Tehnika kola

Banja Luka,
ure Daniia, 2

Maturski rad iz motora i mornih vozila

KLIPNI MEHANIZAM

Mentor:

Uenik:

Banjaluka, maj 2013

SADRAJ
Strana
Uvod...........................................................................................................................................4
1.Klipni mehanizam...............................................................................................................5-6
1.1. Klip...............................................................................................................................7-8
1.1.1. Optereenje klipa................................................................................................8-9
1.1.2. Materijal za izradu klipa...................................................................................9-10
1.1.3. Izrada klipa...........................................................................................................10
1.2. Klipni prstenovi........................................................................................................11-12
1.3. Osovinica klipa..............................................................................................................13
1.4. Klipnjaa...................................................................................................................14-15
1.5. Koljenasto vratilo (radilica)......................................................................................16-17
1.6. Zamajac .........................................................................................................................18

2. Zakljuak.............................................................................................................................19
Literatura.................................................................................................................................20

UVOD
Motori sa unutranjim sagorijevanjem su pogonske maine u kojima gorivo sagorijeva i iz
nastale toplotne energije stvara se mehanika energija, odnosno koristan mehaniki rad.
I ako po razliitim po namijeni i pricipima rada svi motori sus imaju neke glavne dijelove i
pomocne uredjaje koji,ako i nisu isti, ipak su veuma slicni i mora ima svaki klipni motor.to su
sonovni dijelovi i uredjaji neophodni za odvijanje ciklusa rada motora.
Osnovne dijelove motora sus mozemo podijeliti u 3 velike grupe , a to su : osnovni nepokretni
dijelovi motora , osnovni pokretni dijelovi motora, i pomocni uredjaji oprema motora.
Osnovni nepokretni dijelovi motora u kojem se odvija ciklus rada motora ,a njemu su
oslovljeni osnovni i pokretni dijelovi . na njima je sva ostala oprema motora. Tu spadaju :
glava motora , blok motora sa cilindrima, doljne kuiste.

Osnovni pokretni dijlelovi motora su elemetni prenosa snage , pocev od klipa pa do

izlaznog vratila iz motora , najcesce zamajca. Tu spadaju dva osnovna mehanizma motora :
motorni ili klipni mehanizam I razvodni mehanizam.

Klipni mehanizam

1. Klipni mehanizam
U motorni ili klipni mehanizam je osnovni mehanizam motora preko kojeg se sila pritiska
gasova , nastala zagorijevanjem u cilidru , prenosi na koljenasto vratilo . klip se krece
pravoliniski, oscilatorno,a preko klipnjace i koljenastog vratila dobice se kruzno krentanje
koljenastog vratila koje se dalje prenosti,posrestvom transmisije , na tockove motornog
vozila.
U motorni mehanizam spadaju:
-

Klip;
Klipni prstenovi ili karike;
Osovinica klipa;
Klipnjaca;
Koljenasto vratilo ili radilica;
Zamajac;

Na klipni mehanizam dijeluju sile razlicite po nastanku , intezitetu, pravcu , i smjeru

dijlovanja , pa se mogu generalno definisat kao :
-

Sile pritiska gasova

Inercijalne sile

Sila pritiska gasova nastaje usljed dejstva pristiska gasova na celu klipa u cilidru motora.
Inercijalne sile nastaju kao rezultat ubrzavanja i usporavanja klipa u toku rada motora.

Pokretni dijelovi klipna grupa bez radilice i zamajca:

4

Klipni mehanizam

1 - osigura;
2 - osovinica;
3 - klizni leaj u maloj pesnici klipnjae;
4,5,6 - kompresioni klipni prstenovi;
7 - uljni klipni prsten;
8 - klip;
9 - klipnjaa;
10 - osigura;
11 - zavrtanj;
12 - klizni leaj dvodijelni u velikoj pesnici;
13 - poklopac velike pesnice.

Na datoj slici se osim klipnog mehanizma vidi i razvodni mehanizam kao i nepokretni dijelovi
motora koji su ranije pomenuti.

1.1. Klip
5

Klipni mehanizam

Klip je osnovni pokretni dio motornog mehanizma. Na njega dijeluje sila pritiska
gasova, koja uslovljava njegovo kretanje u cilindru. Klip preko klipnih prstenova zaptiva
cilidar sa doljne strane i igra veoma znacajnu ulogu u procesu rada motora, dirigujuci
pojedinim dijelovima procesa rada. Osovinicom , koja je osigurana protiv ispadanja , povezan
je sa malom pesnicom klipnjace.
Osnovna uloga klipa je da prihvati silu pritiska gasova, nastalu u taktu irenja, i
prenese je na klipnjau.
Osim toga, klip jo ima i zadatak da:
a) Da u toku kretanja dobro zaptiva (odvaja) prostor za sagorijevanje od kuita motora.
To klip postie pomou klipnih prstenova.
b) Da prima pritisak gasa stvoren prilikom sagorijevanja i da ga preko klipnjae pretvori
u obrtno kretanje koljenastog vratila.
c) Da toplotu koju sagorjeli gasovi predaju elu klipa to bre prenesu na zidove cilindra
a dalje na sredstvo za hlaenje.

Klip se sastoji iz: ela klipa, zone ljebova za klipne prstenove, plata i uica za osovice.

elo klipa veinom ima ravnu povrinu a moe biti ispupeno ili udubljeno zavisno od vrste
motora i to boljeg mijeanja radne materije. Njegova debljina uslovljena je koliinom toplote
koju je potrebno odvesti iz radnog prostora.
Plat klipa slui za voenje klipa u cilindru i on na zidove cilindra prenosi bone sile koje se
javljaju pri kretanju klipnjae.
Uice klipa pernose silu klipa na osovinicu i zbog toga su one ojaane prema elu klipa.
6

Klipni mehanizam

Konstrukcija klipa

1.1.1. Optereenje klipa

Optereenje klipa stvaraju:
a) Mehanike sile koje optereuju elo klipa a stvorene su sagorijevanjem smjee goriva
i vazduha u prostoru za sagorijevanje. Najvea sila na elo klipa stvara se u radnom
taktu i jednaka je
F=pm * A

F [N] - sila klipa;

pm [N/cm] - srednji indikatorski pritisak;
A= D/4[cm] - povrina ela klipa;
D[cm] - prenik klipa;

b) Toplota
Pri sagorijevanju smjee gorivo-vazduh u prostoru za sagorijevanje se stvara trenutna
temperatura 2000C i vie Maksimalna temperatura).
Vei dio toplote se prenosi sa ela klipa zone ljebova i klipnih prstenova na hlaenje
u cilindre. Jedan dio toplote odvodi i ulje za podmazivanje. Radna temperatura kod
ela klipa lakih metala (legura Al i Si) iznosi 200 - 350C a na platu klipa priblino
150C.

Klipni mehanizam

c) Trenje
Trenjem se optereuje plat klipa, ljebovi za klipne prstenove i plat klipa. Da bi se
smanjilo trenja ovih dijelova klipa a time i njihovo habanje, klizne povrine moraju biti super
fino obraene a podmazivanje besprijekorno.
d) Naizmjenino promjenljive bone sile
Klip je u toku rada izloen i bonim silama, koje ga naizmjenino pritiskaju o
suprotne strane zidova cilindra. Uzorak toga je da klip u cilindru mijenja svoj nagib to
prouzrokuje umove. Nagib klipa (osa klipa i cilindra se ne poklapaju) moe se smanjiti
manjim zazorom i to je mogue veom duinom plata.

1.1.2. Materijali za izradu klipa

Materijal za klipove mora imati sljedee osobine: visoku vrstou na povienim
temperaturama, dobru termiku provodljivost, malo toplotno irenje, otpor prema trenju i
visoku postojanost na habanje.
Pored toga materijal za klipove mora biti pogodan za livenje, presovanje i obradu
rezanjem. Klipovi od sivog liva I ako imaju dobrih osobina rijetko se koriste jer imaju malu
toplotnu provodljivost i veliku teinu. Koriste se za male brojeve obrtaja (klipni kompresori,
motori za traktore i stacionarne motore).

Klipni mehanizam

Danas se uglavnom koriste klipovi od aluminijskih legura zbog svoje male gustine i
vrlo visoke toplotne provodljivosti.

1.1.3. Izrada klipova

Dvodijelni klipovi
U serijskoj proizvodnji motornih vozila klipovi se veinom izrauju livenjem u kokile.
Klipovi izloeni visokim pritiscima i temperaturama kao to su motori sportskih i trkaih
automobila i dizel-motori, izrauju se presovanjem.
Plat klipa esto se obrauje na brusilicama ili kopir strugovima sa alatima od
dijamanta. Plat zavisi od vrste klipa a moe biti cilindrian, konian ili buriast. esto se na
klizne povrine klipova nanosi sloj zatitnog metala ime se dobivaju dobre klizne povrine.
Postoje razni postupci potapanje klipova u kupatilo koje sadri kalajnu so, sloj olova.
Postoji postupak nanoenja sloja grafita male debljine koji ima odlinu zatitu.

Klipni mehanizam

1.2. Klipni prstenovi

Zadatak klipnih prstenova je da odre zaptivenost prostora za sagorijevanje prema

kuitu motora, odnosno da sprijee prodiranje sagorjelih gasova u kuite motora. Time oni
sprijeavaju smanjenje snage i osobina ulja. Sa druge strane oni sprijeavaju prodiranje ulja u
prostor za sagorijevanje. Da bi se obezbijedilo zaptivanje i skidanje ulja sa cilindra i u sluaju
kada su cilindri deformisani ili ovalni klipni prstenovi se ojaavaju umetnutim oprugama
(prstenastim oprugama).
Jo jedan zadatak klipnog prstena je da toplotu sa klipa prenese na hlaene cilindre.
Klipni prstenovi moraju biti elastini i kada se nalaze u ljebovima kupa tako da vre radni
pritisak na zidove cilindra.
Karike se dijele na kompresione ili gasne i uljne ili strugae.
Prsten-struga ili greba uljna karika ima zadatak da strue ulje sa klizne povrine cilindra i
spreava njegovo prodiranje u prostor sagorijevanja.
Kompresionih karika obino ima 2 ili 3, a uljnih 1 ili 2.
Kompresione karike se postavljaju uvijek u gornjem dijelu klipa blie elu, a uljne karike
uvijek ispod kompresionih.

Da bi obavili navedene zadatke, klipni prstenovi moraju:

-

imati veliku elastinost

biti dobri provodnici toplote
imati veliku otpornost na habanje
imati malu specifinu teinu
da se lako obrauju

Materijal od kog se izrauju klipovni prstenovi mora imati sljedee osobine: dobra klizna
svojstva, visoku elastinost i vrstou pa i na povienim temperaturama.
Ova svojstva ima specijalni sivi liv sa visokim sadrajem grafita.
10

Klipni mehanizam

Najvii klipni prsten je najvie optereen i ima najslabije podmazivanje, zato se on zatiuje
galvanskom prevlakom tvrdog kroma. Ukoliko su povrine cilindra tvrdo kromirane, onda
klipni prstenovi nikako nesmiju biti kromirani.

11

Klipni mehanizam

1.3. Osovinica klipa

Osnovica klipa stvara spoj klipa sa klipnjaom i time prenosi silu sa klipa na klipnjau. Zbog
brzog pravolinijskog kretanja zajedno sa klipom osnovica mora imati vrlo malu teinu jer bi
se sa veom teinom pojavile i vee sile.
Osnovica klipa mora biti izraena od materijala visoke vrstoe i ilavosti. Zbog malog
zazora u uicama klipa i nepovoljnih uslova podmazivanja osnovica mora imati visoki kvalitet
obraene povrine i visoku povrinsku tvrdou.
Konstruktivni oblici osnovice klipa su:

- osovinice sa prolaznom rupom (normalni oblik).

- osovinice sa konusnim proirenjem na krajevima rupe.
- osnovice sa rupom koja je zatvorena u sredini ili na jednom kraju (kod dvotaktnih motora).
Osovinice se bue da bi imale manju teinu. Materijal osnovice klipa je elik za cementaciju i
elik za nitriranje.
OSIGURAI OSOVINICE KLIPA
Da se sprijei aksijalno pomjeranje osovinice i ne otete zidovi cilindra ona se osigurava
elastinim prstenovima koji se umeu u odgovarajua sjedita u uicama klipa.
Kod nekih motora osovinica je uvrena za klipnjau u maloj pesnici, pa osigurai osovinice
nisu potrebni.

12

Klipni mehanizam

1.4. Klipnjaa
Klipnjaca ima zadatak da silu pritiska gasova u taktu sirenja prenese sa klipa na
koljenasto vratilo, pretvartajuci istovremeno pravolinisko kretanje klipa u kruzno kretanje
koljenastog vratila.
Osnovni elemetni klipnjace su : mala pesnica za kojom se klipnjaca veze za klip
preko osovinice klipa , stablo ili tijelo klipnjace koje veze malu I veliku poesnicu, velika
pesnica klipnjace kojom se klipnjaca veze za koljenasto vratilo , te cahura male pesnice ,
poljusolje velike pesnice i elasticne veze.
Zadatak klipnjae sastoji se u tome da ona prenese silu gasova sa klipa na koljenasto
vratilo kao obrtni moment. Kostruktivni obilici klipnjace su vrlo razliciti , ali se u osnovi tezi
sto manjoj tezini zbog inercijalnih sila klipnjace i sto jednostravnijoj konstrukciji. Mala
pesnica klipnjace je jedno dijelna i veze klipnjacu za klip.
Klipnjaa je u radu uglavnom izloena zatezanju i sabijanju a obzirom na njenu duinu
i na izvijanje. Klipnjaa se izrauje od elika za poboljanje, legiranog manganom,
silicijumom i kromom kovanjem. Da se povea vrstoa na izvijanje najbolje je da tijelo
klipnjae ima popreni presjek i profila.
Pri spajanju klipa i klipnjace treba provjeriti njhovu meusobnu ispravnost u sklopu vezivanje
klipnjace sa koljenastim vratilom, pomocu elasticni zavrtavanja, treba obaviti pazljivo ,
moment-kljucem, momentom koji propisuje proizvodjac u upustvu za montazu.

13

Klipni mehanizam

MALA PESNICA KLIPNJAE

Mala pesnica klipnjae spojena je sa osovinicom klipa. Da bi se obezbijedila dobra klizna
svojstva izmeu osovinice i male pesnice najee se utiskuje ahura od bronze (olovna
bronza). Sa ovom ahurom osovinica obezbjeuje labavi pokretni spoj. Kod dvotaktnih
motora ovaj spoj se ponekad izrauje preko kotrljastog igliastog leaja.
VELIKA PESNICA KLIPNJAE
U veliku pesnicu klipnjae stavljaju se poluolje kliznih leajeva klipnjae. Ravan spajanja
klipnjae i poklopca klipnjae sa dva vijka moe biti normalna na osu tijela klipnjae ili pod
nekim uglom.
LEAJI KLIPNJAE
Kao leaj velike pesnice koriste se dvije klizne poluolje koje su nalivene tankim slojem
leinog metala (legura kalaja ili olovni leini metal).
Za optereene leajeve (dizel-motori) koriste se kalajno-olovne bronze. Izmeu leaja
klipnjae i rukavca koljenastog vratila mora biti mpropisani zazor.
PODMAZIVANJE
Podmazivanje leaja klipnjae obavlja se kroz rupu u leteem rukavcu. Podmazivanje ahure
male pesnice vri se takoe kroz rupu za ulje na maloj pesnici.

14

Klipni mehanizam

1.5. Koljenasto vratilo (radilica)

Koljenasto vratilo mora preuzeti sve pogonske sile i prenijeti ih na pogonski

mehanizam vozila. Njegov oblik proizilazi iz radnog ciklusa, pa je osa koljenastog vratila
izlomljena. Na koljenastom vratilu se stvara obrtni moment koji daje obrtno kretanje. Klipovi
i klipnjae su u svakom taktu izloeni ubrzanjima promjenljivog smijera pa se javljaju
inercijarne sile izazvane ubrzanjem.
Intenzitet tih sila se poveava rastuom uestalou promjene smjera kretanja i
teinom pokretnih dijelova. Pored ovih sila na koljenastom vratilu se javljaju i centrifugalne
sile koje zavise od broja obrtaja. Pod dejstvom ovih sila koljenasta vratila su optereena na
uvijanje i savijanje.
Koljenasta vratila tokom rada usljed ovih optereenja moraju biti izraena od
odgovarajuih materijala i moraju imati prikladan oblik. Takoe da bi se ublaio uticaj ovih
sila
koljenasta vratila imaju protivtegove kojima se znatno uravnoteava dejstvo
centrifugalnih sila.

Bona sila: F1=F*tg

Sila klipnjae: F2= F/cos
Aksalna sila: F3=F2*cos(+)
Tangencijalna sila vratila: F4=F2*sin(+)
Odnos koljenastog vratila: =1/ *(3,5/4,5)
Materijal za izradu koljenastog vratila
Koljenasta vratila se izrauju od visoko kvalitetnih elika, elinog liva ili nodularnog liva.
Materijal mora imati visoku dinamiku vrstou (otporan na zamor), a na rukavcima i
odgovarajuu tvrdou.
Koljenasta vratila od elika se kuju u alatu tako da se dobije povoljan poloaj vlakana i visoka
vrstoa.

15

Klipni mehanizam

Livena koljenasta vratila se rade od nodularnog liva. Da bi se smanjila teina, koljenasta

vratila su uplja.

LEAJEVI
Za koljenasta vratila sa malim specifinim pritiscima kao leini metali koriste se legure na
bazi olova i kalaja. U motorima sa visokim specifinim pritiscima u leitima su
leajevi od livene kalajno-olovne bronze za leajeve. Jedan od leaja na koljenastom vratilu je
vodei leaj ili aksijalni leaj koji sprijeava aksialno pomijeranje radilice.

16

Klipni mehanizam

1.6. Zamajac
Zamajac u toku rada motora ima ulogu da akumulira energiju (sposobnost da obavlja
rad) i da je ponovo odaje kada je to potrebno.
To odavanje energije zamajca vri se u praznim (neradivim) taktovima zatim kada se
klipovi nalaze u mrtvim takama i vri ujednaavanje broja obrtaja.
Na zamajcu se nalazi ozubljeni vijenac za startovanje motora. Zamajac prenosi obrtni
moment na spojnicu. Na zamajcu su utisnute oznake kojima se regulie vrijeme paljenja i
vrijeme otvaranja i zatvaranja ventila cilindra br.1.

Konstrukcija zamajca i zamajne ploe

17

Klipni mehanizam

2.Zakljuak

U motorni ili klipni mehanizam je osnovni mehanizam motora preko kojeg se sila
pritiska gasova , nastala zagorijevanjem u cilidru , prenosi na koljenasto vratilo . klip se krece
pravoliniski, oscilatorno,a preko klipnjace i koljenastog vratila dobice se kruzno krentanje
koljenastog vratila koje se dalje prenosti,posrestvom transmisije , na tockove motornog
vozila.
Klip je osnovni pokretni dio motornog mehanizma. Na njega dijeluje sila pritiska
gasova, koja uslovljava njegovo kretanje u cilindru. Klip preko klipnih prstenova zaptiva
cilidar sa doljne strane i igra veoma znacajnu ulogu u procesu rada motora, dirigujuci
pojedinim dijelovima procesa rada. Osovinicom , koja je osigurana protiv ispadanja , povezan
je sa malom pesnicom klipnjace.

Klipnjaca ima zadatak da silu pritiska gasova u taktu sirenja prenese sa klipa na
koljenasto vratilo, pretvartajuci istovremeno pravolinisko kretanje klipa u kruzno kretanje
koljenastog vratila.

Koljenasto vratilo mora preuzeti sve pogonske sile i prenijeti ih na pogonski

mehanizam vozila. Njegov oblik proizilazi iz radnog ciklusa, pa je osa koljenastog vratila
izlomljena. Na koljenastom vratilu se stvara obrtni moment koji daje obrtno kretanje. Klipovi
i klipnjae su u svakom taktu izloeni ubrzanjima promjenljivog smijera pa se javljaju
inercijarne sile izazvane ubrzanjem.

18

Klipni mehanizam

LITERATURA
1. Vojvodi, Slobodan i Filipovi, Snjeana. Ekonomika i organizacija saobraaja za III i
IV razred saobraajne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997.
2. M. V. Tomi, S. V. Petrovi: "Motori sa unutranjim sagorijevanjem", Mainski
fakultet Beograd, Beograd
3. Internet (slobodna enciklopedija).

19

Klipni mehanizam

Datum predaje: ______________

Komisija:
Predsjednik

_______________

Ispitiva

_______________

lan

_______________

Komentar:

Datum odbrane: _____________

Ocjena__________ (___)

20