PANEVROPSKI UNIVERZITET

APEIRON

FAKULTET SPORTSKOG MENADZMENTA

COLLEGE OF SPORTS MANAGEMENT & COACHING

ANIMACIJA U TURIZMU

SADRAJ

UVOD...2
KULTURNO TURISTIKA ANIMACIJA..4
ANIMACIJA U TURIZMU...7
ZAKLJUAK....17
LITERATURA..18

UVOD
Kultura je jedan od inilaca turistike privrede: kao dio ponude i kao poseban oblik
turizma,oivljavanje turistike ponude kulturnim sadrajima i podsticanje turista da
aktivno uestvuju u tim sadrajima
Turizam je skup odnosa i pojava koje proistiu iz putovanja i boravka van mjesta stalnog
boravka.
Animacija ima upravo one karakteristike koje joj daju znaajno mjesto u zadovoljavanju
potreba LJUDI, kao osnovnom cilju poslovnih aktivnosti savremenih, marketinki
orijentisanih preduzea. Termin anima potie iz latinskog jezika i znai dua.
Da bi animacija bila uspjena ona mora biti pripremljena i osmiljena od inventivnih i
kreativnih organizatora animacionih aktivnosti, ali i sprovedena od strane ne manje
kvalitetnih i kreativnih animatora.Animacija je ljubazni poziv na zajedniku aktivnost!!!
KULTURNO TURISTIKA ANIMACIJA
Kulturno-zabavne aktivnosti kao sadraj programa animacije posetilaca
Kultura, kao najvii izraz ovjekovog stvaranja, podrazumijeva skup svih materijalnih i
duhovnih vrijednosti koje su nastale kao posljedica materijalne i duhovne intervencije
ovjeka u prirodi, drutvu, miljenju.
Kultura u uem smislu podrazumijeva sve oblike ljudskog izraavanja pomou kojih
ovjek saoptava svoje iskustvo, ideje, vienje.
Kultura su objekti, prostori, ljudi, aktivnosti koji imaju svojstva da obogauju ovjekovu
linost, podiu opti kulturni nivo, razvijaju komunikacije
Kultura u turizmu
Kultura je jedan od inilaca turistike privrede: kao dio ponude i kao poseban oblik
turizma.
Izuzimajui smjetajne i saobraajne kapacitete, i to u fizikom smislu, a ne ivot u
njima, svi drugi uslovi turizma spadaju u oblast kulture.
Svako turistiko putovanje je putovanje u drugu kulturu.
Kako emo kulturu ukljuiti u turistiku ponudu i kako emo je prezentovati turistima
zavisi od organizacije animacije.
Kulturno-zabavna animacija nije prosta distribucija zabavnih sadraja!
Znaenje kulturno-turistike animacije?
Oivljavanje turistike ponude kulturnim sadrajima i podsticanje turista da aktivno
uestvuju u tim sadrajima.
Davanja uputstva za kulturnija putovanja; kao pomo turistima za upoznavanje sa
kulturom zemlje domaina.
Podsticanje punog razvoja velikog osobenog potencijala koji se skriva u svakom ovjeku;
Krippendorf

ta sve moe biti sadraj kulturno-turistike animacije?

UMJETNOST
drama, knjievnost, muzika, film, tradicionalna i savremena umjetnost
- USTANOVE KULTURE
muzeji, galerije,biblioteke, kulturni centri
- KULTURNO-ISTORIJSKI SPOMENICI
arheoloko nasljee, spomenici, spomen-parkovi, industrijsko nasljee, vjerski objekti,
istorijska mjesta
- ETNO NASLJEE: arhitektura, obiaji, vjerovanja, legende, hrana, pie, odijevanje,
manifestacije
Kulturni identitet turistikog mjesta
Kulturni identitet ine materijalna i duhovna kultura stvarana tokom ivota mjesta, ljudi,
njihov etos, znaajne linosti, privreda...
Izgradnja kulturnog identiteta mjesta:
prepoznati ono to ini sutinski identitet; kreirati ga kontinuirano, dopunjavati akcijama
koje imaju publicitet; prihvaen i potovan od svih gradskih struktura
Prepznatljivost za druge/turiste
prua pozitivnu sliku o mjestu; izabrati ono to je specifino u odnosu na druge;
regionalno povezivanje na tritu (kulturne rute)
Tipovi gostiju:
1. prema polu:1) mukarci gosti 2) ene gosti
2. prema uzrastu: 1) djeca gosti 2) omladina kao gosti 3) gosti srednjih godina
4) stariji gosti
3. prema karakteristikama linosti:
1) odluni i neodluni gosti
2) strpljivi i nestrpljivi gosti
3) skromni i razmetljivi gosti
4. prema tipu predstavljanja:
1) vizuelni gost 2) auditivni gost
3) vizuelno-auditivni gost 4) motorni tip gosta
Zato ljudi odlaze na odmor?
Procjena potreba i motiva gostiju
Svaka ovjekova aktivnost je usmjerena ka zadovoljenju neke potrebe ili motiva.
Motivi su unutranji faktori koji pokreu ovjeka na aktivnost radi postizanja odreenih
ciljeva i zadovoljenja nekih potreba.
Pod motivacijom podrazumjeva se ponaanje koje je izazvano nekim motivima a
usmjereno ka ostvarenju odreenih ciljeva.

Motivi
U osnovi svih motiva nalaze se potrebe, koje mogu biti organske (potreba za hranom,
tenou, odmorom,...) i psiholoke (elja ili tenja za ljubavlju, pripadanjem, ...)
Motivi zasnovani na organskim potrebama nazivaju se uroeni motivi (motiv gladi,
ei,...), a motivi zasnovani na psiholokim potrebama nazivaju se steeni motivi (motiv
za drutvom, emocionalnom vezanosti, agresivnosti, prestiom, postignuem,
samoaktualizacijom,...)
Turistiki radnik, da bi omoguio gostu da se osjea prijatno i zadovoljno, potrebno je da
u direktnom kontaktu sa njim relativno brzo i tano procjeni njegove osobine,
emocionalna stanja, potrebe i motive i da svoje ponaanje i komunikaciju prilagodi
linosti svakog pojedinog gosta
Otuenje animacija - turizamSavremeni turista je voajer poluzatvorenih oiju koji ne
uestvuje u onome to radi. Otuenog turistu posebno obiljeava nedostatak doivljaja;
Turista se kree sa svojom kamerom, ona vidi za njega, a rezultat putovanja je zbirka
fotografija koja zamenjuje doivljaje.
U istraivanju turistike motivacije novi doivljaj istie se kao jedan od glavnih motiva
turistikog putovanja PARADOKS.
Turistika animacija svojim programima navodi, podstie turiste na doivljavanje /
uestvovanje kao aktivan odnos prema turistikim vrednostima. Podstie potrebe za
istraivanjem novih i nepoznatih prostora, pojava, problema i ljudi.
Cilj kulturno-zabavne animacije Zadovoljavanje potreba turista za promjenom,
druenjem, afirmacijom, sticanjem novih znanja, vjetina i potreba aktivnog provoenja
slobodnog vremena
Postizanje boljih ekonomskih efekata
Afirmacija nacionalne/lokalne kulture
ANIMACIJA U TURIZMU
Turizam je skup odnosa i pojava koje proistiu iz putovanja i boravka van mjesta stalnog
boravka
Walter Hunciker i Kurt Kraf
Turistike potrebe i navike su specifine i nastaju u ovjeku kao potrebe da se promjeni
nain ivota, doivi neto novo, drugaije, i odvija se neminovno u promjeni prostora.
Turistika potreba je vrlo raznovrsna, i iskazuje se kao potreba za: rekreacijom,
odmorom, kulturnim doivljajem, kontaktom sa drugim ljudima i kulturama, zabavom i
razonodom, obavljanjem posla. Ova potreba nema take saturacije, ona je razvijajua.
Elementi Turistike potrebe su: informisanost, upoznavanje, kontaktiranje, doivljavanje
INFORMISANOST je najjednostavniji kulturni element, koji se najplie urezuje u
svijest i sjeanja, a zadovoljava se najece kroz ekskurzioni i tranzitni turizam sight
seeing.

UPOZNAVANJE je vezano za aktivnije angaovanje turista u opaanju i rasuivanju, te

ostavlja i dublji trag u sjeanju - life seeing..
KONTAKTIRANJE iskazuje ulogu i znaaj dodira i mjeanja ljudi razliitih kulturnih,
obrazovnih, moralnih i drugih ubjeenja, kao i direktno upoznavanje detalja ivota i
tradicije ljudi nekog drugog prostora, ili dublje upoznavanje prirode i njenih procesa.
Kontaktiranje ostavlja dublje, nekada trajne tragove i uspomene, utie na irenje
drutvenosti, internacionalizma, nova saznanja - life being.
DOIVLJAVANJE je najkompleksnije, iskazuje najaktivniji odnos turiste prema
turistikim objektima, trai odreenu duinu boravka, ali zato turistiki doivljaj ostavlja
vidni trag u ovjekovoj psihi life practice.
ta je cilj u turizmu?
-Zadovoljstvo turista, naa satisfakcija
Kako postii?
- formiranjem dobrog i traenog proizvoda
- ouvanjem izvornih vrijednosti proizvoda
- dobrom organizacijom posla
- kvalitetnom, istinitom i blagovremenom promocijom
- izgradnjom kvalitetnog kadra
Kako ostvariti taj kvalitet?
Jedan od znaajnijih elemenata kvalitetnog proizvoda i zadataka turista je i animacija
ta je animacija?
Animacija ima "relacijsko svojstvo", jer predstavlja ukupnost djelovanja kojima se
uspostavlja iv odnos izmedu davalaca i primaoca nekih aktivnosti. Animacija ima
upravo one karakteristike koje joj daju znaajno mjesto u zadovoljavanju potreba LJUDI,
kao osnovnom cilju poslovnih aktivnosti savremenih, marketinki orijentisanih
preduzea. Termin anima potie iz latinskog jezika i znai dua. Rije i princip
animation je iz francuskog i oznaava moralni i intelektualni ivot, hrabrost, duh.
Pojam se odnosi i na ljudsku akciju, na stvaralatvo, na animiranje (oduevljenje),
sredine, ulice... od nekog govornika
Gdje se primjenjuje animacija?
Mogue je u raznim podrujima ljudskih delatnosti i drutvenog ivota organizovati
grupe animatora koji bi imali zadatak da podstiu ljude na prihvatanje i upranjavanje
pojedinih aktivnosti za koje se procjeni da su korisne za pojedince ili drutvo.
Preanimacija, ili animacija u pripremi sa zadatkom stvaranja potencijalne publike ili
uesnika kulturnih i drugih drutvenih zbivanja sporta, turizma.
Edukativna animacija, ima zadatak upoznavanja potencijalnih uesnika drutvenih

aktivnosti sa samim tim aktivnostima, njihovim oblicima, koristima, prednostima...,

takoe
prije
otpoinjanja
same
te
aktivnosti;
Stvaralaka animacija, ima zadataka ne samo da zainteresuje ljude za vrijednosti i
prednosti uestvovanja u odreenim drutvenim zbivanjima, nego i nastojanje da se ljudi
neposredno
ukljue
u
aktivnosti,
kao
aktivni
uesnici;
Svearska animacija, organizovanje konkretnih predstava, zabava, kulturnih i drugih
zbivanja
u
koja se ukljuuju ljudi (ve prethodno animirani) upoznati sa svim lijepim ili korisnim
stranama drutvenih zbivanja.
Da bi animacija bila uspjena ona mora biti pripremljena i osmiljena od inventivnih i
kreativnih organizatora animacionih aktivnosti, ali i sprovedena od strane ne manje
kvalitetnih i kreativnih animatora.
Kako zapoeti sa animacijom?
Poetak i razvoj nekog programa rezultat je inicijative nekog energinog graanina ili
grupe graana; bitno je prepoznati zainteresovane. Animacija ne smije biti rijeenje u
nudi; ne smije se uvoditi na brzinu i bez osmiljene koncepcije.
Prije uvoenja programa animacije trebalo bi:
-izvriti analizu postojee ponude hotela/turistikog mjesta i zadovoljstva turista takvom
ponudom
- preispitati sve faktore uspjenosti animacije
- uvesti rukovodioce i itav tim organizacije u animaciju kako bi ona postala zajedniki
interes
- najviom fazom razvoja animacije moe se smatrati faza u kojoj animator postaje lan
radne grupe hotela/organizacije, a programi animacije rezultat timskog rada.
Programiranje pojedinih sadraja animacije
Potrebno je potovati osnovne kriterijume pri programiranju
svakog sadraja:
- U kojoj meri je program podesan za oba pola, razne starosne grupe, invalide...
- Hoe li program privui vei broj gostiju
- Mogunost realizacije programa s obzirom na prostor, objekte, rekvizite, kadrove
- Obuhvata li programe sadraje koji mogu pobuditi interes gostiju (vjetine i znanja koje
daje prosjeno obrazovanje)
- Jesu li potrebni dodatni podsticaji turista
Postoji mnotvo sitnica od kojih moe zavisiti uspjeh programa
- izbor sadraja od interesa
- poznavanje strukture gostiju

- razliitost potreba za razonodom

- planirati sadraje koji nee odmah privui interes turista
- unaprijed predvidjeti na koga moemo raunati da primjerom bude podsticaj drugim
turistima.
- propaganda doprinosi stvaranju imida i djeluje kao psiholoka priprema turista za ono
to mogu oekivati
- spremnije reagovanje na ponudu animacije. Mnogi odbijaju da budu animirani jer ne
znaju od ega se program animacije sastoji.
ta to treba da znaju i posjeduju animatori?
Prije svega moraju biti visoko i iroko obrazovani. Animaciju treba da vode animatori
najviih karakternih osobina i s najboljim pedagokim obrazovanjem. Animatori moraju
biti i specijalisti za jednu oblast animacije, moraju biti osobe visokih moralnih vrijednosti
sa visokim stepenom emocionalne inteligencije - razumijevanja za potrebe i elje ljudi.
Animator je i domain i predstavnik turistike destinacije, isturena osoba u odnosu na
turistiku ponudu, koja mora ispravljati sve sluajne greke i neposredno reagovati u
neprijatnim situacijama. To podrazumijeva da moraju poznavati tehniku i tehnologiju
poslovanja preduzea u turizmu, marketing i menadment;
Animator mora da posjeduje vjetine komuniciranja sa ljudima i prenoenja znanja,
ubjeivanja; ove vjetine podrazumijevaju poznavanje elemenata vjetine govora i
pregovaranja, neverbalne komunikacije, poznavanje bontona ne samo zemlje domaina
nego i zemalja iz kojih dolaze turisti sa kojima je u kontaktu, kako bi razumio njihove
poruke;
Smatramo da nije zanemariv i fiziki izgled, koji podrazumeva:zdravlje, pravilno dranje,
prilagoeno oblaenje, gestikuliranje, mimika.... pozitivan stav
Podruja i oblici animacije?
Program animacije obuhvata aktivnosti i sadraje od sportske rekreacije do kulturnih
doivljaja u uem smislu, vie od 10 000 aktivnosti kojima se ljudi bave u slobodno
vrijeme; 10 osnovnih grupa:
1. drutveni kontakti
2. igre
3. drutveno zabavne aktivnosti
4. kulturne i umjetnike aktivnosti
5. tehnike aktivnosti
6. sportske aktivnosti
7. aktivnosti u prirodi
8. zdravstveno rehabilitacione aktivnosti
9. atrakcije i
10. izleti

Funkcije animacije?
- Posrednitvo
kreativno, nasuprot menaderskom koje je samo trino
- Obrazovne animacije
razvija potrebe za samoobrazovanjem i usavravanjem
- Razvijanje komunikacije, socijabilnosti
ponovno uspostavljanje komunikacije preko raznovrsnih oblika animatorske aktivnosti
- Ekonomsko-propagandne animacije
animacija kao odluujui faktor atraktivnosti ponude
Osnovni principi animacije?- Princip slobode
(naelo dobrovoljne usmjerenosti)
- Princip aktivnosti
est osnovnih podruja turistike animacije
- kretanje
- druenje
- stvaralake djelatnosti
- obrazovanje, otkrivanje,
- doivljavanje pustolovine
- mirovanje,susret sa samim sobom
Atrakcije- prirodne (jezera, morski arhipelag, peine...)
- kulturne (sveanosti, karnevali, ples,recitali, tradicionalni sportski turniri, susreti
kolekcionara....)
Ukljuivanje kulturnih sadraja u turistiku animaciju
Pasivno
- kao kulturni program-koncerti, predstave, izlobe....turisti posmatrai
Aktivno
- turisti su izvoai: pjevaju, sviraju, izvode predstave, uestvuju u karnevalima
- ue kroz zabavu: interaktivne izlobe, kursevi

Znaaj igre
Najvei broj animacijskih sadraja nudi se i sprovodi kroz igru. Igra ima drutveni znaaj
i ona je temelj kulture . Uljepava ivot, stvara duhovne i socijalne veze. Cilj igre je u
njoj samoj. Prua osjeaj napetosti i radosti, svijest da se izlazi iz svakodnevnog ivota.
Ima ulogu u razvoju ovjeka jer podstie matu, otkrivaki duh, igrom se usvajaju nova
znanja (uenje obiaja kroz igru).
Funkcije i cilj igre u animaciji
Kroz igru animacija doprinosi ostvarivanju sljedeih funkcija slobodnog vremena:
oputanju, razonodi i ljudskom razvoju
Kroz igru podstie se zajedniko uestvovanje u aktivnostima, upoznavanje vrijednosti
koje ne bi privukle panju turista
Svaki turista nee obilaziti grad sa namjerom da se divi kulturno-istorijskim
spomenicima, ali kroz igru...
Igra Hobby
Hobby je znaajan za zadovoljavanje ovjekove potrebe za stvaranjem (pokazati sebi i
drugima da neto moemo da proizvedemo, stvorimo). Znaajan je i za psihiki razvoj
ovjeka. Izraz hobby moe se upotrebiti s velikim brojem aktivnosti. Tri osnovne grupe
aktivnosti:
1. one u kojima se stie znanje
2. one u kojima se stiu stvari
3. one u kojima se stvaraju predmeti
Hobby obuhvata:
umjetniki amaterizam, razne vjetine, izradu predmeta od keramike, pletenje,
modeliranje brodova, kuvanje...
Zato se organizuju hobby programi turistike animacije?
Na destinacijama ljudi se mogu osposobiti za odreene vjetine u kojima mogu uivati i u
svakodnevnom slobodnom vremenu.
U meunarodnom turizmu raste popularnost hobby programa to je dokaz elje
savremenih turista za aktivnim provoenjem slobodnog vremena
emu doprinose sa stanovita turistike ponude?Umjetniki amaterizam moe uticati
na razvoj turizma u nekom mjestu.
Porast broja turista, razlog za ponovni dolazak, popunjavanje programa u sluaju loeg
vremena, produavanje sezone, domaa radinost
Tipovi programa
Tri osnovna tipa programa u planiranju sadraja: ponueni, mogui i slobodni program
Tipovi programa u kulturno-zabavnoj animaciji:
stalni programi (postojei programi grada, podruja...)
posebni programi (organizuju se u okviru turistikog naselja; zabavni centri, pozornice)
Podjela programa prema vremenskom trajanju: dnevni, sedmini, za odreenu sezonu.

Dnevni program
Zasnovan na dnevnoj koliini vremena turiste. Tipini program predvia 3 osnovna
segmenta u
24 sata ivota turista:
- vrijeme za biofizioloke potrebe
(ishrana, spavanje, lina higijena)
- rad razne aktivnosti turista
- slobodno vrijeme
(vrijeme za razne sadraje i aktivnosti)
Razrada dnevnog programa
est vremenskih dionica:
Jutro, prijepodne, popodne, poslijepodne, vee, no
esto se zanemaruje potreba cjelodnevne animacije pa se ona svodi samo na veernji
program. Posebno treba programirati vreme od 9-13h i od 16-19h > udarno vrijeme
animacije u pogledu organizacije programa u kojima turisti aktivno uestvuju.
Programiranje svakodnevnih sadraja
Svakog dana u isto vrijeme, stvaranje navika turista i njihovo uigravanje. Nisu posebno
naznaeni u dnevnom programu. ta emo raditi veeras?
posle veere... okupljanje na sredinjem prostoru, gde se svake veeri odvija neki
program, improvizuje > svi prisutni na neki nain uestvuju.
Sedmini program
Razrauje se po danima . Odnosi se prvenstveno na ponueni program, to znai da mora
biti zacrtan unaprijed za predsezonu, sezonu i posezonu.
Princip postupnosti u planiranju sedminih programa: pripremna faza ili faza kontakata,
faza doivljaja sredinom sedmice, vrhunac i zavretak.
Prostor kao faktor programiranja
Planiranje programa animacije mora biti u skladu sa mogunostima prostora s obzirom
na:
1.Geografsko-klimatske uslove
- utiu na broj i vremenska planiranja sadraja i
- aktivnosti, korienje otvorenih povrina...
2. Lokacija objekta u odnosu na turistiko mesto/urbanu cjelinu
- objekti u turistikom mestu - ukljuivanje turista u redovne programe, vremensko
usklaivanje
- objekti van turistikog/urbanog mesta -programi moraju biti samostalniji i obuhvatniji

10

3. Postojee povrine, prostore i objekte pogodne za odravanje pojedinih programa

animacije
- razmatranje podesnosti raspoloivih prostora
- za drutvene kontakte bie pogodniji manji i intimniji prostori
- za zabavne priredbe prozrane dvorane s dobrim ozvuenjem
- kulturno-umjetnike priredbe zahtevae odreenu tehniku opremu prostora
4. Prostorni raspored programa unutar turistikog naselja/prostora
U programiranju animacije prostor treba razmotriti u vezi s tzv. zoniranjem programa;
Raspored programa animacije treba vriti u 3 osnovna podruja ili zone, na temelju
intenziteta programa
- U mirnoj zoni nalazie se igralita, sportski tereni..
- U smirenoj zoni drutveno-zabavne aktivnosti i igre preteno u okviru dnevne animacije
- Razigrana zona predviena je za zabavne programe masovnijeg karaktera, none
programe
Zoniranje programa utie na zadovoljstvo turista: neki ele mir, a drugi to buniju
zabavu.
Kadrovi kao faktor programiranja
Greka: planiranje vie sadraja nego to kadrovi mogu uspeno da realizuju. Broj i
specijalizacija kadrova zavisi od obima planiranih programa i prostora u kojima e se
program odvijati. U procjenjivanju kadrovskih potreba nema gotovih modela (Klub
Mediterranee 50 animatora)
Kombinacije raspodijela animatorskih poslova:
- po kriterijumu jezika
- po podrujima animacije (kulturno-umjetnika; sportska)
- po kriterijumu specijalizacije
Bitno je adekvatno nagraivanje kadrova
U planiranju i realizovanju animatorskih programa potrebno je potovati odreene
faze razvoja animacije
1. faza
Faza postupnog i sistematskog uvoenja programa animacije uz potovanje principa da
treba uvoditi aktivnosti koje su poznate veini gostiju i koje su popularne.
Izgraivati program koji nee biti revolucionaran, ali e osigurati uestvovanje postojee
strukture gostiju.
Treba poeti od malih stvari koje mogu imati veliki uspjeh. Bez velikih ulaganja,
skupih elemenata i spoljnih saradnika moe se postii uspjeh.
2.faza
Proirenje postojeeg programa i pravljenje odreenih diferencijacija s obzirom na
postojeu strukturu gostiju. Programi za djecu, mlade, starije goste.

11

3. faza
Razvijanje novih aktivnosti na osnovu posebnih interesa gostiju i na osnovu iskustva. Uz
raznovrsne programe razvijaju se posebni oblici animacije po kojima turistiko mjesto
stie odreeni image i privlai odreenu vrstu gostiju.
Timski rad u animaciji omoguava
Uvoenje u programe animacije raznih elemenata ponude, koji e te programe uiniti
raznovrsnijima i kulturno bogatijima-meusektorska saradnja.
Tretiranje animacije kao usluge, ravnopravne s uslugama smjetaja i prehrane turista
Stvaranje atmosfere u kojoj e u animaciji jedinstveno uestvovati svi radnici hotela,
organizacije, mjesta, a animacija e postati briga za gosta.
Uloga propagande u programiranju animacijeCilj propagande je privlaenje panje
primalaca poruke- potencijalnih turista i uticanje na njihovu motivaciju za izbor turistike
destinacije. Propaganda je usredsreena na odreene karakteristike mjesta (kultura) i
istovremeno istie ponudu i uslugu hotela. Odluka za izbor nekog mjesta moe biti
rezultat privlanosti programa animacije.

12

ZAKLJUAK
Odmor savremenog oveka... se ne deava sam od sebe...
To je ozbiljan problem-proces u XXI veku koji mora biti: osmiljen, precizno planiran i
realizovan u potpunosti!!!!!
Odmor predstavlja aktivan i sloen proces u kome se prvenstveno : regeneriu
bioenergetski resursi organizma; optimalizuje funkcija CNS-a; optimalizuje funkcija
imunog sistema; organizam priprema za nove zadatke...
Dani kada su turisti bili zadovoljni samo suncem, morem i pijeskom daleka su
prolost.Danas turisti oekuju bezbroj aktivnosti i bogatstvo dogaaja i
doivljaja.Sadrajan aktivan odmor moe se provoditi odgovarajuim rekreacijskim
aktivnostima prema sklonostima i eljama turista, provoenjem i promatranjem
najrazliitijih sportskih, kulturnih, umjetnikih, drutveno zabavnih, skupljakih,
tehnikih i dr. sadraja koji pozitivno utiu na obogaivanje ovjekove osobnosti i u
kojima on svojevoljno i aktivno sudjeluje prema osobnim eljama i potrebama.
U procesu odluivanja potronje novanih sredstava u cilju odmora i rekreacije,
savremeni turist, voen principom value for money , kao motiv, razlog odabira
odreene turistike destinacije u obzir uzima i dodatne mogunosti zabave, razonode i
uenja novog...Navedeni motivi ine podruje djelovanja animacije u turizmu, turistike
djelatnosti kojoj se u posljednjih nekoliko godina pridodaje sve vea uloga i vanost u
razvoju, promociji i plasmanu turistikog proizvoda odreene destinacije kako za
primorske, planinske tako i za ljeiline turistike destinacije i objekte u unutranjosti
zemlje.
LITERATURA

Sportski turizam i wellness, skripta za internu upotrebu, Doc.dr Velimir

Vukajlovi, Panevropski Univerzitet Apeiron,Banjaluka 2008
www.inet.hr
www.berzabanja.com

13