Robotska kirurgija

Robotska kirurgija, računalno-asistirana kirurgija i robotski-asistirana kirurgija su pojmovi za tehnološki

razvoj koji koristi robotske sustave za pomoć kod kirurških zahvata.

Robotski asistirana kirurgija je razvijena da prevlada organičenja minimalno invazivne kirurgije i da proširi
mogućnosti kirurga u izvođenju otvorene kirurgije.

U slučaju robotski asistirane minimalno invazivne kirurgije, umjesto direktnog pokretanja instrumenata,
kirurg koristi neki od dva načina upravljanja instrumentima; ili direktno daljinsko rukovanje ili računalno
upravljanje.

Daljinski rukovatelj omogućuje kirurgu izvođenje kirurških pokreta, dok robotske ruke izvršavaju te
pokrete koristeći izvršne elemente za izvođenje stvarnih kirurških akcija na pacijentu.

Kod računalno upravljanih sustava kirurg koristi računalo za upravljanje robotskim rukama i izvršnim
elementima, iako ti sustavi mogu koristiti i daljinske rukovatelje kao ulazne elemente.

Jedna prednost korištenja računalnog načina je da kirurg ne mora biti prisutan, već se kirurg može nalaziti
bilo gdje na svijetu, što omogućuje kirurgiju na daljinu.
Glavni doprinosi kirurških robota su kirurgija na daljinu,
minimalno invazivna kirurgija i automatska kirurgija bez čovjeka.

Neke od najvažnijih prednosti robotske kirurgije su preciznost, minijaturizacija, manje

incizije, manji gubitak krvi, manje boli, i brži oporavak.

Daljnje prednosti su pokretljivost bolja od čovjekove ruke, trodimenzionalno

uvećanje, koje rezultira poboljšanom ergonomijom.

Robotska kirurgija pridonosi kraćem boravku pacijenata u bolnici, manjem gubitku

krvi, manjem broju transfuzija, i manje korištenja lijekova za ublažavanje boli.