA (ODLUKE O
TROŠKOVIMA POSTUPKA); HAŠKA KONVENCIJA O
GRAĐANSKOPRAVNIM ASPEKTIMA MEĐ. OTMICE DJECE IZ
1980; NJUJORŠKA KONVENCIJA O OSTAVARIVANJU
ALIMENTACIONIH ZAHTJEVA U INOSTRANSTVU
BILATERALNI MEĐ. UGOVORI: TIČU SE UGLAVNOM I MEĐ.
PRAVNE POMOĆ
ZMPP, ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU I ZAKON O
STEČAJNOM POSTUPKU
 STRANE ODLUKE PODOBNE ZA IZVRŠENJE

POJAM STRANE ODLUKE KOJA MOŽE BITI

PREDMET PRIZNANJA I IZVRŠENJA OBUHVATA
TRI ELEMENTA:

1. INOSTRANI KARAKTER ODLUKE

2. SUDSKI KARAKTER ODLUKE

3. MATERIJA U KOJOJ JE DONIJETA

 STRANE ODLUKE PODOBNE ZA IZVRŠENJE

o ČL. 86. ZMPP:

STRANA SUDSKA ODLUKA IZJEDNAČUJE SE S ODLUKOM
DOMAĆEG SUDA I PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO U BIH
SAMO AKO JE PRIZNA SUD BIH
STRANOM ODLUKOM U SMISLU STAVA 1. OVOGA ČLANA
SMATRA SE I PORAVNANJE ZAKLJUČENO PRED SUDOM
(SUDSKO PORAVNANJE)
STRANOM SUDSKOM ODLUKOM SMATRA SE I ODLUKA
DRUGOG ORGANA KOJA JE U DRŽAVI U KOJOJ JE
DONESENA IZJEDNAČENA SA SUDSKOM ODLUKOM,
ODNOSNO SUDSKIM PORAVNANJEM AKO SE NJOME
REGULIRAJU ODNOSI PREDVIĐENI U ČL. 1 OVOGA
ZAKONA
 INOSTRANI KARAKTER ODLUKE

ZA ODREĐIVANJE INOSTRANOG KARAKTERA ODLUKE

ODLUČUJUĆE MOŽE BITI MJESTO DONOŠENJA ODLUKE ILI
PRIPADNOST ORGANA KOJI JU JE DONIO
GOVORIMO O TERITORIJALNOM ILI PERSONALNOM
KRITERIJU
STRANOM ODLUKOM SE SMATRA ODLUKA KOJA JE
DONIJETA NA TERITORIJI STRANE DRŽAVE OD STRANE
ORGANA TE DRŽAVE
MOGUĆE JE DA KONZULARNI ORGAN DONESE ODLUKU NA
DOMAĆOJ TERITORIJI, ALI U IME SUVERENITET KOJEM
PRIPADA – ODLUKA JE STRANA
NE SMATRA SE STRANOM ODLUKOM ODLUKE MEĐ. SUDOVA
I MEĐ. ORGANIZACIJA
 INOSTRANI KARAKTER ODLUKE

U SUDSKOJ PRAKSI SE POSTAVILO PITANJE DA LI TREBA

SMATRATI STRANOM ODLUKOM ODLUKU KOJA JE DONIJETA U
SFRJ PRIJE DISOLUCIJE, A ČIJE PRIZNANJE I IZVRŠENJE SE
TRAŽI DANAS
NPR. ODLUKA O RAZVODU BRAKA DONIJETA 1989. U LJUBLJANI
DVA OPREČNA STAVA:
PREMA JEDNIMA NE TREBA SE SMATRATI
U SUDSAKOJ PRAKSI JE BILO SLUČAJEVA DA SU SE OVE
ODLUKE SMATRALE STRANIM
VRHOVNI SUD SRBIJE JE ZAUZEO STANOVIŠTE DA ODLUKA
DONIJETA PRIJE ODCJEPLJENJA MEKEDONIJE I PRIJE
PROGLAŠENJA USTAVA SRJ NE PRDSTAVLJA STRANU SUDSKU
ODLUKU
 INOSTRANI KARAKTER ODLUKE

 TREBA IMATI U VIDU ODLUKE IZ SVIH STRANIH DRŽAVA BEZ

OBZIRA NA NJIHOVO UREĐENJE ILI STUPANJ RAZVOJA
 NEKI SMATRAJU DA TREBA PRIZNATI SAMO ONE STRANE
ODLUKE KOJE JE DONIO SUD “CIVILIZIRANE” DRŽAVE
 SPORNO JE DA LI TREBA PRIZNATI STRANU ODLUKU KOJA
POTIČE IZ DRŽAVE KOJU DRŽAVA PRIZNANJA NE PRIZNAJE U
MEĐ. SMISLU, ILI ČIJU VLADU NE PRIZNAJE,ILI SA KOJOM
NEMA DIPLOMATSKE ODNOSE
 SMATRA SE DA TREBA PRIZNATI JER JE PRIZNANJE DRŽAVE
DEKLARATIVNI AKT, PA I NEPRIZNATA DRŽAVA POSTOJI I
ČLANICA JE MEĐ. ZAJEDNICE
 NEĆE SE, MEĐUTIM, PRIZNATI STRANA ODLUKA DRŽAVE KOJA
JE PRESTALA POSTOJATI, ALI NJENI ORGANI SU U DRUGIM
DRŽAVAMO NASTAVILI SA RADOM
 SUDSKI KARAKTER ODLUKE

POTREBNO JE DA JE STRANU ODLUKU DONIO SUD

MEĐUTIM, SUDOVA IMA RAZNIH: GRAĐANSKI,
KRIVIČNI, TRGOVAČKI, UPRAVNI, RADNI; NEDRŽAVNI
SUDOVI: CRKVENI SUD, SUD RABINA – KAKVI SUDOVI
POSTOJE ODREĐUJE DRŽAVA SVOJIM PROPISIMA
ODLUKE MOGU DONOSITI I DRUGI DRŽAVNI ORGANI:
ORGAN STARATELJSTVA ILI UPRAVNI ORGAN
BITNA JE SAMO KVALIFIKACIJA ODLUKE KAO SUDSKE
ILI EKVIVALENTNE SUDSKOJ KOJA SE VRŠI PO
PRAVU DRŽAVE KOJOJ ODLUKA PRIPADA
 SUDSKI KARAKTER ODLUKE

ZA PODOBNOST ZA PRIZNANJE NJIE BITNO

KAKO SE NAZIVA ODLUKA STRANOG ORGANA –
PRESUDA, RJEŠENJE, NAREDBA, ODLUKA, , ILI
SE ONA OBILJEŽAVA NA DRUGI NAČIN
NIJE OD ZNAČAJA NI NAZIV STRANOG SUDA –
TRIBUNAL, SUD, NAGISTRAT, SENAT I SL.
NIJE BITNA NI VRSTA POSTUPKA U KOJEM SE O
PITANJU ODLUČIVALO – PARNIČNI,
VANPARNIČNI, KRIVIČNI, ADMINISTRATIVNI I
SL.
 SUDSKI KARAKTER ODLUKE

ZA PRIZNANJE SU PODOBNE I KONSTITUTIVNE I

DEKLARATORNE I KONDEMNATORNE PRESUDE
DJELIMIČNE PRESUDE, DOPUNSKE PRESUDE,
PRESUDE NA OSNOVU PRIZNANJA, PRESUDE ZBOG
IZOSTANKA, MEĐUPRESUDE AKO SU
SNABDJEVENE PRAVOSNAŽNOŠĆU I PRIVREMENE
MJERE, TAKOĐER SU PODOBNE ZA PRIZNANJE
ODLUKE O SUDSKIM TROŠKOVIMA DOLAZE U
OBZIR ZA PRIZNANJE I IZVRŠENJE KADA SE O
TOME ODLUČUJE POSEBNOM ODLUKOM
 SUDSKI KARAKTER ODLUKE

JAVNOBILJEŽNIČKA ISPRAVA MOŽE BITI PODOBNA

ZA PRIZNANJE: JAVNA ISPRAVA SAČINJENA PRED
JAVNIM BILJEŽNIKOM U OKVIRU NJEGOVIH
OVLAŠTENJA I PREMA PRAVILIMA NJEMAČKOG
PROCESNOG ZAKONA, IMA STATUS IZVRŠNOG
NASLOVA KOJI SE IZJEDNAČAVA SA SUDSKOM
ODLUKOM
ODLUKE KRIVIČNIH SUDOVA U
GRAĐANSKOPRAVNIM ZAHTJEVIMA PODOBNE SU ZA
PRIZNANJE I IZVRŠENJE KADA JE NJIMA ODLUČENO
O GRAĐANSKOPRAVNOM ZAHTJEVU U KRIVIČNOM
(ADHEZIONOM) POSTUPKU
 SUDSKI KARAKTER ODLUKE

S OBZIROM NA STRUKTURU STRANIH ODLUKA

(IZREKA I OBRAZLOŽENJE), ČIJE SE PRIZNANJE I
IZVRŠENJE TRAŽI, U PRAVILU SE PRIZNANJE
SAMO IZREKA, JER JE ONA ODLUČNA
OBRAZLOŽENJE, IPAK, NIJE IRELEVANTNO JER
MOŽE POSLUŽITI ZA INTERPRETACIJU ODLUKE
AKO SE STRANA ODLUKA NE MOŽE PRIZNATU I
IZVRŠITI U CJELOSTI, TREBA DOZVOLITI
DJELIMIČNO PRIZNANJE I IZVRŠENJE, AKO JE TO
MOGUĆE, AKO SE PODOBAN DIO MOŽE IZDVOJITI
IZ CJELINE
 MATERIJA U KOJOJ JE ODLUKA DONIJETA

ODLUKA MORA BITI DONIJETA U GRAĐANSKOPRAVNIM

STVARIMA: IMOVINSKIM, STATUSNIM, PORODIČNIM,
RADNIM, PRIVREDNIM I DRUGIM PRAVNIM STVARIMA
SUD ODREĐUJE DA LI JE ODLUKA DONIJETA U OBLASTI
GRAĐANSKOG PRAVA PO KRITERIJIMA KOJI VAŽE U
NAŠEM PRAVU
NPR., NE MOGU SE PRIZNATI I IZVRŠITI ODLUKE
DONIJETE U KRIVIČNOM POSTUPKU, OSIM U ONOM
DIJELU KOJI SE ODNOSI NA IMOVINSKOPRAVNI
ZAHTJEV OŠTEĆENOG LICA
NPR., NE MOŽE SE PRIHVATITI PRIZNANJE STRANIH
ODLUKA O PRINUDNOJ NAPLATI POREZA
 MATERIJA U KOJOJ JE ODLUKA DONIJETA

PREDMET PRIZNANJA I IZVRŠENJA NAJČEŠĆE ĆE

BITI:
KONDEMNATORNA PRESUDA KOJOM SE TUŽENOM
NAREĐUJE DA ISPLATI OREĐENI IZNOS TUŽIOCU U
SPOROVIMA IZ UGOVORA I SPOROVIMA ZA
NAKNADU ŠTETE
PRESUDE NA OSNOVU ZAHTJEVA ZA IZDRŽAVANJE
ODLUKE O RAZVODU, UTVRĐIVANJU OČINSTVA,
DODJELE DJETETA NA ČUVANJE I VASPITANJE,
RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU, ODLUKA O STEČAJU,
O PODJELI BRAČNE IMOVINE ITD
 Primjer 15

Prvostepenim rješenjem priznata je odluka Mjesnog

starateljskog ureda za mlade u Münchenu, kojim je
određen doprinos protustranke za izdržavanje mldb.
I.E., te je dozvoljeno predloženo izvršenje radi
naplate predlagateljičine tražbine. Protiv rješenja žali
se protustranka navodeći između ostalog da se radi o
sudskoj odluci već odluci organa uprave pa ne dolazi
u obzir priznanje u smislu čl. 86. ZMPP.
Odlučite kao drugostepeni organ!
 Primjer 16

Prvostepenim rješenjem odbačen je prijedlog

njemačkog upravnog organa kao vjerovnika da se na
temelju njegovih odluka koje se u Njemačkoj sudski
izvršavaju, provede izvršenje naplatom određenih
svota od Jurja Č. kao izvršenika, koje on duguje s
naslova neplaćenih poreza. Prvi sud je taj prijedlog
odbacio smatrajući da priznane takvih odluka ne
spada u sudsku nadležnost, pa da sud nije ni nadležan
da odlučuje o prijedlogu stranog upravnog organa, a
sve u smislu čl. 86. ZMPP.
Da li je sud ispravno postupio?
 Primjer 17

Prvostepeni sud odbio je prijedlog za izvršenje

njemačke izvršne isprave navodeći da je izvršna
isprava na temelju koje se traži izdavanje rješenja o
izvršenju doista rješenje Pokrajinskog zavoda za
osiguranje Donja Bavarska – Gornja Falačka, prema
kojem rješenju je utvrđeno da je pretplaćenja penzija
u iznosu od 8.495,70 eura, te je naloženo izvršeniku
da vrati ovaj iznos.
Da li je sud ispravo postupio?