VENOGRAFIJA

Venografija podarumijeva prikazivanje venskog sustava injekcijom pozitivnog kontrastnog sredstva.

Venografija moe biti retrogradna (utrcavanje kontrasta u smjeru strujanja krvi; prikaz vena gornjih i
donjih udova do upljih vena); posredna (utravanje kontrasta u arterije da bi dobili prikaz vena u kasnoj
fazi; ovako prikazujemo vene bubrega, mozga i portalne cirkulacije); kontrast se moe utraci i u
parenhimne organe (slezena radi prikaza portalne cirkulacije) i u sponginozni dio kosti (prikaz vena
zdjelice i potkoljenice). Hemodinamika vena razlikuje se od arterijske, stoga su mogui artefakti zbog
drukijeg toka kontrasta (krv u venama tee laminarno).
Kontrasta sredstva su ionska i neionska urotropna kontrastna sredstva. Koncentracija joda bira se ovisno
o podruju u koje se utrcava kontrast. Komplikacije venografije dijele se na ope i lokalne. Ope su
posljedica osmolalnosti sredstva to moe dovesti do upale intime vena i formacije sitnih tromba. Jod
moe dovesti do preosljetljivosti, od laganog osiba do generalizirane urtikarije. Kardijalne tegobe mogu
nastati zbog smanjene opskrbe miokarda kisikom, a zbog edema dine sluznice i bronhospazma, mogu
nastati problemi sa disanjem. Mogue su i lokale nekroze na mjestu utrcavanja kontrasta.
Venografija donjih udova i zdjelice: patoloke promjene vena noge dijagnosticiraju se dopler
ultrazvukom. Venografija se radi iznimno. Kontrast se utrcava u vena na dorzumu stopala, a iznad
glenja se postavlja kompresija gumenom trakom kako bi se krv usmjerila u duboke vene nogu. Ako
postoji njihova tromboza, prikazuje se defekt punjenja, nepravilna venska stijenka ili potpuna okluzija.
Oputanjem kompresije kontrastom se pune vene zdjelice i zakljuno donja uplja vena.
Venografija donje uplje vene, jetrenih i bubrenih vena: donja uplja vena prikazuje se injiciranjem
kontrasta u femoralnu venu ili uvoenjem katetera kroz femoralnu venu do donje uplje vene.
Procjenjujemo izgled, poloaj i homogenost punjenja kontrastnim sredstvom. Dunja uplja vena moe biti
komprimirana tumorom, apscesom, aneurizmom aorte ili infiltrirana tumorom (neoplazme bubrega).
Venografija gornje uplje vene: postie se injiciranjem kontrasta u kubitalne vene. Redom se prikazuju
askilarna i potkljuna vena. Procjenjujemo poloaj i trombotske promjene u gornjoj upljoj veni (zbog
tumora srednoprsja, upalne medijastinuma, limfadenopatije). Hitno je stanje reducirana cirkulacija gornje
uplje vene (sindrom gornje uplje vene).
Venografija portalnog sustava: moe se obavljati perkutana punkcija slezene i utracavanje kontrasta
(splenoportografija); uvoenje katetera u truncus coeliacus ili gornju mezenterinu arteriju te prikaz porte
u kasnoj fazi (arterioportografija); kateterizacijom portalne vene (retrogradna portografija); neinvazivnim
metodama (CTA, MRA).
Uzimanje uzoraka krvi u dijagnostici endokrinih bolesti: uzimaju se uzorci venske krvi (suprarenalne
vene, renalne vene, perifernih vena) radi odreivanja renina i aldosterona kod arterijske hipertenzije. Kod
bolesti paratiroideja mogu se uzeti uzorci venske krvi iz jugularne vene ili iz tireoidnih vena radi
odreivanja razine parathormona.

Prikaz krvnih ila MR-om: zasada slui kao metoda odabira bolesnika za angiografske zahvate.
Primjenjuje se TOF (time of flight) tehnika. Ova se tehnika temelji na razlici u zasienju radiofrekventnim
signalima izmeu tekuine (krv) koja se kiba i okolnog nepominog tkiva. Prikazuje se kao bijela slika
ile na tamnoj podlozi. Uglavnom se primjenjuje u prikazu ekstrakranijalnih vratnih arterija i perifernih
arterija. Moe se prikazati i krva struja injiciranjem magnetnog kontrastnog sredstva u venu koje se
dolaska u arterije i dalje imitira signal razliit od okolnog tkiva, no ponekad je teko odrediti vrijeme
prijelaska kontrasta iz venske u arterijski dio cirkulacije.