METALNE KONSTRUKCIJE I

PROIZVODNJA, SASTAV, VRSTE I

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA
mr.sc. Jurko Zovki

2/33

PROIZVODNJA ELIKA
POVIJESNI PREGLED POSTUPAKA PROIZVODNJE ELIKA:
zaeci metalurgije na Bliskom istoku
potom irenje na Afriku, Aziju i Europu
prvo se dobivalo zlato, srebro, bakar, cink, olovo a potom eljezo
topljenje eljezne rude u ahtnim peima
ima pomou drvenog
ugljena

u XV stoljeu razvijena VISOKA PE:

dobivanje tekueg sirovog eljeza (visok postotak C, nemogue
kovanje)
parni stroj i kameni ugalj omoguili dalji razvoj postupka

prva visoka pe na koks 1735.g., Engleska (A. Darby)

parni stroj za propirivanje zagrijanim zrakom i otpadnim
plinovima

Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

3/33

PROIZVODNJA ELIKA

Rimska ahtna pe

Visoka pe na koks s
potkonstrukcijom
Visoka pe na koks

Visoka pe na drveni ugalj

Razliiti postupci dobivanja eljeza

4/33

PROIZVODNJA ELIKA

H. Cort, 1784.g. : PUDEL PEI

oslobaanje od Si, Mn i C dovoenjem zagrijanog zraka uz
stalno mijeanje

H. Bessemer, 1855.g. : KONVERTER s bazinom oblogom

- proizvodnja topljenog ELIKA
G. Thomas, 1878.g. : PERFORIRANO DNO KONVERTERA
- propuhavanje zraka kroz talinu 50x ubrzanje proizvodnje
Siemens-Martinov postupak 1864.g.:
1864.g.
PE S VATROSTALNOM OBLOGOM
Popreni presjek pudel - pei

Bessemerov konverter

Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

5/33

PROIZVODNJA ELIKA

NOVIJE TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE:

LINZ-DONAWITZ POSTUPAK
propuhavanje tehniki istog kisika

ELEKTRO-PEI
najistiji i najkvalitetniji elik iz aspekta legiranja

Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

6/33

PROIZVODNJA ELIKA

OSNOVNE FAZE PROIZVODNJE ELIKA I ELINIH PROIZVODA

A/ VISOKE PEI
B/ ELIANE
C/ VALJAONICE
2
1

ELIANE
KONVERTER

VISOKE PEI

INGOTI
SINTERIRANJE
KOKSIRANJE

VISOKA
PE
PE

VALJAONICA

7/33

PROIZVODNJA ELIKA

TIJEK PROCESA PROIZVODNJE ELIKA

Sirovo eljezo

Dezoksidacija

Sirovi elik
Proiavanje

Visoka pe
do 5.0 %

Viak ugljika

Viak kisika

eljezna ruda

elik

8/33

PROIZVODNJA ELIKA

I FAZA: VISOKE PEI

ELJEZNA RUDA U PRIRODI KAO:

oksidi (magnetit FeMg3O4, hematit Fe2O3)
karbonati (siderit FeCO3)
sulfidi (pirit FeS2)

PRIJE TOPLJENJA:
usitnjavanje, mljevenje, pranje i prenje rude (uklanjanje H2O i CO2)
SUENJE:
u vidu kuglica 10-15mm promjera ili sinteriranje (u komade)

OBOGAIVANJE:
radi lakeg prevoenja neistoa (jalovine) u lake topljivu ljaku:
- za kiselu jalovinu (npr. kvarc) dodaje se kre ili dolomit
- za lunatu jalovinu (npr.kre) dodaje se glina, granit
Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

9/33

PROIZVODNJA ELIKA

KOKS za visoke pei:

dobiva se u koksarama zagrijavanjem vlanog usitnjenog ugljena
na 850-1000 oC (nusproizvodi: katran, benzol, plinovi)

U VISOKIM PEIMA:
sirovo eljezo dovoenjem toplinske energije dobivene
sagorijevanjem koksa
rad visokih pei kontinuiran ne gase se 5 do 10 godina
sirovo se eljezo iz pei izljeva svaka 2-4 sata
sirovo eljezo sadri silicij, fosfor, sumpor, mangan i ugljik (do 5%)
krto,
krto ne moe se obraivati (osim livenjem)
specifina teina 7870 kgm3, toka topljenja na 1528oC

Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

10/33

PROIZVODNJA ELIKA

SHEMATSKI PRIKAZ RADA VISOKE PEI

ruda, koks
i dodaci

odvod
plinova

400oC

dovod
plinova

visoka
pe
1600oC

sirovo
eljezo

ljaka

proiavanje i
zagrijavanje
otpadnih plinova

11/33

PROIZVODNJA ELIKA

II FAZA: ELIANE PROIAVANJE I DEZOKSIDACIJA

OPLEMENJIVANJE SIROVOG ELJEZA

oslobaanje od suvinog ugljika,podeavanje kemijskog sastava, legiranje

THOMASOV
POSTUPAK

Punjenje

Proiavanje

Pranjenje

Obloga

Sirovi elik
Sirovo eljezo

Dovod zraka
pod pritiskom

max. kapacitet konvertera oko 90 t

toplina se oslobaa oksidacijom ugljika i formiranjem ljake (od Si i P)
dodavanje vapna radi vezanja s fosforom i sumporom
visok sadraj duika - elik krt i podloan starenju

12/33

PROIZVODNJA ELIKA

SIEMENS-MARTINOV POSTUPAK:
Topli zrak
Vrui otpadni
plinovi

Topli plin
Sagorjevanje

Regeneratori

Hladni plin

Dimnjak

Hladni zrak
Ohlaeni plin

pe s vatrostalnom oblogom
sirovo eljezo ili mjeavina s starim elikom uz dodatak vapnenca
otpadni plinovi se koriste za zagrijavanje
elik visoke kvalitete ali potronja goriva i vrijeme odlijevanja visoki
postupak potisnut LD postupkom

13/33

LINZ-DONAWITZ (LD) POSTUPAK

PROIZVODNJA ELIKA

obloeni konverter max. kapaciteta 420 t

dovod istog kisika pod visokim pritiskom u smjesu sirovog eljeza
i starog elika
niska koncentracija duika velika prednost postupka
vrijeme izlijevanja relativno kratko vee koliine kvalitetnog elika

14/33

PROIZVODNJA ELIKA

ELEKTRO-POSTUPAK:
elektrini luk

svjetlosni luk topi aru na oko 3500oC

tri grafitne elektrode i vatrostalna obloga
kapacitet pei 200 t,
t a vrijeme odlijevanja cca. 1.5 h
kvalitetni i visokolegirani elici

Ugljene elektrode

15/33

PROIZVODNJA ELIKA

DEZOKSIDACIJA:

tijekom postupka ugljik nepotpuno sagorjeva u rastopljenoj masi:

plinski mjehurii : CO
elik upljikave strukture uz segregaciju C : neumiren elik

DEZOKSIDACIJA :
dodavanje eliku elemenata afinih kisiku
sprjeava se nastajanje mjehuria - elik je ravnomjernog sastava
O + Si, Mn, Al, Ti

STUPANJ DEZOKSIDACIJE
umireni elik : SiO2
posebno umireni elik : Al2O3

tekui elik se izlijeva u lonac a potom u:

kalupe (kokile)
kokile razliitog oblika (ingoti, slabovi, gredice, ipke)
ipke
postrojenje za kontinuirano lijevanje

16/33

PROIZVODNJA ELIKA

III FAZA: VALJAONICE OBLIKOVANJE PROIZVODA

PRERADA ELIKA DEFORMACIJOM
valjanje, kovanje, preanje i izvlaenje
valjanjem 90% ukupne proizvodnje elika ( u hladnom i vruem stanju)
za VRUE VALJANJE ponovno zagrijavanje elika na 1200-1300oC
proputanje kroz seriju valjaka koji se okreu u razliitim smjerovima
primarno (valjanje ingota) i zavrno valjanje (za dobivanje profiliranih
nosaa, limova, upljih profila i sl.)

HLADNO VALJANJE na sobnoj temperaturi bez zagrijavanja

prese i serije valjaka
KOVANJE
plastino oblikovanje elika udarom u vruem stanju
IZVLAENJE
proizvodnja okruglih punih profila manjeg promjera (ice)

17/33

KEMIJSKI SASTAV ELIKA

98

eljezo, Fe

ELJEZO
UGLJIK
ALUMINIJ
BAKAR
KOBALT
MANGAN
NIKL
OLOVO
SILICIJ
VANADIJ
KROM
MOLIBDEN

ostali elementi
2

aluminij, Al
0.5

0.10.050.1

bakar, Cu
0.4

0.1

kobalt, Co
mangan, Mn
molibden, Mo

0.4
0.08

olovo, Pb
1.6

silicij, Si
vanadij, V
volfram, W

18/33

KEMIJSKI SASTAV ELIKA

UTJECAJ LEGIRAJUIH ELEMENATA NA ELIK

legirajui elementi radi poboljavanja svojstava elika:
MEHANIKA SVOJSTVA vea vrstoa i ilavost, vea otpornost
prema troenju, bolja toplinska obradljivost
SPOSOBNOST REZANJA podnose veu temperaturu pri obradi
OTPORNOST PREMA KOROZIJI i podnoenju visokih temperatura
UGLJIK:
UGLJIK najvaniji legirajui element za najvei broj elika
MANGAN:
MANGAN u manjem postotku (0.2-0.5%) u svim elicima
dobro sredstvo za ienje ljake - kao feromangan za dezoksidaciju
u peima za proizvodnju elika.
SILICIJ:
SILICIJ kao ferosilicij se dodaje u metarulke pei za dezoksidaciju elika
KROM:
KROM pospjeuje prokaljivost i poveava dubinu tvrdoe
poboljava otpornost na troenje uz smanjenje ilavost
uz krom se dodaje i nikal, te su krom-nikalni elici tvrdi i ilavi

19/33

KEMIJSKI SASTAV ELIKA

NIKAL:
NIKAL relativno skup pa ga uspjeno zamjenjuje molibden
VOLFRAM:
VOLFRAM jedan od najvanijih legirajuih elemenata za alatne elike (0.52.4%)
takvi su elici otporni na troenje,
enje imaju poveanu toplotnu vrstou
VANADIJ:
VANADIJ sredstvo za proiavanje elika, upotrebljava se za dezoksidaciju
neznatne koliine vanadija (0.1-0.4%) poboljavaju vrstou elika
tvrdou, otpornost na troenje i toplinu.
toplinu
MOLIBDEN:
MOLIBDEN objedinjuje svojstva kroma i volframa
poveava prokaljivost elika i poveava otpornost prema troenju.
KOBALT:
KOBALT dodaje se nekim elicima radi poboljanja sposobnosti
rezanja metala, ilavosti i povienja radne temeperature.
TITAN:
TITAN dodaje se elicima od koji se trai vea otpornost na kiseline
ALUMINIJ:
ALUMINIJ dezoksidant kod proizvodnje umirenog elika
vee slobodni duik i stvara Al-nitrite (sitnozrnata struktura, poboljanu
ilavost, otpornost na starenje i dobra zavarljivost)

20/33

KEMIJSKI SASTAV ELIKA

ELEMENTI KOJI DJELUJU TETNO NA SVOJSTVA ELIKA

Neistoe i ukljuci u eliku zauzimaju oko 1% volumena eline mase
SUMPOR:
SUMPOR sklon segregaciji, smanjuje sposobnost zavarivanja i ilavost
vrlo ga je teko ukloniti, njegov se sadraj kontrolira paljivim
izborom sirovog materijala i dodatnim postupcima suvremene
proizvodnje
FOSFOR:
FOSFOR sklon segregaciji u pojedinim dijelovima elinih profila
osjetno sniava ilavost, ali poveava postojanost na koroziju
KISIK:
KISIK oksidi i silikati koji nastaju tijekom dezoksidacije
mogu stvoriti vlaknastu strukturu u eliku, slinu strukturi drveta,
koja je za elik tetna zbog mogunosti terasastog loma
DUIK:
IK moe biti nevezan ili vezan u eliku
nevezan tetan - poveava mogunost pojave krtog loma i sklonost
starenju, vezan u obliku aluminijskog nitrata kada djeluje povoljno
VODIK:
VODIK sniava ilavost i dovodi do krtosti materijala
ima nepovoljan utjecaj na sposobnost zavarivanja

21/33

OSNOVNE VRSTE ELIKA

danas uglavnom tzv. TOPLJENI ELICI

postupci proizvodnje Thomasov, Bessemerov, Siemens-Martinov,
Linz-Donawitzov, elektro-postupak
OSNOVNA PODJELA (ZA TEHNIKE SVRHE):

GRAEVINSKI ELICI
mala koncentracija ugljika, za izradu metalnih konstrukcija,
mostova, vozila, postrojenja ; ubrajaju se i elici za poboljavanje
i elici za cementiranje

SPECIJALNI ELICI
nehrajui elici,
elici vatrostalni elici, elici za ventile, elici za
opruge, trajno magnetini elici, nemagnetini elici, elici za
mlaznice i dr.

ALATNI ELICI
najei su legirajui elementi volfram, molibden, krom, vanadij,
kobalt, nikal i titan - za izradu alata za obradu drva, nareznica,
svrdla, strojnog alata i sl.

22/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

TEHNIKO ELJEZO
za tehnike svrhe elik,
elik sivi lijev, temper lijev i sirovo eljezo
ELIK
tehniko eljezo s do 1.7% ugljika,
ugljika (danas i modificirani elik s 2.06% C)
elik bez drugih elemenata ili s neznatnim postotkom bez utjecaja na
kvalitetu - ugljini elici

23/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

METALOGRAFIJA
znanost o metalima uope
u uem smislu to je znanost o grai metala i njihovih legura
GRAA METALA
estica kristala metala sastoji od pozitivnih iona metala i negativnog
elektronskog plina
djeluje kao niz slobodnih elektrona

24/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

KRISTALNA STRUKTURA MATERIJALA

nastaje zauzimanjem poloaja atoma jedan prema drugome
oblik, veliina i raspored metalne strukture - glavni faktori koji
utjeu na svojstva metala

KRISTALNE MREICE ILI REETKE

grafiki prikaz rasporeda atoma u kristalitima (atomi se spoje linijama)
prostornim nizanjem kristalnih mreica nastaje kristalit
mreica elika je tzv. kubna kristalna mreica
udaljenost izmeu atoma u kristalnoj mreici mjeri se angstrem-ima, to
je spektroskopska jedinica duine od 10-8 cm
udaljenost atoma u kubnoj mreici iznosi prosjeno 3-5 angstrema

PROMJENE kristalne mreice u raznim uvjetima TOPLINSKE ENERGIJE

(alotropska modifikacija)
elik se pojavljuje u tri modifikacije i to kao alfa, gama i delta eljezo s
odgovarajuom mreicom

25/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

ELIK: KUBNE ATOMSKE MREICE

PROSTORNO CENTRIRANA

POVRINSKI CENTRIRANA

atomi na povrinama kocke

pripadaju i susjednim mreicama

8 atoma u kutevima x 1/8 = 1 atom

1 atom u centru x 1 = 1 atom
-----------------------------------------ukupno:
2 atoma

8 atoma u kutevima x 1/8 = 1 atom

6 atoma na povrini x 1/2 = 3 atoma
-----------------------------------------ukupno:
4 atoma

26/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

NASTAJANJE KRISTALA
kristali se ire u tri meusobno okomita pravca - oblik stabla: DENDRITI
FAZE KRISTALIZACIJE:
pojavljuju se zameci dendrita (centri kristalizacije) a)
stvara se dendritina struktura b)
oblikovanje kristalita i zrna metalne strukture c)
a)

b)

c)

27/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

METALI KRISTALNA TIJELA

AMORFNA TIJELA -atomi i molekule razbacani bez ikakva reda u
materijalu (to je npr. guma, staklo, smola i sl.)
KRISTALNA TIJELA - atomi i molekule pravilno rasporeeni
materijal je boljeg kvaliteta ako ima finija zrna i ravnomjerniju strukturu

VELIINA KRISTALA koji nastaju za vrijeme skruivanja:

ivanja
ovisna o broju jezgri u kojima zapoinje kristalizacija
velik broj jezgri - vei broj manjih kristala - sitnozrnat materijal
lagano hlaenje - nastao malen broj jezgri - kristali oko njih vei
BRZINA HLAENJA metalne taline je odluujui faktor za veliinu zrna:
SPORO HLAENJE DAJE KRUPNO ZRNO, A BRZO HLAENJE SITNO

28/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

STVARNI OBLIK ZRNA U METALNIM GREDICAMA

postoje odstupanja od idealiziranih modela
stvarni kristali sadre nepravilnosti,
nepravilnosti kristali imaju razne orjentacije
ukljuci troske i upljine se mogu vidjeti i prostim okom

29/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

RAVNINE KLIZANJA
uslijed djelovanja sila (plastina obrada, deformacija) kliu se pojedine
lamele atoma meusobno u ravninama klizanja
najlake klizanje tamo gdje u kristalnoj mreici ima najvie atoma
najlaka plastina obrada metala s povrinski centriranim mreicama (elik
u zagrijanom stanju -vie atoma u odnosu na pr. centriranu mreicu)
ELASTINA DEFORMACIJA:
svaki kristal doivljava deformaciju
po prestanku optereenja predmet
se vraa u prvobitni oblik
elastina deformacija prije plastine
Za optereenje vee od granice
elastinosti, atomski se razmaci vie ne
poveavaju - cijela se atomska skupina
pomie po ravnini klizanja
Najvie atoma

30/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

TRANSFORMACIJA ATOMSKIH MREICA (ISTO Fe)

oC

prostorno centrirana mreica

1600

1400

skruivanje 1536 oC
1392oC

- Fe
Ar4
povrinski centrirana mreica

1200

- Fe

1000
898oC
800

600

nemagnetino -Fe
768oC

Ar3

prostorno centrirana mreica

Ar2

- Fe

magnetino -Fe
Vrijeme
Proizvodnja,
Proizvodnja,
sastav,
vrste
metalografska
svojstva
elika
Proizvodnja, sastav,
sastav, vrste
vrste iii metalografska
metalografska svojstva
svojstva elika
elika

31/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

UGLJIK

- NAJVANIJA KOMPONENTA ELIKA

[N/mm2] , [%]
1000

800

vrstoa

600

400

40

deformacija
200

20

0
0

0.2

Ferit

0.4

0.6

Perlit

0.8

1.0

1.2

Cementit

%C

32/33

METALOGRAFSKA SVOJSTVA ELIKA

UGLJIK

- NAJVANIJA KOMPONENTA ELIKA

SPECIFINI VOLUMEN ELIKA

U OVISNOSTI O % C

1.1.%

33/33

GRAEVINSKI ELICI

Naziv

Oznaka

Vrijednost

MODUL ELASTINOSTI

210 000 N/mm2

MODUL POSMIKA

81 000 N/mm2

POISSONOV BROJ

0.3

Koeficijent linearnog toplinskog

istezanja

12 10 6

GUSTOA (zapreminska masa)

7850 kg/m3

Nominalna
kvaliteta

Debljina elementa t
t 40 mm

1/K

[mm]

40 mm < t 100 mm

fy [N/mm2]

fu [N/mm2]

fy [N/mm2]

fu [N/mm2]

S235

235

360

215

340

S275

275

430

255

410

S355

355

510

335

490