PRVA POMOĆ

KOD
UTAPANJA
Josipa Bajan. bacc.med.techn.
 https://www.youtube.com/watch?v=_8tZT2Jx8H0
UTAPANJE
 Teški poremećaji razmjene plinova u krvi koji za

posljedicu imaju poremećaje u radu srca i njegov

zastoj, a ne, kako se to općenito misli – gušenje

zbog ulaska vode u pluća

Uzroci
 Dugotrajni boravak u hladnoj vodi
 Grčenje muskulature udova
 Iscrpljenost nakon dogotrajnog plivanja
 Nedovoljnja umijeća u plivanju
 Bolest, ozljeda ili stanje (vratna kralježnica – pad
na glavu, infarkt, pijanstvo, epilepsija…)
 Temperaturna razlika između vode i tijela pri
naglom ulasku u vodu (refleksni zastoj srca)
Promjene u organizmu ovise o:
 Vrsti vode

 Temperaturi vode

 Dubini vode

 Općem stanju organizma prije nesreće…

Glavne patofiziološke značajke utapanja:
1. HIPOKSIJA – manjak kisika u tijelu (stanicama i
tkivima)

2. ACIDOZA – porast kiselosti u krvi

3. EDEM PLUĆA (75%)

 Najvažniji čimbenik u određivanju ishoda utapanja
jest trajanje HIPOKSIJE

 Hipoksija nastaje kao posljedica prestanka

udisanja zraka i oštećenja izazvanog „udisanjem”
tekućine
Utapanje u slanoj vodi
 Razlika u osmotskim tlakovima zbog ulaska
morske vode u pluća
 Sol velikom brzinom dolazi u krv, a voda u pluća
 Nastaje HEMOKONCENTRACIJA i PLUĆNI
EDEM (zastoj srca)
Utapanje u slatkoj vodi
 Obrnuti poremećaj zbog ulaska slatke vode u pluća
 Slatka voda velikom brzinom dolazi iz pluća u krv
 HIPOVOLEMIJA i HEMODILUCIJA (razrjeđenje
krvi)
 Smanjenje koncentracije elektrolita (Na, Cl, Ca,
Mg)
 Zbog hemolize povisuje se razina K
 Posljedica – promjene u radu srca
 Bez obzira na mehanizam utapanja dominantan

fiziološki poremećaj je akutna hipoksija

(nedostatak kisika), koja s progresivnom

metaboličkom acidozom (pH krvi je nizak) i

hiperkapnijom (povišeni ugljični dioksid u krvi)

dovodi do zastoja srca i smrti

Osnovni postupci pružanja prve
pomoći:
1. Brzo procijeniti nastalu situaciju – pozvati
pomoć
Osnovni postupci pružanja prve
pomoći:
2. Brzo i oprezno vađenje utopljenika iz vode

3. Pregled i procjena stanja utopljenika

4. Održavanje i prohodnost dišnih putova

5. Održavanje disanja i krvotoka

6. Kisik
Važno je ostati smiren i ne oklijevati,

budući da svaka sekunda može biti

presudna
2. Brzo i oprezno vađenje utopljenika iz
vode
 POTREBAN JE KRAJNJI OPREZ S OSOBAMA
KOJE SE DAVE!!!!!

 Koprcaju se, razina svijesti snižena je zbog panike,

hvataju se za sve što im dođe pod ruku, grubo i
nekontrolirano
 Ako je moguće izbjeći izravan kontakt s
davljenikom – priručno sredstvo!!!
 Ako je spasilac slabiji, treba pričekati da se
utopljenik umori, pa ga tek onda izvući iz vode
 Polusvjesni davljenik – primjena odgovarajućega hvata
 Hvat s leđa ili za kosu ili za ovratnik

 Davljenik bez svijesti

 Hvat oko prsa – omogućuje lakše plivanje i izvlačenje
Savjet profesionalnih spasilaca glasi:

 Pametno je pričekati u neposrednoj blizini

utoljenika sve dok se on fizički ne iscrpi i ne

izgubi svijest, tek tada mu se smije približiti s

leđa!!!!!
 Uvježbani spasioc može početi s oživljavanjem
već u vodi primjenjujući umjetno disanje usta na
usta ili usta na nos
 Sumnja na ozljedu vratne kralješnice zahtijeva
stavljanje ovratnika već u vodi, a utopljenik se
izvlači tek kad se stavi na dasku ili vakuum-
madrac
3. Pregled i procjena stanja utopljenika
 Brz pregled koji je usmjeren vitalnim
funkcijama
 Gleda se prohodnost dišnih puteva, poremećaji
respiracije i cirkulacije
 Vitalne funkcije nisu prisutne - standardne metode
oživljavanja
 Uredne vitalne funkcije (spontani rad srca i
disanja) - detaljni pregled
 Prati se stanje svijesti, mjeri tlak, temperatura
 Palpira se puls nad velikim krvnim žilama
4. Održavanje i prohodnost dišnih
puteva
 Odmah nakon izvlačenja utopljenika na obalu
valja pregledati usnu šupljinu (ukloniti
sadržaj/strano tijelo)
 Trbuh distendiran (nadut) okrećemo utopljenika na
bok i pritisnemo gornji dio trbuha ili ga
obuhvatimo rukama ispod trbuha i podignemo
nekoliko puta kako bi odstranili vodu iz trbuha
 KPR
5. Održavanje disanja i krvotoka
 Osnovni problem kod utopljenika je hipoksija
(nedostatak kisika)
 Zato valja odmah započeti s umjetnim disanjem
usta na usta ili usta na nos
 Uvježbani spasioc će to raditi i u vodi
 Kod skakača postoji sumnja na ozljedu vratne
kralješnice - ne smijemo glavu reklinirati tj.
naginjati prema nazad, već je držimo u neutralnom
položaju
 Masažu srca izvodimo kad utopljenika izvučemo
van ili ga stavimo na čvrstu površinu
 Reanimaciju radimo i nakon 30 min, pogotovo kad
je tijelo bilo u hladnoj vodi (pothlađeno), jer su
rezultati pokazali da i kod utopljenika kod kojih je
reanimacija započela tako kasno bilo uspješnih
rezultata upravo zbog pothlađenosti organizma
 U organizmu koji je u stanju pothlađenosti (niske
temperature) usporeni su svi procesi, a mozak treba
manje kisika
 Zbog toga su veliki izgledi u oporavak takvih
bolesnika i nakon odgođene reanimacije
Pristupite sigurno

Provjerite reakciju

Pozovite pomoć

Otvorite dišni put

Provjerite disanje

Pozovite 194 ili 112

5 početnih upuha

30 kompresija

2 upuha

Ako ste sami, pozovite pomoć nakon 1 min KPR-a

 Žrtvama utapanja potrebna je rana umjetna
ventilacija
 Sigurnost spašavatelja je vrlo važna, a žrtvu iz
vode treba ukloniti što je prije moguće
 Umjetna ventilacija se može dati dok je žrtva još u
vodi ako je spašavatelj osposobljen za to
 AVD se može koristiti (na kopnu ili u čamcu) samo
ako su prsa žrtve suha
6. Kisik
 Davanje kisika sastavni je dio terapije
 Pacijent pri svijesti – kisik putem nosnog katetera
 Apnoični pacijent (bez svijesti i ne diše)-
endotrahealna intubacija (uvađanje cijevi između
glasnica i dušnika)
 Na taj način možemo priključiti kisik i efikasno
ventilirati bolesnika
Sekundarno utapanje
 Kod utopljenika koji su aspirirali vodu u 75%
slučajeva dolazi do razvoja plućnog edema
 Pojava se naziva sekundarno utapanje
 Češće kod aspiracije morske vode
 Što hitniji transport u bolnicu
Plućni edem
 Akutno, teško zatajivanje lijeve klijetke uz plućnu
vensku hipertenziju i preplavljenost alveola
 Znakovi: teška zaduha, preznojavanje, piskanje i
ponekad sukrvav pjenušavi iskašljaj
 Dijagnoza: na osnovi kliničke slike i radiološkog
nalaza prsnog koša
 Th.: kisik, i.v. nitratima, morfijem, a ponekad
endotrahealnom intubacijom i mehaničkom
ventilacijom
Najčešći uzrok utapanja je
neznanje plivanja
 https://www.youtube.com/watch?v=3ZXZUoB7G
U8

 https://www.youtube.com/watch?v=_8tZT2Jx8H0

 https://www.youtube.com/watch?v=953xGLe4iUQ