Etiki kodeks socijalnih pedagoga1

UVOD
Profesiju prepoznatljivog identiteta odreuje pet elemenata: dobro uoblien sklop teorijskih
saznanja, prepoznatljivi profesionalni autoriteti, drutvena priznatost i status, prepoznatljive
profesionalne vrijednosti i kultura te etiki kodeks struke. Sukladno tome o znaaju izrade i
prihvaanja etikog kodeksa socijalnih pedagoga voene su rasprave na 1. hrvatskom
kongresu posveenom razmatranju profesionalnog identiteta. tijekom pripreme 2. hrvatskog
kongresa socijalnih pedagoga formirana je radna skupina za izradu Prijedloga Etikog
kodeksa socijalnih pedagoga u sastavu: Antonija iak, Dubravka Marui, Marijeta Babi. Na
2. hrvatskom kongresu socijalnih pedagoga otvorena je rasprava o Prijedlogu kodeksa koja je
trajala do 1. prosinca 2004. godine. Konana verzija rezultat je te suradnje radne skupine sa
irom strunom socijalnopedagokom javnou. Etiki kodeks usvojen je na Izvanrednoj
godinjoj skuptini Hrvatske udruge socijalnih pedagoga odranoj 16. prosinca 2004. godine.
Tijekom rada polo se od injenice da socijalni pedagozi profesionalno djeluju u razliitim
drutvenim djelatnostima prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, policiji, pravosuu,
nevladinom sektoru, znanosti. Sukladno s time, Etiki kodeks je opi etiki okvir koji obvezuje
sve socijalne pedagoge okupljene u Udruzi socijalnih pedagoga, a zaposlene u razliitim
drutvenim podrujima. Specifini standardi i etika naela profesionalnog djelovanja trebali
bi stoga biti zacrtani u okvirima pojedinih djelatnosti. U nekim djelatnostima oni ve postoje
(primjerice: Etiki kodeks hrvatske policije, Etiki kodeks istraivanja s djecom, Etiki kodeks
lanova Udruge za realitetnu terapiju Republike Hrvatske i sl.), a za neke djelatnosti ih tek
treba oekivati, odnosno poticati njihovu izradu.
Stoga je na kraju ovog uvoda u Etiki kodeks socijalnih pedagoga vano napomenuti kako je
isti utemeljen na polazitu da se svakodnevno prakticiranje socijalne pedagogije u naim
uvjetima u pravilu temelji na usklaivanju profesionalnog djelovanja s najmanje dva etika
kodeksa. Eventualne meusobne neusklaenosti standarda u razliitim etikim kodeksima
tek e se uiti rjeavati. Uostalom, profesionalne vrijednosti i standarde stalno treba
podvrgavati javnoj strunoj prosudbi i osuvremenjivati.

Radna skupina
Zagreb, 16. prosinca 2004. godine

Ovaj Etiki kodeks objavljen je 2005. godine u izdavatvu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, te je temeljem
njihove pismene suglasnosti uvrten kao prilog u ovoj knjizi

PREAMBULA
Gledano sa znanstvenog aspekta socijalnu pedagogiju moemo odrediti kao integracijsku
znanost, kao integralnu disciplinu (Hestings, prema Marburger, 1987., str. 191)2. To je dakle
integrativna profesija koja djeluje kao protutea zatvaranju u okvire jedne znanstvene
discipline, kao izraz tenje da se ovjeka i njegove probleme sagleda cjelovito i to kroz
razliite razine njegove individualne i drutvene odreenosti.
Prihvaanje mnogoznanosti teorijskih ishodita socijalne pedagogije logino slijedi iz
znanstvene interdisciplinarnosti. U tom smislu Uzelac (1995)3 primjerice govori o doprinosu
psiholokih i sociolokih teorija, dok Kobolt (1997)4 konstatira da su socijalni pedagozi
preuzimali teorijske koncepte poput psihoanalitikog, humanistikog, komunikacijskog,
sistemskog, grupnodinamskog te koncepta rada u zajednici. Pokuaj izgradnje jedinstvenog
teorijskog okvira socijalne pedagogije trajni je zadatak sadanjih i novih generacija socijalnih
pedagoga.
Gledano s praktine razine, socijalna pedagogije je struka koja ima zadau opa znanstvena
saznanja transformirati na razinu i u korist pojedineve, osobne prie u najrealnijem
ivotnom okruenju. sve brojne ivotne funkcije Tuggener (1990)5 svodi na dvije ope:
integracija i razvoj. Time socijalnu pedagogiju odreuje profesijom koja radi na dvije razine.
Na razini podruja to su podruja razvoja i normalizacije (rehabilitacije/integracije), a na
razini korisnika to su pojedinci, grupe i zajednice koje na tim podrujima imaju probleme ili
su neizostavni dio procesa rjeavanja problema. Kako suvremeni ovjek moe imati
potekoe i probleme razvoja i integracije u razliitim ivotnim podrujima (primjerice u
podruju odnosa prema sebi, svom zdravlju, razvoju i odnosu s blinjima, prema vrnjacima,
normama i autoritetima i sl.) to socijalni pedagozi djeluju gotovo na svim ivotnim
podrujima.
Uz znanstveno teorijski i praktini okvir, socijalna pedagogija na izvedbenoj razini uvijek ima i
osobnu dimenziju koja se prepoznaje kao integracija ope socijalnopedagoke kompetencije
s osobnim potencijalima svakog pojedinog socijalnog pedagoga. Ta je integracije
profesionalne zadanosti i osobnih potencijala u radu s ljudima ne samo poeljna nego i
neophodna. Meutim, ona je istovremeno kreacija koja omoguava profesionalni razvoj
pojedinca i struke, ali i zamka za neetino irenje osobnog na raun profesionalnog
djelovanja.

Marburger, H. (1987): Razvoj i koncepti socijalne pedagogije, Priruni materijal za internu upotrebu, Fakultet
za defektologiju, Zagreb
3
Uzelac, S. (1995): Teorijske osnove socijalne edukologije, Sagena, Zagreb
4
Kobolt, A. (1997): Teorijske osnove socijalnopedagokih intervencija, Kriminologija i socijalna integracije, 5, 12, 129-140
5
Tuggener, H. (1990): The Role of The Socialpedagogue An Outline of A European Model, FICE International
Bulletin, 3, 14-21

Slijedom navedenog, vidljivo je da u svakodnevnom radu, situacije u kojima se mogu pojaviti

dileme i problemi moralnog prosuivanja i odluivanja mogu biti mnogobrojne. Primjerice:
timsko usklaivanje strunjaka razliitih struka o teorijskim i metodikim polazitima ciljeva
rad as korisnikom, sveprisutna dilema zatititi kolegu ili korisnika, procjena je li i koliku
tetu neki postupak strunjaka nanio korisniku, a time i struci, pitanja nedjelovanja tamo
gdje profesionalnost nalae da se djeluje i slino. Stoga etiki kodeks socijalnim pedagozima s
jedne strane slui kao putokaz za djelovanje u smjeru temeljnih vrijednosnih odrednica
socijalnopedagoke struke, a s druge strane kao zatita od neetinih i nezakonitih zahtjeva
koje drutvo, slube, institucije pa i sami korisnici mogu pred njega postaviti.

VRIJEDNOSNA ISHODITA SOCIJALNOPEDAGOKE PROFESIONALNOSTI

Birajui profesiju socijalnog pedagoga, opredijelili smo se za rad s pojedincima, grupama i
zajednicama u riziku ili s ve ispoljenim potekoama i problemima socijalne integracije.
Socijalni pedagog kao temeljno vrijednosno polazite prihvaa vjeru u vrijednost ivota
svakog pojedinca. Vjeruje u mogunost rasta, razvoja i postojanje potencijala za mijenjanje
svakog pojedinca. Vjeruje u razliitosti meu pojedincima, grupama i zajednicama.
Svojim profesionalnim djelovanjem socijalni pedagog doprinosi opoj i specifinoj dobrobiti
korisnika, razvoju njegovih potencijala te potie i omoguava pozitivne, osobno i socijalno
prihvatljive promjene korisnika, njihovih obitelji i zajednice u cjelini.
Socijalni pedagog kao vrijednosni okvir svog profesionalnog djelovanja prihvaa
multidisciplinarno i multiteorijski utemeljen bio-psiho-socijalni pristup ovjeku,
meunarodne propise/deklaracije kojima se definiraju/garantiraju ljudska (djeja) prava te
vaee zakonske propise Republike Hrvatske.
Socijalni pedagog nastoji u svom djelovanju stvarati uvjete za unapreenje postojeih
zakona, propisa drugih akata te okolnosti kojima se definira okvir i politika
socijalnopedagokog, ali i opeg pomagakog i rehabilitacijskog djelovanja.
Vjerujui u napredak te imajui viziju rasta kvalitete ivota buduih generacija, u svom
svakodnevnom djelovanju, socijalni pedagog prepoznaje i uvaava duhovne, kulturne,
prirodne i materijalne vrijednosti te na to potie i druge osobe u svom ivotnom
profesionalnom i privatnom okruenju.
Prakticirajui socijalnopedagoku djelatnost, socijalni pedagog promovira i odraava visoku
razinu profesionalnog integriteta i profesionalnih kompetencija.
Socijalni pedagog u svom svakodnevnom radu slijedi temeljna vrijednosna ishodita i
standarde svoje struke.

ODGOVORNOST PREMA TEMELJNIM STANDARDIMA SOCIJALNOPEDAGOKE PROFESIJE

Socijalni pedagog u svom svakodnevnom profesionalnom djelovanju prihvaa kao zajedniki
moralni i vrijednosni okvir socijalnopedagoke struke sljedee standarde profesionalnog
postupanja:

Profesionalno djelovanje je samo ono djelovanje koje je usmjereno prema nekom

osobno i drutveno prihvatljivom cilju. Ciljeve svog profesionalnog djelovanja s
korisnicima socijalni pedagog postavlja na jasan i struno-teorijski utemeljen nain, a
kad god je to mogue u proces postavljanja ciljeva ukljuuje i samog korisnika.
Socijalni pedagog profesionalno djeluje unutar granica svoje profesionalne
kompetencije utemeljene na ranijim edukacijama, (superviziranom) praktinom
iskustvu i strukovnim standardima. Primjenjuje samo one metode procjene potreba,
preveniranja, interveniranja, discipliniranja, kontrole i nadzora, zaustavljanja
ekstremnih i ugroavajuih ponaanja korisnika te druge strune postupke za uju je
primjenu prethodno educiran.
Socijalni pedagog zagovara, potie i sudjeluje u stvaranju takvog programskog
(intervencijskog) komunikacijskog, odnosnog i fizikog okruenja koje e omoguavati
zadovoljenje potreba korisnika, uvaavati njegova prava i odgovornosti te stalno
poticati na osobno i drutveno poeljan rast i razvoj.
Prihvaa da su sve informacije o korisnicima, tijeku i rezultatima strunog rada s
korisnicima povjerljive te prihvaa da razmjena tih informacija s drugim strunjacima,
strunim slubama i/ili korisnikovim roditeljima/zastupnicima i drugim osobama
treba biti ureena pravnim propisima ili internim uputama.
Sustavno unapreuje svoje znanje i vjetine kako bi svojim profesionalnim
kompetencijama korespondirao s rastuim zahtjevima struke utemeljenim na
promjenjivim potrebama korisnika i sve sloenijim uvjetima suvremenog ivota.

ODGOVORNOST ZA KVALITETU PROFESIONALNOG DJELOVANJA S KORISNICIMA

Primarna odgovornost socijalnog pedagoga prema korisniku odnosi se na uvaavanje
njegove osobnosti, integriteta, razliitosti, dostojanstva, ljudskih prava i prava na
sudjelovanje u donoenju odluka o ciljevima vlastite rehabilitacije.
Socijalni pedagog je odgovoran za kvalitetu profesionalnog odnosa koji potie, izgrauje i
odrava s korisnikom te na struno prikladan nain zavrava.
Socijalni pedagog je odgovoran da tip profesionalnog odnosa koji izgrauje s korisnikom
uskladi s tipom profesionalne uloge (savjetovatelj, voditelj, odgajatelj, edukator, nadzornik i
sl.) koju ima na svom radnom mjestu i u podruju u kojem djeluje.

Kvalitetan profesionalni odnos iskljuuje paralelno postojanje privatnog odnosa

(prijateljskog, seksualnog, roakog) jer to moe utjecati na profesionalnost prosudbe i
poveati rizik da se korisnika na neki nain oteti.
U voenju grupnog rada, socijalni je pedagog odgovoran za kvalitetan profesionalni odnos sa
svim lanovima grupe, te je odgovaran za poduzimanje mjera koje e spreavati meusobno
fiziko, emocionalno i psihiko zlostavljanje lanova grupe.
Pri procjeni potreba korisnika i planiranju intervencija, socijalni pedagog se rukovodi svojim
najboljim znanjima i sposobnostima te paralelno s time korisnicima otvara prostor i
mogunost da iskau svoju perspektivu/vienje i aktivno participiraju u oblikovanju vlastitog
ivota, vodei pri tom rauna kako o specifinim sposobnostima korisnika tako i o stupnju
zakonskih i drugih realnih mogunosti da se to i ostvari.
U sluaju da se ne osjea dovoljno kompetentnim izravno pomoi korisniku, socijalni
pedagog je odgovoran pomoi korisniku u pronalaenju pojedinaca i/ili slubi koje e za to
biti kompetentne.
Slijedei standarde profesionalnog djelovanja, socijalni pedagog preuzima potpunu
odgovornost za tijek profesionalnog odnosa i profesionalnih aktivnosti s korisnicima.
Slijedei standarde profesionalnog djelovanja koji polaze od vjerovanja u vrijednost obitelji
za razvoj djece, u radu s djecom i mladima, socijalni pedagog prihvaa da odgovornost za rad
s korisnikom ukljuuje i odgovornost prema djetetovim roditeljima, obitelji (skrbnicima) te
stalno otvaranje prostora za dijalog s djetetu vanim osobama.

ODGOVORNOST ZA KVALITETU PROFESIONALNOG DJELOVANJA U ZAJEDNICI

Kao to je u radu s pojedinanim korisnicima prije svega usmjeren na njihovu dobrobit, tako
je u radu sa zajednicama socijalni pedagog prvenstveno usmjeren na podizanje razine
sigurnosti i kvalitete ivota u zajednici.
Odgovornost socijalnog pedagoga za kvalitetu profesionalnog djelovanja u zajednici ukljuuje
djelovanje u smjeru izgradnje mree intervencija i socijalne podrke pri ukljuivanju u
zajednicu, kako za svakog pojedinog korisnika, tako i za specifine skupine korisnika.
Socijalni pedagozi su odgovorni razvijati pristupe, modele i metode rada na razvoju kvalitete
ivota u zajednici i prevencije rizika u skladu s potrebama i obiljejima specifinih zajednica.
Pri svom djelovanju u zajednici, socijalni pedagog se zalae za potivanje zakona, uvaavanje
ljudskih prava (prava djeteta), toleranciju te uvaavanje razlika meu pojedincima i
skupinama.

ODGOVORNOST ZA VLASTITI PROFESIONALNI RAZVOJ, PREMA PROFESIJI, PODLODAVCU,

DJELATNOSTI I MULTIDISCIPLINARNOSTI PODRUJA DJELOVANJA

Odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj

Socijalni pedagog vodi rauna o svom profesionalnom razvoju. Prati razvoj
socijalnopedagoke znanosti, teorije i prakse, ali i srodnih disciplina, te stalno radi na
usvajanju novih znanja i metoda rada na podruju svoje specijalnosti.
Socijalni pedagog je svjestan da svojim profesionalnim djelovanjem utjee na ivot korisnika
te je stoga odgovoran stalno preispitivati usklaenost svojih osobnih stavova, vrijednosti i
ponaanja sa svojim profesionalnim djelovanjem.
Socijalni pedagog poznaje i potuje svoje osobne granice, vodi rauna o stupnju izloenosti
profesionalnom stresu te je odgovoran traiti adekvatne oblike pomoi i podrke (edukaciju,
superviziju, lijeenje i sl.).
Evaluacija vlastitog rada socijalnom pedagogiju slui da razjasni svoje osobne profesionalne
dileme, da prati svoj profesionalni rast i razvoj te da osnauje svoj profesionalni identitet.

Odgovornost prema profesiji

Socijalni pedagog doprinosi izgradnji i razvoju svoje osobne profesionalnosti, ali i razvoju
identiteta socijalnopedagoke struke kroz svakodnevni praktini rad, istraivaki rad,
promiljanje i pisanje o temama iz podruja socijalnopedagoke teorije i prakse,
osmiljavanje i provoenje edukacije, kreiranje i primjenu novih intervencijskih programa te
mentorstvo studentima socijalne pedagogije.
Zalae se za dostupnost informacija i najnovijih spoznaja s podruja socijalne pedagogije i
srodnih disciplina za sve koji s njim dijele podruje rada.
U svojim javnim istupima i djelovanju, socijalni pedagog je lojalan socijalnopedagokoj struci
te podruju na kojem djeluje i ustanovi u kojoj radi.
Socijalni pedagog se zalae za visoke standarde kvalitete socijalnopedagoke prakse i
podruja u kojem djeluje.
Prihvaa da je dio profesionalne kulture socijalnopedagoke profesije uzajamna pomo i
podrka ne samo socijalnih pedagoga nego i drugih strunjaka te volontera koji rade u
istoj/srodnoj djelatnosti.

Odgovornost prema poslodavcu i djelatnosti

Socijalni pedagog poznaje, potuje i ostvaruje ciljeve i program institucije/slube u kojoj radi
te ga u suradnji s drugim strunjacima nastoji unapreivati sukladno promjenjivim
potrebama korisnika, u skladu s drutvenim okolnostima i sukladno razvoju
socijalnopedagoke teorije i prakse.
Socijalni pedagog je usmjeren na to da institucije/slubu/udrugu u kojoj radi kao strunjak
uini humanim i za potrebe korisnika osjetljivim okruenjem.
Socijalni pedagog je usmjeren na to da svojim postupcima i rijeima bude jasan i razumljiv
drugim strunjacima iz svoje ustanove, da potie i podrava dijalog meu strunjacima, da
svoje postupanje uskladi s ciljevima ustanove te da potie i podrava izgradnju zdravih
meuljudskih odnosa.
Odgovorno razlikuje kad govori i nastupa u svoje osnovno ime, a kad iz strune uloge i u ime
institucije, slube u kojoj radi.

Odgovornost prema multidisciplinarnosti podruja

Socijalni pedagog poteno i odgovorno koristi saznanja iz drugih disciplina i podruja.
Potuje i uvaava struni i osobnu usmjerenost svojih suradnika. razlike u pristupima nastoji
razumjeti, razjasniti te odgovorno sudjeluje u rjeavanju strunih neusuglaenosti, dilema i
sukoba.
Djelujui u podrujima koja su multidisciplinarno odreena, socijalni pedagozi se povezuju sa
strunjacima drugih struka u strune timove, radne skupine i na sline naine potujui
uvijek naela meusobnog uvaavanja, suradnje, podrke, javnosti djelovanja te zatite
dobrobiti i privatnosti korisnika.

RJEVANJA ETIKIH PITANJA

Socijalni pedagog preuzima obvezu proitati, razumjeti i u svakodnevnom radu prakticirati
vrijednosti, standarde i odgovornosti zacrtane u Etikom kodeksu socijalnih pedagoga.
Socijalni pedagog preuzima obvezu proitati, razumjeti i u svakodnevnom radu prakticirati
moralne i vrijednosne standarde zacrtane u etikom kodeksu djelatnosti / podruja u kojem
djeluje. Ukoliko takav kodeks ne postoji, obvezan je zalagati se za njegovu izradu.
Socijalni pedagog je usmjeren na to da sukladno vrijednosnim ishoditima i temeljnim
standardima svoje profesije sve moralne dileme i probleme prvo pokua razrijeiti otvorenim
dijalogom.
7

Socijalni pedagog je suglasan da se u sluaju sukoba naela ovog Kodeksa s odredbama i

naelima drugog kodeksa ili dokumenata primjenjuju ona naela koja su povoljnija.

DRUGI ETIKI KODEKSI

Sukladno podruju u kojem djeluje i profesionalnoj ulozi koju prakticira, socijalni pedagog
uzima na znanje da postoje sljedei etiki kodeksi:

Etiki kodeks lanova Udruge za realitetnu terapiju Republike Hrvatske,

Etiki kodeks istraivanja s djecom,
Etiki kodeks policije Republike Hrvatske.