Zasnovan je na teoriji konkurentskih prednosti Razlika između komparativnih i konkurentskih prednosti: ◦ komparativne prednosti se odnose na zemlju, a konkurentske na proizvod, ◦ komparativne prednosti se odnose na jednu ili nekoliko karakteristika zemlje dok konkurentske uključuju sve faktore koji jedan proizvod čine poželjnim na svetskom tržištu, ◦ komparativne prednosti mogu da postoje, a da ne budu iskorišćene, dok su konkurentske prednosti pretočene u proizvod. Prvi put ovaj indeks je korišćen 2004. godine, na svetskom ekonomskom forumu u Davosu
Porter: Konkurentnost privrede (makro
konkurentnost) izvedena je iz konkurentnosti preduzeća (mikro konkurentnost) Faktori konkurentnosti nacionalne ekonomije: • institucije, • infrastruktura • usvajanje IKT-a • makroekonomska stabilnost • zdravstvo • veštine • tržište dobara • tržište rada • finansijski sistem • veličina tržišta • dinamika poslovanja • inovacije. Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma za 2018. godinu Srbija je rangirana na 65. poziciji na listi koja obuhvata 140 zemalja, sa vrednošću Indeksa globalne konkurentnosti (IGK) od 60,9 poena.
Najbolju poziciju na rang listi konkurentnosti u 2018.
godini zauzele su SAD sa vrednošću IGK od 85,6 poena. Drugu poziciju sa 83,5 poena obezbedio je Singapur, dok je Nemačka na trećoj poziciji sa 82,8 poena. Na četvrtom mestu se nalazi Švajcarska koja je u proteklih devet godina prema staroj metodologiji konstantno zauzimala prvu poziciju. Indeks globalne konkurentnosti i rang (2017-2018) Bolje rangirane privrede od Srbije Lošije rangirane privrede od Srbije Kretanje indeksa globalne konkurentnosti za Srbiju i proseka zemalja u okruženju Vrednost IGK po stubovima konkurentnosti -Srbija-