Tradicije liturgijskih pjevanja

© Bruno Kota, 2023.

Uoči raspada Zapadnog Rimskog Carstva
• širenje kršćanstva po svim dijelovima Carstva (a time i kršćanskog pjevanja)
• 476. formalni raspad Rimskoga Carstva: nepostojanje jednog autoriteta koji bi
održao pod kontrolom i standardizirao pjevanja svih naroda
• nastanak brojnih lokalnih praksi liturgijskih pjevanja, svaka sa svojom specifičnošću
• sve ih se obuhvaća terminom cantus planus (eng. plainchant): podrazumijeva
cjelokupan korpus različitih liturgijskih pjevanja zapadnoga obreda
Cantus planus
• pojam se često koristi kao sinonim gregorijanskom pjevanju (netočno!)
• obilježja:
• podređenost tekstu (pjev = molitva)
• a cappella (strogo bez instrumentalne pratnje)
• monofono
• slobodnoga ritma (nemenzuralno)
• modalno (počiva na starogrčkim ljestvicama)
• stilovi pjevanja:
• recitativni: izgovaranje slogova na 1 tonu
• silabični: 1 slog teksta > 1 ton (različitih visina)
• melizmatični: 1 slog teksta > dugi nizovi tonova (melizmi)
• način izvođenja:
• antifonalno: izmjenjivanje 2 skupine (npr. 2 zbora)
• responzorijalno: izmjenjivanje solista i skupine
 silabični napjev

melizmatični napjev
• termin cantus planus nastaje u 19. st. (ideja da je riječ o pjevu bez emocija)
• pjevanja obuhvaćena terminom:
a. starorimsko pjevanje
b. galikansko pjevanje
c. milansko (ambrozijansko) pjevanje
d. beneventansko pjevanje
e. mozarapsko pjevanje
f. gregorijansko pjevanje
 galikansko

mo pjevanje milansko
zara pjevanje
psk
pje o
van
je starorimsko
n s ko
pjevanje
ve nta
e
ben anje
pjev
Milansko (ambrozijansko) pjevanje
• razvoj u Milanu i okolici (legendarni utemeljitelj
milanske liturgije sv. Ambrozije iz 4. st.)
• pod utjecajem bizantskog pjevanja
• notirani zapisi tek od 12. st.
• sitne notne figuracije (kratki izmjenični i
prohodni tonovi)
• karakteristično je podrhtavanje glasa
• pojedini napjevi vrlo su melizmatični
• opstalo je do danas
• pr. Ecce apertum est
• https://www.youtube.com/watch?v=RrUxaISuk50&t=
116s
Gregorijansko pjevanje
• NE gregorijanski koral! (nije naglasak na glazbenoj
vrsti, već na načinu izvođenja)
• nastaje u 8. st. u Franačkoj stapanjem galikanskog
i starorimskog pjevanja
• postaje službenim stilom kršćanske, a potom i
rimokatoličke konfesionalnosti
• potiskuje sva crkvena pjevanja osim milanskog
• postaje prvim općeeuropskim, unificiranim
glazbenim stilom
Obilježja gregorijanskog pjevanja
• kao i ostali canti plani: a cappella, monofono, nemenzurirano, modalno, na
latinskom jeziku
• većina tekstova potječe iz Biblije (psalmi)
• isključivo dijatonsko, bez ornamentacija
• raspon do 8, maksimalno 9
• može se izvoditi antifonalno (pratnja liturgijskih zbivanja: ulazak svećenika u
crkvu, prinos žrtve, pričest, ...) ili responzorijalno (Vjerovanje, ...)
Nastanak pjevanja
• uloga pape Grgura Velikog (pont. 590. – 604.)
u gregorijanskom pjevanju još nije
razjašnjena
• on u svakom slučaju nije tvorac
gregorijanskog pjevanja
• prema legendi, sakupio je sve tekstove i
napjeve, organizirao ih i odredio im funkciju
te ih sabrao u zbirku Antiphonarium
Gregorianum
Dekadencija gregorijanike
• 18. i 19. st. izdanja gregorijanskih napjeva
sadržavala su proizvoljno grupiranje nota,
njihovo raspoređivanje po taktovima, ...
• uklapanje u romantičarsko poimanje
gregorijanskog pjevanja
• sve veće udaljavanje od izvornosti
Obnova izvornosti
• od 19. st. redovnici opatije Solesmes u Francuskoj
teže rekonstruirati izvornu izvedbenu praksu, a ne
oslanjati se na subjektivna notna izdanja
• izvode napjeve u slobodnom ritmu, jednakoga
trajanja svih nota (novost)
• objavljuju notna izdanja u izvornom obliku
• 1903. papa ediktom njihova izdanja proglašava
službenima
• 20. st. Eugène Cardine: temeljno djelo Semiologia
gregoriana
• temelj gregorijanske semiologije: razumijevanje značenja
pojedinih neuma preduvjet je za njihovu interpretaciju
Gregorijanski liturgijski napjevi
Dvije su velike kategorije napjeva obuhvaćene gregorijanskim pjevanjem:

a. oficij (božanski časoslov): napjevi koji se mole tijekom dana, od jutra do noći
b. misa: kao glazbena vrsta podrazumijeva one napjeve koji se mole tijekom
misnog obreda
Božanski časoslov (oficij)
= ciklus molitvi koji se svaki dan moli iznova
• struktura (propisana Regulom sv. Benedikta u 6. st.):

hora (lat.) čas (hrv.) doba dana

Ad matutinum bdijenje oko 2 h

Ad laudes jutarnja oko 5 h
Ad primam prvi čas 6h
Ad tertiam treći čas 9h
Ovakva je bila svakodnevica nekog
nakon trećega časa dolazi glavna dnevna misa redovnika do 2. vatikanskog koncila
Ad sextam šesti čas 12 h (1962. – 1965.)
Ad nonam deveti čas 15 h
Ad vesperam večernja oko 18 h
Ad completorium povečerje oko 19 h
• napjevi božanskog časoslova:
• antifona: kratki, silabični napjev koji služi kao refren za stihove psalama
• psalam: središnja forma oficija; tijekom tjedna ispjevavalo se svih 150 psalama Biblije
• recitativni (psalmodija), lako pamtljivi

• hvalospjev (lat. cantica): dnevno se mole Benedictus, Magnificat i Nunc dimittis

• responzorij
• himan: strofnoga oblika
• liturgijske knjige s napjevima časoslova:

latinski naziv hrvatski naziv sadržaj

antifone, responzoriji, psalmi, himni

antiphonale antifonar
(isključivo glazbena knjiga s napjevima)
psalterium psaltir psalmi
himnarius himnar himni
sve 3 knjige zajedno čine breviarium (brevijar) = tekstovi + napjevi
Misa
= komemoracija Posljednje večere
• glavni obred kršćanskog bogoslužja;
dolazi nakon 3. časa oficija
• struktura:
a. misni ordinarij: nepromijenjivi (stalni)
dijelovi mise
b. misni proprij: promijenjivi dijelovi mise,
ovisno o blagdanu i sl.
MISNI NAPJEVI
ordinarij proprij
Introitus (ulazna pjesma)
Kyrie eleison (Gospodine, smiluj
se)
Gloria in excelsis Deo (Slava)
Graduale (pripjevni psalam)
Alleluia (Aleluja) / Tractus
(trakt)
Sequentia (sekvenca)
Credo in unum Deum
(Vjerovanje)
Offertorium (darovna pjesma)
Sanctus-Benedictus (Svet)
Agnus Dei (Jaganjče božji)
Communio (pričesna pjesma)
Ite missa est (Idite u miru)
• liturgijske knjige s misnim napjevima:

latinski naziv hrvatski naziv sadržaj

kyriale kirijal misni ordinarij (nepromjenjivi dio mise)

graduale gradual misni proprij (promjenjivi dio mise)
zbirka sekvenci raspoređenih prema
sequentiarum sekvencijar
liturgijskom vremenu
zbirka tropiranih napjeva (i
troparium tropar promjenjivih i nepromjenjivih dijelova
mise)

skup svih tekstova i napjeva mise koji

missale
su se u ranija vremena čuvali u
(tek u razvijenom i
misal odvojenim knjigama
kasnom srednjem
(misal = gradual + evanđelistar +
vijeku)
poslanice + ...)