PACS (Picture Archiving and

Communication System IV
RIS (Radiology Information
System)

PACS
Primjena novih tehnologija, potencirana
naglim razvitkom dijagnostikih aparata,
koji su u posljednjih nekoliko godina
doveli do pojave ogromnog broja
dijagnostikih informacija, u vidu aksijalnih,
sagitalnih i koronalnih presjeka, sa
odreenim sekvencama, dovela je do
hiperprodukcije koritenja filma, skoro na
svakom dijagnostikom aparatu, a sve u
cilju biljeenja dijagnostikih informacija.

PACS
Poreenja radi, dovoljno je spomenuti
razliku izmeu CT-aparata prije nekoliko
godina i danas.Klasini CT-aparat
proizvodio je u velikom vremenskom
razmaku malu koliinu presjeka,
tj.snimaka (filmova).
Sama manipulacija, oitavanje slika,
potreba arhiviranja istih, nisu traile puno
vremena i prostora.

PACS
Danas je situacija dramatino
promijenjena.
Vieslojni CT (MDCT) ureaji, po pacijentu
proizvode stotina do nekoliko hiljada
snimaka u kratkom vremenskom periodu,
koje nije mogue jednostavno oitavati,
oznaavati kao serije s moguom ili
otkrivenom patologijom, niti arhivirati na
to uinkovitiji nain.

PACS
Velika proizvodnja snimaka u
dijagnostikim aparatima, nuno dovodi
do printanja velikih koliina filmova, kako
bi se omoguila kvalitetna dijagnostika.
Nunost printanja dovodi do drastinog
poveanja trokova, a svakim danom se
poveava potreba za daljim arhiviranjem
sve veeg broja snimaka.

PACS
Cilj svakodnevnog rada u radiolokoj
dijagnostici je da se mogunost
eventualnih greaka svede na minimum.
PACS u medicini je kompjutersko ili
mreno storniranje (pohranjivanje),
obnavljanje i proirivanje, distribucija i
prezentacija snimaka. Medicinske slike se
pohranjuju u nezavisni format.

PACS
Najei format slike je DICOM (Digital
Imaging and Communications in
Medicine).
Principi PACS-a se prvi put spominju i
opisuju 1982.Kardiovaskularni radiolog
Dr.Andre Duerinckx je 1983.objavio da je
prvi put upotrijebio termin PACS
1981.godine.

PACS
PACS je prvi put instaliran u Hammersmith
Hospital u Londonu kao prva digitalnofilmovana bolnica u Velikoj Britaniji.
Veina PACS sadri snimke iz razliitih
medicinskih grana ukljuujui ultrazvuk,
magnetnu rezonaciju, pozitron emisionu
tomografiju (PET), kompjutorsku tomografiju,
endoskopiju, mamograme i rentgenske snimke
sa digitaliziranih rtg aparata.

PACS
PACS je zamijenio hard-copy bazu, kao klasino
filmsko arhiviranje.
U razvitku tehnologije i ekspanziji brojnih
mogunosti, kao to su edukacija na distancu,
teleradiologija-teledijagnoza, PACS sve to prua
i realizira svojim kapacitetom. S manjom
cijenom kotanja ovakvog digitalnog
pohranjivanja, PACS sustav sve vie potvruje
svoju neophodnost i nezamjenljivost, opravdava
cijenu kotanja i omoguava veliki prostor za
arhiviranje.

PACS
Tipina PACS mrea sadri centralni
server. Potpuni PACS sustav sadri
multiple modalitete, a u interfejsu je sa
postojeim hospitalnim informacijskim
sistemom:bolniki informacijski
sistem(HIS), i radioloki informacijski
sistem (RIS) kao i sa internetskom
mreom.

PACS
Moderna radiologija podrazumijeva
digitaliziranje slike, tako da se svaka
snimka pacijenta, putem PACS-a
pojavljuje u digitalnoj formi koju radiolog
oitava na monitoru.

RIS (Radiology Information

System)
Radioloki informacijski sistem koristi se u
radiolokim odjelima za pohranjivanje,
manipulaciju i distribuciju pacijentovog
nalaza.
RIS sadri osnovne podatke o pacijentu,
anamnezu, ranije bolesti, zakazane
preglede, dosadanje nalaze (napisane
direktno na klinici ili bolnici ili pisane
putem faksa ili mail-a.)

Digitalna radiografija
Danas je mogue kompjuterizirati
(digitalizirati) sve klasine rtg
aparate.Kompjuterska tehnologija
omoguava dobivanje rentgenske slike
metodom digitalizacije informacija na
osnovu matematikih algoritama,
konvezijom analogne u digitalnu sliku.

Digitalna radiografija
Primjena kompjuterske tehnologije u klasinoj
radiologiji daju novu dimenziju kvalitete ovoj
grani medicine.
Osnovna razlika u odnosu na klasine
radiografske metode jeste u tome, to se ovdje
umjesto rtg filma, kao detektora x-zraka, koristi
specijalni elektronski detektor.
Ovisno o intenzitetu x zraka, elektronski
prijemnik alje elektrine signale u kompjuterski
dio ureaja.

Digitalna radiografija

1.
2.
3.
4.
5.

U njemu se vri konverzija primljenih signala u

digitalnu sliku. Zahvaljujui njemu mogu se
vriti razliite varijacije u manipulaciji slikom
prikazati slike na monitoru PC raunara,
rekonstruirati slike u razliitim pozicijama
slikanja,
pohranjivanje slike u memoriju raunara,
mjerenje razliitih udaljenosti detalja na slici,
brojano prikazivanje optikih karakteristika
slike.

Digitalna radiografija
Metodom digitalne radiografije, slika se
moe dobiti na dva naina:metodom
direktne digitalne radiografije i metodom
indirektne digitalne radiografije.

Direktna digitalna radiografija

Sustav za izvoenje direktne digitalne
radiografije sastoji se iz tri komponente:
1.izvor x-zraka
2.detektorski sustav (ine detektorski
prijemnik i elektronski pojaiva slike)
3.sustav za vizualizaciju slike (AD
konverter-pretvara koji konvertira izlazni
signal prijemnika u digitalni zapis).

Indirektna digitalna radiografija

Metodom indirektne digitalne radiografije,
dobivena slika se prikazuje na rtg filmu.
Metoda izvoenja je veoma slina metodi
direktne digitalne radiografije.
Razlika je u postupku naknadnog
tehnolokog procesa, kojim se slika,
dobivena digitalnim postupkom, prenosi
na rtg film.

Indirektna digitalna radiografija

Da bi se to postiglo, instalira se multiplikator,
preko koga se analogni signal pretvara u
digitalnu informaciju.Digitalna informacija se
kompjuterski obrauje. Preko dopunskog
konvertera, digitalni signal se rekonvertira u
analogni zapis, koji kao svjetlosni snop
osvjetljava povrinu rtg filma i stvara klasinu
latentnu sliku, koja se nakon hemijske obrade
eksponiranog rtg filma pretvara u klasinu rtg
sliku.

Indirektna digitalna radiografija

Slika dobivena metodom klasine indirektne
radiografije moe biti sauvana u memoriju
raunala i sa njom se dalje mogu obavljati
razliite manipulacije.
Metoda indirektne digitalne radiografije ima
izvijesne prednosti u odnosu na direktnu
metodu. Vea kontrastnost rtg slike na filmu u
odnosu na sliku na monitoru, ukazuju da je
mogunost percepcije detalja vea.