LJUDSKA PRAVA

Prirodnost Univerzalnost Neotuivost

Nedjeljivost, meuovisnost, sveobuhvatnost

GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

I. PRAVO NA SLOBODU (graanska i politika prava)
II. PRAVO NA JEDNAKOST (gospodarska, socijalna i
kulturna prava)
III. PRAVO NA SOLIDARNOST (pravo na razvoj, mir,
zdravi okoli, humanitarnu pomo)
IV. PRAVO NA DOBRU VLADAVINU (pravo na
uinkovitu i odgovornu vladavinu)

PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obvezno i besplatno osnovno
obrazovanje, raspoloivo i dostupno srednje
obrazovanje te dostupno vie i visoko
obrazovanje prema sposobnostima
Katarina Tomaevski: pravo na obrazovanje,
prava u obrazovanju, prava putem obrazovanja

Pravo na obrazovanje
Ustav Republike Hrvatske

lanak 65.
Osnovno je kolovanje obavezno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod
jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s
njegovim sposobnostima.

lanak 66.
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom
ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

OBRAZOVANJE U RH
PREDKOLSKI ODGOJ
- djeca od 6 mjeseci do polaska u kolu
- programi odgoja, naobrazbe, zdravstvene
zatite, prehrane i socijalne skrbi

OSNOVNO OBRAZOVANJE
- obavezno osmogodinje osnovno obrazovanje
za svu djecu od 6 do 15 godina s boravitem u
RH, bez obzira na dravljanstvo
- Regulirano Zakonom o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli

SREDNJE OBRAZOVANJE
- obavljaju ga srednjokolske ustanove i druge
pravne osobe
- srednjokolske ustanove: srednje kole i
ueniki domovi

SREDNJE OBRAZOVANJE
Programi: osposobljavanja i usavravanja
za stjecanje srednje kolske spreme
za stjecanje srednje strune spreme
za stjecanje nie strune spreme
Strukovne kole
Umjetnike kole
Gimnazije

VISOKO OBRAZOVANJE

Visoka uilita:
sveuilite (fakultet i umjetnika akademija)
veleuilite
visoka kola

OBRAZOVANJE ODRASLIH
osnovno, srednje i visoko
otvorena uilita, osnovne kole, srednje kole,
visoka uilita, kole stranih jezika, ustanove
za skrb o osobama s posebnim potrebama i
invaliditetom

NACIONALNE MANJINE

MODEL A nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina

MODEL B dvojezina nastava
MODEL C njegovanje jezika i kulture
Oblik nastave u kojem se jezik nacionalne manjine ui kao
jezik sredine
Posebni oblici nastave: ljetna kola, zimska kola, dopisnokonzultativna nastava
Posebni programi za ukljuivanje uenika romske populacije u
odgojno-obrazovni sustav

UENICI S TEKOAMA U
RAZVOJU
individualizirani postupci u redovitim ili
posebnim razrednim odjeljenjima
posebne ustanove

PRAVO NA OBRAZOVANJE
Da li je obrazovanje kao temeljna vrijednost
svakog ovjeka i je li ono kao takvo svima
dostupno
Da li je obrazovanje usmjereno na
razumijevanje, ostvarivanje i jaanje ljudskih
prava i sloboda

GRAANSKI ODGOJ
Poticanje graana, naroito mladih ljudi, da se aktivno
ukljue u drutveni i politiki ivot je politiki prioritet kojem
odnedavno raste vanost i na nacionalnoj i na europskoj
razini. Tako su, primjerice, drutvene i graanske
kompetencije ubrojene meu osam kljunih kompetencija za
cjeloivotno uenje na nain na koji su ih utvrdili Vijee i
Europski parlament 2006. godine. Promicanje aktivnog
graanstva postalo je takoer jednim od glavnih ciljeva
odgojno-obrazovnih sustava diljem Europe (ET 2020)

NEVLADINE ORGANIZACIJE +
KOLA

TO JE LJUDSKI KAPITAL?
Steene i korisne sposobnosti svih stanovnika
ili lanova drutva
to je kapital koji, jednom steen, postaje
stalan i ostvaren u osobnosti pojedinca
*Adam Smith, (ekonomist) 18.st.

OECD - Organizacija za ekonomsku

suradnju i razvoj

Ljudski kapital = znanja, umijea,

kompetencije i osobine pojedinca koje
olakavaju stvaranje osobne, drutvene i
gospodarske dobrobiti.

DRUTVENI I LJUDSKI KAPITAL

Djeca koja ive u zajednicama iji je
drutveni kapital na vioj razini obino postiu
bolje rezultate u koli od djece iz razmrvljenih
i izoliranih zajednica.

 Hoe li se ekonomska nejednakost, koja je na

neki nain snaan poticaj ljudima da
poboljaju svoju ivotnu situaciju, pretvoriti u
zamku iz koje se nee moi izvui svi oni koji
ne posjeduju obrazovni, drutveni i ekonomski
kapital?
Ili emo se radije opredijeliti za izgradnju
drutva koja, bez obzira na spol, drutvenu
klasu ili etniku pripadnost, nastoje svakom
pruiti jednaku priliku?

LITERATURA
Keeley, B., Ljudski kapital : od predkolskog odgoja do cjeloivotnog uenja.
Spoznaje OECD-a , Educa, Zagreb, 2009.
Spaji-Vrka, Vedrana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka; Matijevi, Milan,
Pouavati prava i slobode : prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za
razrednu nastavu, Filozofski Fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.
UNESCO Institute for Statistics, Children out of School: Measuring Exclusion from
Primary Education, UNESCO, Montreal, 2005
http://public.mzos.hr/Default.aspx (31.03.2015. - 15h)
http://www.uis.unesco.org/Education/Pages/oosc-2014-progress-stalled-onreaching-upe.aspx (31.03.2015. -15:30h)
http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/139HR_
HI.pdf (30.03.2015. - 14h)

HVALA NA PANJI!

Tamara Markui & Martina ari

Filozofski Fakultet u Zagrebu
SUSTAVNA PEDAGOGIJA
2.04.2015.